##plugins.themes.oapBasic.skip##
Sztuka Adriatyku Szukaj

Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz episkopalnog kompleksa u Zadru

DOI 10.15291/ars.515

##plugins.themes.oapBasic.downloadPdf##

Tom 5 (2015)

##plugins.themes.oapBasic.openAccess##

##plugins.themes.oapBasic.articleMetrics##

  • 3 412 ##plugins.themes.oapBasic.abstractViews##
  • 1 248 ##plugins.themes.oapBasic.pdfDownloads##
  • 12 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsPerDay##
  • 164 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsThisMonth##
  • Pavuša Vežić Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru nepostojeci230@gmail.com ##plugins.themes.oapBasic.correspondingAuthor##
Autor piše o pilastru sa stupićem ograde svetišta otkrivenom 1970. godine u hodniku prizemlja nadbiskupske palače u Zadru. Tamo je dospio odbačen unepoznatim okolnostima. Nije moguće sa sigurnošću pripisati ga određenoj građevini episkopalnog kompleksa (bazilici, rotondi, ili nekom trećem liturgijskomprostoru). U stručnoj literaturi pilastar je spomenut, ali ne s opsežnijim opisom niti s dobrim likovnim prikazima. Na prednjoj plohi uklesan je vrstan reljefs ornamentom vinove lozice, vrijedan primjer kamene plastike iz vremena ranoga razdoblja preromaničke umjetnosti na Jadranu. Stoga mu autor posvećuje zasebnu pažnju, uz komentar sa sličnim ornamenatima na pilastrima, plutejima i ciborijima od laguna Venecije do juga Dalmacije. Ujedno ističe važnost istovjetnogaornamenta rovašenjem urezanoga na plohi drvene grede iz rotonde.
ograda svetišta, pilastar, vinova loza, križ, golubica
##plugins.themes.oapBasic.sections##
  1. Abstrakt
  2. Zaključak
  3. Bilješke

The article focuses on a chancel screen post which was discovered in the ground-floor hallway of the Episcopal Palace at Zadar in 1970. It is not known how it reached this location. The post cannot be attributed to a specific building within the episcopal complex – consisting of the Cathedral, the church of St Donatus and other liturgical spaces – with certainty. Although previously published, the post has never been examined in much detail nor was it reproduced in a high-quality image. The front face bears a fine relief of an ornamental vine-scroll and represents a valuable example of stone sculpture from the early period of pre-Romanesque art in the Adriatic. As such it warrants special attention and the author compares it to similar ornaments found on chancel screen posts and panels, but also ciboria, along the east Adriatic coast from the Venetian lagoons to southern Dalmatia. In addition, the author highlights the important fact that an identical ornament was carved on the surface of a wooden beam from the well-known centrally planned church of the Holy Trinity (St Donatus) at Zadar.

1. Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz episkopalnog kompleksa u Zadru, Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru (foto: P. Vežić) Chancel screen post-cum-colonette from the episcopal complex at Zadar, 2. Reljef vinove lozice na prednjoj plohi pilastra (foto: P. Vežić) Permanent display of religious art at Zadar Vine-scroll relief on the front face of the post

slična onoj pod bočnim arkadama preromaničkog sarko- faga u Arheološkom muzeju u Zadru.4 Ptice na pilastru predočene su različito iscrtanom anatomijom tijela. Onoj s lijeve strane vrat i prsni koš su glatki. Iscrtano je tek šiljasto krilo, prislonjeno uz tijelo, i pod njim rep. Onoj s desna tijelo je od vrata do repa prekriveno perjem prika- zanim gusto poredanim crtama složenim na „riblju kost”. Krilo srpolikim oblikom prati hrbat ptice. Iznad bočnih krakova i gornjeg kraka križa smještena je po jedna roze- ta. Ona s lijeve strane je virovita. Vjerojatno je takva bila i ona s desne, ali je toliko oštećena da „anatomiju” nije moguće prepoznati. Treći karakterističan ornamenat poredan je na usko- me okviru uokolo uz rub pilastra. To je spomenuti niz punca koje imitiraju biserje, svrdlom ubušene rupice s koncenričnim kružićem urezanim oko rupice. Poslužio je i za ukrašavanje stupića, zapravo njegove baze pri dnu trupa. Ona je visoka 7 cm. Ocrtana je nizom „bisera” slo- ženih u prsten. K tomu su dodatne punce uklesane ispod prstena na prednjoj strani baze i složene u oblik grčko- ga križa. Još jedan križić, ponovo latinski, uklesan je na donjoj polovini stupića s prednje strane. Ima proširene krajeve krakova.

3. Križ s golubicama na vrhu pilastra (foto: P. Vežić) Cross with doves on the top of the post

kog vala stabljika se račva u viticu koja skupa s granom zatvara krug, njih ukupno tri postavljena po visini pila- stra jedan iznad drugoga. Pod njima, pri dnu je polukrug koji stabljika zatvara s prvom viticom. Početak svakog kruga i kraj svake vitice obilježava malena voluta svije- na u spiralu. Tako krug prividno stječe oblik slova ‘Ω’. Na mjestu odvajanja vitice od grane naznačen je čvor. On ima oblik trostrukoga prstena kroz koji se provlači srednji dio stabljike. U svakom krugu dva su lista, jedan priljubljen uz granu (prut ili stabljiku), a drugi uz viticu. Njihovu anatomiju oblikuju četiri manja listića u nizu, a svaki od njih pojedinačno ima kapljičasti oblik. Ocrtava ga plitko uklesani žljeb. Tek list u gornjem krugu s desne strane ima tri takva listića. Drugi karakteristični elemenat na pilastru jest križ, istaknut na vrhu ornamenta. To je latinski križ, crux ca- pitata. Njegove haste obrubljuju žljebovi, a malene volu- te na uglovima proširuju krajeve plosnatih krakova. Uz 4. Križ s golubicama pod arkadama sarkofaga u Arheološkom muzeju donji krak propinju se dvije golubice vratom i glavom u Zadru (foto: P. Vežić) uzdignute prema antenama križa, a nogama prihvaćene Cross with doves under an arch on a sarcophagus at the Archaeological za njegov donji krak, patibulum. Kompozicija je donekle Museum at Zadar

Pavuša Vežić: Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz episkopalnog... Ars Adriatica 5/2015. (21-38)

