##plugins.themes.oapBasic.skip##
Sztuka Adriatyku Szukaj

Eitelbergerovo obilaženje i promatranje Dalmacije

DOI 10.15291/ars.456

##plugins.themes.oapBasic.downloadPdf##

Tom 2 (2012)

##plugins.themes.oapBasic.openAccess##

##plugins.themes.oapBasic.articleMetrics##

  • 3 412 ##plugins.themes.oapBasic.abstractViews##
  • 1 248 ##plugins.themes.oapBasic.pdfDownloads##
  • 12 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsPerDay##
  • 164 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsThisMonth##
  • Pavuša Vežić Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru nepostojeci158@gmail.com ##plugins.themes.oapBasic.correspondingAuthor##

Rudolf Eitelberger von Edelberg, Srednjovjekovni umjetnički spomenici Dalmacije u Rabu, Zadru, Ninu, Šibeniku, Trogiru, Splitu i Dubrovniku, Zagreb, Leykam International, 2009., 256 str., ISBN 978-953-7534-40-0

Emil Hilje 97 Matrikula bratovštine Gospe od Umiljenja i Sv. Ivana Krstitelja u Znanstvenoj knjižnici u Zadru Mariegola (Statute) of the Confraternity of Our Lady of Tenderness and St John the Baptist in the Research Library at Zadar Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Nikola Jakšić 109 Raspeće-relikvijar kod Male braće u Dubrovniku La croce reliquiario del convento francescano di Ragusa Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Nikola Jakšić 119 Iluminirani psaltir 15. stoljeća zadarskih franjevaca An Illuminated Fifteenth Century Psalter of Zadar Franciscans Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Marijan Bradanović 139 Razvitak naselja na kvarnerskim otocima - primjer Dobrinja The Development of Settlements on the Northern Adriatic Islands - the Example of Dobrinj Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Andrej Žmegač 157 Hvarski Arsenal u kontekstu ostalih mletačkih arsenala The Arsenal at Hvar in the Context of Other Venetian Arsenals Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Gordana Sobota Matejčić 167 Krčki kipovi majstora iz Campsine radionice Statues from Krk by a Master from Campsa’s Workshop Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Igor Fisković 177 Lopudski oltari Miha Pracata Two Polychrome Wood-Carved Altars from the Island of Lopud Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Bojan Goja 203 Oltar Sv. Jeronima u crkvi Sv. Šime u Zadru i radionica Bettamelli The Altar of St Jerome in the Church of St Simeon at Zadar and the Bettamelli Workshop Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Radoslav Tomić 217 Slikar Filippo Naldi (II) Painter Filippo Naldi (II) Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Vinko Srhoj 225 Između originalnosti i epigonstva - slučaj Šime Dujmovića, kipara u Meštrovićevoj sjeni Between Originality and Imitation - the Case of Šime Dujmović, a Sculptor in the Shadow of Meštrović Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Dragana Modrić 241 Prilog poznavanju rane faze u kiparstvu Stipe Sikirice Contribution to Knowledge of the Early Phase of Stipe Sikirica’s Work Stručni rad - Professional paper

Suzana Valenta 249 Neobrađene fotografije Ive Petriciolija iz ostavštine Zbirke Petricioli Ivo Petricioli’s Unpublished Photographs from the Petricioli Collection Stručni rad - Professional paper

Ivica Župan 257 Majstor mirenja, spajanja i kombiniranja suprotnosti The Master of Conciliation, Fusion and the Combination of Contrasts Stručni rad - Professional paper

Nataša Lah 269 Medijacijska funkcija umjetničke kritike između povijesti i suvremenosti Mediatory Function of Art Criticism Between History and Contemporaneity Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Osvrti i prikazi Comments and Reviews Pavuša Vežić 283 Eitelbergerovo obilaženje i promatranje Dalmacije Prikaz knjige - Review

Ana Mišković 288 Svjedočanstva o kršćanstvu u Omišlju Prikaz knjige - Review

Pavuša Vežić Eitelbergerovo obilaženje i promatranje Dalmacije

Odjel za povijest umjetnosti Rudolf Eitelberger von Edelberg, Srednjovjekovni umjetnički Sveučilište u Zadru spomenici Dalmacije u Rabu, Zadru, Ninu, Šibeniku, Trogiru, Obala kralja Petra Krešimira IV. 2 Splitu i Dubrovniku, Zagreb, Leykam International, 2009., HR - 23 000 Zadar 256 str., ISBN 978-953-7534-40-0

