Skip to content
Sztuka Adriatyku Search

Dalmatian Hexaconchs - Similiarities and Differences

DOI 10.15291/ars.439

Download PDF

Vol. 2 (2012)

Open access

Article metrics

  • 3 412 Abstract views
  • 1 248 PDF downloads
  • 12 Downloads per day
  • 164 Downloads this month
The discussion emphasizes the peculiarity and individuality of both the shape and style of Dalmatian hexaconchs. Together with the rotunda of Holy Trinity at Zadar, they surely represent the most original architectural creation of early medieval Dalmatia and its specific cultural milieu which grew from a twofold tradition in a true symbiosis of the European East and West in the Adriatic area. Their mutual interdependence in Dalmatia was articulated through the individual shapes of religious architecture. These hexaconchs are a form specific to only the innermost part of Dalmatia, centred on the area between Zadar and Split, and deep into the hinterland of these towns, which corresponded to the Croatian principality.Certainly, buildings as special as this had their own original matrix - an individual spatial composition and a specific structure which formed their body. Without this, the hexaconchs would not have possessed the originality which has been observed by all the scholars who have written about them. Indeed, they have their own shape and style. By analyzing and interpreting the legacy of Dalmatian religious architecture, it seems plausible to assume that the early Christian baptistery of Zadar Cathedral may have served as a model not only for their hexaconchal shape and spatial structure but also for their dimensions and proportions. In the regional architecture prior to the period when the hexaconchs were built, no other building, aside from the Zadar baptistery, had such a shape and such a compositional compatibility with the hexaconchs; the very structure and measurements of their interior space. However, the architectural style of the hexaconchs, which display pilaster strips on their exteriors, and their vocabulary of pre-Romanesque language find their parallels on the monumental rotunda of Holy Trinity - a chapel adjacent to the baptistery itself, located nearby in the same episcopal complex - more than on any other late Antique or early medieval building both in the immediate region and in the whole Adriatic basin. For this reason, the search for the origin of the shape and style of Dalmatian hexaconchs leads us to Zadar and it is no wonder that almost every scholar who has studied this group of buildings has pointed to this fact. Their geographical distribution also witnesses this influence in its own way: two hexaconchs can be found at Zadar, while four or even five more are located in the wider Zadar area, adding up to seven out of the ten Dalmatian hexaconchs in total.This number implies that this group of rotundas, being characteristic for a specific period in Dalmatia, was created in a relatively short period of time. Moreover, it points to the building and carving workshops which, drawing upon the same source model, constructed the hexaconchs and provided them with stone liturgical furnnishings. In particular, further indications can be found in the production of the socalled Benedictine carving workshop, probably located at Zadar, a workshop from the time of Prince Trpimir which produced the furnishings for the hexaconchs at Pridraga and Kašić, and the carving workshop from Trogir which was responsible for the carvings at Trogir and Brnaze. All of these, with regard to the hexaconchs, testify to predominantly early ninth-century production, and represent the main argument for the dating of these interesting Dalmatian rotundas to the same time. Apart from their original pre-Romanesque shape, the majority of the free-standing hexaconchal rotundas were provided with early Romanesque additions during the course of time, and these additions turned these hexaconchs into small complexes of sorts. Vestibules created in this period suggest two possiblities: according to one, the vestibules added in this manner were actually a kind of exterior crypt, spaces where sarcophagi could be housed, and according to the other, some of these vestibules were also provided with bell-towers built on top of them. The latter possibility is implied by the dispositions of the suggested bell-towers and the strength of the supporting substructions (e.g. the Stomorica church at Zadar or the hexaconch at Kašić), but also by the stylistic elements which point to the early Romanesque, and architectural details, the function of which indicates a bell-tower (e.g. impost capitals of the Stomorica church or St Chrysogonus at Zadar, and an octogonal colonette from Kašić).
hexaconch, apse, lesene, drum, dome
Sections
  1. Abstract
  2. Bilješke
  3. Literatura
  4. References

Emil Hilje 97 Matrikula bratovštine Gospe od Umiljenja i Sv. Ivana Krstitelja u Znanstvenoj knjižnici u Zadru Mariegola (Statute) of the Confraternity of Our Lady of Tenderness and St John the Baptist in the Research Library at Zadar Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Nikola Jakšić 109 Raspeće-relikvijar kod Male braće u Dubrovniku La croce reliquiario del convento francescano di Ragusa Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Nikola Jakšić 119 Iluminirani psaltir 15. stoljeća zadarskih franjevaca An Illuminated Fifteenth Century Psalter of Zadar Franciscans Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Marijan Bradanović 139 Razvitak naselja na kvarnerskim otocima - primjer Dobrinja The Development of Settlements on the Northern Adriatic Islands - the Example of Dobrinj Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Andrej Žmegač 157 Hvarski Arsenal u kontekstu ostalih mletačkih arsenala The Arsenal at Hvar in the Context of Other Venetian Arsenals Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Gordana Sobota Matejčić 167 Krčki kipovi majstora iz Campsine radionice Statues from Krk by a Master from Campsa’s Workshop Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Igor Fisković 177 Lopudski oltari Miha Pracata Two Polychrome Wood-Carved Altars from the Island of Lopud Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Bojan Goja 203 Oltar Sv. Jeronima u crkvi Sv. Šime u Zadru i radionica Bettamelli The Altar of St Jerome in the Church of St Simeon at Zadar and the Bettamelli Workshop Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Radoslav Tomić 217 Slikar Filippo Naldi (II) Painter Filippo Naldi (II) Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Vinko Srhoj 225 Između originalnosti i epigonstva - slučaj Šime Dujmovića, kipara u Meštrovićevoj sjeni Between Originality and Imitation - the Case of Šime Dujmović, a Sculptor in the Shadow of Meštrović Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Dragana Modrić 241 Prilog poznavanju rane faze u kiparstvu Stipe Sikirice Contribution to Knowledge of the Early Phase of Stipe Sikirica’s Work Stručni rad - Professional paper

Suzana Valenta 249 Neobrađene fotografije Ive Petriciolija iz ostavštine Zbirke Petricioli Ivo Petricioli’s Unpublished Photographs from the Petricioli Collection Stručni rad - Professional paper

Ivica Župan 257 Majstor mirenja, spajanja i kombiniranja suprotnosti The Master of Conciliation, Fusion and the Combination of Contrasts Stručni rad - Professional paper

Nataša Lah 269 Medijacijska funkcija umjetničke kritike između povijesti i suvremenosti Mediatory Function of Art Criticism Between History and Contemporaneity Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Osvrti i prikazi Comments and Reviews Pavuša Vežić 283 Eitelbergerovo obilaženje i promatranje Dalmacije Prikaz knjige - Review

Ana Mišković 288 Svjedočanstva o kršćanstvu u Omišlju Prikaz knjige - Review

Pavuša Vežić Dalmatinski šesterolisti - sličnosti i razlike Pavuša Vežić Izvorni znanstveni rad Odjel za povijest umjetnosti Original scientific paper Sveučilište u Zadru Primljen / Received: 15. 12. 2011. Obala kralja Petra Krešimira IV. 2 Prihvaćen / Accepted: 20. 3. 2012. HR - 23 000 Zadar UDK: 726.54.033.1(497.5 Dalmacija)

Autor raspravlja o poznatoj skupini crkvica kružne osnove sa šest oblih apsida radijalno raspoređenih uokolo jezgre nad kojom se diže tambur s kupolom. Pribraja im također šesterolist u Rogačićima kod Blažuja u Bosni i osmerolist iz Ošlja. Sve te građevine u znanosti su već odavno uočene i proučavane kao zasebna tipološka grupa sakralne arhitekture ranoga srednjeg vijeka na tlu Dalmacije. Uz razmatranja samog tipa i forme tih rotonda autor se bavi problemom njihove konstrukcije i funkcije, te drugog sloja s kojim su neke stekle predvorje, pojedine možda i zvonik nad njim, te na taj način zadobile svoju ukupnu povijesnu strukturu. Pažnju poklanja kulturnom ambijentu koji tvore gradovi bizantske Dalmacije, posebno Zadar na prijelazu 8. u 9. stoljeće, grada u kojemu se nalaze građevine važne za čitanje morfoloških i stilskih odlika arhitekture dalmatinskih šesterolista. U vezi s problemom datacije koristi se ponajviše rezultatima pomnih analiza kamene plastike iz tih crkvica.

