Preskoči na sadržaj
Sztuka Adriatyku Traži

Dva priloga poznavanju djela klesarskih radionica u Zadru

DOI 10.15291/ars.4972

Preuzmi PDF

Svezak 15 (2025)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec

Štivo je rasprava o baroknome počasnom spomeniku istaknutome na obrazu bočnoga krila Providurove palače, te o ulomcima romaničkih reljefa koji su preklesani postali dio građe za taj spomenik. On je nastao zacijelo u ranim godinama 17. stoljeća, kada je palača podignuta te posvjedočena i s natpisom na pročelju iz 1607. godine. U 19. stoljeću ona je opsežno preuređena i povišena. Tada je spomenik s nepoznatoga prvotnog položaja premješten tamo gdje se i danas nalazi. S nedavno provedenim konzervatorskim radovima otkriveni su ulomci reljefa koji stilskim odlikama govore o djelima romaničke klesarske radionice iz 12. i 13. stoljeća. To su dijelovi liturgijskoga namještaja, možda ograde svetišta ili ograde propovjedaonice, iz neke zadarske crkve. Pored palače nalazi se bazilika Sv. Stjepana. U vremenu građenja palače crkva je opsežno preuređena, a 1632. godine i posvećena kao novi hram Sv. Šime. Ipak, nije moguće sa sigurnošću tvrditi da su romanički ulomci iz građe baroknoga spomenika dijelovi negdašnjega kamenog namještaja upravo iz te bazilike. Međutim, oni znatno pridonose spoznaji o većoj djelatnosti i većem broju djela vrijedne klesarske radionice u Zadru iz romaničkoga razdoblja.

Zadar, barok, spomenik, palača, romanika, liturgija, reljef, ulomak

2. Providurova palača, pročelje iz 17. stoljeća, 1607. godina (foto: „Majstor s vinjetom”, oko sredine 1860. godine. Izvor: Antun Travirka, Fotografija u Zadru 1846. – 1918., u: Zadar za austrijske uprave – Prošlost Zadra IV, /ur. Šime Batović/, Zadar, 2011., sl. na str. 630. Vidi ujedno: Album Marasović, Znanstvena knjižnica u Zadru) Provveditore’s Palace, 17th-century façade, 1607

radionica u Zadru

3. Cjelina austrijskog Namjesništva u Zadru, sklop Providurove i Kneževe palače, tlocrt prizemlja iz 1832. godine (izvor: DAZd) Complex of the Austrian Governor’s Palace in Zadar, plan showing the Provveditore’s and Rector’s Palaces, 1832

4. Providurova palača, pročelje iz 19. stoljeća, 1871. – 1872. godina (foto: Tomaso Burato, 1875. godina. Izvor: Antun Travirka, Fotografija u Zadru 1846. – 1918., u: Zadar za austrijske uprave – Prošlost Zadra IV, /ur. Šime Batović/, Zadar, 2011., sl. na str. 670) Provveditore’s Palace, 19th-century façade, 1871-1872 Do naših dana spomenik je dospio donekle manjkav. Uz oštećenja posve mu ne- dostaje reljef krilatoga lava, znak Mletačke Republike. Nalazio se na vrhu spomenika 5. Razglednica iz 1902. godine: ponad njegova završnog vijenca. U opisu je G. Sabalich zapisao da stoji okrenut ude- pogled na obraz bočnoga krila sno i da ima otvorenu knjigu. Na razglednici iz 1902. godine, u pogledu iskosa s trga Providurove palače na Trgu na palaču, još se ponad vijenca vidi lav.5 Ispod njega do danas je očuvana sva cjelina sv. Šime (danas Poljana Šime spomenika, njegov gornji i donji okvir. Oba su pravokutnoga oblika. Plohe stranica- Budinića, nekad Piazza San Simeone, ili Campo San Simeone) ma na gornjemu okviru imaju tri letve. Vanjska i unutrašnja tanke su s jednostavnim (prema: ZVONIMIR ŠULJAK, profilom, a srednja među njima malo je šira te oblikovana poput kordona. S vanjske ABDULAH SEFEROVIĆ /bilj. 6/, strane uz obris okvira prislonjene su kartuše složene od dviju sučeljeno postavljenih sl. na str. 190) voluta. One oblikom podsjećaju na izduženo slovo „S”, motiv svojstven umjetno- Postcard from 1902: view of the sti kasne renesanse i ranoga baroka. Kartuše uz lijevu i desnu bočnu stranicu duže side façade of the Provveditore’s su od kraćih uz gornju i donju stranicu. Po sredini među bočnim volutama nalazi Palace on St Simeon’s Square (today se i malena jakovljeva kapica (s lijeve strane spomenika posve je očuvana, s desne, Poljana Šime Budinića, formerly Piazza San Simeone or Campo San nažalost, uništena, dijelom čak i stranica okvira). Posred voluta uz gornju i donju Simeone) stranicu po jedan je maskeron u obliku lavlje glave.