U vremenu prosvjetiteljstva u Europi zanimanje za Za R. Eitelbergera Dalmacija je ona austrijska Dalmacijom, njenim ljudima i krajevima, gradovima i krunovina koja je sezala od Kvarnera do Boke. Stoga je spomenicima, njihovu kulturnopovijesnom porijeklu, opise započeo sa spomenicima Raba, ali ih nije dovršio urodilo je djelima poput studije Ruševine palače cara s onima u Kotoru. Do Boke i njezinih gradića, te dalje Dioklecijana u Splitu R. Adama, 1757. godine, ili Put po do Budve i Bara, do krajeva na samom jugu tadašnje Dalmaciji A. Fortisa, 1774. godine, te osobito vrijednom Dalmacije, nažalost nije dospio. Stoga zapravo nije edicijom Ilyricum sacrum D. Farlatija tiskanom u osam ni obradio cjelinu na koju se naslovom poziva. Ipak, tomova, od 1751. do 1819. godine. Na takvim djelima njegova knjiga je štivo s kojim je bečka kunsthistoria razvijao se svekoliki kasniji interes za poviješću i ispisala prva poglavlja o povijesti i umjetnosti srednjo- naslijeđem Dalmacije. vjekovne Dalmacije. Godine 1850., pak, u Beču je osnovana Centralna Knjiga koju predstavljam prijevod je spomenutoga komisija za izučavanje i održavanje spomenika drugog izdanja. Tiskana je u Zagrebu 2009. godine. graditeljstva na području cijele monarhije. Time su i Objavio ju je zagrebački Leykam International d.o.o., u starine Dalmacije, u to doba austrijske pokrajine, po svojoj biblioteci Bečka škola povijesti umjetnosti i hrvatska prvi put obuhvaćene mrežom konzervatorske službe umjetnička baština. Urednik biblioteke je M. Pelc. S i sustavnoga povijesnoumjetničkog proučavanja. Iste njemačkog jezika tekst je prevela L. Jirsak. Svezak broji je godine I. Kukuljević Sakcinski u Zagrebu osnovao 256 stranica ukoričenih u tvrde korice, a štampan je u Družtvo za jugoslavensku povijestnicu i starine, a tiskari Denona, d.o.o. u Zagrebu. Ima četiri poglavlja. godinu dana kasnije započeo, nažalost nedovršeni, Pritom se treće sastoji od sedam potpoglavlja u kojima Arkiv za povijestnicu jugoslavensku. Godine 1855., kao autor govori pojedinačno o samim spomenicima. To je konzervator, objavio je Izvjestje o putovanju po Dalmaciji težišni dio knjige, opremljene s oko 170 crteža, pretežno u jeseni godine 1854., zatim 1857. godine Izvjestje o ksilogravura i litografija arhitekta W. Zimmermanna, te s putovanju kroz Dalmaciju u Napulj i Rim, te započeo dvadesetak crteža A. Hausera i pet T. Čagina. Kratko ćemo opsežan Slovnik umjetnikah jugoslavenskih. se upoznati sa sadržajem svakog poglavlja i potpoglavlja. Potom je R. Eitelberger, profesor na Sveučilištu u Beču, po nalogu upravo Centralne komisije, 1859. godine, otputovao u Dalmaciju radi proučavanja njezinih Predgovor spomenika srednjeg vijeka. Iz toga je nastala knjiga Srednjovjekovni umjetnički spomenici Dalmacije, 1861. Autor nam u predgovoru objašnjava razlike između godine. Drugo izdanje uslijedilo je 1884. godine. Još prvoga i drugog izdanja. Naglašava kako je tek nekoliko kasnije je nastala opsežna studija T. G. Jacksona o Istri, primjeraka prvog izdanja ostalo u zemlji, gotovo svi Kvarneru i Dalmaciji. su otišli kupcima u Englesku. Englezima je Dalmacija