Bilješke

1 BIANCHI, C. F., 1883., 33-42. KATALOG, 1990., 302 (P. Vežić, kat. br. 24); PETRICIOLI, I., 2 JACKSON, T. G., 1887., I, 116, i II, 144-145. 1990., 22; VEŽIĆ, P., 1991a., 331; JURKOVIĆ, M., 1995., 252- 254; JURKOVIĆ, M., 1996., 244-256. 3 RADIĆ, F., 1891., 20-22 i 45-47; ALAČEVIĆ, G., 1891., 55-56. 31 BIANCHI, C. F., 1877., 478. 4 KARAMAN, LJ., 1930., 12. 32 OBSIDIO, 2007., 157. 5 GUNJAČA, S., 1955., 85; GUNJAČA, S., 1960., 270-271. 33 PETRICIOLI, I., 1958., 63-64; PETRICIOLI, I., 1958a., 122; 6 GUNJAČA, S., 1963., 28-57. PETRICIOLI, I., 1989., 155-156; PETRICIOLI, I., 1995., 239-241. 7 T. MARASOVIĆ, 1963., 83-100. 34 PETRICIOLI, I., 1958., 64; A. STIPČEVIĆ, 1977., 28. 8 MARASOVIĆ, T., 1958. 35 PETRICIOLI, I., 1958., 64; MARASOVIĆ, T., 1978., 37; 9 PETRICIOLI, I., 1958., 63-64. MARASOVIĆ, T., 1985., 147; PETRICIOLI, I., 1989., 152-156; 10 PETRICIOLI, I., 1968., 247-269. VEŽIĆ, P., 1991a., 331-332; PETRICIOLI, I., 1995., 237-248; 11 GUNJAČA, S., 1968., 39-40; BAKULIĆ, V., 1995. JURKOVIĆ, M., 1995., 233-235; JURKOVIĆ, M., 1996., 244- 256; MARASOVIĆ, T., 2009., 365-367. 12 MARASOVIĆ, J., T. i M., 1971. 36 Na te impost-kapitele svojevremeno me upozorio akademik 13 DELONGA, V., 1988. (1990.), 39-89; DELONGA, V., 1996., 82- Ivo Petricioli. Međutim, rušenje kuće vlasnici su izveli bez 85, 176-178, 240-250. prijave i nadzora te je ostalo nepoznato jesu li tada nestali još 14 JAKŠIĆ, N., 1988., 120. kakvi ulomci kamenih reljefa. One koji su sačuvani sabrao je i 15 PETRICIOLI, I., 1989., 155-156; PETRICIOLI, I., 1995., 237- pohranio marni gospodin Bruno Štavun. 243. 37 GUNJAČA, S., 1963., 28. 16 ČREMOŠNIK, I., 1953., 303-315; JOVANOVIĆ, V., 1986. 38 GUNJAČA, S., 1963., 40-55; MARASOVIĆ, T., 1978., 37; 17 MARASOVIĆ, T., 1957., 83. MARASOVIĆ, T., 1985., 147; KATALOG, 1990., 305 (P. Vežić, 18 MARASOVIĆ, T., 1958.; MARASOVIĆ, T., 1978., 31-39; kat. br. 36); VEŽIĆ, P., 1991a., 334; JURKOVIĆ, M., 1995., 232- MARASOVIĆ, T., 1984., 144-150; MARASOVIĆ, T., 2008., 233; JURKOVIĆ, M., 1996., 244-256; DELONGA, V., 1996., 228-236. 246-250; KATALOG, 2000., 322 (M. Jurković, kat. br. IV. 215); MARASOVIĆ, T., 2009., 243-247. 19 PETRICIOLI, I., 1976., 128-130; PETRICIOLI, I., 1990., 20-22. 39 DELONGA, V., 1988., 39. 20 SEKULIĆ-GVOZDANOVIĆ, S., 1978. 40 DELONGA, V., 1988., 86. 21 GVOZDANOVIĆ, V., 1978., 136; GOSS, V., 1987., 103-116; 41 MARASOVIĆ, T., 1978., 37; MARASOVIĆ, T., 1985., 147; GOSS, V., 1996., 86-95; GOSS, V., 2006., 89-94. KATALOG, 1990., 306 (P. Vežić, kat. br. 37); DELONGA, V., 22 VEŽIĆ, P., 1991., 325-344. 1990., 39-89; PETRICIOLI, I., 1990., 22; VEŽIĆ, P., 1991a., 333- 23 VEŽIĆ, P., 2011a., 45-47. 334; KATALOG, 2000., 266 (M. Jurković, kat. br. IV. 145). 24 JURKOVIĆ, M., 1995., 225-240. 42 CD II, 214. 25 IVEKOVIĆ, Ć. M., 1-14; PETRICIOLI, I., 1984a., 243-253; 43 JAKŠIĆ, N., 1988., 117-121. KATALOG, 1990., 296 (P. Vežić, kat. br. 4); VEŽIĆ, P., 1991., 44 JAKŠIĆ, N., 1988., 126. 13-23; VEŽIĆ, P., 1991a., 325-328; VEŽIĆ, P., 2005., 41-47. 45 JAKŠIĆ, N., 1988., 111-130; KATALOG, 1990., 306 (P. Vežić, 26 VEŽIĆ, P., 2002a., 113-120. kat. br. 37); VEŽIĆ, P. 1990a., 332; MARASOVIĆ, T., 2009., 27 ENCIKLOPEDIJA, 1962., 73-75 (I. Petricioli, Donat); 248-249. BELOŠEVIĆ, J., 1968., 275; KLAIĆ, N. - PETRICIOLI, I., 46 ZEKAN, M., 1983. (riječ je o podacima iz neobjavljenog 1976., 261; VEŽIĆ, P, 1985.,11-14; PETRICIOLI, I., 1990., 23- referata M. Zekana). 27; KATALOG, 1990., 302 (P. Vežić, kat. br. 23); VEŽIĆ, P., 47 GUNJAČA, S., 1968., 235-242. 1991a., 328-330; VEŽIĆ, P., 1995., 151 i 156-157; JURKOVIĆ, M., 1996., 237-244; KATALOG, 2000., 155-164 (P. Vežić, kat. 48 DELONGA, V., 1996., 177. br. III. 48); VEŽIĆ, P., 2002a., 69-79 i 127-129; MARASOVIĆ, 49 GUNJAČA, S., 1968., 235-242; MARASOVIĆ, T., 1978., 37; T., 2009., 298-309. BURIĆ, T., 1987., 108, bilj. 5; BURIĆ, T., 1987a., 28-29; VEŽIĆ, 28 FONDRA, L., 1855., 89; DANILO, G., 1884., 16-18; P., 1990a., 335; BAKULIĆ, V., 1995., 37-39; DELONGA, V., PETRICIOLI, I., 1968., 258-259, bilj. 33. 1996., 177; MARASOVIĆ, T., 2009., 471-473. 29 ZJAČIĆ, M., 1959., 38, 67 i 158. 50 BARADA, M., 1950., 14. 30 BIANCHI, C. F., 1883., 33-42; DANILO, G., 1883., 79-91; 51 FARLATI, D., 1769., 306-307. DANILO, G., 1884, 16-18; JACKSON, T. G., 1887., 166; 52 IVANIŠEVIĆ, M., 1980., 964; KATIČIĆ, R., 1987., 17; PETRICIOLI, I., 1958., 56-63; PETRICIOLI, I., 1968., 247-269; MARASOVIĆ, T., 1988., 27; VEŽIĆ, P., 1991a., 364; RAPANIĆ, MARASOVIĆ, T., 1978., 35-37; MARASOVIĆ, T., 1985., 147; Ž., 1998., 49-50.

53 MARASOVIĆ, T., 2011., 129. 67 BUDAK, N., 1994., 200; BUDAK, N., 2001., 20. 54 MARASOVIĆ, T., 1966., 101-108. 68 VEŽIĆ, P., 1991., 23. 55 MARASOVIĆ, T., 1963., 83-100; MARASOVIĆ, T., 1966., 99- 69 JURKOVIĆ, M., 1995., 226. 108; MARASOVIĆ, T., 1978., 31-37; MARASOVIĆ, T., 1984., 70 VEŽIĆ, P., 1985., 14; VEŽIĆ, P., 2002a., 124-125. 145-146; PETRICIOLI, I., 1990., 22; VEŽIĆ, P., 1990a., 335-337; 71 VEŽIĆ, P., 2011a., 45-47. BURIĆ, T., 1990., 239-249; BUŽANČIĆ, R., 1995., 246-247; KOVAČIĆ, V., 1995., 294; BUŽANČIĆ, R., 1996., 110; JAKŠIĆ, 72 DELONGA, V., 1988., 64; MARASOVIĆ, T., 2003., 113-125. N., 2000., 206-207 (= DELONGA, V. - JAKŠIĆ, N. - JURKOVIĆ, 73 PETRICIOLI, I., 1958., 53.; PETRICIOLI, I., 1989., 155. M., 2001., 46-47); KATALOG, 2000., str. 145 (T. Burić, kat. br. 74 MARASOVIĆ, T., 1978., 36. III. 34); JAKŠIĆ, N., 2004., 265-28; MARASOVIĆ, T., 2011., 128- 75 MARASOVIĆ, T., 1966., 101-108. 135; JOSIPOVIĆ, I., 2011., 97-108. 76 VEŽIĆ, P., 2005., 136. 56 CD I, 169.; MARASOVIĆ, J., T. i M., 1971., 9. 77 CHEVALIER, P., 1995., Pl. VI, fig. 1-2. 57 JACKSON, T. G., 1887., I, 116, i II, 144-145; MARASOVIĆ, J., T. i M., 1971.; MARASOVIĆ, T., 1978., 31-34; MARASOVIĆ, 78 MARIN, E., 1994., 47, sl. 10. T., 1984., 145; PETRICIOLI, I., 1990., 22; VEŽIĆ, P., 1990a., 79 IVANČEVIĆ, R., 1996., 75-86; VEŽIĆ, P., 2002., 77-78; 337-338; JAKŠIĆ, N., 2004., 279-283; MARASOVIĆ, T., 2011., MARASOVIĆ, J., 2007., 114-128. 401-409. 80 VEŽIĆ, P., 1990., 53. 58 GUNJAČA, S., 1955., 85. 81 SUIĆ, M. - PETRICIOLI, I., 1955., 7-22. 59 DELONGA, V., 1996., 82. 82 PETRICIOLI, I., 1969., 324-327; PETRICIOLI, I., 2002., 369. 60 GUNJAČA, S., 1955., 85; MARASOVIĆ, T., 1978., 37; 83 STRGAČIĆ, A. M., 1962., 6. (Pozivajući se na rukopis tzv. MARASOVIĆ, T., 1984., 147; PETRICIOLI, I., 1990., 22; Zadarskog Anonima ili Filippijev rukopis, Strgačić ima opravdan VEŽIĆ, P., 1990a., 338-339; MILOŠEVIĆ, A., 1996., 25-26; kritički odnos prema podacima iz rukopisa. Naglašava da MILOŠEVIĆ, A., 1998., 182-184; KATALOG, 2000., 245- su vrijedni onoliko koliko su vjerodostojni izvori iz kojih su 246 (N. Jakšić, kat. br. IV. 12); JAKŠIĆ, N., 2000., 206-207 dospjeli u Anonimov rukopis. Ipak, obavijesti koje se odnose na (= DELONGA, V. - JAKŠIĆ, N. - JURKOVIĆ, M., 2001., 46- 14. stoljeće poklapaju se s navodima koje je zapisao i Paolo de 47); JAKŠIĆ, N., 2004., 265-286; MILOŠEVIĆ, A., 2005.; Paolo, pa s oprezom autor upućuje na moguću vjerodostojnost MARASOVIĆ, T., 2011., 74-79; JOSIPOVIĆ, I., 2011., 97-108. i starijih podataka. Navodi „jaki potres” iz 904. godine koji 61 ČREMOŠNIK, I., 1953., 303-315; JOVANOVIĆ, V., 1986., 74- je nanio velike štete u Splitu i Zadru, zatim „opći potres u 75; MARASOVIĆ, T., 1978., 37; JURKOVIĆ, M., 1987., 110; Dalmaciji” iz 999. godine koji je porušio gradove i kaštele, te VEŽIĆ, P. - LONČAR, M., 2009., 148. „potres na Cipru i Albaniji” iz 1178. godine koji je u Zadru porušio zidine s južne strane. 62 Nedavno je u inače vrijednoj knjizi o predromaničkim zvonicima u našem graditeljskom naslijeđu, za tragove 84 MARASOVIĆ, J., T. i M., 1971., 4. pretpostavljenog vestibula A. Milošević iznio misao kako 85 VEŽIĆ, P., 2011., 218; VEŽIĆ, P., 2011a, 51. je riječ zapravo o ostacima okruglog zvonika pred ulazom 86 SMIRICH, G., 1884., 17-22. u rotondu. Grafičkom rekonstrukcijom predočio je toranj 87 PETRICIOLI, I., 1968., 267. u punoj visini i opsegu, čak s lezenama kao što su one na apsidama. Objektivno govoreći na terenu nema stvarnog 88 PETRICIOLI, I., 1968., 261, T. X-c. uporišta za takvu ideju (MILOŠEVIĆ, A., 2011., 46-48). Još 89 PETRICIOLI, I., 1968., 264-265. veći su problem predvorje i zvonik pred crkvom Sv. Lovre u 90 PETRICIOLI, I., 1958., 63-64; PETRICIOLI, I., 1989., 155; Zadru. Oni su proglašeni westwerkom starijim od same crkve PETRICIOLI, I., 1995., 244 i 246. (MILOŠEVIĆ, A. - PEKOVIĆ, Ž., 2009., 157; MILOŠEVIĆ, A., 91 DOMIJAN, M., 1983., 138. 39-41). Međutim, konzervatorskim istraživanjima provedenim 1983. godine otkriven je trag koji svjedoči da je na „ožbukano i 92 GUNJAČA, S., 1963., 38-39. oslikano pročelje naknadno prigrađeno predvorje i zvonik nad 93 DELONGA, V., 82-83, T. V-5. njim” (VEŽIĆ, P., 1996., 341). Istina je da, osim tom rečenicom, 94 JAKŠIĆ, N., 1988., 126. nalaz do sada nije šire obrađivan u literaturi. 95 KOVAČIĆ, V., 1995., 294 i 301. 63 RADIĆ, F., 1897., 42; MARASOVIĆ, T., 1957., 85-90; KORAĆ, 96 GUNJAČA, S., 1963., 38. V., 1976., 159-161; MARASOVIĆ, T., 1978., 39; KORAĆ, V., 1986., 24; BERITIĆ, D., 1986., 418-422; PETRICIOLI, I., 1990., 97 VEŽIĆ, P., 2002., 226-228. 22-23; VEŽIĆ, P., 2002., 220-230. 98 GUNJAČA, S., 1955., 132; GUNJAČA, S., 1963., 40. 64 JEDIN, H., 1995., 619; PETRICIOLI, I., 1972., 341; VEŽIĆ, P., 99 DELONGA, V., 1988., 76 i 81. 1989., 333 i 343; VEŽIĆ, P., 2005., 134. 100 KOVAČIĆ, V., 1995., 296-301; JOSIPOVIĆ, I., 2011., 103. 65 MARASOVIĆ, J., T. i M., 1971., 12 i 14; VEŽIĆ, P., 1991., 21. 101 DELONGA, V., 1988., 75-77; DELONGA, V., 82-84 i 240- 66 ĆURČIĆ, S., 2009., 13-14 (zahvaljujem kolegici A. Mišković 250; JAKŠIĆ, N., 2000., 206-208 (= JAKŠIĆ, N., 2001., 46-48); koja me uputila na citirani rad). JAKŠIĆ, N., 2004., 265-286; JOSIPOVIĆ, I., 2011., 104.