radionica u Zadru

6. a. Počasni spomenik na obrazu a c bočnoga krila Providurove palače u Zadru, stanje prije konzervatorskih radova i obnove spomenika (foto: P. Vežić); b. Okvir niše za natpis na počasnome spomeniku, stanje prije konzervatorskih radova i obnove (foto: P. Vežić); c. Reljef školjke (jakovljeva kapica) na počasnome spomeniku, stanje nakon konzervatorskih radova i obnove (foto: P. Vežić); d. Grb na počasnome spomeniku, stanje nakon konzervatorskih radova i obnove (foto: P. Vežić) a. Honorary monument on the side façade of the Provveditore’s Palace in Zadar, condition before conservation and restoration; b. Frame of the inscription niche on the honorary monument, condition before conservation and restoration; c. Relief of a shell (scallop shell of St James) on the honorary monument, condition after conservation and restoration; d. Coat of arms on the honorary b d monument, condition after conservation and restoration

Unutar gornjega okomito postavljenog okvira pri vrhu se nalazi u kamenu isklesana velika školjka slična jakovljevoj kapici. Poput nje široko je otvorena, kao lepeza. Posred nje zaboden je gvozdeni klin koji hrđom narušava površinu kamena, čak lomi tijelo školjke. Pod njom je grb smješten u vlastitoj niši. Ona je nadvijena vojnom kacigom, a uz jedno i drugo rame do nje, kao i podno grba, prislonjene su kartuše s volutama. Po boku uz kartuše na jednoj i drugoj strani stoji po jedna sirena. G. Sabalich zabunom je napisao da su to dječaci, due putti. Plitki prstenasti oval zatvara okvir grba. Unutar njega, nažalost, preklesan je heraldički znak. Nad ovalom visoko se izvijaju dva pruta, s

radionica u Zadru

7. Počasni spomenik na obrazu bočnoga krila Providurove palače u Zadru, stanje nakon konzervatorskih radova (foto: P. Vežić) Honorary monument on the side façade of the Provveditore’s Palace in Zadar, condition after conservation

jedne i druge strane uz njih je po jedna plitka rozeta s pet listića. Među prutovima pak u reljefu je i treći lisnati ukras, sličan malenomu busenu akantusa. Donji dio cjeline spomenika tvori horizontalno položena pravokutna niša za negdašnju spomen-ploču. Prema navodu G. Sabalicha, bila je od crnoga kamena s uklesanim natpisom ispisanim pozlaćenim slovima. Sadržaj zapisa nije poznat, kao ni ime osobe u čiju počast natpis bijaše postavljen. Uz sažeto opisanu cjelinu autor je njezin izgled usporedio sa sličnim spomenicima iz 17. stoljeća. Naziva ih monu- mento onorario.

radionica u Zadru

Kartuše i volute prislonjene uz okvir ploče s natpisom iz 1607. godine, postav- ljene na pročelju Providurove palače, imaju stilske odlike srodne s ovima uz grb i okvir na gornjemu dijelu spomenika. Stoga Sabalicheva primjedba o vremenu nje- gova postanka zaista upućuje na mogućnost da je s izgradnjom drugoga kata nad palačom taj monumento onorario premješten s nekoga prvotnog mjesta na ovo gdje je do danas očuvan. Već pri preseljenju mogla su nastati i poneka oštećenja. Tako sirena s lijeve strane uz grb ima oštećenu podlakticu svoje desne ruke, a ona s desne nema glavu. Do nje pak na kartuši posred bočne stranice nedostaje dio voluta i cijela spomenuta jakovljeva kapica među njima. Podno opisanoga velikog okvira spomenik, kao sastavni dio svoje cjeline, ima i manji okvir, a unutar njega nišu za spomenuti posvetni natpis. On, nažalost, nije očuvan. Opsegom niše proteže se pravokutni okvir s profilacijom klasične inspira- cije. Vanjskim rubom ona je istaknuta, a do nje teku još dvije stepenasto položene ravne trake. Ispod okvira je trokutasta menzola. Ona nosi cijelu nišu. Na bokovima pod klupčicom ima koso postavljene stranice oblikovane poput voluta. Pri dnu one su oslonjene na posve malenu konzolu, a podno nje su još i dvije kugle, jedna tek malo veća od druge. Obje su na samome dnu spomenika. S navedenim lavom na vrhu, zatim spomenutim maskeronima na gornjoj i do- njoj stranici većega okvira, te sa školjkom, grbom i kacigom u njemu, a pod njima i nišom za natpis u donjemu dijelu, oslonjenom na menzolu, a pod njom i na male- nu konzolu s dvjema kuglicama pri samome dnu spomenika, naglašena je njegova okomita os, a na njoj i sva vertikalno složena kompozicija njegove cjeline. Ona je vrijedna kiparska umjetnina izrađena u klesarskoj radionici koja je u 17. stoljeću pratila izgradnju Providurove palače i njezinih baroknih ukrasa. Spomenik je naslijeđen s navedenim oštećenjima. Stoga je u nedavno provedeno- me konzervatorskom zahvatu dijelom i obnovljen. Tim su radovima stranice donje- ga okvira rasklopljene, a na njihovoj poleđini otkriveni ulomci vrijednih romaničkih reljefa. Tako se pokazalo da je posvetni spomenik u nekoj mjeri građen korištenjem dijelova starije skulpturom obrađene kamene građe. Ona je pripadala liturgijskomu namještaju neke crkve. Reljefi imaju odlike kiparstva iz romaničke klesarske radio- nice u Zadru. Zahvat obnove baroknoga posvetnog spomenika 2020. godine vodio je Igor Mi- letić, ravnatelj Konzervatorskoga ureda u Zadru. Zahvaljujem njemu i kolegi Nena- du Rimaniću na susretljivoj suradnji i suglasnosti za objavljivanje nalaza stečenih tim radovima. Dokumentacija je pohranjena u Konzervatorskome uredu.

