##plugins.themes.oapBasic.skip##
Sztuka Adriatyku Szukaj

Srednjovjekovni Varoš Sv. Martina i renesansne Ravnice u Zadru – treba li njihovo područje biti resurs za nove urbane programe?

DOI 10.15291/aa.4073

##plugins.themes.oapBasic.downloadPdf##

Tom 12 (2022)

##plugins.themes.oapBasic.openAccess##

##plugins.themes.oapBasic.articleMetrics##

  • 3 412 ##plugins.themes.oapBasic.abstractViews##
  • 1 248 ##plugins.themes.oapBasic.pdfDownloads##
  • 12 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsPerDay##
  • 164 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsThisMonth##

Srednjovjekovni Varoš Sv. Martina u Zadru protezao se od predjela Foša do područja Relja. Prostirao se u opsegu pretpostavljenoga suburbija rimskoga Iadera, predgrađa na kopnenoj strani zadarskoga poluotoka. U srednjemu vijeku Varoš su s lučke i kopnene strane zatvarale gradske zidine. Među njima je bilo pučko naselje s vrtovima i težačkim kućama te jednim samostanom i još dvjema crkvama. Po jednoj od njih nastalo je ime – Varoš Sv. Martina. Međutim, zbog opasnosti od Turaka u 16. stoljeću predgrađe je srušeno, a na njegovu mjestu podignuta je renesansna utvrda Forte. Pred njom bio je i obrambeni jarak, a ispred njega dugi brisani prostor prema agrarnome području uokolo Zadra, astarea. Tako je cjelinu srednjovjekovnoga predgrađa zamijenio sustav novih fortifikacija, a pred njima i brisani prostor. On je do danas sačuvao veliki dio izvorne širine i dubine, kao i naziv Ravnice, ime koje fino objašnjava promjene u prostoru renesansnoga Grada. No, uz sada zamišljane mijene s idejama o suvremenoj izgradnji na tome području ta povijesna esplanada poima se kao najveći resurs za nove urbane programe, mjesto za podizanje problematičnoga opsežnog bloka građevina, sklopa u projektima nazvanog Vrata Zadra.

predgrađe, gradski zid, srednji vijek, renesansa, utvrda, Zadar
##plugins.themes.oapBasic.sections##
  1. Abstrakt
  2. BILJEŠKE

Pavuša Vežić Srednjovjekovni Varoš Ulica Špire Brusine 11 Sv. Martina i renesansne HR - 23000 Zadar Ravnice u Zadru – treba li njihovo područje biti resurs za nove urbane programe!? Mišljenje / Opinion The medieval Varoš of St Martin UDK / UDC: 725.96:7.034(497.581.1Zadar) DOI: 10.15291/aa.4073 and the Renaissance Ravnice in Zadar: Should that Area Be a Resource for New Urban Programmes?

1. Predgrađe rimskoga grada u Zadru Grafička rekonstrukcija plana srednjovjekovnoga Zadra Proučavanjem antičkoga grada u Zadru, rimskoga Iadera, naselja izraslog na tlu (izvor: NADA KLAIĆ, IVO dugoga uskog poluotoka koji s obližnjom obalom zatvara prostranu i sigurnu grad- PETRICIOLI /bilj. 4/, 453) sku luku, Mate Suić je pretpostavio i predgrađe uz bedeme na kopnenoj strani.1 Da- Graphic reconstruction of the map kle, ispred rimskoga urbsa zamislio je i njegov suburbij. Taj se protezao od gradsko- of medieval Zadar ga zida prema ageru, municipalnome agrarnom posjedu uokolo tadašnjega Grada. Predgrađe je mjerom, zacijelo kao i sam Iader, sezalo punom širinom poluotoka. 2. Međutim, nije moguće sa sigurnošću govoriti o dužini toga suburbija. Tek položaj Venecija, Museo Navale, maketa obrambenoga zida koji je na kopnenoj strani zatvarao burgus, predgrađe Jadere u renesansnoga Zadra, ~1570. srednjemu vijeku, upućuje na mogućnost da je taj zid svojim pravocrtnim pruža- godine (izvor: IVO PETRICIOLI njem preko širine poluotoka zapravo slijedio pravac neke trase preuzete iz antičke /bilj. 4, 1999./, 16–18 i 36–37) podloge u prostoru, iz pravilnoga mrežišta centurija u ageru, iz čestica zemlje i nji- Venice, Museo Navale, models of hovih međa, na početku gradskoga posjeda neposredno ispred rimskoga Iadera. Od Renaissance Zadar, ca. 1570 sadržaja na tlu tako zamišljenoga predgrađa moguće je utemeljeno raspravljati tek o amfiteatru na koji upućuju neki povijesni navodi.2