Pavuša Vežić: Dalmatinski šesterolisti - sličnosti i razlike Ars Adriatica 2/2012. (41-74)

102 MARASOVIĆ, T., 1984., 149-150; JURKOVIĆ, M., 1995., 232- 142 JAKŠIĆ, N., 2000., 206-207; JAKŠIĆ, N., 2011., 46-47; 235; JURKOVIĆ, M., 1996., 252-254. JOSIPOVIĆ, I., 2011., 97-108. 103 GRANIĆ, M., 1990., 42. 143 DELONGA, V., 1988., 75-87. 104 KLAIĆ, N. - PETRICIOLI, I., 1976., 66 i 107. 144 JAKŠIĆ, N., 2000., 208-211; JAKŠIĆ, N., 2011., 48-51; 105 MUSTAĆ, I., 1990., 24. DELONGA, V., 2000., 224; DELONGA, V., 2001., 62. 106 BRUNELLI, V., 1913., 211. 145 DELONGA, V., 2000., 225; DELONGA, V., 2001., 63. 107 KATALOG, 2000., 317-318 (V. Delonga, kat. br. IV. 210). 146 VEŽIĆ, P., 2009., 202-203. 108 KARAMAN, LJ., 1931., 5. 147 MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ, M., 1986., 271. 109 JAKŠIĆ, N. - TOMIĆ, R., 2004., 50-53. 148 BURIĆ, T., 1995., 108. 110 KOVAČIĆ, V., 1995., 294. 149 RAPANIĆ, Ž., 1987., 37; DELONGA, V., 1996., 302-310. 111 BABIĆ, I., 1987., 113. 150 MARASOVIĆ, T., 1988.-1989., 30 i 35. 112 VEŽIĆ, P., 1991a., 366. 151 RAPANIĆ, Ž., 1998., 52-53. 113 FISKOVIĆ, I., 1984., 41-43. 152 VEŽIĆ, P., 1985., 10-11; VEŽIĆ, P., 2002a., 65-68. 114 Sličan primjer kontinuiteta funerarnog mjesta predstavlja 153 VEŽIĆ, P., 1985., 13-14; VEŽIĆ, P., 2002a., 113-120 i 121-125. prethistorijski tumul u Prahuljama ispred Nina s romaničkim 154 KATALOG , 2000., 322 (T. Burić, kat. br. IV. 216). trikonhosom na vrhu. Vidi: VEŽIĆ, P., 2011., 218; VEŽIĆ, P., 155 BURIĆ, T., 1987., 117. 2011a., 51. 156 JAKŠIĆ, N., 2000., 206-207; JAKŠIĆ, N., 2001., 46-47; 115 GUNJAČA, S., 1963., 35. JOSIPOVIĆ, I., 2011., 103-104. 116 JAKŠIĆ, N., 1988., 120. 157 KOVAČIĆ, V., 1995., 249-300; KATALOG, 2000., 145-146 (V. 117 DELONGA, V., 1996., 82. Delonga, kat. br. III. 34); JOSIPOVIĆ, I., 2011., 100-101. 118 RAPANIĆ, Ž., 1998., 43. 158 JAKŠIĆ, N., 2000., 206-207; JAKŠIĆ, N., 2001., 46-47; 119 BURIĆ, T., 1990., 239-249. KATALOG, 2000., 247 (T. Burić, kat. br. IV. 114); JOSIPOVIĆ, I., 2011., 98-100. 120 SMILJANIĆ, F., 2007., 48; SMILJANIĆ, F., 2010., 27. 159 RAPANIĆ, Ž., 1958., 115; RAPANIĆ, Ž., 1965., 275-276; 121 FILIPPI, A. R., 1969., 560. FLÈCHE MOURGUES, M-P. - CHEVALIER, P. - PITEŠA, A., 122 JELIĆ, L., 1899., 163; BIANCHI, C. F., 2011., 236. 1993., 254 i 291. 123 VEŽIĆ, P., 1998., 64. Tu funkciju naslijedila je obližnja 160 VEŽIĆ, P., 2002., 226. romanička crkva Sv. Petar Novi na gradskom trgu, platea civitatis 161 JOVANOVIĆ, V., 1986., 74-75, sl. 108; JURKOVIĆ, M., 1987., Iadre. Vidi: VEŽIĆ, P., 1996., 340; VEŽIĆ, P., 1998., 64. 110; VEŽIĆ, P. - LONČAR, M., 2009., 148. 124 DELONGA, V., 1996., 177. 162 PETRICIOLI, I., 1968., 264-265. 125 VEŽIĆ, P., 1991., 336-337. 163 DELONGA, V., 1988., 82. 126 JURKOVIĆ, M., 1995., 235 i 238; JURKOVIĆ, M., 1996., 254. 164 KOVAČIĆ, V., 1995., 301. 127 OSTOJIĆ, I., 1964., 111, bilj. 3. 165 RAPANIĆ, Ž., 1998., 57-58. Nakon što je moj rad već bio 128 DELONGA, V., 1988., 85. dovršen imao sam priliku vidjeti rukopis tematski sličnog 129 ANČIĆ, M., 2007., 203-210. članka u kome Ž. Rapanić, nadovezujući se na svoja prethodna proučavanja posebno crkvice Sv. Marije na trgu u Trogiru, ali 130 BIANCHI, C. F., 1883., 33-42. i ostalih šesterolista, vrlo široko proučava pojavu tih rotonda 131 JACKSON, T. G., 1887., I, 116; II, 144-145. u Dalmaciji. I ovom prilikom zahvaljujem Željku na njegovoj 132 IVEKOVIĆ, Ć. M., 1937., 11-12. kolegijalnosti i prijateljstvu. Tako sam se uvjerio u veliku 133 MARASOVIĆ, T., 1978., 39; MARASOVIĆ, T., 1984., 148; vrijednost njegove studije te mi se čini da bi, bez obzira na MARASOVIĆ, T., 1994., 160; MARASOVIĆ, T., 2008., 392. istovjetnost teme i srodnost obrade, bilo vrlo korisno dovršiti taj rad i objaviti ga. Držim to zbog opće posebnosti te skupine 134 KLAIĆ, N. - PETRICIOLI, I., 1976., 128. građevina, posebnosti u europskim razmjerima, te općih 135 PETRICIOLI, I., 1990., 20; JARAK, M., 1998., 124. spoznaja svih pitanja koja će šesterolisti i nadalje postavljati. 136 VEŽIĆ, P., 1991a., 330; VEŽIĆ, P., 2002a., 127-129. 166 MILOŠEVIĆ, A., 2011. U bilješci 62 iznio sam određene 137 RAPANIĆ, Ž., 1987., 85-95. prigovore na dijelove te knjige. Ipak, to ne znači moj negativan 138 KLAIĆ, N. - PETRICIOLI, I., 1976., 128 i 146. sud o njoj. Knjiga je poticajna za daljnja promišljanja same pojave ranosrednjovjekovnih zvonika u našem naslijeđu. 139 JAKŠIĆ, N., 2004., 282. Dapače, to je do sada najcjelovitiji prikaz te teme u našoj 140 PETRICIOLI, I., 1990., 28-30. literaturi, vrijedan posebno radi bogate komparativne 141 KATALOG, 1990., 16-17 (I. Petricioli, Od ranog kršćanstva do građe s kojom je naša baština dovedena u relaciju s onom baroka). u inozemstvu. U završnom poglavlju, na stranici 150 A.