6. Lozica s listićima svijenim u virovita rozete na pluteju pod menzom oltara u svetištu katedrale Sv. Stošije u Zadru (foto: P. Vežić) Whorl-rosette on a chancel screen panel of the altar in the sanctuary of the Saint Anastasia cathedral at Zadar

Ornamenti na pilastru u Zadru

Vinova loza, zapravo stilizirani prikaz Pravoga trsa5, srodna s ovom na zadarskom pilastru, znatno je za- stupljena na kamenom liturgijskom namještaju ranoga srednjeg vijeka na području Lombardije i Friulija.6 Na Jadranu pak, nalazimo je u Veneciji (na Muranu), te u Concordiji Sagittariji i Gradu. Brojni su primjeri i na zapadnoj obali Istre: u Novigradu, Betiki i Puli ili na obali i otocima Dalmacije od Kvarnera do Boke: Omi- šalj, Rab, Zadar, Split, Žrnovo na Korčuli, Dubrovnik, Kotor.7 Na pilastrima ograde svetišta, ali i ostalih dijelo- va liturgijskoga namještaja, Pravi trs se pojavljuje u ra- znim inačicama: 1) lozica koja se valovito savija, u obli- klu sinusoide, te s viticama zatvara krugove i u njima nizove malenih listića koji su poput vijenaca poredani u krug uz stabljiku i njezine vitice (na pr. u Rabu, u Splitu, ili u Dubrovniku8); 2) lozica s listićima poreda- 5. Lozica s listićima svijenim u vijenac na pilastru iz crkve Sv. Martina u Rabu, Lapidarij u crkvi Sv. Kristofora u Rabu (foto: P. Vežić) nim u oblik virovite rozete u krugu smještene između Cornice with leaves on a post from the church of St Martin at Rab, Stone stabljike i vitice (na pr. u Puli, u Omišlju, ili u Zadru9); collection in the church of St Christopher at Rab 3) valovita lozica samo s jednim listom u svakome valu

8. Lozica s listovima u obliku plamena na pluteju iz Arheološkog muzeja u Zadru (foto: P. Vežić) Leaves shaped like tongues of fire on the screen panel from the Archaeological Museum at Zadar

(na pr. u Dubrovniku, ili u Kotoru10, ali i u Zadru!); 4) lozica s učvorenim krugovima (zapravo je riječ o mre- žištu koje tvore učvoreni trokuti i učvoreni rombovi sa zaobljenim stranicama koje stvaraju dojam krugova) s dva sučelice postavljena lista u obliku sličnom plamenu (na pr. u Istri: u Novigradu – ili u Dalmaciji: u Zadru i u Kotoru11). Inačica i primjera za sve navedene motive ima zaista mnogo, ali o njima, tim motivima i njihovim varijantama, ovdje nije riječ. Križ plosnatih krakova istaknut na vrhu ornamenta na prednjoj strani pilastra relativno je čest u starijoj pre- romaničkoj skupini ograda svetišta (na pr. u Istri: u Puli 7. Lozica u obliku sinusoide s jednim listom u svakome valu na kamenoj gredi iz Arheološkog muzeja u Zadru (foto: P. Vežić) – ili Dalmaciji: na Putalju ponad Kaštela, ili u Splitu12). U Vine-scroll in the shape of a sine wave on the stone beam from the grupi okupljenoj u ovoj raspravi nalazi se samo u Zadru Archaeological Museum at Zadar i Kotoru.

Pavuša Vežić: Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz episkopalnog... Ars Adriatica 5/2015. (21-38)

Nizovi rupica s koncentričnim krugom plitko ureza- njima te novi ciboriji i amboni, u crkvama bizantskih gra- nim oko svake rupice, tzv. occhi di dado, ili punce, spe- dova svjedoče o umjetničkim previranjima, simbiozi sta- cifičan su ornamenat na reljefima ranoga sloja preroma- roga s novim, o duhovnim prožimanju Istoka i Zapada u ničke skulpture (ali se rabi još i u zreloj romaničkoj um- jadranskom kulturnom krugu na prijelazu 8. u 9. stoljeće. jetnosti). Svojstven je dekoraciji na metalnim predme- U vrijeme sučeljavanja carstavâ na moru, koje ih je podjed- tima, osobito na gotskim kopčama. Često je zastupljen nako odvajalo i povezivalo, nastajala je bivalentna kulturna u langobardskoj umjetnosti.13 Mnogi su primjeri s tim tradicija s kojom je isklesan i pilastar o kome je ovdje riječ. uzorkom na reljefima u kamenu na širokome italskom prostoru od Rima do prialpskih područja, osobito na tlu Lombardije i Friulija14, odakle se motiv prenosio tako- Srodni ornamenti u gradovima na Jadranu đer na brojne spomenike u Istri i Dalmaciji. Na tlu Istre važne primjere s tim ukrasom, svojevrsnim bisernim ni- Grado – ulomci arkade ciborija izloženi u crkvi S. zom, predstavljaju ciboriji. Među njima važni su oni iz Maria delle Grazie predočuju ornamenat s granom vino- Novigrada15 i Betike.16 Na tlu Dalmacije pak, značajan je ve lozice i njezinih listova. Pri gornjem rubu je valovita plutej ograde ambona u Omišlju17 te niz reljefa u Splitu.18 grančica s bršljanovim listovima. Pod njom je ornamenat Uzorak je zastupljen i na jugu Dalmacije, u Boki, gdje ga troprute grane, stabljika koja se valovitom linijom prote- nalazimo upravo u Kotoru.19 Biserni niz na pilastrima iz že uz oblinu luka i bočne stranice arkade. Između valova Putalja čine polukuglice umjesto punca.20 izbijaju vitice koje s granom zatvaraju krugove. Početak Predlošci spomenutih motiva osobito čestih na ital- kruga i kraj vitice ne obilježavaju volute kao na zadar- skim prostorima bizantskoga i langobardsko-karolinškog skom pilastru. Međutim, poput listova loze na pilastru i kulturnog kruga, bivali su prihvaćani u gradovima Istre i na gradeškom ciboriju su po dva lista prislonjena jedan Dalmacije romanske tradicije. Tamo su s ostalim motivima uz stabljiku, a drugi uz viticu svakoga kruga. Listići u oblikovali umjetnost jadranskih sinteza ranoga preroma- anatomiji lista oblikom su izduženi, bliži prstolikoj formi ničkog razdoblja. Nove ograde svetišta, pilastri i pluteji u nego li kapljičastom obliku.21