Predgrađe srednjovjekovnoga grada u Zadru – Varoš Sv. Martina Dakle, na mjestu suburbija tijekom srednjega vijeka izgrađen je burgus, (u mle- tačkim pisanim izvorima: borgo), odnosno Varoš Sv. Martina, obzidano predgrađe prigrađeno uz srednjovjekovne utvrde i obrambeni jarak, fovea, na kopnenoj strani Grada. Pozornost prema povijesnoj građi o Varošu i znanstveno tumačenje njegova

Ravnice u Zadru – treba li njihovo područje ...

3. izgleda: zidina i putova među njima, vrtova i težačkih kuća te crkava uz njih, više je Venecija, Museo Correr, plan puta dao Ivo Petricioli pišući u svojim člancima i knjigama općenito o urbanizmu i Zadra, ~1570. godine (izvor: IVO PETRICIOLI /bilj. 4, 1999./, arhitekturi u prošlosti Zadra u srednjemu vijeku.3 S posebnom pažnjom proučavao 15 i 31) je maketu u Museo Navale u Veneciji, tamošnjemu Pomorskom muzeju, kao i prika- Venice, Museo Correr, map of Zadar, ze Zadra na starim geografskim kartama sabranim u domaćim i stranim arhivima ca. 1570 povijesne građe.4 Tako nam je pružio pouzdanu predodžbu i svjedočanstva o liku Zadra u srednjem vijeku, a s njim i sliku njegova predgrađa. 4. Spomenuta maketa nastala je oko 1570. godine. Stoga je prednja polovina Varoša, Beč, Kriegsarchiv, plan Zadra, ona prema Gradu, prikazana već preklopljena s novom utvrdom građenom u to doba, ~1570. godine (izvor: IVO a u mletačkim izvorima zvanom Forte. Tako su pojedinosti predgrađa prikazane samo PETRICIOLI /bilj. 4, 1999./, na njegovoj stražnjoj polovini, onoj prema kopnu. Tamo su uz kuće i vrtove zabilje- 19 i 33) ženi dijelovi obrambenoga zida, njegov krak uz more do luke i drugi koji seže preko Vienna, Kriegsarchiv, map of Zadar, poluotoka.5 Na tome dijelu varoških zidina bile su čak četiri kule. Označene su i na ca. 1570 tada suvremenome planu Zadra pohranjenome u Museo Correr u Veneciji.6 Važan je posebno zbog ucrtanih putova koji su išli kroz predgrađe, vodili iz agrarnoga grad- 5. skog posjeda, astarea, prema Gradu. Jedna vrata bila su uz kulu koja je stajala na uglu Venecija, Museo Correr, plan krakova zidina, smještena do samoga mora u luci. Vodila su uz nju iz pravca Kotara utvrde Revelin (~1680. godine ?), na put koji uzduž Varoša ide prema glavnim srednjovjekovnim gradskim vratima na (izvor: IVO PETRICIOLI /bilj. 4, 1999./, 23 i 44) ulazu u Grad, prema starim Kopnenim vratima. Ona bijahu na pravcu gradske ulice koja uz drevnu baziliku Sv. Stjepana (crkvu Sv. Šime) i Kneževu palaču ide prema Venice, Museo Correr, map of Zadar, ca. 1570 Trgu i dalje Katedrali. Drugi ulaz, onaj uz treću kulu na obrambenome zidu, vodio je s ceste koja je tekla uz morsku obalu na put koji je kroz predgrađe vodio prema novim renesansnim Kopnenim vratima, onima u Foši, podignutim 1543. godine, te vodio na srednjovjekovnu Kampu ispred Nadbiskupske palače.

Ravnice u Zadru – treba li njihovo područje ...