Milošević ovako zapisuje: navedeni europski primjeri znatno primjera. Stoga su nam stvarne mogućnosti za interpretaciju su doprinijeli i pojavi zvonika u predromaničkom graditeljstvu onoga što je bilo u elevaciji kod njih zaista minimalne. Dakako, Dalmacije i srednjovjekovne Hrvatske gdje je petnaestak crkava toga je svjestan i autor te opravdano zapisuje: samo je na crkvi sačuvalo ostatke takvih gradnji. Dodao bih da je potrebno držati u Cetini taj građevinski element do danas ostao sačuvan gotovo visoku razinu kritičkog mišljenja prema onome što smo zaista do krova ... ostali se naslućuju tek u temeljima. naslijedili, a to je, osim na primjeru crkve Sv. Spasa u Cetini, isključivo tlocrt na niskoj razini prizemlja kod većine ostalih

Literatura

ALAČEVIĆ, G., 1891. - Giuseppe Alačević, La edicola BURIĆ, T., 1982. - Tonči Burić, Predromanička della Ss. Trinita alle Paludi di Spalato, Bulletino dalm. skulptura u Trogiru, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, XIV., Split, 55-56. 12/1982., Split, 127-160. ANČIĆ, M., 2007. - Mladen Ančić, Architecture on BURIĆ, T., 1987. - Tonči Burić, Ranosrednjovjekovna Royal domains in northern Dalmatia, Hortus artium skulptura s Bribira, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, nedievalium, 13/1, Zagreb - Motovun, 2007., 203-210. 16/1986., Split, 107-124. BABIĆ, I., 1987. - Ivo Babić, Spomenici, Kulturno blago BURIĆ, T., 1987a. - Tonči Burić, Arhitektura i skulptura, Trogira, Trogir. Bribir u srednjem vijeku - (Bribir in the Middle Ages), BAKULIĆ, V., 1995. - Vinko Bakulić, Bribirska rotunda, Split, 23-41. Bribir u srednjem vijeku, Split, 37-39. BURIĆ, T., 1990. - Tonči Burić, Tko je bio prokonzul BARADA, M., 1950. - Miho Barada, Trogirski spomenici, trogirskog natpisa, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, zapisci pisarne općine trogirske, I, Zagreb. 20/1990., Split, 239-249.

BELOŠEVIĆ, J., 1968. - Janko Belošević, Neobjavljeni BURIĆ, T., 1995. - Tonči Burić, Predromanička ranosrednjovjekovni kameni spomenici s pleternim skulptura iz crkve sv. Spasa u Cetini, Starohrvatska ukrasom iz Zadra, Diadora, 4, Zadar, 275. prosvjeta, ser. III, 22/1995., Split, 91-116.

BERITIĆ, D., 1986. - Dubravka Beritić, Susret sa BUŽANČIĆ, R., 1996. - Radoslav Bužančić, Pred- spomenicima kulture Dubrovačkog primorja (zapadni romanička pregradnja crkve Sv. Martina u Trogiru, dio), Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka, sv. 1., Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 35 (Petriciolijev Dubrovnik, 418-422. zbornik I), Split, 241-251.

BIANCHI, C. F., 1877. - Carlo Federico Bianchi, Zara BUŽANČIĆ, R., 1996. - Radoslav Bužančić, Renovatio cristiana, I, Zara. urbis Koriolana Cipika u Trogiru, Ivan Duknović i njegovo doba, Trogir, 107-115. BIANCHI, C. F., 1883. - Carlo Federico Bianchi, Un tempietto antico cristiano scoperto in Zara nel 1883 CD II., Codex Diplomaticus II, Zagreb. ... sullo stradale Francisco Giuseppe presso la Riva Nuova, CHEVALIER, P., 1995. - Pascale Chevalier, Ecclesiae Antichitá romane e medioevali di Zara, Zara, 33-42. Dalmatiae, tome 2, (= Salona II - Recherches BIANCHI, C. F., 2011. - Carlo Federico Bianchi, archéologiques franco-croates), (ur.) N. Duval i E. Marin, Kršćanski Zadar, Zadar. Rome - Split.

BOŠKOVIĆ, Đ., 1947. - Đurđe Bošković, Osnovi ĆURČIĆ, S., 2009. - Slobodan Ćurčić, Secular and srednjovekovne arhitekture, Beograd. Sacred in Byzantine Architecture, ΑΝΑΘΗΜΑΤΑ ΕΟΡΤΙΚΑ - Studies in Honor of Thomas F. Mathews, BOŠKOVIĆ, Đ., 1967. - Đurđe Bošković, Arhitektura (ur.) Joseph D. Alchermes, Verlag Philip von Zabern - srednjeg veka, Beograd. Mainz am Rhein, 13-14. BUDAK, N., 1994. - Neven Budak, Prva stoljeća ČREMOŠNIK, I., 1953. - Irma Čremošnik, Izvještaj Hrvatske, Zagreb. o iskopinama u Rogačićima kod Blažuja, Glasnik BUDAK, N., 2001. - Neven Budak, Karlo Veliki - Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, sv. 8., Sarajevo, Karolinzi i Hrvati, Split. 303-315.

Pavuša Vežić: Dalmatinski šesterolisti - sličnosti i razlike Ars Adriatica 2/2012. (41-74)

DANILO, G., 1883. - Giovanni Danilo, Antichità GUNJAČA, S., 1955. - Stjepan Gunjača, Starohrvatska zaratine, Objavitelj dalmatinski - Avvisatore dalmato, crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod 76/1883., Zadar, 79-81. Sinja, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 4/1955., Zagreb, 85-134. DANILO, G., 1884. - Giovanni Danilo, Antichità zaratine, Objavitelj dalmatinski - Avvisatore dalmato, GUNJAČA, S., 1960. - Stjepan Gunjača, Trogodišnji rad 77/1884., Zadar, 16-18. Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (1955., 1956. i 1957. godina), Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 7/1960., DELONGA, V., 1988. - Vedrana Delonga, Starohrvatska Zagreb, 270-271. crkva na „Mastirinama” u Kašiću kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 18, Split, 39-89. GUNJAČA, S., 1963. - Stjepan Gunjača, Srednjovjekovni Dolac kod Novigrada, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, DELONGA, V., 1996. - Vedrana Delonga, Latinski epigra- 8-9/1963., Zagreb, str. 7-66. fički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Split. GUNJAČA, S., 1968. - Stjepan Gunjača, Nalaz srednjovje- DELONGA, V. - JAKŠIĆ, N. - JURKOVIĆ, M., 2001. - kovnih arhitektura na Bribiru - Kolokvij o Bribiru, Starohr- Vedrana Delonga - Nikola Jakšić - Miljenko Jurković, vatska prosvjeta, ser. III, 10/1968., Split, 235-242. Arhitektura, skulptura i epigrafika karolinškog razdoblja u GUNJAČA, S., 1968a. - Stjepan Gunjača, Strateško Hrvatskoj, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split. i historijsko značenje Bribira - Kolokvij o Bribiru, DOMIJAN, M., 1983. - Miljenko Domijan, Crkva Sv. Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 10/1968., Split, 207-210. Andrije na Vrgadi nakon posljednjih istraživačkih i GVOZDANOVIĆ, V., 1978. - Vladimir Gvozdanović, konzervatorskih radova, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, Značaj starohrvatske arhitekture za opću povijest evropske 13/1983., Split, 123-138. predromanike, u: Prilozi istraživanju starohrvatske ENCIKLOPEDIJA, 1962., Enciklopedija likovnih umjet- arhitekture, (ur.) Andre Mohorovičić, Split, 131-148. nosti, 2, Zagreb. IVANČEVIĆ, R., 1996. - Radovan Ivančević, Predro- FARLATI, D., 1767. - Daniele Farlati, Illyricum sacrum, manička arhitektura raščlanjena nišama - kontinuitet IV, Venetia. antike, u: Starohrvatska spomenička baština - Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, (ur.) Miljenko FILIPPI, A-R., 1969. - Amos-Rube Filippi, Ninske crkve Jurković i Tugomir Likšić, Zagreb, 75-86. u dokumentima iz godine 1579. i 1603. Povijest grada Nina, Institut JAZU u Zadru, Zadar, 549-595. IVANIŠEVIĆ, M., 1980. - Milan Ivanišević, Trogir u povijesnim izvorima od 438. do 1097. godine, FLÈCHE MOURGUES, M-P. - CHEVALIER, P. - Mogućnosti, 10-11, Split, 964. PITEŠA, A., 1993. - Marie-Pascale Flèche Mourgues - Pascale Chevalie - Ante Piteša, Catalogue des sculptures IVEKOVIĆ, Ć. M., 1928. - Ćiril Mladen Iveković, du haut moyen-age du Musée archeologique de Split, I - Građevinski i umetnički spomenici Dalmacije, Jadranska straža, Beograd. Katalog ranosrednjovjekovne skulpture u Arheološkom muzeju u Splitu, I, Vjesnik za arheologiju i historiju IVEKOVIĆ, Ć. M., 1937. - Ćiril Mladen Iveković, dalmatinsku, 85, (= Starohrvatski Solin - Disputationes Krstionica kod Stolne crkve sv. Stošije u Zadru i vrijeme salonitanae IV), Split, 207-305. građenja njezina i crkve sv. Donata, Rad JAZU, knjiga 258, Zagreb, 1-14. FONDRA, L., 1855. - Lorenzo Fondra, Istoria della insigne di San Simeone profeta che si venera in Zara, Zara. JACKSON, T. G., 1887. - Thomas Graham Jackson, Dalmatia, the Quarnero and Istria, Oxford. GATTIN, N. - PEJAKOVIĆ, M., 1982. - Nenad Gattin - Mladen Pejaković, Starohrvatska sakralna arhitektura, Split. JAKŠIĆ, N., 1986. - Nikola Jakšić, Kiparsko klesarske radionice u Dalmaciji od 9. do 12. stoljeća, (doktorska GOSS, V. P., 1987. - Vladimir P. Goss, Early croatian disertacija), Zadar. architecture, London. JAKŠIĆ, N., 1988. - Nikola Jakšić, Srednjovjekovne GOSS, V. P., 1996. - Vladimir P. Goss, Predromanička Kamenjane s crkvama Sv. Jurja i Sv. Luke - problem arhitektura u Hrvatskoj - Pre-romanesque architecture in ubikacije i identifikacije, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, Croatia, Zagreb. 17/1988., Split. GRANIĆ, M., 1990. - Miroslav Granić, O kultu Sv. JAKŠIĆ, N., 1997. - Nikola Jakšić, Croatian Art in Krševana zadarskog zaštitnika, u: 1000 godina Samostana the second half of the ninth century, Hortus artium Svetog Krševana u Zadru, (ur.) Ivo Petricioli, Zadar, 35-58. medievalium, sv. 3/1997., Zagreb - Motovun.