Ulomci romaničkih reljefa ugrađeni u okvir niše na baroknome počasnom spomeniku s Providurove palače Grede od kojih je složen okvir za nišu u kojoj bijaše posvetni natpis na opisano- me monumento onorario klesane su od breče, domaćega ružičastog kamena iz kame- noloma na otoku Rabu. Po njemu se ta vrsta kamena i naziva: rapska breča.6 Tijekom srednjega vijeka bila je znatno cijenjena i korištena čak i za oplošja crkava i palača, osobito za izradu arhitektonske plastike na njima, kao i kamenoga namještaja u nji- ma. Otkriveni reljefi na poleđini greda s navedene niše stilskim odlikama govore o djelima romaničke klesarske radionice u Zadru. U njoj su nastali brojni ostali radovi isklesani u tome plemenitom kamenu. Kao usporedbe s pronađenim reljefima po- sebno su važna djela iz katedrale u Zadru: biskupska katedra i očuvani dijelovi ogra- de s propovjedaonice kao i oni s krsnoga zdenca u baptisteriju do bazilike, a uz njih i za pojedine skulpture na pročelju katedrale. U svojim znanstvenim radovima tim je umjetninama veliku pozornost posvetio Ivo Petricioli,7 a za njim i njegovi suradnici.8

radionica u Zadru

8. Dakle, u cjelini sklopa baroknoga počasnog spomenika navedena je niša izgra- Konzervatorski ured u Zadru: đena u njegovu donjem dijelu. Vanjske mjere okvira niše su: dužina 114 cm i visina ulomci romaničkih reljefa otkrivenih na poleđinama triju 82 cm, a unutrašnje: dužina 82 cm i visina 50 cm. Okvir grade četiri grede, svaka greda s okvira niše za natpis s dužinom od 82 cm i debljinom od 16 cm. S konzervatorskim radovima okvir je na počasnome spomeniku s rasložen, a grede su pohranjene u depou Konzervatorskoga ureda. Na opsegu niše Providurove palače, stanje prije pak s radovima su ugrađene nove grede. No, na poleđini triju starih otkriveni su restauratorske obrade reljefa (foto: P. Vežić) spomenuti romanički reljefi. Oni svjedoče da su to samo ulomci znatno veće cjeline koju su gradili pluteji u sklopu nepoznate kamene ograde u nekoj zadarskoj crkvi. Conservation Office in Zadar: fragments of Romanesque reliefs Jesu li se nalazili na njezinoj propovjedaonici ili na nekome drugom mjestu, to nije discovered on the reverse sides of moguće sa sigurnošću utvrditi. Međutim, cjelinu pretpostavljene ograde sigurno je three lintels from the inscription gradila arhitektonska kompozicija koju je tvorio niz plitkih niša, svaka unutar svo- niche of the honorary monument on the Provveditore’s Palace, jega okvira. On bijaše dvostepen, složen od dvaju udvojenih pilastara i dvaju polu- condition before restoration kružnih lukova nad njima. Zajedno su u nizu oblikovali slijepu arkaturu, red niša te u svakoj od njih po jedan u reljefu izrađeni svetački lik. Oni su prikazani postavljeni u stojećemu stavu, svaki od njih posred svoje arkade u njezinoj okomitoj osi. Kom- pozicija podsjeća na slično zamišljene dijelove s ograde romaničke propovjedaonice iz katedrale u Zadru.9 Donja greda s okvira niše nastala je, čini se, preklesavanjem jedne polovine ro- maničkoga pluteja s dvostepenom arkadom i likom možda neke svetice u osi pod arkadom. Lijeva strana znatno je narušena. Ipak, svjedoči o udvojenome okviru niše s oblim lukovima u vrhu (poput onih na plutejima propovjedaonice iz katedrale). Pri dnu s te strane očuvan je tek maleni dio plinte koja bijaše pod malenom bazom tek malo istaknutom podno uništenoga pilastra. Lukovi u vrhu niše očuvani su samo