9. Arkada ciborija iz crkve S. Maria delle Grazie u Gradu (Italija), (foto: P. Vežić) Ciborium arch from the church of S. Maria delle Grazie at Grado (Italy)

letve i do njih uske troprute pletenice. Među njima visi- nom ornamenta sežu dva niza troprute stabljike s vitica- ma među kojima su, kao i na gradeškome ciboriju, po dva vinova lista sučelice postavljena jedan prema drugo- me, jedan prislonjen uz stabljiku, drugi uz viticu. Listići u njihovoj anatomiji također su bliži prstolikom nego li kapljičastom obliku. Međutim, na početku svakoga kru- ga i na kraju svake vitice stoji malena voluta svijena u spiralu, poput onih na zadarskom pilastru. Tako krugovi prividno imaju Ω-oblik. Nažalost, riječ je tek o ulomku, k tomu vrlo oštećene površine.22 Betika – o ciboriju iz crkve Sv. Andrije u Betiki svje- doče ulomci četiriju arkada izloženih u Arheološkome muzeju Istre u Puli. Na jednoj se nalazi ornamenat sro- dan onome na gradeškome ciboriju. Po dva lista, jedan uz stabljiku, a drugi uz viticu, smještena su sučelice po- stavljena u svakom krugu povijuše. Ona, jednako kao 10. Ulomak pilastra iz Muzeja Lapidarium u Novigradu (foto: Ž. Bačić) na gradeškom ciboriju, nema volutama označen poče- Fragment of a post from the Lapidarium Museum at Novigrad tak kruga ni vršak vitice, a listići u anatomiji listova bliži su prstolikoj nego li kapljičastoj formi. Međutim, uz oblinu arkade postavljena su dva grozda koja vise Novigrad – široki pilastar, ili možda uski plutej? pre- sa stabljike. Imaju srcoliki oblik prekriven zrnima koje dočuje ulomak iz katedrale Sv. Pelagija. Čuva se u Novi- predočuju punce, malene ukopane rupice s koncentrič- gradskom lapidariju. Po rubovima ga ocrtavaju okomite no urezanim krugom.23

11. Arkada ciborija iz crkve Sv. Andrije u Betiki, Arheološki muzej Istre u Puli (foto: Z. Alajbeg) Ciborium arch from the church of St Andrew at Betika, Istrian Archaeological Museum at Pula

Pavuša Vežić: Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz episkopalnog... Ars Adriatica 5/2015. (21-38)

12. Ulomak ograde ambona u luneti portala župne crkve u Omišlju na Krku (foto: P. Vežić) Fragment of an ambo in the lunette of the portal of the Parish Church at Omišalj on the island of Krk

Pula – plutej s ornamentom vinove loze zamijetio sam u Arheološkom muzeju Istre u Puli. Kako do sada nije objavljen to samo upozoravam na činjenicu da postoji.24 Omišalj – nije poznato kojoj je crkvi pripadala ogra- da ambona koja je kao spolij ugrađena u lunetu župne crkve Sv. Marije. Izvorno je imala trokutasti oblik.25 Rav- ne uske letve po obrisu ukrašene su puncama, bisernim nizovima, a polje među njima lozicom koja se tropru- tom stabljikom u valovitoj liniji pruža površinom ogra- de. Stabljika s viticama zatvara krugove u kojima su po dva sučelice postavljena lista kojima anatomiju oblikuju kapljičasti listići kao na zadarskome pilastru. Na mjestu račvanja dvostruki je prsten. Krugovi prividno, poput za- darskog pilastra, imaju Ω-oblik. U sredini ograde, među krugovima stabljike, nalazi se rozeta, cvjetić sa sedam li- stića. Posred njih je rupica s koncentričnim krugom. Ta- kve ima i većina volutica na stabljici i viticama. Punce se na jednom mjestu nalaze i na podlozi reljefa. Za potrebe lunete romaničkoga portala ograda ja skraćena i postav- 13. Pilastar iz katedrale Sv. Marije Velike u Rabu, Lapidarij u crkvi Sv. ljena na kraću stranicu.26 Kristofora u Rabu (izvor: MILJENKO DOMIJAN /bilj. 7/, 50) Rab – pilastar potječe iz katedrale Sv. Marije Velike.27 Post from the Cathedral of the Assumption of the Virgin at Rab, Stone Pohranjen je u lapidariju u crkvi Sv. Kristofora. Na pred- collection in the church of St Christopher at Rab

njoj plohi nalazi se vinova lozica zatvorena u okviru koji tvore tzv. letve. Očuvane su bočne i tragovi gornje. Donja nije sačuvana. Pri dnu stabljike nalaze se dva pupoljka u obliku trolisnog cvjetića. Lozica je izrastala iz donje le- tve. Poput onih na prethodnim primjerima, granu ocrta- va tropruta stabljika koja se u valovitom pružanju penje pilastrom te s viticama u svakom valu zatvara krug. Na mjestu račvanja dvostruki je prsten. U svakom krugu loze po dva su sučelice postavljena lista. Njihovu anato- miju oblikuju tri kapljičasta listića. Uz lozicu i na vitica- ma nema voluta, ali se u trokutastim poljima s jedne i druge vanjske strane ornamenta nalaze pupoljci u obliku malenog trolisnog cvjeta, nešto što se na istome mjestu nalazi i na pilastru iz crkve Sv. Petra Starog u Zadru i na drvenoj gredi s ornamentom vinove lozice iz crkve Sv. Donata također u Zadru. Zadar – u Arheološkom muzeju u Zadru pohranjen je spomenuti pilastar s reljefom gotovo istog predloška kao što je upravo opisani u Rabu. Otkriven je 1955. go- dine s istraživanjima na pročelju renesansne crkve Sv. Marcele.28 Potječe zacijelo iz obližnje ranosrednjovje- kovne crkvice Sv. Petra Starog. Ornamenat vinove loze u shemi je neobično sličan onoj na rapskome pilastru. S lijeve i desne strane te na vrhu zatvara ga uska letva. Pri dnu je široka. Iz nje, kao na prethodnom primjeru, izrasta grana koju oblikuje tropruta stabljika. U valovi- toj se liniji penje pilastrom te s viticama u svakom valu zatvara krug s dva sučelice postavljena lista. Na mjestu račvanja nalazi se dvostruki prsten. Anatomiju listova oblikuju po tri kapljičasta listića i malena voluta do njih. List u dnu pilastra s desne strane ima dva listića i dvije volutice. One se nalaze i uz lozicu s vanjske strane, jedna pri dnu s lijeva, te dvije u paru s desna i dvije u paru s lijeva. K tomu još po jedna s lijeva i desna na vrhu ornamenta. Tu je i pupoljak u obliku trolisnog cvijeta, sličan onome na spomenutom pilastru iz Raba i onome na drvenoj gredi u Zadru. Zadar – u Arheološkome muzeju u Zadru pohranjen je i ulomak pluteja koji ima srodnu vinovu lozicu. Otkri- ven je 1888. godine,29 a objavljen 1894. godine.30 Potječe iz crkve Sv. Krševana. Monolitno je srašten s gredom ko- joj je reljef na plohi posve otučen, ali se nazire donji brid. Ornamenat pod njom nalazi se u okviru koji tvore letve. Sačuvana je donja i desna. Čini se da je lozica prikazana jednom granom koja se u valovitoj liniji pružala gornjim i donjim redom krugova po širini pluteja. Granu oblikuje tropruta stabljika. Ona u valovima skupa s viticama zatva- ra krugove i u njima po dva sučeljena lista. Na mjestu ra- čvanja dvostruki je prsten. Anatomiju listova, kao na pret- 14. Pilastar iz crkve Sv. Petra Starog u Zadru, Arheološki muzej u hodnim zadarskim primjerima, oblikuju kapljičasti listići, Zadru (foto: P. Vežić) njih po četiri ili pet. Sačuvani dio ornamenta čini puni Post from the church of St Peter the Old, Archaeological Museum at Zadar