JAKŠIĆ, N., 2000. - Nikola Jakšić, Klesarstvo u službi KATIČIĆ, R., 1987. - Radoslav Katičić, Vetustiores evangelizacije, u: Hrvati i Karolinzi - Rasprave i vrela, sv. ecclesiae spalatensis memoriae, Starohrvatska prosvjeta, I, (ur.) Ante Milošević, Split, 192-213. ser. III, 17/1987, Split, 17. JAKŠIĆ, N., 2000a. - Nikola Jakšić, Hrvatski srednjo- KLAIĆ, N. - PETRICIOLI, I., 1976. - Nada Klaić - Ivo vjekovni krajobrazi, Split. Petricioli, Zadar u srednjem vijeku do 1409., (Prošlost Zadra II), Zadar. JAKŠIĆ, N., 2004. - Nikola Jakšić, Reljefi Trogirske klesarske radionice iz crkve Sv. Marte u Bijaćima, KORAĆ, V., 1976. - Vojislav Korać, L’architecture du Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 26/1999., Split, 265-286. Haut Moyen Age en Dioclée et Zeta - programme de reparation des especes et origine des formes, JAKŠIĆ, N. - TOMIĆ, R., 2004. - Nikola Jakšić - Balcanoslavica, 5, Beograd, 155-172. Radoslav Tomić, Zlatarstvo, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije, (ur.) Nikola Jakšić, Zadar. KORAĆ, V., 1987. - Vojislav Korać, Arhitektura ranog srednjeg veka u Duklji i Zeti - program prostora i JARAK, M., 1998. - Mirja Jarak, O karolinškim i bizantskim poreklo oblika, u: Između Vizantije i Zapada, (ur.) utjecajima u starohrvatskoj arhitekturi Trpimirova doba, Nataša Tanasijević-Popović, Beograd, 21-32. Opuscula archaeologica, 22, Zagreb, 119-128. KOVAČIĆ, V., 1995. - Vanja Kovačić, Zabat s formulom JEDIN, H., 1995. - (ur.) Hubert Jedin, Velika povijest zagovora iz Trogira, Prilozi povijesti umjetnosti u Crkve II, Zagreb. Dalmaciji, 35 (Petriciolijev zbornik I), Split, 293-302. JELIĆ, L., 1899. - Luka Jelić, Spomenici grada Nina, Vjesnik MARASOVIĆ, J., 2007. - Jerko Marasović, Metodologija hrvatskog arheološkog društva, N. S., 156-171, Zagreb. obrade graditeljskog naslijeđa - La méthodologie JOSIPOVIĆ, I., 2011. - Ivan Josipović, Prilog Trogirskoj d’elaboration du patrimoine bâti, Split. klesarskoj radionici, Ars Adriatica, 1, Zadar, 97-108. MARASOVIĆ, T., 1957. - Tomislav Marasović, JOVANOVIĆ, V., 1986. - Vojislav Jovanović, Umetnost Ranosrednjovjekovna crkvica u Ošlju kod Stona, Peristil, 2, Zagreb, 85-90. ranog srednjeg veka u Bosni i Hercegovini, u: Umjetnost na tlu Jugoslavije - rani srednji vijek, (ur.) Nataša MARASOVIĆ, T., 1958. - Tomislav Marasović, Šestero- Tanasijević-Popović, Beograd - Zagreb - Mostar, 74-82. lisni tip u arhitekturi ranog srednjeg vijeka u Dalmaciji, (doktorska disertacija), Zagreb. JURKOVIĆ, M., 1987. - Miljenko Jurković, O bizantskim utjecajima i autohtonosti nekih likovnih rješenja na MARASOVIĆ, T., 1963. - Tomislav Marasović, Iskapanje predromaničkoj plastici Bosne i Hercegovine, Radovi ranosrednjovjekovne crkve Sv. Marije u Trogiru, Instituta za povijest umjetnosti, 11, Zagreb, 107-113. Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 8-9/1963., Zagreb, 83-100. JURKOVIĆ, M., 1995. - Miljenko Jurković, MARASOVIĆ, T., 1966. - Tomislav Marasović, Izvorni Predromanički šesterolisti Dalmacije - problemi izgled ranosrednjovjekovne crkve Sv. Marije u Trogiru, Razprave SAZU, 5/1966., (Hauptmanov zbornik), funkcije, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 35 Ljubljana, 101-108. (Petriciolijev zbornik I), Split, 225-240. MARASOVIĆ, T., 1978. - Tomislav Marasović, Prilog JURKOVIĆ, M., 1996. - Miljenko Jurković, La rotonde morfološkoj klasifikaciji ranosrednjovjekovne arhitekture de Saint-Donat a Zadar et les eglises hexaconques u Dalmaciji, u: Prilozi istraživanju starohrvatske predromanes en Croatie, u: Guillaume de Volpiano et arhitekture, (ur.) Andre Mohorovičić, Split, 5-129. l’architecture des rotondes, Dijon. MARASOVIĆ, T., 1984. - Tomislav Marasović, Graditeljstvo KARAMAN, LJ., 1930. - Ljubo Karaman, Iz kolijevke starohrvatskog doba u Dalmaciji, Književni krug, Split. hrvatske prošlosti, Zagreb. MARASOVIĆ, T., 1985. - Tomislav Marasović, Regionali- KARAMAN, LJ., 1931. - Ljubo Karaman, Natpis djakona zam u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije, Staro- Dobra iz vremena narodne hrvatske dinastije, Izdanje hrvatska prosvjeta, ser. III, 14/1984., Split, 135-158. „Bikaća” hrvatskoga društva za istraživanje domaće MARASOVIĆ, T., 1988.-1989. - Tomislav Marasović, povijesti, Split. Prilog kronologiji predromaničke arhitekture u Dalmaciji, KATALOG, 1990. - Sjaj zadarskih riznica, (ur.) Tugomir Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (Milanu Prelogu u Lukšić, Zagreb. spomen), 12-13/1988.-1989., Zagreb, 27-38. KATALOG, 2000. - Hrvati i Karolinzi - katalog, (ur.) MARASOVIĆ, T., 2003. - Tomislav Marasović, Patere Ante Milošević, Split. i amfore u svodovima ranosrednjovjekovnih crkava u

Pavuša Vežić: Dalmatinski šesterolisti - sličnosti i razlike Ars Adriatica 2/2012. (41-74)

Dalmaciji, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 30/2003., PETRICIOLI, I., 1958a. - Ivo Petricioli, Maketa Zadra Split, 113-125. u Pomorskom muzeju Venecije, Zbornik Instituta za MARASOVIĆ, T., 2008. - Tomislav Marasović, Dalmatia historijske nauke u Zadru, 2/1956.-1957., Zadar, 101-124. praeromanica I: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo u PETRICIOLI, I., 1968. - Ivo Petricioli, Crkva Stomorica (S. Dalmaciji - 1. Rasprava, Split. Maria de Pusterla) u Zadru, Diadora, 4, Zadar, 247-269. MARASOVIĆ, T., 2009. - Tomislav Marasović, Dalmatia PETRICIOLI, I., 1968. - Ivo Petricioli, Osvrt na ninske praeromanica II: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo u građevine i umjetničke spomenike srednjeg i novog Dalmaciji - 2. Korpus arhitekture: Kvarner i Sjeverna vijeka, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 16-17, (= Grad Dalmacija, Split. Nin), Zadar, 299-354. MARASOVIĆ, T., 2011. - Tomislav Marasović, PETRICIOLI, I., 1972. - Ivo Petricioli, I più antichi Dalmatia praeromanica III: Ranosrednjovjekovno gradi- edifici cristiani a Zadar (Zara), Arheološki vestnik, XXIII, teljstvo u Dalmaciji - 3. Korpus arhitekture: Srednja Ljubljana, 332-342. Dalmacija, Split. PETRICIOLI, I., 1984. - Ivo Petricioli, Prinove MARASOVIĆ, J., T. i M., 1971. - Jerko, Tomislav i istraživanju srednjovjekovnog lika Zadra, Radovi Mirjana Marasović, Crkva Sv. Trojice u Splitu, Split. Filozofskog fakulteta u Zadru, 28, Zadar, 145-156. MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ, M., 1986. - Marina Maraso- PETRICIOLI, I., 1984a. - Ivo Petricioli, Contribution à vić-Alujević, Hagionimi srednjovjekovnog Splita, la recherche de la plus ancienne phase de construction Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 15/1985., Split, 269-304. de la chatédrale de Zadar, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 77, Split, 243-253. MARIN, E., 1994. - Emilio Marin, Civitas splendida Salona - Geneza, profil i transformacija starokršćanske PETRICIOLI, I., 1990. - Ivo Petricioli, Od Donata do Salone, Salona Cristiana, (ur.) E. Marin, Split, 9-104. Radovana, Split. MILOŠEVIĆ, A., 1996. - Ante Milošević, Sinj i Cetinjska PETRICIOLI, I., 1995. - Ivo Petricioli, Crkva Sv. Krševana krajina u starohrvatsko doba, Split. i Sv. Marka „ad Fontem” kod Zadra, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 37, Zadar, 237-248. MILOŠEVIĆ, A., 1998. - Ante Milošević, Arheološka topografija Cetine, Split. PETRICIOLI, I., 2002. - Ivo Petricioli, Stilska pripadnost crkve Sv. Nikole kraj Nina i crkve Sv. Krševana na otoku MILOŠEVIĆ, A., 2005. - Ante Milošević, Arheološki Krku, Zbornik Tomislava Marasovića, Split, 367-373. izvori za srednjovjekovnu povijest Cetine, (doktorska disertacija), Zadar. RADIĆ, F., 1891. - Frano Radić, Četiri starohrvatske bo- gomolje u Primorskoj županiji (Parathalassia), Viestnik MILOŠEVIĆ, A., 2011. - Ante Milošević, Predromanički hrvatskog arheološkog društva XIII, Zagreb, 20-22 i 45-47. zvonici u Dalmaciji i ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj - Campanili predromanaci della Dalmazia e della Croazia RADIĆ, F., 1897. - Frano Radić, Razne vijesti, altomedievale, Dubrovnik - Split. Starohrvatska prosvjeta, III, Knin. MILOŠEVIĆ, A. - PEKOVIĆ, Ž., 2009. - Ante Milošević RAPANIĆ, Ž., 1958. - Željko Rapanić, Kamena plastika - Željko Peković, Predromanička crkva Svetog Spasa u ranog srednjeg vijeka u Arheološkom muzeju u Splitu, Cetini, Dubrovnik - Split. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 60, Split, 98-124. MUSTAĆ, I., 1990. - Ivan Mustać, Cartula traditionis ecclesiae Beati Grisogoni martyris iz 986. godine, u: 1000 RAPANIĆ, Ž., 1965. - Željko Rapanić, Ranosrednjovje- godina Samostana Svetog Krševana u Zadru, (ur.) Ivo kovni latinski natpisi iz Splita, Vjesnik za arheologiju i Petricioli, Zadar, 21-34. historiju dalmatinsku, 65-67, Split, 271-314. OBSIDIO, 2007. - Obsidio Iadrensis - Opsada RAPANIĆ, Ž., 1987. - Željko Rapanić, Predromaničko Zadra, Monumenta spectantia historiam Slavorum doba u Dalmaciji, Split meridionalium, 54, Zagreb. RAPANIĆ, Ž., 1998. - Željko Rapanić, Sancta Maria de PETRICIOLI, I., 1958. - Ivo Petricioli, Neki predro- Platea u Trogiru, Starohrvatska prosvjeta, 25/1998., Split, manički spomenici Zadra i okolice u svjetlu najnovijih 43-62. istraživanja, Zbornik Instituta za historijske nauke u SEKULIĆ-GVOZDANOVIĆ, S., 1978. - Sena Sekulić- Zadru, 2/1956.-1957., Zadar, 51-76. Gvozdanović, Grafički prilog tipologiji hrvatske sakralne