Plan je važan i zbog crkve koja se nalazila posred Varoša i bila posvećena Sv. Mateju. No, u njoj je bio posebno štovan kult Bogorodice te je hram nazivan i crkvom Sv. Marije. U njoj se nalazio vrijedan poliptih, tzv. Varoška Gospa, odno- sno Madonna della Pace, ili Madonna del Borgo.7 Stoga je na planu i zapisana pod legendom: La Madonna. Na drugome planu izrađenom također oko 1570. godine, pohranjenom u Kriegsarchivu u Beču, čak je nacrtana tada još očuvana stražnja polovina crkve i na njoj označena obla apsida istaknuta na začelju.8 U 17. stolje- ću pak posve je porušena izgradnjom tada zidane predutvrde (zvane Revelin, ili Mezzaluna) ispred tvrđave Forte. Poliptih je već u 16. stoljeću prenesen u Grad, u baziliku Sv. Stjepana (crkvu Sv. Šime). Ona je neko vrijeme bila i posvećena Sv. Mariji, njezinu kultu Gospe od Mira. Tu je poliptih dospio na glavni oltar, a potom u 17. stoljeću bijaše premješten u bočnu kapelu, u dnu donjega broda crkve, po- svećenu tada kultu Varoške Gospe. Štoviše, na pročelje bazilike s desne strane ugra- đena su, kao bočni portal upravo prema donjemu brodu bazilike, vrata prenesena s porušene crkve u predgrađu. O tome svjedoči natpis na nadvratniku: M.D.IIII. DOMINA PACIS TERTIO MAII.9 Na tlu Varoša (na spomenutim planovima zapisanog legendom: Borgo i Borgo Vechio), nalazila se i crkva posvećena Sv. Martinu. Po njoj je cijelo predgrađe steklo ime Varoš Sv. Martina. U povijesnim izvorima hram se navodi već od 12. stoljeća. Bio je u posjedu Samostana Sv. Krševana koji ga je u 13. stoljeću darovao gradskoj 6. komuni.10 Na spomenutoj maketi i njoj suvremenim planovima crkva nije označena. Zadar, Stalna izložba crkvene Čini se da je od nje ostao samo omanji reljef s likom biskupa za koji se utemeljeno umjetnosti – reljef s likom sv. Martina, prvotno iz crkve Sv. pretpostavlja da prikazuje Sv. Martina.11 Nakon rušenja predgrađa bio je ugrađen u Martina u srednjovjekovnome pokos na donjoj strani nove utvrde Forte, zacijelo kao sjećanje na negdašnje naselje, Varošu, potom ugrađen u pokos na memento hrama po kojemu je Varoš dobio ime Sv. Martina. donjoj strani utvrde Forte (izvor: Na njegovu području bila je i treća crkva, a uz nju i samostan. Nalazio se pored NIKOLA JAKŠIĆ, EMIL HILJE /bilj. 11/, 186, foto: Z. Alajbeg) mora na donjoj strani predgrađa, na predjelu zvanome Melta po čemu su crkva i samostan nazivani Santa Maria de Melta. (Područje se nalazilo pored jarka, spome- Zadar, Permanent Exhibition of Sacral Art: relief with the figure of St Martin, originally located in St Martin’s church in medieval Varoš, then built into the slope on the lower side of Forte

7. Leiden, Sveučilišna biblioteka – Mateo Pagano, drvorez zadarskoga i šibenskoga područja, ~1530. godine, panorama Zadra s crkvom u Varošu na području Melta, označena je inicijalima S M (Santa Maria de Melta), (izvor: IVO PETRICIOLI /bilj. 4, 1999./, 12–13) Leiden, University Library: Mateo Pagano, woodcut from the Zadar and Šibenik area, ca. 1530, panorama of Zadar with the church in Varoš in the area of ​​Melta, marked with the initials S M (Santa Maria de Melta)

Ravnice u Zadru – treba li njihovo područje ...