Pavuša Vežić: Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz episkopalnog... Ars Adriatica 5/2015. (21-38)

15. Ulomak pluteja iz crkve Sv. Krševana, Arheološki muzej u Zadru 16. Ulomka pilastra iz crkve Sv. Krševana u Zadru, Arheološki muzej (foto: P. Vežić) u Zadru (foto: P. Vežić) Fragment of a screen from the church of St Chrysogonus, Archaeological Fragment of a post from the church of St Chrysogonus, Archaeological Museum at Zadar Museum at Zadar

gornji i donji krug uz desni bok pluteja te pola slijedećega mjera u Rabu ili Zadru. S viticama zatvara krugove, njih s lijeve strane. Plutej sa slično komponiranim ornamen- ukupno četiri. U krugovima su dva sučeljeno postavljena tom nalazi se i u Arheološkome muzeju Istre u Puli. lista. Na mjestu račvanja dvostruki je prsten. Anatomiju Zadar – u Arheološkome muzeju u Zadru pohranje- listova čine kapljičasti listići, dosljedno po tri na svako- na su i dva ulomka istog pilastra koji potječe iz crkve Sv. me listu. Reljef je napravljen prema urednome predlošku, Krševana.31 Bočne stranice pilastra na jednome i drugom morfološki je precizan, upravo geometrijski pravilan te fragmentu otklesane su s naknadnim preklesavanjem pila- klesan izrazitom vještinom. Po tome je blizak posebno stra u gredu ograde svetišta. Stoga ni najmanji dio okvira pilastru iz episkopalnog kompleksa u Zadru. pilastra nije očuvan. Na oba ulomka sačuvana su po dva Split – ulomak pilastra, ili možda pluteja, pronađen vala troprute stabljike koja s viticama zatvara krugove. U 1996. godine u podu zgrade iznad prostorije 15B u po- njima su po dva sučeljena lista. Njihovu anatomiju tvore drumima Dioklecijanove palače. S desne strane je uski listići prstolike forme modelirani tvrđe negoli na ostalim dio bočne letve, a pri dnu je široka letva. Iz nje izrasta primjerima u Zadru. Na mjestu račvanja, tj. odvajanja vi- tropruta stabljika koja s viticom zatvara krug i u njemu tice od pruta također je dvostruki prsten. dva lista s kapljičastim listićima.33 Split – u Arheološkome muzeju u Splitu pohranjen Split – u Arheološkome muzeju u Splitu pohranjen je pilastar prethodno čuvan u kripti Sv. Lucije u split- je i ulomak pilastra, ili možda pluteja? iz šesterolista Sv. skoj katedrali.32 Unatoč oštećenjima reljef je vrlo dobro Trojice na Poljudu. S desne strane očuvan je dio ravne očuvan. Nedostaje mu tek donja letva okvira. Orname- letve i tordiranoga profila. Uz njega je tropruta stabljika nat tvori tropruta stabljika koja se u valovitoj liniji penje koja s viticom zatvara krug i u njemu dva lista s kapljiča- pilastrom. Vidljivo je da izrasta iz donje letve, poput pri- stim listićima.34

Gornje Selo na Mosoru – sa splitskom sredinom valja povezati i dva ulomka pilastra iz crkve Sv. Mak- sima u Gornjem Selu na Mosoru.35 Jedan je malen, tek pola kruga lozice. Drugi je velik. Na njemu su tri kruga. Omeđena su čini se gornjom i bočnim letvama. Novi elemenat na reljefu tek su maleni kapljičasti listići s vanjske strane stabljike, na mjestu račvanja s viticom, te dva šiljasta listića u kutovima okvira. Pretpostavljam da je pilastar naknadno dospio u Gornje Selo. Stariji je od tamošnje crkve, veličinom ne pripada ogradi njezinoga malenog svetišta, a motivom ornamenta i kvalitetom izrade upravo je jednak s navedenim pilastrom iz Sv. Lucije u Splitu.

17. Pilastar iz kripte Sv. Lucije u katedrali u Splitu, Arheološki muzej u Splitu (izvor: ANTE PITEŠA /bilj. 6/, 56) 18. Pilastar iz crkve Sv. Maksima u Gornjem Selu na Mosoru (izvor: Post from the crypt of St Lucy at Split Cathedral, Archaeological TOMISLAV MARASOVIĆ /bilj. 34/, 467) Museum at Split Post from the church of St Maximus at Gornje Selo on Mount Mosor

Pavuša Vežić: Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz episkopalnog... Ars Adriatica 5/2015. (21-38)

20. Ulomak pilastara, Lapidarij u crkvi Sv. Kristofora u Rabu (foto: P. Vežić) Fragment of a post, Stone collection in the church of St Christopher at Rab