radionica u Zadru

9. Konzervatorski ured u Zadru: ulomak romaničkog reljefa otkrivenog na poleđini donje grede s niše baroknoga počasnog spomenika. Na ulomku je očuvan dio svetačkoga lika pod arkadom. Fotografija je retuširana. (foto: P. Vežić, retuš: M. Košta) Conservation Office in Zadar: fragment of a Romanesque relief discovered on the reverse of the lower lintel from the Baroque niche of the honorary monument, preserving part of a saint’s figure beneath an arcade (photo retouched)

10. Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru: romanički reljef s likom sv. Anastazije na pluteju s ambona iz katedrale u Zadru (foto: Ž. Bačić) Permanent Exhibition of Religious Art in Zadar: Romanesque relief depicting St Anastasia on a pulpit parapet from the Zadar Cathedral

do sredine pluteja, odnosno okomite osi arkade. Druga polovina niše nedostaje, a time i pola svetačkoga lika pod njom. Na sačuvanome dijelu lik je očuvan u punoj visini: od glave i desnoga ramena te ruke pod njom i cijeloga boka s nogom i golim stopalom na samome dnu arkade. Lice nije sačuvano, tek kosa koja se u prameno- vima spušta s čela niz obraz na rame i leđa. Prameni su modelirani slično onima na kosi uz obraze lika sv. Anastazije na pluteju s ambona iz katedrale. To naznačuje tek mogućnost da je i ovaj reljef predstavljao lik možda neke svetice. Svakako, odjeven je u tuniku. Na ramenu je prekriva tek vršak plašta, a on pada na leđa. Uz vrat je malo oštećen. Ruka pod ramenom dobro je sačuvana. Odjevena je u rukav tunike. Podlakticom je podignuta i prislonjena uz grudni koš. Dlan je otvoren i uzdignut na pozdrav (poput onoga na liku sv. Anastazije s govornice iz katedrale). Od struka do gležnja padaju nabori tunike, a pod njima je golo stopalo. Petom je oslonjeno na gornju, a prstima spušteno na donju stubu udvojenoga okvira na dnu arkade. Modelirano je poput onoga na liku nepoznatoga svetca s ulomka, nažalost, znatno oštećenoga drugog pluteja s ambona iz katedrale.10 Gornja greda okvira s niše baroknoga posvetnog spomenika nastala je kao i pret- hodna, preklesavanjem također približno jedne polovine slične romaničke arkade. Nedostaje pola pluteja s desne strane. Svetački lik na lijevoj zamjetno je bolje očuvan negoli onaj na prethodno opisanome ulomku. Ipak, nije očuvan veliki dio lijevoga obraza, a pod njim čak posve nedostaje lijevo rame i ruka te sav bok i noga. No, sačuvano je više od pola glave, uz to cijelo desno rame s rukom, ujedno desni bok i noga pod njim. Glava je široka s krupnim očima i nosom. Usne su skrivene u gustim brkovima i bradi. Ona je modelirana s pramenovima oblikovanim u gotovo koncentrične krugove. Tjeme glave prekriva marama koja se spušta na čelo te niz