Pavuša Vežić: Eitelbergerovo obilaženje i promatranje Dalmacije Ars Adriatica 2/2012. (283-287)

oduvijek zanimljiva, dok je većini Austrijanaca i dalje terra neprijatelj poljodjelstva. Spominje da gradić ima oko incognita… Trenutačno upravo Austrijanci imaju pregršt 1000 stanovnika i 240 kuća. Neke od njih fine su palače razloga upoznati se s Dalmacijom i njezinim ljudima. rapskih porodica od kojih posebno ističe poznatog istraživača prirode i izvrsnog crkvenog pisca Marcusa de Dominisa iz 16. stoljeća. Povijesni uvod Među spomenicima najviše se osvrće katedrali i njezinu inventaru, posebno ciboriju, korskim sjedalima Na samom početku Eitelberger nas upoznaje s te relikvijaru s moćima Sv. Kristofora koga opsežno općim kulturnopovijesnim okolnostima južnoslavenskih opisuje. Veliku pažnju posvećuje zvoniku katedrale i naroda, te donosi i njihove međusobne nacionalne i upozorava da stanje u kojem se toranj nalazi nije sasvim religiozne razlike. Govori o nadolazećem slavenskom zadovoljavajuće. Naglašava kako to nije jedini zvonik u pokretu i neminovnoj propasti islamizma u Istočnoj Rabu, već ih ima nekoliko. Oni pogled na grad s mora Europi… Ocrtava interese velikih europskih država čine vrlo pitoresknim. na južnoslavenskom prostoru te nisku kulturnu i Uloga benediktinskoga reda u Rabu je, kao i u cijeloj prosvjetnu razinu naroda. Iznosi također i zapažanje Dalmaciji, bila vrlo velika. Naglašavajući tu činjenicu o neobrazovanom svećenstvu te negdašnjoj brojnosti spominje muški benediktinski samostan Sv. Petra u benediktinskih samostana u Dalmaciji, o visokoj kulturnoj Supetarskoj Dragi koji iako nije u funkciji, postoji još razini koju su s njima dosegli naši krajevi, za razliku od i danas. U gradu Rabu navodi ženski samostan Sv. one kojom danas raspolaže tamošnje katoličko svećenstvo. Andrije, koji još postoji, ali je njegova crkva pregrađena u potpunosti sredinom petnaestog stoljeća, što ne odgovara istini. Navodi također muški samostan Sv. Opaske o povijesti, putnim pravcima i Ivana Evanđelista u kome je crkva potpuna ruševina u književnosti Dalmacije najdoslovnijem smislu. Ipak, opravdano joj posvećuje veliku pažnju, posebno ističući deambulatorij u njezinoj Poput pisca kakva vrcava putopisa, autor piše kako apsidi. Uočava i poseban oblik kapitela s čudnim lisnatim od Rijeke prema Zadru ljeti dvaput, a zimi jednom, ornamentom koji je karakterističan u tim zemljama, a plovi parobrod koji u ljetnoj sezoni naizmjence pristaje pojavljuje se na Rabu u katedrali i u bazilici samostana u Rabu i Krku. Dva puta tjedno iz Trsta u Dalmaciju Sv. Petra u Supetarskoj Dragi. Tom je tipu kapitela u plovi parobrod: jednom takozvani dalmatinski, a drugi benediktinskim bazilikama na Jadranu znanost kasnije put takozvani albanski brod… Parobrod za plovidbe posvetila brojne studije. Dalmacijom pristaje u Zadru, Šibeniku, Splitu, pa naizmjence u Korčuli ili Hvaru, u Dubrovniku ili Zadar Kotoru… Na slikovit način piše o Dalmaciji koju, kako Govoreći o Zadru autor kratko opisuje njegovu ističe, treba često promatrati i često obilaziti. Ona je na prošlost. Spominje antičke pisce i značenje grada u glasu po gostoprimstvu. Piše o vodičima po Dalmaciji, o srednjem vijeku, kada se suprotstavljao Mlečanima svratištima u Zadru, upoznaje nas s Ilirima u antičkoj koji su ga uzdigli na razinu glavnog grada Dalmacije i Dalmaciji, uzornim vojnicima Rimskog Carstva, metropolitanskog središta Crkve za kvarnerske biskupije. s hrvatskim Slavenima u Dalmaciji, s Venecijom i Načinom izgradnje i strukturom grada Zadar nalikuje mletačkim načinom života u Dalmaciji. manjim talijanskim gradovima. Među spomenicima Kako je navedeno, ovo poglavlje ima sedam dijelova - posebnu pažnju je poklonio rotondi Sv. Donata te sedam gradova kroz koje naš pisac putuje. Osvrnimo se katedrali i bazilici Sv. Krševana. načas na svaki od njih. Za rotondu kaže da služi kao vojno skladište. U trošnom je stanju, a nutrina joj je podijeljena velikim Rab drvenim skelama. S vanjske strane se penje prekrasan Autor najprije opisuje geografski položaj otoka, bršljan čije moćno deblo ukazuje na stoljetnu starost. između Kvarnerića i Morlačkog kanala, a potom Unatoč takvome stanju autor prepoznaje da je crkva povijesne okolnosti i podatke iz prošlosti rapske jedna od najzanimljivijih i najstarijih u Austrijskom biskupije. U njegovo vrijeme ona bijaše podložna krčkoj, Carstvu te da joj se u povijesti umjetnosti devetog stoljeća ali u prošlosti zadarskoj biskupiji. Pod dojmom je može dodijeliti časno mjesto, naglasivši kako ima veliku opustjelog dijela grada u kome koraci jezivo odzvanjaju važnost ne samo za Dalmaciju već i za povijest umjetnosti od praznih zidova, te snažne bure koja je opasan općenito. Ipak, krivo je procijenio da je imala kupolu.