Split – u splitskome Muzeju pohranjen je i drugi pilastar koji spominjem zbog sličnosti listova lozice, unatoč različitoj shemi ornamenta što podsjeća na sta- balce. Riječ je o troprutoj stabljici koja izrasta iz kori- jena pri dnu pilastra te se račva u dva kruga ili ovala, donji i gornji, unutar kojih vise dva međusobno suče- ljena lista u anatomiji kapljičastih listića, a takvi se na- 19. Pilastar iz Arheološkog muzeja u Splitu (izvor: ANTE PITEŠA / laze i izvan ovala, u razmacima između ovala. Vrsnoća bilj. 6/, 111) klesarske obrade i likovnog oblikovanja motiva ima Post from the Archaeological Museum at Split srodnosti s prethodnim pilastrom, osobito u modelira-

nju listova lozice.36 Ornamentom je blizak pilastaru u le.38 Na prednjoj plohi ima ornamenat vinove loze u Arheološkome muzeju Istre u Puli, a kvalitetom ono- okviru koji tvore letve, donja, gornja i bočne. Pravi trs me iz lapidarija u crkvi Sv. Kristofora u Rabu. U Ar- izrasta iz kaleža na dnu pilastra. Stabljika je tropruta. heološkome muzeju u Zadru također se nalaze ulomci U valovitoj liniji penje se visinom pilastra te s vitica- sličnog pilastra. ma u svakom valu zatvara krug, njih ukupno četiri. U Dubrovnik – u Arheološkome muzeju u Dubrovni- njima su po dva sučelice postavljena lista. Anatomi- ku pohranjen je ulomak pluteja iz crkve Sv. Stjepana na ju im oblikuju tri prstolika listića. Na mjestu račva- Pustijerni u Dubrovniku.37 Ornamentom je različit od nja nije prsten kao kod većine ostalih primjera već se prethodnih. Na njemu se stabljika prepliće u učvorene stabljika ljevkasto proširuje, a iz proširenja izrasta na- krugove, zapravo rombove, a ne valoviti prut. U svakom stavak pruta i vitica. Takav ornamenat lozice karakte- krugu su po dva sučeljena lista koja pri dnu izrastaju iz rističan je za neke primjere u Dubrovniku, a poznat je krugova stabljike. Ona je tropruta. Listovi u njezinim i u Zadru. Na vrhu lozice kotorskoga pilastra istaknut krugovima oblikom su donekle srodni prethodnim pri- je latinski križ, crux capitata, koji poput onoga na za- mjerima. Anatomiju im oblikuju po tri prstolika listića. darskome izrasta iz stabljike. Obris križa ocrtava plit- Kotor – kotorski pilastar vjerojatno potječe iz me- ki žlijeb, a krakovi se prema kraju lagano šire. Podno morije Sv. Tripuna. Pohranjen je u lapidariju katedra- križa propinju se dvije volute i svijaju uz donji krak.

21. Ulomak pluteja iz crkve Sv. Stjepana u Dubrovniku, Arheološki muzej u Dubrovniku (izvor: ŽELJKO PEKOVIĆ /bilj. 8/, 185) Fragment of a screen from the church of St Stephen, Archaeological Museum at Dubrovnik

Pavuša Vežić: Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz episkopalnog... Ars Adriatica 5/2015. (21-38)

Zaključak

Iz opisa navedenih ornamenata vinove loze, njezinih ikonografskih likova i svih stilskih sličnosti, na spome- nutim primjerima liturgijskoga namještaja naziru se i određene morfološke bliskosti u oblikovanju pojedino- sti, a one primiču neke primjere u srodne skupine. Tako više prstoliki negoli kapljičasti oblici listića povezuju lo- zicu u Gradu, Novigradu i Betiki u jednu grupu sličnih rješenja tog detalja. Prstoliki oblici nalaze se i na lozi- cama u Dubrovniku i Kotoru. Na potonjima se umjesto prstena uz račvanje pruta s viticama nalazi ljevkasto proširenje stabljike, karakteristični detalj bokeljske sku- pine srodnih ornamenata. S druge strane, upravo ka- pljičasti oblici listića povezuju lozice u Omišlju, Rabu, Zadru i Splitu. Sve to ukazuje na varijantne primjere grafičkih predložaka po kojima su, očito u radionicama bizantskih gradova na Jadranu, klesani svi ti međusob- no slični reljefi s temom Pravoga trsa. S tim u vezi otvaraju se pitanja o vremenu nastanka navedenih reljefa s tako karakterističnim ornamentima. Historičari se uglavnom slažu u općem određenju po kome su skulpture nastale od kasnih desetljeća ili godi- na 8. stoljeća do ranih godina ili desetljeća 9. stoljeća. Svakako, preciznije ih nije ni moguće datirati. K tomu, za epohu na razmeđu stoljeća zapravo je i nevažno pri- pada li neki primjer koncu prethodnoga ili početku bu- dućega stoljeća. Tek za zadarski pilastar, opisan na početku ove ra- sprave, postoji važna analogija koja bi možda mogla malo preciznije datirati samo taj primjer. Naime, srod- nu vinovu lozicu ima i jedna drvena greda otkrivena u istom episkopalnom kompleksu, u crkvi Sv. Donata. Ornamenat na njoj tvori u osnovi jednako stilizirana lozica. Doduše, ima jednoprutu široku stabljiku. Ona se u valovitoj liniji proteže ornamentom. Na njemu su ukupno četiri kruga. U svakome od njih uz granu i vi- ticu priljubljen je po jedan list. Svakoga od njih obli- kuju tri manja listića kapljičaste forme. Na mjestu gdje se grana račva s viticom, s vanjske strane pruta, nalazi se po jedan trolisni pupoljak sličan ljiljanovu cvijetu, poput onih na pilastru iz rapske katedrale, ili zadarske crkve Sv. Petra Starog. Ivo Petricioli posvetio je veliku pažnju ornamentu, kako piše, akantusove vitice na toj gredi. Upozorio je da se takvi motivi susreću relativno često upravo na pila- strima ograde svetišta.39 Analizirajući stilske odlike or- namenta na opisanoj, ali i ostalim drvenim gredama iz 22. Pilastar iz crkve Sv. Tripuna u Kotoru, Lapidarij katedrale u Kotoru Sv. Donata, pripisao ih je zreloj fazi preromaničke skul- (foto: S. Kordić) pture koju ne treba datirati niže od zadnje četvrtine VIII Post from the church of St Tryphon, Stone collection at Kotor Cathedral stoljeća, odnosno valja ih smjestiti najranije u kraj VIII