radionica u Zadru

obraz i vrat pada na rame. Svetac je odjeven u tuniku i zagrnut plaštem koji se na prednjoj strani u pregibima spušta niza struk sve do gležnja. Sa stražnje strane pak zabačen je preko ramena i spušta se niz leđa sve do iza koljena. Pod ramenom ruka je podlakticom prislonjena uz grudni koš. Ispruženim prstima šake pridržava uski uspravno postavljeni predmet naslonjen na prsa. Žljebovi na njemu doimlju se kao listovi zatvorene knjige. To upućuje na pomisao da je svetac možda jedan od apo- stola (?). Pri dnu pretpostavljene knjige vršci su i prstiju sa šake lijeve ruke. Ona posve nedostaje. Stopalo pod tunikom u sličnom je položaju kao i ono pod likom na prethodno opisanome ulomku. Lijeva greda s okvira niše nastala je također preklesavanjem polovine okomito presječenoga romaničkog pluteja. Možda je to čak samo drugi dio već opisanoga (?). Na vrhu ulomka nije očuvan vanjski luk arkade. Unutrašnji jest te pod njim ujedno i dio svetačkoga lika, upravo trećina figure. Na njoj se u punoj visini, od glave do stopala, ocrtava obris, nažalost, posve narušene površine tijela. Na njemu se tek u tragovima nazire da je niz obraz padala marama. K tomu, čini se kako je lijeva ruka u laktu savijena te da na podlaktici u pregibu ima položen nekakav predmet obli- kovan poput drška nečega, ili je to možda zarolani svitak (?). Konačno, stopalom lik je petom oslonjen na gornju, a prstima na donju stubu podno arkade, kao što je to i na prethodno opisanim primjerima. S desne strane, uz rub ulomka sačuvan je dio udvojenoga bočnog pilastara. Pod njegovim prednjim dijelom očuvan je i dio malene baze. Svakako, likovne srodnosti arhitekture i skulpture na opisanim ulomcima ocr- tavaju romaničku umjetnost te svjedoče o izradi kamene plastike s ljudskim likovi- ma izrađivanim u romaničkoj klesarskoj radionici 12. ili 13. stoljeća u Zadru. Imaju zamjetnu srodnost upravo s onima na propovjedaonici iz zadarske katedrale. No, oblikovanje nabora na tunikama svetačkih likova obradom je slično i modeliranju odjeće na pozlaćenoj kamenoj ikoni s likom Bogorodice i Djeteta u bazilici Sv. Stje- 11. pana (crkvi Sv. Šime).11 Stalna izložba crkvene umjetnosti Konačno, ostaje nepoznato kakvomu su liturgijskom namještaju pripadali opisa- u Zadru: romanički reljef s likom ni ulomci, ogradi ambona, kao što su njima slični oni iz katedrale, ili možda nekoj nepoznatoga svetca na ulomku drugoj instalaciji (?). Nepoznato je i odakle su dospjeli u građu počasnoga spome- pluteja s ambona iz katedrale u Zadru (foto: Ž. Bačić) nika na Providurovoj palači. Zacijelo, teško će biti, ili čak nemoguće, sa sigurnošću odgovoriti na ta pitanja. Ipak, očito je da su preuzeti s razgrađenoga kamenog na- Permanent Exhibition of Religious Art in Zadar: Romanesque relief mještaja iz neke zadarske crkve. Stoga je važno spomenuti da su u krugu oko palače depicting an unidentified saint on nekada bila čak četiri hrama. Prvog ću navesti onoga koji je od palače udaljen malo a fragment of a pulpit parapet from više od ostalih. Nalazio se u sklopu samostana prvotno posvećenoga sv. Platonu. U the Zadar Cathedral 13. stoljeću naslijedili su ga dominikanski redovnici te su ga s vremenom naslovili imenom svojega osnivača, sv. Dominika.12 Drugi je bio bliže palači i posvećen Blaže- noj Djevici (Beata Vergine di Buongaudio). Crkvu navode isprave iz 14. stoljeća, kao i mlađe. Nažalost, porušena je za ranih godina 18. stoljeća. Nalazila se s donje strane palače na mjestu njezina novijeg krila.13 Treći je hram u povijesnim izvorima zapi- sivan kao S. Petrus de argata.14 Nalazio se u predjelu zvanome Argata, a tu je bio i dio srednjovjekovnoga zida s gradskim vratima. Njihovi ostatci još postoje u tlu pod Trgom Petra Zoranića. U građi vrata pak bila je i naprava za podizanje zaštitne gvoz- dene rešetke. To upućuje na vitlo u sklopu naprave, a ono etimološki tvori podrijetlo samoga imena za prostor u kojemu je bio ujedno i glavni ulaz u Grad s kopnene strane.15 Istraživanjima iz 1908. godine kao i ponovljenima 2006. – 2007., te onima iz 2011., tu su zaista otkriveni ostatci kapele. Nalaze se upravo pred pročeljem palače, između njega i gradskoga zida, ujedno i gradskih vrata na tome mjestu.16 Četvrta crkva također je u neposrednoj blizini palače. To je do danas očuvana bazilika Sv. Stjepana (odnosno crkva Sv. Šime), hram iz ranokršćanskoga doba sa znatnim kasni- jim preuređivanjima, među kojima su opsežna bila upravo ona iz 17. i 18. stoljeća.17

radionica u Zadru

12. Konzervatorski ured u Zadru: ulomak romaničkog reljefa otkrivenog na poleđini gornje grede s niše baroknoga počasnog spomenika. Na ulomku je očuvan dio svetačkoga lika pod arkadom, možda nekog apostola (?). Fotografija je retuširana. (foto: P. Vežić, retuš: M. Košta) Conservation Office in Zadar: fragment of a Romanesque relief discovered on the reverse of the upper lintel from the niche of the Baroque honorary monument, preserving part of a saint’s figure beneath an arcade, perhaps an apostle (photo retouched)