Kasnija istraživanja opovrgnula su takvu pretpostavku. Krke. Uz nju je naveo i pravoslavni samostan Sv. Arhanđela. Uz svoje opise i zapažanja velik je prostor dao izvještaju Za njegove redovnike kaže da su uljudna i dostojanstvena i grafičkoj dokumentaciji s istraživanja A. Hausera i F. držanja, a spomenuo je i lijepu biblioteku. Bulića o Crkvi Sv. Donata, iz 1882. godine. Nažalost, nije prenio ranije tiskani presjek koji je za prvo izdanje knjige Ekskurs o šibenskoj katedrali izradio arhitekt W. Zimmermann. Šibenik je poznat po morskom prilazu gradu… Za katedralu drži da je utemeljena u 13. stoljeću, u zapisao je pri kraju svog ekskursa. No, prije toga i vrijeme nadbiskupa Lovre Perijandera, te posvećena osvrta na katedralu, sažeto je opisao povijest grada i 1285. godine. Tek je s kasnijim istraživanjima utvrđeno biskupije. Primjerenu pažnju posvetio je Jurju iz Šibenika, da crkva potječe iz druge polovine 12. stoljeća i da je protomagistru, sinu klesara Mateja iz Zadra. Za njegovu u 13. samo produžena. Važno je autorovo zapažanje crkvu kaže da nema odlike čistog stila, nego je mješavina o sličnosti arhitekture s romaničkim građevinama gotičkih i renesansnih elemenata pri čemu prevladava Lombardije i Toskane. Naglasio je posebnost oblika renesansni izraz… Vrhunski je domet katedrale postignut krstionice. Sakristiju je radi svodova svrstao u gotičku konstrukcijom krova i srednjeg broda. Nije mu poznat arhitekturu. Kasnija su istraživanja pokazala da je znatno udio Nikole Firentinca u građenju katedrale pa izgradnju starija. Ukazao je na trobrodnu kriptu, njezine svodove kupole pripisuje Jurju Dalmatincu. O njegovoj nadarenosti, i proširenje ispod perimetralnog zida apside. S pravom je napominje još, govori činjenica da je riješio isti temeljni kritizirao doista nedolično stanje prostora u kripti, što u problem koji je Brunelleschi tako savršeno razriješio… dobroj mjeri vrijedi i danas. Znatnu pažnju je poklonio pojedinostima arhitekture i crkvenom inventaru. Tlocrt Trogir koji je donio ima dokumentarnu važnost stoga što bilježi Opisujući povijest i geografski smještaj grada prostoriju koje više nema, na začelju crkve, te oblu nišu autor piše kako je od Splita do Trogira najbolje poći u zidu između crkve i krstionice. lijepom novosagrađenom cestom koja siječe najljepši dio Za baziliku sv. Krševana je držao da je možemo datirati Dalmacije. Između tih dvaju gradova leži takozvanih u drugu polovinu 14. stoljeća, što se pokazalo pogrešnim. sedam Kaštela… pripominje, nabrojivši ih. Za Trogir Nastala je, kao i katedrala, u 12. stoljeću. Međutim, kaže kaže da također nazaduje. Dugo razdoblje mletačke da je jedna od najboljih romaničkih građevina koje se uprave dalo mu je izrazito mletačka obilježja… nalaze u Dalmaciji, objašnjavajući tu činjenicu mišlju da prevladava venecijanski dijalekat, iako je veliki broj se gotički stil nikada nije ukorijenio u Dalmaciji. Ukazao stanovnika slavenskoga podrijetla, a slavenski je službeni je na rimske kapitele u bazilici, koji su zapravo romanički, jezik zemlje… u svakodnevnom životu 16. stoljeća u ali modelirani zaista po klasičnim uzorima. Trogiru prevladavao je slavenski jezik i način života… a Vrlo veliku pažnju poklonio je raki Sv. Šime koja je, vrijeme je ugarske vladavine bilo bez daljnjega njegovo kako kaže, najveći rad od iskucanog srebra u crkvama najsretnije razdoblje. Istaknuo je važnost Ivana Lučića za Austrijske Monarhije. Za blagdan Sveca crkva u kojoj je poznavanje povijesti Dalmacije. Od povijesnih ličnosti raka okuplja mnoštvo vjernika iz najudaljenijih dijelova izdvojio je posebno trogirske biskupe, na prvom mjestu Dalmacije. Sažeto je opisao sve prizore na oplošju rake te Rimljanina Ivana Trogirskog, koji je 1192. godine upozorio i na naknadne dodatke. proglašen blaženim te Firentinca Treguana koji je početkom 13. stoljeća pokrenuo izgradnju katedrale. Nin - Gornja Krka Detaljno je Eitelberger opisao baziliku, njezino Nin je jedno od najstarijih dalmatinskih mjesta… predvorje i glavni portal za koji kaže da pripada jednako značajno u rimsko doba i u srednjem vijeku… najljepšim dijelovima crkve, ali i najzanimljivijim rezidencija manjih slavenskih župana i sjedište biskupije, građevinama u Dalmaciji. Uz portal, naravno, spominje riječi su Eitelbergera. Primjerenu pažnju posvetio je i majstora Radovana. Njegov reljef u luneti uspoređuje malenoj bizantskoj crkvi Sv. Križa, te njezinu nadvratniku sa sličnim na splitskome tornju. Uz opis krstionice ističe i natpisu na njemu, pozivajući se pritom na mišljenje I. njezina autora Andriju Alešija. Za nutrinu katedrale i Kukuljevića Sakcinskog. Bizantske odlike pripisao je i njezin inventar kaže da je najznačajnija arhitektonska crkvici Sv. Nikole ispred Nina. cjelina u Dalmaciji. Opisuje ciborij na oltaru, Spomenuo je antički lokalitet Asseriju i Burnum. propovjedaonicu, korska sjedala i nadgrobne ploče s Dojmio ga se krajolik uz rijeku Krku, o kojem piše: natpisima. U zemlji se posebno štuje i cijeni srednja kapela Neuobičajenu sliku za putnika po Dalmaciji ne predstavljaju sv. Ivana Ursinija koju su izveli arhitekti Nikola Firentinac samo slapovi već i čitav biljni svijet koji se proteže obalama i Andrija Aleši.