arhitekture do romanike, u: Prilozi istraživanju starohrvatske VEŽIĆ, P., 2002a. - Pavuša Vežić, Sveti Donat - Rotonda arhitekture, (ur.) Andre Mohorovičić, Split, 149-156. Sv. Trojstva u Zadru, Split. SMIRICH, G., 1884. - Giovanni Smirich, La collezione VEŽIĆ, P., 2009. - Pavuša Vežić, Katedrala (sv. dei monumenti medioevali nel Museo di San Donato in Anastazije) u Biogradu, Diadora, 23, Zadar, 193-206. Zara, Efemeris bihačensis, Zara, 17-22. VEŽIĆ, P. - LONČAR, M., 2009. - Pavuša Vežić - SMILJANIĆ, F., 2007. - Franjo Smiljanić, O položaju i Milenko Lončar, Hoc tigmen - Ciboriji ranoga srednjeg funkciji župana u hrvatskim srednjovjekovnim vrelima vijeka na tlu Istre i Dalmacije, Zadar. od 9. do 16. stoljeća, Povijesni prilozi, 33, Zagreb, 33-102. VEŽIĆ, P., 2011. - Pavuša Vežić, Tri romanička SMILJANIĆ, F., 2010. - Franjo Smiljanić, Studije o sred- trikonhosa, u: Az grišni dijak Branko pridivkom Fučić - I, njovjekovnim slavenskim / hrvatskim institucijama, Zadar. the Errant Pupil Branko, Surnamed Fučić, (ur.) Tomislav STIPČEVIĆ, A., 1977. - Aleksandar Stipčević, Kulturno Galović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u povijesni spomenici u Arbanasima - povodom 250- Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Staroslavenski institut u Zagrebu, Sveučilišna godišnjice doseljenja zadarskih Arbanasa, Zadar, 1977. biblioteka Rijeka i Općina Malinska - Dubašnica, STRGAČIĆ, A. M., 1962. - Ante M. Strgačić, Potresi Malinska - Rijeka - Zagreb, 213-230. zemljine kore u zadarskoj regiji kroz historiju, Narodni VEŽIĆ, P., 2011a. - Pavuša Vežić, Dalmatinski list, Zadar, 3. veljače 1962. godine, str. 6. trikonhosi, Ars Adriatica, 1, Zadar, 27-66. SUIĆ, M. - PETRICIOLI, I., 1955. - Mate Suić - Ivo ZEKAN, M., 1983. - Mate Zekan, Predromanička Petricioli, Starohrvatska crkvica Sv. Stošije kod Zadra, sakralna arhitektura i skulptura benkovačkog kraja, Starohrvatska prosvjeta, 3-4, Zagreb, 7-22. (neobjavljen referat podnesen na znanstvenome skupu VASIĆ, M. M., 1922. - Miloje M. Vasić, Arhitektura i „Benkovački kraj kroz vjekove”), Benkovac. skulptura u Dalmaciji, Beograd. ZJAČIĆ, M., 1959. - Mirko Zjačić, Spisi zadarskih VEŽIĆ, P., 1985. - Pavuša Vežić, Crkva Sv. Trojstva (Sv. bilježnika Henrika i Creste Tarallo, Zadar. Donata) u Zadru, Mala biblioteka Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske, Zagreb. VEŽIĆ, P., 1989. - Pavuša Vežić, Starokršćanska bazilika Sv. Stjepana (crkva Sv. Šime) u Zadru, Zadar, 323-345. VEŽIĆ, P., 1989. - Pavuša Vežić, Prezbiterij katedrale u Zadru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 30, Split, 49-68. VEŽIĆ, P., 1991. - Pavuša Vežić, Krstionica u Zadru, Peristil, 34, Zagreb, 13-23. VEŽIĆ, P., 1991a. - Pavuša Vežić, O centralnim građevinama Zadra i Dalmacije u ranom srednjem vijeku, Diadora, 13, Zadar, 323-375. VEŽIĆ, P., 1995. - Pavuša Vežić, The early-medieval phase of the episcopal complex in Zadar, Hortus artium medievalium, 1/1995., Zagreb - Motovun, 150-161. VEŽIĆ, P., 1996. - Pavuša Vežić, Platea civitatis Jadre - Prostorni razvoj Narodnog trga u Zadru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 36, (= Petriciolijev zbornik II), Split, 337-360. VEŽIĆ, P., 1998. - Pavuša Vežić, Elementi di architettura bizantina nelle costruzioni alto medievali di Zara, Hortus artium medievalium, 4, Zagreb - Motovun, 55-70. VEŽIĆ, P., 2002. - Pavuša Vežić, Rotonda u Ošlju, Zbornik T. Marasovića, Split, 220-230.

Pavuša Vežić: Dalmatinski šesterolisti - sličnosti i razlike Ars Adriatica 2/2012. (41-74)

ALAČEVIĆ, G., 1891. - Giuseppe Alačević, La edicola

della Ss. Trinita alle Paludi di Spalato, Bulletino dalm.

XIV., Split, 55-56.

ANČIĆ, M., 2007. - Mladen Ančić, Architecture on

Royal domains in northern Dalmatia, Hortus artium

nedievalium, 13/1, Zagreb - Motovun, 2007., 203-210.

BABIĆ, I., 1987. - Ivo Babić, Spomenici, Kulturno blago

Trogira, Trogir.

BAKULIĆ, V., 1995. - Vinko Bakulić, Bribirska rotunda,

Bribir u srednjem vijeku, Split, 37-39.

BARADA, M., 1950. - Miho Barada, Trogirski spomenici,

zapisci pisarne općine trogirske, I, Zagreb.

BELOŠEVIĆ, J., 1968. - Janko Belošević, Neobjavljeni

ranosrednjovjekovni kameni spomenici s pleternim

ukrasom iz Zadra, Diadora, 4, Zadar, 275.

BERITIĆ, D., 1986. - Dubravka Beritić, Susret sa

spomenicima kulture Dubrovačkog primorja (zapadni

dio), Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka, sv. 1.,

Dubrovnik, 418-422.

BIANCHI, C. F., 1877. - Carlo Federico Bianchi, Zara

cristiana, I, Zara.

BIANCHI, C. F., 1883. - Carlo Federico Bianchi, Un

tempietto antico cristiano scoperto in Zara nel 1883

sullo stradale Francisco Giuseppe presso la Riva Nuova,

Antichitá romane e medioevali di Zara, Zara, 33-42.

BIANCHI, C. F., 2011. - Carlo Federico Bianchi,

Kršćanski Zadar, Zadar.

BOŠKOVIĆ, Đ., 1947. - Đurđe Bošković, Osnovi

srednjovekovne arhitekture, Beograd.

BOŠKOVIĆ, Đ., 1967. - Đurđe Bošković, Arhitektura

srednjeg veka, Beograd.

BUDAK, N., 1994. - Neven Budak, Prva stoljeća

Hrvatske, Zagreb.

BUDAK, N., 2001. - Neven Budak, Karlo Veliki -

Karolinzi i Hrvati, Split.

BURIĆ, T., 1982. - Tonči Burić, Predromanička

skulptura u Trogiru, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,

/1982., Split, 127-160.

BURIĆ, T., 1987. - Tonči Burić, Ranosrednjovjekovna

skulptura s Bribira, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,

/1986., Split, 107-124.

BURIĆ, T., 1987a. - Tonči Burić, Arhitektura i skulptura,

Bribir u srednjem vijeku - (Bribir in the Middle Ages),

Split, 23-41.

BURIĆ, T., 1990. - Tonči Burić, Tko je bio prokonzul

trogirskog natpisa, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,

/1990., Split, 239-249.

BURIĆ, T., 1995. - Tonči Burić, Predromanička

skulptura iz crkve sv. Spasa u Cetini, Starohrvatska

prosvjeta, ser. III, 22/1995., Split, 91-116.

BUŽANČIĆ, R., 1996. - Radoslav Bužančić, Predromanička

pregradnja crkve Sv. Martina u Trogiru,

Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 35 (Petriciolijev

zbornik I), Split, 241-251.

BUŽANČIĆ, R., 1996. - Radoslav Bužančić, Renovatio

urbis Koriolana Cipika u Trogiru, Ivan Duknović i

njegovo doba, Trogir, 107-115.

CD II., Codex Diplomaticus II, Zagreb. ...

CHEVALIER, P., 1995. - Pascale Chevalier, Ecclesiae

Dalmatiae, tome 2, (= Salona II - Recherches

archéologiques franco-croates), (ur.) N. Duval i E. Marin,

Rome - Split.

ĆURČIĆ, S., 2009. - Slobodan Ćurčić, Secular and

Sacred in Byzantine Architecture, ΑΝΑΘΗΜΑΤΑ

ΕΟΡΤΙΚΑ - Studies in Honor of Thomas F. Mathews,

(ur.) Joseph D. Alchermes, Verlag Philip von Zabern -

Mainz am Rhein, 13-14.

ČREMOŠNIK, I., 1953. - Irma Čremošnik, Izvještaj

o iskopinama u Rogačićima kod Blažuja, Glasnik

Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, sv. 8., Sarajevo,

-315.

DANILO, G., 1883. - Giovanni Danilo, Antichità

zaratine, Objavitelj dalmatinski - Avvisatore dalmato,

/1883., Zadar, 79-81.

DANILO, G., 1884. - Giovanni Danilo, Antichità

zaratine, Objavitelj dalmatinski - Avvisatore dalmato,

/1884., Zadar, 16-18.

DELONGA, V., 1988. - Vedrana Delonga, Starohrvatska

crkva na „Mastirinama” u Kašiću kod Zadra,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 18, Split, 39-89.

DELONGA, V., 1996. - Vedrana Delonga, Latinski epigrafički

spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Split.

DELONGA, V. - JAKŠIĆ, N. - JURKOVIĆ, M., 2001. -

Vedrana Delonga - Nikola Jakšić - Miljenko Jurković,

Arhitektura, skulptura i epigrafika karolinškog razdoblja u

Hrvatskoj, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split.

DOMIJAN, M., 1983. - Miljenko Domijan, Crkva Sv.

Andrije na Vrgadi nakon posljednjih istraživačkih i

konzervatorskih radova, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,

/1983., Split, 123-138.

ENCIKLOPEDIJA, 1962., Enciklopedija likovnih umjetnosti,

, Zagreb.

FARLATI, D., 1767. - Daniele Farlati, Illyricum sacrum,

IV, Venetia.

FILIPPI, A-R., 1969. - Amos-Rube Filippi, Ninske crkve

u dokumentima iz godine 1579. i 1603. Povijest grada

Nina, Institut JAZU u Zadru, Zadar, 549-595.