13. Konzervatorski ured u Zadru: glava i desno rame s rukom, a možda i knjiga (?) nekoga svetačkog lika, možda apostola (?) otkrivenog na poleđini gornje grede s niše baroknoga počasnog spomenika. Fotografija je retuširana. (foto: P. Vežić, retuš: M. Košta) Conservation Office in Zadar: head and right shoulder with hand, and possibly a book, belonging to a saintly figure, perhaps an apostle, discovered on the reverse of the Kao što se palača nalazila u krugu spomenutih crkava, tako i bazilika stoji u upper lintel from the niche of the Baroque honorary monument blizini obližnjih zgrada državne i gradske vlasti iz doba Mletačke Republike, pored (photo retouched) Kneževe i Providurove palače, a malo dalje i Palače velikog kapetana. S njima je postala „crkva u kojoj su se obavljale brojne vjerske funkcije vezane uz predstav- nike političke moći i uz nositelje državne i gradske vlasti”, kako je to svojim pro- učavanjima zamijetio i protumačio Radoslav Tomić, navodeći pritom i vrijedne darove koje su bazilici poklanjali mletački providuri i kapetani u Zadru.18 Štoviše, izgradnju Providurove palače tijekom 17. stoljeća pratilo je i veliko istovremeno preuređivanje bazilike koja je tada postala novi hram za kult sv. Šime u Gradu. K tomu, odlukom Senata u Veneciji sredinom stoljeća stekla je i novi glavni oltar u preuređenome i prostranome svetištu (cappella del Santo), a za ranih godina 18. stoljeća iza njega uređen je i svećenički kor te njemu uz bokove dvije nove sakri- stije i zvonik.19 Međutim, nije poznata sudbina starijega liturgijskog namještaja iz te bazilike. Tek jedan ulomak svjedoči o negdašnjemu ranokršćanskom pluteju,20 a dvije kame- ne ikone govore o djelima romaničke klesarske radionice u Zadru. Jedna prikazuje Kristovo rođenje, a druga Bogorodicu s Djetetom. Potonja je ona već spomenuta po- zlaćena ikona. No, uz njih valja navesti možda i kameni sarkofag s likom sv. Šime klesan oko 1273. godine.21 Prvotno je bio u bazilici Sv. Marije Velike,22 a uz njega i pozlaćena srebrena raka iz 1380. godine.23 S njima je ta crkva tijekom vremena po- svećena i kultu toga svetca u Zadru. Možda su spomenute kamene ikone, a s njima i pretpostavljena ograda od koje su ovdje opisani ulomci romaničkih reljefa, izvorno pripadale upravo tomu hramu (?) te nakon njegove posvete sv. Šimi, a potom i ruše-

radionica u Zadru

14. Konzervatorski ured u Zadru: ulomak romaničkoga reljefa otkrivenog na poleđini lijeve grede s niše baroknoga počasnog spomenika. Na ulomku je očuvan dio svetačkoga lika pod arkadom. Fotografija je retuširana. (foto: P. Vežić, retuš: M. Košta) Conservation Office in Zadar: fragment of a Romanesque relief discovered on the reverse of the left lintel from the niche of the Baroque honorary monument, preserving part of a saint’s figure beneath an arcade (photo retouched)