Pavuša Vežić: Eitelbergerovo obilaženje i promatranje Dalmacije Ars Adriatica 2/2012. (283-287)

Uz opis vanjštine katedrale i njezina zvonika, Za krstionicu pak, kaže da je građevina iz doba Eitelberger iznosi vrijedno zapažanje o univerzalnosti cara Dioklecijana. Ističe njezinu konstrukciju koja je europske kulture. Uvijek iznova treba ukazivati na to da očito služila kao uzor arhitektu šibenske katedrale, koja je umjetnost srednjega vijeka u Srednjoj i Zapadnoj Europi je nadsvedena na sličan, neobično inventivan način. bila ujedinjena zajedničkim kulturnim predodžbama… Za Upozorio je na krsni zdenac koji je navodno u Split stigao razliku od toga danas su se nacionalizam i separatizam iz Salone. Na njemu su pojedine ploče spojene proizvoljno. razvili do bolesne jednostranosti… a upravo povezanost Posebno mu je zanimljiva ona s likom vladara. dalmatinske umjetnosti s romaničkom umjetnošću Detaljno je opisao ranokršćanski sarkofag iz Europe… jednako tako renesansne građevine… svjedoče o franjevačkog samostana. Za majstora te umjetnine kaže povezanosti s europskom arhitekturom. da je u svoje vrijeme zasigurno pripadao među bolje i Među ostalim spomenicima Trogira veliku je pažnju upućenije umjetnike. poklonio Trgu i zgradama oko njega. Opisujući oblik i Veliku dokumentarnu vrijednost ima pasus o jednoj zanimljivost gradske lože, posebno mramornog stola u od malobrojnih očuvanih crkava izgrađenih u bizantskome njoj i reljefa nad njim, nije propustio spomenuti kako stilu. Riječ je o bazilici iz negdašnjeg samostana je lođa danas jedno od najprljavijih mjesta. Za ruševnu Sv. Eufemije, građevini koja je kasnije porušena. O šesterolisnu crkvu Sv. Marije na Trgu zapisao je kako prostornosti u njoj danas nam svjedoči upravo presjek se čini da je bila riječ o bizantskoj kupolnoj crkvi sasvim iz Eitelbergerove knjige. On, naime, bilježi kupolu nad u stilu koji oblikuje predromaničke građevine na obali središnjim travejom, doduše nacrtanu sa sumnjivim Jadranskog mora. S pažnjom je opisao i crkvicu Sv. detaljima (presjekom poput košnice te nejasnim oblikom Martina koja je naknadno posvećena Sv. Barbari. Naveo trompe ili pandantiva pod njom). je također crkvicu Sv. Sebastijana te Knežev dvor, gradski S puno tehničkih podataka Eitelberger je opisao sat i jarbol za podizanje stijega usred Trga. Sažeto je Dioklecijanov akvedukt i njegovu obnovu u 19. opisao benediktinsku crkvu i samostan Sv. Nikole te stoljeću te sa žaljenjem ravnodušnost prema povijesnim crkvu Sv. Ivana Krstitelja i dominikansku crkvu. spomenicima. Osobito je istaknuo dalmatinske natpise i razloge