8. nuta srednjovjekovna fovea, prerasla poslije u lučicu Foša, ujedno na mjestu donjega S. Münster, Cosmographia pokosa nove renesansne utvrde, na mjestu na kojemu je znatno kasnije izgrađena universalis, Basel, 1550., drvorez – panorama Zadra s crkvom austrijska vojarna, zgrada Gimnazije Vladimira Nazora.) Model bazilikalne građevi- u Varošu na području Melta ne na tome području nacrtao je već Mateo Pagano, na drvorezu zadarsko-šibensko- (izvor: IVO PETRICIOLI /bilj. ga područja izrađenom oko 1530. godine. Crtež je obilježio slovima S i M.12 Inicijali 4, 1999./, 11 i 24. U izvorniku je se odnose na spomenutu crkvu i Samostan Sv. Marije koji tu bijahu do izgradnje crtež zrcalno izrađen te ga ovdje donosim ispravljenog.) utvrde Forte. Pod imenom Sv. Marija od Mora, odnosno Santa Maria del mare, na- vedena je i u ispravi iz 1537. godine. Tu se govori o izgradnji kanala između Grada S. Münster, Cosmographia universalis, Basel, 1550, woodcut: i Varoša, a na potezu od mora ispred Zadra do mora u njegovoj luci: ... far un fosso panorama of Zadar with the church dala banda di Santa Maria del mare fino al porto… .13 Nacrtana je i na drvorezu in Varoš in the area of ​​Melta (in the s prikazom Zadra, doduše u zrcalnome otisku, u knjizi Cosmographia universalis original, the drawing is mirrored S. Münstetra iz 1550. godine.14 Predočena je malenim aksonometrijskim crtežom, and I present it here corrected) narisana kao bazilika sa zvonikom, čini se u obliku preslice, na začelnoj strani. U gradskome Statutu pak navedena je kao domus monialium sanctae Mariae de Melta exstra civitatem (Samostan koludrica Sv. Marije de Melta izvan Grada). U sakristiji crkve, kao jednome od šest mjesta povjerenja, bile su čuvane općinske isprave.15 U cjelini, povijesni grad u Zadru s punim opsegom srednjovjekovnih zidina obu- hvaćao je i obzidano predgrađe, Varoš Sv. Martina. S njim je obris gradskih utvrda bio znatno veći negoli je danas. Dakle, predgrađe je bilo organizirano kao utvrđeno naselje s težačkim stanovništvom i njegovom privredom, ali i duhovnom kulturom koju su mještani nakon rušenja staroga Varoša dijelom prenijeli u novi, do danas očuvani Varoš u Zadru. Tako su već 1567. godine u svečanoj povorci prenijeli „svoj”

Ravnice u Zadru – treba li njihovo područje ...

9. kult Bogorodice iz porušene crkve Sv. Mateja u Grad te ga nastavili štovati u crkvi Sv. Zadar, Stalna izložba crkvene Stjepana. S tim je ta drevna bazilika neko vrijeme bila čak i posvećena kultu Gospe umjetnosti – Menegelo Ivanov de Canali, triptih Varoške Gospe, od Mira (Domina Pacis), a s njom i Varoškoj Gospi.16 prvotno iz crkve Sv. Mateja u srednjovjekovnome Varošu, potom Renesansna utvrda Forte i Ravnice pred njom prenesen u baziliku Sv. Stjepana (crkvu Sv. Šime) (izvor: EMIL Renesansne zidine građene su s novim fortifikacijskim modelima: visokim po- HILJE /bilj. 7/, 64–65 i 67–69) kosima sa širokim nasipima iza njih, snažnim bastionima i kortinama među njima Zadar, Permanent Exhibition of te obrambenim jarcima i dugim brisanim prostorima ispred utvrda. Njihovo podi- Sacral Art: Menegelo Ivanov de zanje u Zadru trajalo je tijekom prve i druge polovine 16. stoljeća, najprije prema Canali, triptych of Our Lady of Varoš, ​​ zamislima Michelea Sanmichelija, potom Francesca Marije della Rovere, te konačno originally located in St Matthew’s Sforze Pallavicina.17 Potonji je u Zadar došao 1566. godine sa zadatkom razaranja church in medieval Varoš, then transferred to the Basilica of St Varoša Sv. Martina i podizanja novih zidina uz gradsku luku, a oko 1570. godine i Stephen (St Simeon’s church) utvrde Forte na prednjemu dijelu staroga Varoša.18 S njom su u kortini među basti- onima tvrđave izgrađena i vrata opremljena grbom Sforze Pallavicina. Postavljena su na pravcu ceste uz more. Pod utvrdom pak prokopan je uski obrambeni jarak, a 10. u dugome potezu pred njim poravnan široki brisani prostor. U mletačkim izvorima Zadar, bočni portal na pročelju bazilike Sv. Stjepana (crkve njegova se površina naziva općom imenicom spianata, a našim jezikom stekla je Sv. Šime) i natpis uklesan na navedeno ime Ravnice. U njima je s kopnene strane jarka u 17. stoljeću izgrađena nadvratniku (foto: P. Vežić) navedena peterostrana predutvrda zapisivana kao Revelin ili Mezzaluna.19 Podignuta Zadar, side portal in the front je na mjestu opisane crkve Sv. Mateja te na spomenutome planu Zadra iz Museo façade of the Basilica of St Stephen Correr u Veneciji zapisana pod legendom: La Madonna. (St Simeon’s church) and an Cijeli sklop utvrde Forte nastao je kao novo prostorno rješenje nametnuto potre- inscription carved on the lintel bom bolje obrane Grada izloženog opasnostima od posezanja osmanlijske države i vojske u zaleđu provincije, kao i ostali gradovi na obali Dalmacije. Time su u Zadru nastale Ravnice i postale s vremenom svojevrsna prostrana poljana koja je još dugo tijekom povijesti čuvala mjeru svojega širokog i dubokog brisanog prostora pred tvr- đavom Forte. Tijekom tri sljedeća stoljeća, nakon rušenja predgrađa na velikome nje- govu dijelu obrađivani su vrtovi. Dapače, skupa s onima s gornje strane vale u dnu gradske luke dali su joj ime: Valle degli Orti (odnosno Uvala vrtova). Tako je zabi- lježena na planu Zadra iz 1772. godine. Štoviše, na sličnome planu također iz druge