15. Konzervatorski ured u Zadru: ulomci reljefa na poleđini gornje i lijeve grede s okvira niše na baroknome počasnom spomeniku. Zajedno ukazuju na mogućnost da su to dvije polovine jednoga reljefa. Stoga su ovdje grafičkom rekonstrukcijom prikazani primaknuti jedan uz drugoga približno na crti loma među njima. (foto: P. Vežić, retuš i grafička rekosntrukcija: M. Košta) Conservation Office in Zadar: fragments of reliefs on the back of the upper and left beam from the niche frame on the nja u 16. stoljeću, s brojnim ostalim predmetima iz toga hrama prenesene u baziliku Baroque honorary monument. Sv. Stjepana. Ona je rano u 17. stoljeću s velikim građevinskim radovima opsežno Taken together, they indicate the preuređena, a 1632. godine konačno i posvećena kultu sv. Šime. Ipak, nije moguće possibility that these are two halves of a single relief. Therefore, in this dokazati da su navedene romaničke ikone i ograda prenesene zaista iz prvotne crkve graphic reconstruction, they are toga svetca, tim više što je i drevna bazilika Sv. Stjepana mogla imati svoje kamene shown fitted together along the ikone i liturgijski namještaj. Svakako, tijekom ranih desetljeća 17. stoljeća ona je pri- fracture line premljena za novi hram Sv. Šime u Zadru. U to doba podizana je u blizini crkve i Providurova palača, tek s druge strane zajedničkoga trga među njima. Konačno, premda uz nemogućnost pouzdanoga odgovora na pitanje kojoj su vrsti liturgijskoga namještaja pripadali opisani ulomci, kao ni u kojemu se od spomenutih hramova prvotno nalazila kamena ograda s koje oni potječu, a rano u 17. stoljeću i preklesani, te potom dospjeli u navedeni posvetni spomenik na palači, ipak je moguće reći da su to zaista dijelovi romaničkoga liturgijskog na- mještaja. U nekim okolnostima on bijaše rasložen, a neki njegovi dijelovi poslužili su kao građa za klesanje baroknoga spomenika. Stilske odlike s opisanih ulomaka srodne su osobito onima na plutejima s propovjedaonice iz katedrale te svjedoče da su to zapravo ostatci važne umjetnine nastale još u 12. ili 13. stoljeću. S njom je proširena spoznaja o djelima i djelatnosti te vrijedne romaničke klesarske ra- dionice u Zadru. Svakako, otkriveni reljefi koji bijahu ugrađeni u barokni spomenik s Providurove palače zaslužuju veliku pažnju, prije svega temeljito čišćenje i restauraciju, time dalj- nja istraživanja i dokumentiranja, konačno možda i muzejsku postavu u cjelini sa srodnim već sabranim reljefima u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti.