koji su doveli do nebrige o njima. Split Dubrovnik pripada prošlosti, Zadar sadašnjosti, a Dubrovnik Split budućnosti… lucidno je zapisao R. Eitelberger. Parobrod Lloyd dva puta tjedno napušta Split u smjeru Dubrovnik ima stara aristokratska, Zadar birokratska, a juga. S palube ogromna kamena masa Biokova pruža Split građanska obilježja. zadivljujuću sliku. Uz nju pisac spominje pejzaže Pelješca Znatnu pažnju je posvetio relaciji Salone i Splita i Korčule, te more s neiscrpnim zalihama namirnica te opisu Dioklecijanove palače kod Konstantina svih vrsta i obala s brojnim uvalama i lukama… pravi Porfirogeneta i Tome Arhiđakona. Pozornost je posvetio su životni element Dalmatinaca. Može se reći da se (oni) istraživačima 17. i 18. stoljeća, G. Wheleru i R. Adamu rađaju na moru. Slijedi hvalospjev našim mornarima te aktualnima F. Carrari, V. Andriću, M. Glaviniću i A. i njihovoj vještini brodarenja, prepleten s prvim Hauseru. Potonji je upravo vodio obnovu katedrale. rečenicama o Dubrovniku. Taj grad je svijet za sebe i Palača je koncipirana prema pravilima arhitekture Dalmaciji pripada samo u političko-administrativnom rimskih vojnih objekata. To su mišljenje ispravili tek smislu. S tim se baš i ne moramo složiti, ali je danas don F. Bulić i Lj. Karaman. Eitelberger je iznio i stav zanimljivo zapažanje po kome se ni u jednom da hramu, peristilu i trgu potpunu vrijednost može dalmatinskom gradu stranac ne osjeća toliko kod kuće, vratiti samo korjenita obnova… sve nasilne izmjene kao u Dubrovniku. Autor hvali njegovu staru civilizaciju. nisu uspjele ugroziti zdravu jezgru katedrale, koja će Dubrovnik je kao Venecija grad prošlosti… Slijedi osvrt doći do izražaja Hauserovom obnovom. Nažalost, ona na povijest Grada te opis pojedinih predjela i bliže je bila radikalna, osobito na zvoniku koji Eitelberger okoline. S opisima i funkcijama Kneževa dvora i palače proučava s uvjerenjem da prilično odudara od temeljnih Sponza primjerenu pozornost je posvetio profanoj, a postavki slobodnostojećih romaničkih zvonika, tako sa sklopom dominikanskog i franjevačkog samostana da u njihovu nizu zauzima posve neobično mjesto i sakralnoj arhitekturi Dubrovnika. U potonjem je opisao zaslužuje posebnu pozornost. Veliku pažnju je poklonio klaustar koji pripada kasnoromaničkom stilu, odnosno drvenim vratnicama rezbara Andrije Buvine i korskim dvorište kojem već dugo nedostaje marna vrtlareva sjedalima. Ipak, u inventaru katedrale za njega prvo ruka… U dominikanskom samostanu pažnju je posvetio mjesto zauzima propovjedaonica. izgledu portala crkve i klaustra do nje te umjetničkom