Ravnice u Zadru – treba li njihovo područje ...

11. Venecija, Museo Correr, područje utvrde Forte i Ravnica pred njom na planu Zadra iz 1772. godine (izvor: IVO PETRICIOLI /bilj. 4, 1999./, 61) Venice, Museo Correr, map of Zadar from 1772

12. Zagreb, Hrvatski državni arhiv, plan za uređenje perivoja i vojnoga vježbališta na području Ravnica u Zadru, nacrt iz 1810. godine (izvor: MARIJA STAGLIČIĆ /bilj. 21/, 20–21) Zagreb, Croatian State Archives, plan for landscaping the park and military training ground in the area of ​​Ravnice in Zadar, draft from 1810

polovine 18. stoljeća vrtovi pred utvrdom zapisani su kao ortaglia (hrv. povrtnjak).20 Dapače, početkom 19. stoljeća s razmišljanjima o uređenju Ravnica kao negdašnjega brisanog prostora nastao je projekt po kojemu je uz naslijeđene vrtove zamišljen i veliki gradski perivoj s vojnim vježbalištem iz 1810. godine.21

Ravnice u Zadru – treba li njihovo područje ...

13. Utvrda Forte, portal na ulazu u tvrđavu, ~1570. godine (foto: P. Vežić) Forte, portal at the entrance to the fortress, ca. 1570

14. Grb Sforza Pallavicina pri dnu portala na ulazu u tvrđavu Forte, ~1570. godine (foto: P. Vežić) Coat of arms of Sforza Pallavicino at the bottom of the portal at the entrance to the Forte fortress, ca. 1570

U cjelini, na mjestu porušenoga srednjovjekovnog Varoša nastale su Ravnice kao prostorni okvir nove fortifikacijske arhitekture i njezina sklopa. Izvedene su prema projektu kojega je oko 1570. godine proveo mletački vojni komandant Sforza Palla- vicino. Svojevrsnim „potpisom” njegovim, uklesanim pri dnu vrata na tvrđavi Forte, u obliku vješto klesanoga porodičnog grba s heraldičkim znakom u liku sedmoglave hidre, Pallavicino je do danas u prostoru ostao zabilježen kao tvorac novoga gradi- teljskog rješenja i svjedok tadašnjega vremena u Zadru.22 Dakle, tada su se preklopila dva povijesna sloja ispred Grada, ujedno i prožela u poljanu bogate kulturno-histo- rijske slojevitosti: 1) tu su zacijelo očuvani u tlu zakopani makar skromni ostatci di- jela okvira i mrežišta srednjovjekovnoga Varoša Sv. Martina; 2) na poravnanoj razini iznad njih do danas je održan kao slobodni prostor veliki dio spomenički vrijednoga urbanog i fortifikacijskog sustava renesansnoga Zadra.

Ravnice u Zadru – treba li njihovo područje ...