23. Drvena greda iz crkve Sv. Donata u Zadru, Arheološki muzej u Zadru (foto: P. Vežić) Wooden beam from the church of St Donatus, Archaeological Museum at Zadar

stoljeća. Grede su istesane od hrastovih trupaca (Quer- umjetnina Ivo Petricioli je zapisao da one predstavljaju cus). Kronodendrološke analize uzoraka proučenih sa kontinuitet rada klesarskih radionica nakon ranokršćan- 14C metodom radioaktivnog ugljika, govore također o 8. skog perioda … prije IX. st.45 Prema karakterističnim od- stoljeću. Po jednoj od njih izlazi da je godina obaranja likama tih umjetnina Ivan Josipović nedavno ih je oku- drva 710. godina nove ere + / - 25 godina.40 Ponovljena pio u skupinu kojoj je pridao naziv radionice Majstora mjerenja ukazala su na 750-tu + / - 20 godina.41 I treća zadarskih ambona.46 analiza datira obaranje drva u vrijeme pri kraju 8. sto- Sve to, čini se, ukazuje na ranu preromaničku tesar- ljeća. Za razlike u rezultatima autori analiza pišu da one sku, klesarsku i uopće graditeljsku radionicu u Zadru u ne moraju zbunjivati budući se radi o tri različita debla kojoj su međusobno srodni predlošci služili rezbaru za koja moguće nisu oborena u isto vrijeme.42 Sve upućuje na ukrase na drvenoj, a klesaru za urese na kamenoj građi. mogućnost da je druga polovina 8. stoljeća ono vrijeme U jadranskome kulturnom krugu ta se radionica pokazu- u kome su sasječena debla tesanjem postale grede, a neke je produktivnijom od ostalih kada je u pitanju orname- od njih rovašenjem ornamenta i ukrašene. nat Pravoga trsa na pilastrima ograde svetišta, koji tako Tako srodnost uzoraka na navedenoj drvenoj i ka- omeđuju svoj Vinograd. Srodnost s opisanim predlošci- menoj građi govori o vremenu zadnje trećine 8. stoljeća ma moguće je u Dalmaciji zamijetiti u Omišlju i Rabu ili prijelaznog razdoblja s 8. na 9. stoljeće te o zamjetnoj s jedne strane, te Splitu i Kotoru s druge. Svakako, taj produkciji neke radionice koja je u to doba djelovala u ornamenat bio je u zadarskoj sredini više rabljen negoli u Zadru. Ta je svojim proizvodima opremala građevine ostalima. Uz to, pilastar iz episkopalnog kompleksa u Za- episkopalnog kompleksa pa joj je moguće pripisati i osta- dru valja izdvojiti i kao jedini prožet s bisernim nizom, le reljefe datirane u isto razdoblje, na pr. kamenu gredu s tzv. punce ili occhi di dado, te jedini s pticama pod kri- dva pauna uz Drvo života, a možda i ogradu ambona iz žem. To ga ikonografski čini bogatijim od ostalih, ujedno katedrale.43 Dekoracije na njima posjeduju i slična teh- i jedinstvenim. K tomu, valja istaknuti i vrsne morfološke nička rješenja, na pr. rupice ukopane u čvorovima ple- odlike njegova reljefa, kvalitetu klesanja s kojom zadarski tenica na ogradi ambona. Ubušene su svrdlom kao što pilastar stoji u samom vrhu ovdje tretirane skupine. Sve su i one na pilastru. Slične pletenice i način izrade ima- to čini ga prvorazrednom umjetninom u vrsti i vremenu ju i ulomci pluteja iz Pridrage.44 Proučavajući većinu tih kome pripada.

Pavuša Vežić: Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz episkopalnog... Ars Adriatica 5/2015. (21-38)