radionica u Zadru

BILJEŠKE 1 MARIJA STAGLIČIĆ, Izgradnja Providurove i Kneževe palače 11 NIKOLA JAKŠIĆ, EMIL HILJE (bilj. 8), > Emil Hilje, kat. jed. u Zadru, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 20 (9) (1982.), sl. 060, 174–175. 2 na str. 82; MARIJA STAGLIČIĆ, Graditeljstvo u Zadru 1868- 12 CARLO FEDERICO BIANCHI, Zara cristiana I, Zara, 1877., 1918, Zagreb, 1988., sl. 25 na str. 55; MARIJA STAGLIČIĆ, Gra- 415–419; NADA KLAIĆ, IVO PETRICIOLI (bilj. 7), 274–275; diteljstvo Zadra od klasicizma do secesije, Zagreb, 2013., 89–91. EMIL HILJE, Marginalije uz obnovu crkve svetog Dominika u 2 MARIJA STAGLIČIĆ (bilj. 1, 1988.), 55–58; MARIJA STAGLI- Zadru, Glasje, 2 (1994.), 57–66. ČIĆ (bilj. 1, 2013.), 89–90. 13 CARLO FEDERICO BIANCHI (bilj. 12), 456; MARIJA STA- 3 GIUSEPPE SABALICH, Guida archeologica di Zara, Zara, 1897., GLIČIĆ (bilj. 2, 1982.), 88. 271.; na str. 282-–283 navodi i drugi počasni spomenik istih stil- 14 NADA KLAIĆ, IVO PETRICIOLI (bilj. 7), 261. skih odlika. Spomenik je nakando dospio u dvorište negdašnje konjušnice (danas dvorište poduzeća Vodovod u Zadru). 15 Stoga mi se činilo mogućim crkvu nazvati i Sv. Petar od vitla. (Vidi: PAVUŠA VEŽIĆ, Po čemu je u 10. stoljeću katedrala u 4 MARIJA STAGLIČIĆ (bilj. 1, 1982.), 90; MARIJA STAGLIČIĆ Zadru mogla sličiti halkopratejskoj bazilici u Carigradu?, Diado- (bilj. 1, 2013.), 58; SOFIJA PETRICIOLI, MARIJA STAGLIČIĆ, ra, 20 /2001./, 302–303). Kneževa i Providurova palača u Zadru – zaboravljeni svjedoci povijesti, katalog izložbe postavljene u Kuturno-historijskome 16 GIUSEPPE BERSA, Ausgrabungen auf dem Campo Colonna zu odjelu Narodnoga muzeja u Zadru od 1984. do 1985., Zadar, Zara, Jahrbuch für Altertumskunde, IV (1910.), 206–212; JAKOV 1984., kat. br. 45. VUČIĆ, HRVOJE MANENICA, Kod gradskih vrata kroz stoljeća (= Katalozi i monografije 16), Zadar, 2015., 21–28; JAKOV VU- 5 ZVONIMIR ŠULJAK, ABDULAH SEFEROVIĆ, Zadar na sta- ČIĆ, „GEORGIVS PECCATVR PRESBITER ET RECLAVSVS”, rim razglednicama, Zadar – Rijeka, 2005., sl. na str. 190. Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 106 (2013.), 213–247. 6 JOŠKO BELAMARIĆ, Kamen istočnog Jadrana, Split, 2015., 95–97. 17 PAVUŠA VEŽIĆ, Starokršćanska bazilika Sv. Stjepana u Zadru, 7 NADA KLAIĆ, IVO PETRICIOLI, Zadar u srednjem vijeku do Diadora, 11 (1989.a), 323–344 (= PAVUŠA VEŽIĆ, Starokršćan- 1409. (= Prošlost Zadra II), Zadar, 1976., 259; IVO PETRICIO- ska bazilika Sv. Stjepana u Zadru, Zadar, 1989.b). LI, Dva priloga povijesti zadarske katedrale, Peristil, 22 (1979.), 5–16 (Isto u: IVO PETRICIOLI, Tragom srednjovjekovnih umjet- 18 RADOSLAV TOMIĆ, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije nika, Zagreb, 1983., 53–6); IVO PETRICIOLI, Romanička skul- / Kiparstvo II – od XVI. do XX. stoljeća, Zadar, 2008., 22 i 91–97. ptura zadarske katedrale, u: Majstor Radovan i njegovo doba, (ur. 19 PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 17, 1989.a), sl. 5-7. (= PAVUŠA VEŽIĆ / Ivo Babić), Trogir, 1994., 218–219, sl. 7-9 na str. 222–223 (Isto u: bilj. 17, 1989.b/, sl. 5-7); PAVUŠA VEŽIĆ, Zadar na pragu kr- IVO PETRICIOLI, Umjetnička baština Zadra, /prir. Emil Hilje/, šćanstva – Arhitektura ranoga kršćanstva u Zadru i na zadarsko- Zagreb, 2005., 115–139). me području, Zadar, 2005., 65–72, sl. na str. 66–70; RADOSLAV 8 NIKOLA JAKŠIĆ, EMIL HILJE, Umjetnička baština Zadarske TOMIĆ (bilj. 18), 9–12. nadbiskupije / Kiparstvo I – od IV. do XVI. stoljeća, Zadar, 2008., 20 PAVUŠA VEŽIĆ, Klesarska radionica u kasnoantičkom Zadru, > Emil Hilje, Kiparstvo Zadarske nadbiskupije od XII. do XVI. u: Biogradski zbornik, Zadar, 1990., 248, sl. 5 na str. 254; PAVU- stoljeća, 39–47, kat. jed. 048, sl. 048-d, str. 158, > Pavuša Vežić, ŠA VEŽIĆ (bilj. 19), 167–168. kat. jed. 051–053; PAVUŠA VEŽIĆ, Zdenac krstionice u Zadru, 21 NIKOLA JAKŠIĆ, EMIL HILJE (bilj. 8), > Emil Hilje, Kiparstvo Peristil, 35–36 (1992./1993.), 19–23, sl. 3-13; PAVUŠA VEŽIĆ, Zadarske nadbiskupije od XII. do XVI. stoljeća, 174–177 i 185, Sv. Stošija – Bazilika Sv. Anastazije u Zadru (= Katedrala u Zadru kat. jed. 060-061, sl. na str. 175–176, te kat. jed. 071, sl. na str. 185. I), Zadar, 2021., 162–166 te 174–175 i 180–182. (U navedenoj (Uz jedinice je navedena i opsežna literatura o tim umjetninama.) literaturi zastupljeni su i ostali naslovi s obradom djela iz roma- ničke klesarske radionice u Zadru.) 22 PAVUŠA VEŽIĆ, Crkva Sv. Marije Velike u Zadru, Diadora, 8 (1975.), 119–139; PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 19), 56–58. 9 IVO PETRICIOLI (bilj. 7, 1994.), 218–219, sl. 7–9 na str. 222– 223. (Isto u: IVO PETRICIOLI /bilj. 7, 2005./, 115–139). 23 IVO PETRICIOLI, Škrinja Sv. Šimuna u Zadru, Zagreb, 1983. 10 IVO PETRICIOLI (bilj. 7, 1994.), 218–219, sl. 7–9 na str. 222– 223; NIKOLA JAKŠIĆ, EMIL HILJE (bilj. 8), > Emil Hilje, Ki- parstvo Zadarske nadbiskupije od XII. do XVI. stoljeća, 39–47, > Pavuša Vežić, kat. jed. 51, str. 163–166.

Djelo je objavljeno pod uvjetima Creative Commons Autorstvo 4.0 Međunarodne licence (CC BY 4.0), koja omogućava korisnicima umnažanje, redistribuiranje, mijenjanje i prerađivanje materijala u bilo koju svrhu, pa i komercijalnu, uz uvjet ispravnog navođenja autorstva i izvora: https:// creativecommons.org/licenses/by/4.0/.

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

1 2 > >> 

Slični članci

1-10 od 61

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.