inventaru i grobovima. Govoreći o katedrali spomenuo suradnika na ovom prijevodu i uvezu, nadajući se da će je onu staru, uništenu potresom iz 1667. godine, i novu vrijedna djela iz povijesti o povijesti umjetnosti u nas i koja je po njemu važna radi umjetničkog inventara, na dalje biti programi njihova rada. Djela koja spominje i koji se posebno osvrnuo, sadržajnije ga prikazujući. sâm M. Pelc u svom prilogu: D. Freya, H. Folnesisca, K. Slijedi opis Lokruma i Cavtata. Na Lokrumu su Kovača, pa i ponovljena izdanja J. Strzygowskog ili našeg ostaci utvrde i ruševine romaničkoga benediktinskog Lj. Karamana - sve bi to bilo vrijedno imati u ovakvim samostana. Nijedan ljubitelj prirodnih ljepota ne bi smio novim knjigama, korisno u prvom redu za generacije zaobići taj krasni otok. Za Cavtat kaže kako je poznato da naših budućih studenata povijesti umjetnosti i svih se to mjesto smatra točkom na kojoj se nalazio Epidaurus, ljubitelja baštine, naravno ne samo u Dalmaciji već u kako ga spominje Ptolomej, odnosno Epidaurum kako svim hrvatskim zemljama. ga bilježi Plinije. Ukazao je i na značaj rimskih natpisa Ipak, za kraj bih spomenuo i sjajnu grafičku opremu u Cavtatu. te posebno naglasio vrijednost crtežâ arhitekta Winfrieda Na koncu Eitelberger donosi Odredbe dubrovačke carine Zimmermanna. Oni i u ovom izdanju dolaze do izražaja, iz 1227. godine uz posebnu napomenu urednika knjige. mada s malo manje grafičke oštrine, što je razumljivo. U svemu njegovih je crteža 155, od toga 115 u tekstu i 40 raspoređenih na 26 tabla. Riječ je o izvanrednim Rudolf Eitelberger i utemeljiteljsko likovnim zapisima koji u nekim primjerima postižu doba povijesti umjetnosti preciznost usporedivu gotovo sa suvremenim foto- grametrijskim snimcima. To osobito vrijedi za pročelje Riječ je o završnom poglavlju u knjizi. To je esej katedrale u Zadru, Radovanov portal i presjek katedrale urednika Milan Pelca o Eitelbergeru i značenju njegova u Trogiru, pročelje Kneževe palače te pročelje i presjek udjela u nastanku i razvoju bečke povijesti umjetnosti palače Sponza u Dubrovniku. Jednako su vrijedni kojoj je on postavio smjernice razvoju discipline… te prostorni crteži katedrale u Trogiru i zvonika katedrale Pelcov kritički osvrt na knjigu o srednjovjekovnim u Splitu, ali i cijeli niz ostalih crteža, posebno crkvenog spomenicima Dalmacije. Ona je zapravo prvi ozbiljan inventara: ciborija i propovjedaonica, relikvijara i opsežniji povijesnoumjetnički rad posvećen hrvatskoj pastorala, kipova i slične građe. Upravo je nevjerojatna spomeničkoj baštini uopće. Pelc naglašava ležernu sposobnost Zimmermanna da crtežom predoči ne samo ozbiljnost autora i njegov govor o tadašnjem stanju vjeran izgled umjetnine, njezinih elemenata i plastike, spomenika u nas po čemu je studija autentičan dokument već i dojam o tvari od koje je izrađena. Preko tih zapisa vremena iznimno važan za Hrvatsku. naslućujemo kamen, drvo, metal. Ta je dokumentacija Tome zapravo nemam što dodati. Tek valja s posebna vrijednost Eitelbergove knjige, pa i njezina podrškom izraziti povjerenje izdavaču i cijelom timu hrvatskog izdanja.

Inne teksty tego samego autora

1 2 > >>