Bilješke

1 PAVUŠA VEŽIĆ, Crkva sv. Trojstva (sv. Donata) u Zadru, Mala skulptura – La chiesa di S. Pietro Maggiore. La cattedrale biblioteka Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske, preromanica di Ragusa e il suo areredo scultoreo, Dubrovnik – Zagreb, 1985., 14, sl. 54. Split, 137-138, sl. 117. 2 PAVUŠA VEŽIĆ, Nadbiskupska palača u Zadru, Peristil, 9 NIKOLA JAKŠIĆ – EMIL HILJE, (bilj. 4), kataloška 22 (1979.); MARIJA STAGLIČIĆ, Klasicistička obnova jedinica 23 i 24 (Nikola Jakšić). Nedavno je veći broj reljefa Nadbiskupske palače u Zadru, Peristil, 24 (1981.) s takvim ornamentom Ivan Josipović okupio među djelima 3 U navedenome radu iz 1985. godine (bilj. 1) objavio sam pretpostavljene Radionice plutejâ zadarske katedrale. (IVAN fotografiju donjega dijela pilastra i ukazao na njegovu sličnost JOSIPOVIĆ, Predromanički reljefi na teritoriju sklavinije s ornamentom na drvenoj gredi koju je objavio I. Petricioli Hrvatske između Zrmanje i Krke do kraja 9. stoljeća, 1. dio, 37- 1971. godine: IVO PETRICIOLI, Grede s preromaničkim 56, 2. dio, tabla VI-XII, (doktorska disertacija), Zagreb, 2013; ukrasom iz crkve Sv. Donata u Zadru, Peristil, 14-15 (1971- IVAN JOSIPOVIĆ, Radionica plutejâ zadarske katedrale, Ars 1972.), 49. Nikola Jakšić naveo je glavne odlike pilastra u Adriatica 4 (2014.), 43-62. sažetoj kataloškoj obradi bez ilustracije. (Tisuću godina hrvatske 10 ROMANA MENALO (bilj. 8), 45; ZORICA ČUBROVIĆ, skulpture, katalog izložbe, (ur. Igor Fisković), Zagreb, 1991, Crkva Sv. Luke kroz vjekove: naučni skup povodom 800. 23, kat. jed. 16.) Ilustracija nije objavljena ni uz moj tekst o godišnjice Crkve Sv. Luke – zbornik radova, Kotor, 1997, 43- pilastru objavljen 2007. godine. (PAVUŠA VEŽIĆ, Vinova loza 49; MERI ZORNIJA, Ranosrednjovjekovna skulptura na tlu na ranokršćanskim i ranosrednjovjekovnim reljefima u Zadru Boke kotorske, (doktorska disertacija), Zagreb, 2014., 367- i na zadarskom području, Histria antiqua, 15, (2007.), 419- 368, B. 1e. 08. 420.) Znatnu pažnju srodnosti ornamenta na pilastru s onim na 11 Hrvati i Karolinzi – Katalog, (ur. Ante Milošević i drugi), spomenutoj drvenoj gredi posvetio sam nedavno u predavanju Split, 2000, 48, kat. jed. I, 35 (Miljenko Jurković); MILJENKO pod naslovom Ornamenti s prutovima i žljebovima na kamenim JURKOVIĆ – IVAN MATEJČIĆ – JERICA ZIHERL, Novigradski i drvenim preromaničkim spolijima iz crkve Sv. Donata u Zadru lapidarij – Lapidario di Cittanova, Novigrad – Cittanova, 2006, na znanstvenome skupu u Zadru. Zbornik radova sa skupa, s 78; ZORICA ČUBROVIĆ, Oltarska pregrada Andreacijeve njim i moj članak, u pripremi je za tisak. crkve, Dvanaest vjekova Bokeljske mornarice – zbornik radova, 4 NIKOLA JAKŠIĆ – EMIL HILJE, Umjetnička baština Zadarske (ur. Jovan Martinović), Kotor, 2010, 228, sl. 15; MERI ZORNIJA, nadbiskupije – Kiparstvo I, (ur. Nikola Jakšić), Zadar, 2008, 103- (bilj. 10), 214-216, A. 1a. 05. 104, (Nikola Jakšić: kataloška jedinica 22). 12 Hrvati i Karolinzi – katalog, (bilj. 11), kat. jed. IV, 225 (Tonči 5 Novi zavjet, Iv. 15,1-8 u: Biblija – Stari i Novi zavjet, Zagreb, Burić); TONČI BURIĆ – SLOBODAN ČAČE – IVO FADIĆ, Sv. 1968., 92; Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog Juraj od Putalja, (Tonči Burić, Putalj u srednjem vijeku), Split, kršćanstva, (ur. Anđelko Badurina), Zagreb, 1979, 585; PAVUŠA 2001, 172 i 178; ANTE PITEŠA, (bilj. 6), 39-43 i 46. VEŽIĆ, (bilj. 3, 2007.), 415-424. 13 L’arte in Italia II., (ur. Carlo Lodovico Ragghianti), Roma, 1968, 6 Brojan niz italskih primjera i vrijedan izbor bibliografskih stupac 320; I Longobardi, (ur. Gian Carlo Menis), Milano, 1990, jedinica za njih donio je Ante Piteša. (ANTE PITEŠA, 317, kat. jed. VII., 26; I Goti, Milano, 1994; SILVIA LUSUARDI Ranosrednjovjekovni kameni spomenici u Arheološkome muzeju SIENA, L’arredo liturgico altomedievale, San Martino a Rive u Splitu, Split, 2012., 58.) d’Arcano – Archeologia e storia di una pieve friuliana, Udine, 7 L’arte in Italia II, (ur. Carlo Lodovico Ragghianti), Roma, 1997, 156-157; ADOLF REINER, Kunstgeschichte der Schweiz, 1968, stupac 360 i 453; MILJENKO DOMIJAN, Rab – Grad Frauenfeld, 1968, 204, sl. 213. umjetnosti, Zagreb, 2001, 50 i 165; ŽELJKO RAPANIĆ, Kamena 14 L’arte in Italia II., (bilj. 13), stupac 320.; I Longobardi, (bilj. 13), plastika ranog srednjeg vijeka u Arheološkom muzeju u Splitu, 317, kat. jed., VII. 26; MARIO BROZZI – CATE CALDERINI Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 60 (1958.), 112, – MARIO ROTILI, L’Italia dei Longobardi, Milano, 1980, sl. sl. 15; ANTE PITEŠA, Ranosrednjovjekovni kameni spomenici u 18; SILVIA LUSUARDI SIENA, (bilj. 13), 4, 175-176; SILVIA Arheološkome muzeju u Splitu, Split, 2012, 35-36. LUSUARDI SIENA – PAOLO PIVA, Da Pemmone a Paolino 8 MILJENKO DOMIJAN, Rab – Grad umjetnosti, Zagreb, d’Aquileia: Appunti sull’arredo liturgico e la scultura in Friuli tra 2001, 50 i 165; ŽELJKO RAPANIĆ, (bilj. 7), 112, sl. 15; VIII e IX sec., Hortus artium medievalium, 8 (2002.) MARIE-PASCALE FLÈCHE MOURGUES – PASCALE 15 MILJENKO JURKOVIĆ, Il ciborio di Novigrad (Cittanova CHEVALIER – ANTE PITEŠA, Catalogue des sculptures du d’Istria), Hortus artium medievalium 1 (1995.) haut moyen-age du Musée archéologique de Split, I – Katalog 16 PAVUŠA VEŽIĆ – MILENKO LONČAR, HOC TIGMEN – ranosrednjovjekovne skulpture u Arheološkom muzeju u Splitu, Ciboriji ranoga srednjeg vijeka na tlu Istre i Dalmacije, Zadar, I, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 85 (1993.), 229- 2009., 68-81. 230 i 285, T. V, II.8; ANTE PITEŠA, (bilj. 7), 35-36; ROMANA MENALO, Ranosrednjovjekovna skulptura – Early Medieval 17 Hrvati i Karolinzi – Katalog, (bilj. 11), 130, kat. jed. III, 14 Sculpture, Dubrovnik, 2003, 61; ŽELJKO PEKOVIĆ, Crkva Sv. (Miljenko Jurković). Petra Velikog. Dubrovačka predromanička katedrala i njezina 18 ANTE PITEŠA, (bilj. 12).