FLÈCHE MOURGUES, M-P. - CHEVALIER, P. -

PITEŠA, A., 1993. - Marie-Pascale Flèche Mourgues -

Pascale Chevalie - Ante Piteša, Catalogue des sculptures

du haut moyen-age du Musée archeologique de Split, I -

Katalog ranosrednjovjekovne skulpture u Arheološkom

muzeju u Splitu, I, Vjesnik za arheologiju i historiju

dalmatinsku, 85, (= Starohrvatski Solin - Disputationes

salonitanae IV), Split, 207-305.

FONDRA, L., 1855. - Lorenzo Fondra, Istoria della insigne

di San Simeone profeta che si venera in Zara, Zara.

GATTIN, N. - PEJAKOVIĆ, M., 1982. - Nenad Gattin -

Mladen Pejaković, Starohrvatska sakralna arhitektura, Split.

GOSS, V. P., 1987. - Vladimir P. Goss, Early croatian

architecture, London.

GOSS, V. P., 1996. - Vladimir P. Goss, Predromanička

arhitektura u Hrvatskoj - Pre-romanesque architecture in

Croatia, Zagreb.

GRANIĆ, M., 1990. - Miroslav Granić, O kultu Sv.

Krševana zadarskog zaštitnika, u: 1000 godina Samostana

Svetog Krševana u Zadru, (ur.) Ivo Petricioli, Zadar, 35-58.

GUNJAČA, S., 1955. - Stjepan Gunjača, Starohrvatska

crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod

Sinja, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 4/1955., Zagreb,

-134.

GUNJAČA, S., 1960. - Stjepan Gunjača, Trogodišnji rad

Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (1955., 1956. i

godina), Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 7/1960.,

Zagreb, 270-271.

GUNJAČA, S., 1963. - Stjepan Gunjača, Srednjovjekovni

Dolac kod Novigrada, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,

-9/1963., Zagreb, str. 7-66.

GUNJAČA, S., 1968. - Stjepan Gunjača, Nalaz srednjovjekovnih

arhitektura na Bribiru - Kolokvij o Bribiru, Starohrvatska

prosvjeta, ser. III, 10/1968., Split, 235-242.

GUNJAČA, S., 1968a. - Stjepan Gunjača, Strateško

i historijsko značenje Bribira - Kolokvij o Bribiru,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 10/1968., Split, 207-210.

GVOZDANOVIĆ, V., 1978. - Vladimir Gvozdanović,

Značaj starohrvatske arhitekture za opću povijest evropske

predromanike, u: Prilozi istraživanju starohrvatske

arhitekture, (ur.) Andre Mohorovičić, Split, 131-148.

IVANČEVIĆ, R., 1996. - Radovan Ivančević, Predromanička

arhitektura raščlanjena nišama - kontinuitet

antike, u: Starohrvatska spomenička baština - Rađanje

prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, (ur.) Miljenko

Jurković i Tugomir Likšić, Zagreb, 75-86.

IVANIŠEVIĆ, M., 1980. - Milan Ivanišević, Trogir

u povijesnim izvorima od 438. do 1097. godine,

Mogućnosti, 10-11, Split, 964.

IVEKOVIĆ, Ć. M., 1928. - Ćiril Mladen Iveković,

Građevinski i umetnički spomenici Dalmacije, Jadranska

straža, Beograd.

IVEKOVIĆ, Ć. M., 1937. - Ćiril Mladen Iveković,

Krstionica kod Stolne crkve sv. Stošije u Zadru i vrijeme

građenja njezina i crkve sv. Donata, Rad JAZU, knjiga

, Zagreb, 1-14.

JACKSON, T. G., 1887. - Thomas Graham Jackson,

Dalmatia, the Quarnero and Istria, Oxford.

JAKŠIĆ, N., 1986. - Nikola Jakšić, Kiparsko klesarske

radionice u Dalmaciji od 9. do 12. stoljeća, (doktorska

disertacija), Zadar.

JAKŠIĆ, N., 1988. - Nikola Jakšić, Srednjovjekovne

Kamenjane s crkvama Sv. Jurja i Sv. Luke - problem

ubikacije i identifikacije, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,

/1988., Split.

JAKŠIĆ, N., 1997. - Nikola Jakšić, Croatian Art in

the second half of the ninth century, Hortus artium

medievalium, sv. 3/1997., Zagreb - Motovun.

JAKŠIĆ, N., 2000. - Nikola Jakšić, Klesarstvo u službi

evangelizacije, u: Hrvati i Karolinzi - Rasprave i vrela, sv.

I, (ur.) Ante Milošević, Split, 192-213.

JAKŠIĆ, N., 2000a. - Nikola Jakšić, Hrvatski srednjovjekovni

krajobrazi, Split.

JAKŠIĆ, N., 2004. - Nikola Jakšić, Reljefi Trogirske

klesarske radionice iz crkve Sv. Marte u Bijaćima,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 26/1999., Split, 265-286.

JAKŠIĆ, N. - TOMIĆ, R., 2004. - Nikola Jakšić -

Radoslav Tomić, Zlatarstvo, Umjetnička baština Zadarske

nadbiskupije, (ur.) Nikola Jakšić, Zadar.

JARAK, M., 1998. - Mirja Jarak, O karolinškim i bizantskim

utjecajima u starohrvatskoj arhitekturi Trpimirova doba,

Opuscula archaeologica, 22, Zagreb, 119-128.

JEDIN, H., 1995. - (ur.) Hubert Jedin, Velika povijest

Crkve II, Zagreb.

JELIĆ, L., 1899. - Luka Jelić, Spomenici grada Nina, Vjesnik

hrvatskog arheološkog društva, N. S., 156-171, Zagreb.

JOSIPOVIĆ, I., 2011. - Ivan Josipović, Prilog Trogirskoj

klesarskoj radionici, Ars Adriatica, 1, Zadar, 97-108.

JOVANOVIĆ, V., 1986. - Vojislav Jovanović, Umetnost

ranog srednjeg veka u Bosni i Hercegovini, u: Umjetnost

na tlu Jugoslavije - rani srednji vijek, (ur.) Nataša

Tanasijević-Popović, Beograd - Zagreb - Mostar, 74-82.

JURKOVIĆ, M., 1987. - Miljenko Jurković, O bizantskim

utjecajima i autohtonosti nekih likovnih rješenja na

predromaničkoj plastici Bosne i Hercegovine, Radovi

Instituta za povijest umjetnosti, 11, Zagreb, 107-113.

JURKOVIĆ, M., 1995. - Miljenko Jurković,

Predromanički šesterolisti Dalmacije - problemi

funkcije, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 35

(Petriciolijev zbornik I), Split, 225-240.

JURKOVIĆ, M., 1996. - Miljenko Jurković, La rotonde

de Saint-Donat a Zadar et les eglises hexaconques

predromanes en Croatie, u: Guillaume de Volpiano et

l’architecture des rotondes, Dijon.

KARAMAN, LJ., 1930. - Ljubo Karaman, Iz kolijevke

hrvatske prošlosti, Zagreb.

KARAMAN, LJ., 1931. - Ljubo Karaman, Natpis djakona

Dobra iz vremena narodne hrvatske dinastije, Izdanje

„Bikaća” hrvatskoga društva za istraživanje domaće

povijesti, Split.

KATALOG, 1990. - Sjaj zadarskih riznica, (ur.) Tugomir

Lukšić, Zagreb.

KATALOG, 2000. - Hrvati i Karolinzi - katalog, (ur.)

Ante Milošević, Split.

KATIČIĆ, R., 1987. - Radoslav Katičić, Vetustiores

ecclesiae spalatensis memoriae, Starohrvatska prosvjeta,

ser. III, 17/1987, Split, 17.

KLAIĆ, N. - PETRICIOLI, I., 1976. - Nada Klaić - Ivo

Petricioli, Zadar u srednjem vijeku do 1409., (Prošlost

Zadra II), Zadar.

KORAĆ, V., 1976. - Vojislav Korać, L’architecture du

Haut Moyen Age en Dioclée et Zeta - programme

de reparation des especes et origine des formes,

Balcanoslavica, 5, Beograd, 155-172.

KORAĆ, V., 1987. - Vojislav Korać, Arhitektura ranog

srednjeg veka u Duklji i Zeti - program prostora i

poreklo oblika, u: Između Vizantije i Zapada, (ur.)

Nataša Tanasijević-Popović, Beograd, 21-32.

KOVAČIĆ, V., 1995. - Vanja Kovačić, Zabat s formulom

zagovora iz Trogira, Prilozi povijesti umjetnosti u

Dalmaciji, 35 (Petriciolijev zbornik I), Split, 293-302.

MARASOVIĆ, J., 2007. - Jerko Marasović, Metodologija

obrade graditeljskog naslijeđa - La méthodologie

d’elaboration du patrimoine bâti, Split.

MARASOVIĆ, T., 1957. - Tomislav Marasović,

Ranosrednjovjekovna crkvica u Ošlju kod Stona, Peristil,

, Zagreb, 85-90.

MARASOVIĆ, T., 1958. - Tomislav Marasović, Šesterolisni

tip u arhitekturi ranog srednjeg vijeka u Dalmaciji,

(doktorska disertacija), Zagreb.

MARASOVIĆ, T., 1963. - Tomislav Marasović, Iskapanje

ranosrednjovjekovne crkve Sv. Marije u Trogiru,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 8-9/1963., Zagreb, 83-100.

MARASOVIĆ, T., 1966. - Tomislav Marasović, Izvorni

izgled ranosrednjovjekovne crkve Sv. Marije u Trogiru,

Razprave SAZU, 5/1966., (Hauptmanov zbornik),

Ljubljana, 101-108.

MARASOVIĆ, T., 1978. - Tomislav Marasović, Prilog

morfološkoj klasifikaciji ranosrednjovjekovne arhitekture

u Dalmaciji, u: Prilozi istraživanju starohrvatske

arhitekture, (ur.) Andre Mohorovičić, Split, 5-129.

MARASOVIĆ, T., 1984. - Tomislav Marasović, Graditeljstvo

starohrvatskog doba u Dalmaciji, Književni krug, Split.

MARASOVIĆ, T., 1985. - Tomislav Marasović, Regionalizam

u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije, Starohrvatska

prosvjeta, ser. III, 14/1984., Split, 135-158.

MARASOVIĆ, T., 1988.-1989. - Tomislav Marasović,

Prilog kronologiji predromaničke arhitekture u Dalmaciji,

Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (Milanu Prelogu u

spomen), 12-13/1988.-1989., Zagreb, 27-38.

MARASOVIĆ, T., 2003. - Tomislav Marasović, Patere

i amfore u svodovima ranosrednjovjekovnih crkava u Dalmaciji, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 30/2003.,

Split, 113-125.