19 ZORICA ČUBROVIĆ, Djela jedne klesarske radionice u 35 TOMISLAV MARASOVIĆ (bilj. 34), 466-468. kotorskoj crkvi Sv. Mihaila, Godišnjak Pomorskog muzeja u 36 ŽELJKO RAPANIĆ, Kamena plastika ranog srednjeg vijeka Kotoru, 41-42 (1993-1994.), 48-49, sl. 8; MERI ZORNIJA, (bilj. u Arheološkom muzeju u Splitu, Vjesnik za arheologiju 10), 339, B. 1c. 13. i historiju dalmatinsku, 60 (1958.), 117, sl. 22; MARIE- 20 Hrvati i Karolinzi – Katalog, (bilj. 11), 372, kat. jed. IV, 225 PASCALE FLÈCHE MOURGUES – PASCALE CHEVALIER (Tonči Burić); TONČI BURIĆ – SLOBODAN ČAČE – IVO – ANTE PITEŠA, (bilj. 8), 229-230 i 285, T. V, II. 8; ANTE FADIĆ (bilj. 12), 172 i 178. PITEŠA, (bilj. 7), 112. 21 MARINA LAVERS, I cibori di Aquileia e di Grada, Antichità 37 ROMANA MENALO, Ranosrednjovjekovna skulptura – Early Altoadriatiche 4 (1974.), 153-156; PAVUŠA VEŽIĆ – MILENKO medieval sculpture, Dubrovnik, 2003, 12-13 i 39, sl. 7; ŽELJKO LONČAR, (bilj. 16), 155. PEKOVIĆ, Crkva Sv. Petra Velikog. Dubrovačka predromanička 22 BRANKO MARUŠIĆ, Predromanička skulptura Novigrada katedrala i njezina skulptura – La chiesa di S. Pietro Maggiore. (Istra), Diadora, 16-17, (1995.), 340, T. IV, 3. La cattedrale preromanica di Ragusa e il suo areredo scultoreo, Dubrovnik – Split, 184-185, sl. 2. 23 Hrvati i Karolinzi – Katalog, (bilj. 11) 26-27, kat. jed. I. 13 (Pavuša Vežić); PAVUŠA VEŽIĆ – MILENKO LONČAR, (bilj. 38 ZORICA ČUBROVIĆ, Oltarska pregrada Andreacijeve crkve, 16), 68-41 i 155. Dvanaest vjekova Bokeljske mornarice – zbornik radova, (ur. Jovan Martinović), Kotor, 2010., 230-231, sl. 18; MERI 24 Zahvaljujem kolegama u Puli što su mi omogućili pregledavanje ZORNIJA, (bilj. 10), 219-220, A. 1a. 08. ranosrednjovjekovnih lapida u Muzeju, posebno za pomoć koju mi je pritom pružila kolegica Fina Juroš-Monfardin. 39 IVO PETRICIOLI, Grede s preromaničkim ukrasom iz crkve Sv. Donata u Zadru, Peristil, 14-15, (1971-1972.), 49. 25 Hrvati i Karolinzi – Katalog, (bilj. 11), 130, kat. jed. III, 14 (Miljenko Jurković). 40 D. SRDOČ – A. SLIEPČEVIĆ – B. OBELIĆ, Mjerenje starosti drvene građe iz crkve sv. Donata u Zadru metodom radioaktivnog 26 Kosa stranica ograde greškom je protumačena kao obla pa to ugljika, Peristil, sv. 16-17, Zagreb, 1973-1974, 17-20. treba zanemariti. MAGDALENA SKOBLAR, Prilog proučavanju ranosrednjovjekovne skulpture na otoku Krku, Starohrvatska 41 D. SRDOČ – A. SLIEPČEVIĆ – B. OBELIĆ, Precise radiocarbon prosvjeta, 33 (2007.), 62-63. dating of wooden beams from St. Donat’s church in Zadar, PACT, 8 (1983.), 319-327. 27 MILJENKO DOMIJAN, (bilj. 7), 50. 42 B. OBELIĆ – A. SLIEPČEVIĆ, Correction of radiocarbon 28 Arheološki muzej Zadar, inventar ranosrednjovjekovnih lapida, age of wooden beams from St. Donat’s church in Zadar by br. 543. dendrochronological method – Korekcija 14C rezultata starosti 29 Arheološki muzej Zadar, inventar ranosrednjovjekovnih lapida, drvenih greda iz crkve Sv. Donata u Zadru dendrokronološkom br. 30. metodom, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3. serija – 32- 30 GIOVANNI SMIRICH, La collezione dei monumenti medievali 33 (1999-2000.), 197-206. nel Museo di S. Donato in Zara, Ephemeris Bihacensis, 7/20 (1894.) 43 Sjaj zadarskih riznica – The Splendour of Zadar Treasuries, (ur. 31 Arheološki muzej Zadar, inventar ranosrednjovjekovnih lapida, Tugomir Lukšić), Zagreb, 1990, 307-308, IVO PETRICIOLI, br. 184. – Pilastar je naknadno preklesan u gredu ograde svetišta Sculpture in Zadar between the Late Roman and pre- te je na poleđini pilastra u gornjoj zoni isklesan niz voluta, tzv. Romanesque periods, Hortus artium medievalium 1 (1995.), 78; kuka, a pod njima tropruta pletenica. Ukupna dužina grede je IVO PETRICIOLI, Predromanički ambon zadarske katedrale i 81 cm, a visina 20 cm. srodna skulptura, Starohrvatska spomenička baština – Rađanje 32 MARIE-PASCALE FLÈCHE MOURGUES – PASCALE prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, (ur. Miljenko Jurković, CHEVALIER – ANTE PITEŠA, (bilj. 8), 228-229 te 285 i 298, T. Tugomir Lukšić), Zagreb, 1996, 209-212. V, II. 7; ANTE PITEŠA, (bilj. 7), 56-58. 44 PAVUŠA VEŽIĆ, Ninska Crkva u ranome srednjem vijeku 33 JERKO MARASOVIĆ (i suautori), Prostorni razvoj jugoistočnog – problem kontinuiteta i rezultati arheoloških istraživanja, dijela Dioklecijanove palače, Prostor, 8/2 (20), 2000, 190. Starohrvatska spomenička baština – Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, (ur. Miljenko Jurković, Tugomir Lukšić), 34 ARSEN DUPLANČIĆ, Arhivsko-bibliografski podaci o nekim Zagreb, 1996, 49, sl. 18. splitskim spomenicima iz Arheološkog muzeja, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 100 (2007.), 182; TOMISLAV 45 Sjaj zadarskih riznica (bilj. 43), Od ranog kršćanstva do baroka MARASOVIĆ, Dalmatia praeromanica 3, Split – Zagreb, 2011., (Ivo Petricioli). 406, sl. 562. 46 IVAN JOSIPOVIĆ, (bilj. 9), 2013.

Pavuša Vežić: Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz episkopalnog... Ars Adriatica 5/2015. (21-38)

Inne teksty tego samego autora

1 2 > >> 

Podobne artykuły

1-10 z 16

Możesz również Rozpocznij zaawansowane wyszukiwanie podobieństw dla tego artykułu.