MARASOVIĆ, T., 2008. - Tomislav Marasović, Dalmatia

praeromanica I: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo u

Dalmaciji - 1. Rasprava, Split.

MARASOVIĆ, T., 2009. - Tomislav Marasović, Dalmatia

praeromanica II: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo u

Dalmaciji - 2. Korpus arhitekture: Kvarner i Sjeverna

Dalmacija, Split.

MARASOVIĆ, T., 2011. - Tomislav Marasović,

Dalmatia praeromanica III: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo

u Dalmaciji - 3. Korpus arhitekture: Srednja

Dalmacija, Split.

MARASOVIĆ, J., T. i M., 1971. - Jerko, Tomislav i

Mirjana Marasović, Crkva Sv. Trojice u Splitu, Split.

MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ, M., 1986. - Marina Marasović-

Alujević, Hagionimi srednjovjekovnog Splita,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 15/1985., Split, 269-304.

MARIN, E., 1994. - Emilio Marin, Civitas splendida

Salona - Geneza, profil i transformacija starokršćanske

Salone, Salona Cristiana, (ur.) E. Marin, Split, 9-104.

MILOŠEVIĆ, A., 1996. - Ante Milošević, Sinj i Cetinjska

krajina u starohrvatsko doba, Split.

MILOŠEVIĆ, A., 1998. - Ante Milošević, Arheološka

topografija Cetine, Split.

MILOŠEVIĆ, A., 2005. - Ante Milošević, Arheološki

izvori za srednjovjekovnu povijest Cetine, (doktorska

disertacija), Zadar.

MILOŠEVIĆ, A., 2011. - Ante Milošević, Predromanički

zvonici u Dalmaciji i ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj -

Campanili predromanaci della Dalmazia e della Croazia

altomedievale, Dubrovnik - Split.

MILOŠEVIĆ, A. - PEKOVIĆ, Ž., 2009. - Ante Milošević

- Željko Peković, Predromanička crkva Svetog Spasa u

Cetini, Dubrovnik - Split.

MUSTAĆ, I., 1990. - Ivan Mustać, Cartula traditionis

ecclesiae Beati Grisogoni martyris iz 986. godine, u: 1000

godina Samostana Svetog Krševana u Zadru, (ur.) Ivo

Petricioli, Zadar, 21-34.

OBSIDIO, 2007. - Obsidio Iadrensis - Opsada

Zadra, Monumenta spectantia historiam Slavorum

meridionalium, 54, Zagreb.

PETRICIOLI, I., 1958. - Ivo Petricioli, Neki predromanički

spomenici Zadra i okolice u svjetlu najnovijih

istraživanja, Zbornik Instituta za historijske nauke u

Zadru, 2/1956.-1957., Zadar, 51-76.

PETRICIOLI, I., 1958a. - Ivo Petricioli, Maketa Zadra

u Pomorskom muzeju Venecije, Zbornik Instituta za

historijske nauke u Zadru, 2/1956.-1957., Zadar, 101-124.

PETRICIOLI, I., 1968. - Ivo Petricioli, Crkva Stomorica (S.

Maria de Pusterla) u Zadru, Diadora, 4, Zadar, 247-269.

PETRICIOLI, I., 1968. - Ivo Petricioli, Osvrt na ninske

građevine i umjetničke spomenike srednjeg i novog

vijeka, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 16-17, (= Grad

Nin), Zadar, 299-354.

PETRICIOLI, I., 1972. - Ivo Petricioli, I più antichi

edifici cristiani a Zadar (Zara), Arheološki vestnik, XXIII,

Ljubljana, 332-342.

PETRICIOLI, I., 1984. - Ivo Petricioli, Prinove

istraživanju srednjovjekovnog lika Zadra, Radovi

Filozofskog fakulteta u Zadru, 28, Zadar, 145-156.

PETRICIOLI, I., 1984a. - Ivo Petricioli, Contribution à

la recherche de la plus ancienne phase de construction

de la chatédrale de Zadar, Vjesnik za arheologiju i

historiju dalmatinsku, 77, Split, 243-253.

PETRICIOLI, I., 1990. - Ivo Petricioli, Od Donata do

Radovana, Split.

PETRICIOLI, I., 1995. - Ivo Petricioli, Crkva Sv. Krševana

i Sv. Marka „ad Fontem” kod Zadra, Radovi Zavoda za

povijesne znanosti HAZU u Zadru, 37, Zadar, 237-248.

PETRICIOLI, I., 2002. - Ivo Petricioli, Stilska pripadnost

crkve Sv. Nikole kraj Nina i crkve Sv. Krševana na otoku

Krku, Zbornik Tomislava Marasovića, Split, 367-373.

RADIĆ, F., 1891. - Frano Radić, Četiri starohrvatske bogomolje

u Primorskoj županiji (Parathalassia), Viestnik

hrvatskog arheološkog društva XIII, Zagreb, 20-22 i 45-47.

RADIĆ, F., 1897. - Frano Radić, Razne vijesti,

Starohrvatska prosvjeta, III, Knin.

RAPANIĆ, Ž., 1958. - Željko Rapanić, Kamena plastika

ranog srednjeg vijeka u Arheološkom muzeju u Splitu,

Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 60, Split,

-124.

RAPANIĆ, Ž., 1965. - Željko Rapanić, Ranosrednjovjekovni

latinski natpisi iz Splita, Vjesnik za arheologiju i

historiju dalmatinsku, 65-67, Split, 271-314.

RAPANIĆ, Ž., 1987. - Željko Rapanić, Predromaničko

doba u Dalmaciji, Split

RAPANIĆ, Ž., 1998. - Željko Rapanić, Sancta Maria de

Platea u Trogiru, Starohrvatska prosvjeta, 25/1998., Split,

-62.

SEKULIĆ-GVOZDANOVIĆ, S., 1978. - Sena Sekulić-

Gvozdanović, Grafički prilog tipologiji hrvatske sakralne arhitekture do romanike, u: Prilozi istraživanju starohrvatske

arhitekture, (ur.) Andre Mohorovičić, Split, 149-156.

SMIRICH, G., 1884. - Giovanni Smirich, La collezione

dei monumenti medioevali nel Museo di San Donato in

Zara, Efemeris bihačensis, Zara, 17-22.

SMILJANIĆ, F., 2007. - Franjo Smiljanić, O položaju i

funkciji župana u hrvatskim srednjovjekovnim vrelima

od 9. do 16. stoljeća, Povijesni prilozi, 33, Zagreb, 33-102.

SMILJANIĆ, F., 2010. - Franjo Smiljanić, Studije o srednjovjekovnim

slavenskim / hrvatskim institucijama, Zadar.

STIPČEVIĆ, A., 1977. - Aleksandar Stipčević, Kulturno

povijesni spomenici u Arbanasima - povodom 250-

godišnjice doseljenja zadarskih Arbanasa, Zadar, 1977.

STRGAČIĆ, A. M., 1962. - Ante M. Strgačić, Potresi

zemljine kore u zadarskoj regiji kroz historiju, Narodni

list, Zadar, 3. veljače 1962. godine, str. 6.

SUIĆ, M. - PETRICIOLI, I., 1955. - Mate Suić - Ivo

Petricioli, Starohrvatska crkvica Sv. Stošije kod Zadra,

Starohrvatska prosvjeta, 3-4, Zagreb, 7-22.

VASIĆ, M. M., 1922. - Miloje M. Vasić, Arhitektura i

skulptura u Dalmaciji, Beograd.

VEŽIĆ, P., 1985. - Pavuša Vežić, Crkva Sv. Trojstva (Sv.

Donata) u Zadru, Mala biblioteka Godišnjaka zaštite

spomenika kulture Hrvatske, Zagreb.

VEŽIĆ, P., 1989. - Pavuša Vežić, Starokršćanska bazilika

Sv. Stjepana (crkva Sv. Šime) u Zadru, Zadar, 323-345.

VEŽIĆ, P., 1989. - Pavuša Vežić, Prezbiterij katedrale u

Zadru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 30, Split,

-68.

VEŽIĆ, P., 1991. - Pavuša Vežić, Krstionica u Zadru,

Peristil, 34, Zagreb, 13-23.

VEŽIĆ, P., 1991a. - Pavuša Vežić, O centralnim

građevinama Zadra i Dalmacije u ranom srednjem

vijeku, Diadora, 13, Zadar, 323-375.

VEŽIĆ, P., 1995. - Pavuša Vežić, The early-medieval

phase of the episcopal complex in Zadar, Hortus artium

medievalium, 1/1995., Zagreb - Motovun, 150-161.

VEŽIĆ, P., 1996. - Pavuša Vežić, Platea civitatis Jadre -

Prostorni razvoj Narodnog trga u Zadru, Prilozi povijesti

umjetnosti u Dalmaciji, 36, (= Petriciolijev zbornik II),

Split, 337-360.

VEŽIĆ, P., 1998. - Pavuša Vežić, Elementi di architettura

bizantina nelle costruzioni alto medievali di Zara, Hortus

artium medievalium, 4, Zagreb - Motovun, 55-70.

VEŽIĆ, P., 2002. - Pavuša Vežić, Rotonda u Ošlju,

Zbornik T. Marasovića, Split, 220-230.

VEŽIĆ, P., 2002a. - Pavuša Vežić, Sveti Donat - Rotonda

Sv. Trojstva u Zadru, Split.

VEŽIĆ, P., 2009. - Pavuša Vežić, Katedrala (sv.

Anastazije) u Biogradu, Diadora, 23, Zadar, 193-206.

VEŽIĆ, P. - LONČAR, M., 2009. - Pavuša Vežić -

Milenko Lončar, Hoc tigmen - Ciboriji ranoga srednjeg

vijeka na tlu Istre i Dalmacije, Zadar.

VEŽIĆ, P., 2011. - Pavuša Vežić, Tri romanička

trikonhosa, u: Az grišni dijak Branko pridivkom Fučić - I,

the Errant Pupil Branko, Surnamed Fučić, (ur.) Tomislav

Galović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u

Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Staroslavenski institut u Zagrebu, Sveučilišna

biblioteka Rijeka i Općina Malinska - Dubašnica,

Malinska - Rijeka - Zagreb, 213-230.

VEŽIĆ, P., 2011a. - Pavuša Vežić, Dalmatinski

trikonhosi, Ars Adriatica, 1, Zadar, 27-66.

ZEKAN, M., 1983. - Mate Zekan, Predromanička

sakralna arhitektura i skulptura benkovačkog kraja,

(neobjavljen referat podnesen na znanstvenome skupu

„Benkovački kraj kroz vjekove”), Benkovac.

ZJAČIĆ, M., 1959. - Mirko Zjačić, Spisi zadarskih

bilježnika Henrika i Creste Tarallo, Zadar.

Most read articles by the same author(s)

1 2 > >> 

Similar Articles

You may also start an advanced similarity search for this article.