Resurs za nove urbane programe!? Po rubovima Ravnica potkraj 19. i početkom 20. stoljeća, za kasne uprave austrijske vlasti u Zadru, došlo je do izgradnje kuća s kojima je smanjena dubina prvotnoga bri- sanog prostora.23 Nagrizanje opsega nastavljeno je za talijanske i potom jugoslavenske vlasti. Izgrađena je najprije zgrada GIL-a i do nje sportski stadion, a zatim iza njih košarkaška dvorana te postupno i ostale građevine. S njima je s vremenom stečen, čini mi se, pogrešan dojam kako je tu potrebno povećati gustoću izgrađenosti i iskoristivosti. U novije doba područje Ravnica poimano je kao potencijalno najveći resurs za nove urbane programe i mjesto gdje se očekuju najveće urbane promjene. Tako je zapisano u propozicijama iz 2008. godine za izradu idejnoga urbanističko-arhitektonskog natječa- ja za plan uređenja toga predjela. Opisujući svoje rasuđivanje, Ocjenjivački sud je za prvonagrađeni rad naglasio da se njegov prijedlog najviše približio predodžbi … ovog izuzetno bitnog (!) prostora kao poveznice povijesne jezgre i žive gradske strukture.24 Držim da je upravo obrnuto. Unatoč svekolikoj izgradnji na Ravnicama one su ipak u velikoj mjeri očuvane kao povijesna cjelina. K tomu, većim su dijelom obuhvaćene opsegom registrirane i zaštićene spomeničke cjeline Zadra kojoj svo- jom suštinom i prostorom zaista pripadaju. Stoga mislim da ih treba čuvati, ne kao građevinsku zonu već s jedne strane prostor sjećanja na srednjovjekovno predgrađe Grada, a s druge strane kao dio renesansnoga fortifikacijskog sustava. Dakle, Ravnice su u povijesti osmišljena, a za nas naslijeđena poljana, svojevrsna gradska esplanada, u kojoj valja cijeniti dostojanstvo prostora u prošlosti te slojevitu kulturnu vrijednost u sadašnjosti. Shodno tome trebalo bi je suvremeno urediti, parterno i parkovno, te održavati kao povijesnu poljanu. Nažalost, njezina cjelina i slojevitost do sada nije arheološki istraživana, a važan je dio u zbroju graditeljskoga naslijeđa, koliko punine lika Zadra u srednjemu vijeku toliko i prstena renesansnih utvrda s kojima su Ravni- ce nastale i postale sastavni dio suvremenoga grada u Zadru.25 Međutim, dio programa iz sadržaja zamišljenog idejnim projektom Vrata Zadra zaista je poželjno ostvariti, ali čini mi se ne na Ravnicama, već, ako je to moguće, u samome Gradu. Naime, poput mnogih starih urbanih sredina i on je u povije- sti bio trgovački grad, kako o takvima piše Henri Lefebvre.26 Međutim, suvremene marketinške strategije i njihovi trgovački centri u velikoj su mjeri „isušili” brojna urbana središta u svijetu i u nas, uklapajući ih u „monokulturu” političke ekonomije s masovnim turizmom u prvome redu. Životom jedne od takvih „robnih kuća” u prošlosti Europe stoljećima je opstojao i Zadar. No, već duže vremena i u sve dužim dijelovima našega svakodnevlja, Grad u njemu živi životom sve širega apartmanskog naselja s kojim gubi urbane funkcije, od trgovine i ostalih servisa, tehničkih i kultur- nih, pa do sve manjega broja sugrađana kao trajnih stanovnika i sve manjega broja djece i učenika u Gradu. Stoga bi s idejom o hotelu na Ravnicama možda trebalo provjeriti mogućnost da to bude onaj stari na zadarskoj Rivi (hotel Zagreb). Njega već desetljećima nagriza muk zapuštenih prostora.27 Ili pak vrijednu ideju o koncertnoj dvorani kao zaista važ- nome urbanom sadržaju, zamišljenom na Ravnicama, provjeriti na možda mogućoj lokaciji u samome Gradu, na čestici parkirališta između crkve Sv. Marije i ceste uz Rivu. To je do danas prazan prostor nastao uklanjanjem razvalina nakon Drugoga svjetskog rata. Ili pak, misao o Novome Varošu skrenuti s Ravnica na tijesne uličice, njih šest šarmantno nanizanih u redu jedna za drugom uzduž Kovačke ulice u za- darskome Varošu, predjelu oblikovanom u Gradu nakon razaranja staroga predgra- đa. Uličice tamo, uzduž Varoša, čak s manjim trgovima pri dnu, stoje više u lošem negoli dobrom stanju korištenja i održavanja prostora. Na takvim mjestima pak kvalitetni sadržaji pridonijeli bi održavanju kulture živ- ljenja povijesne jezgre Zadra, suživotu građana i Grada, tradiciji koju bi iz vrijedne

Ravnice u Zadru – treba li njihovo područje ...

prošlosti trebalo proslijediti u dobru budućnost, da Grad ostane Grad.28 Istovremeno, to bi pridonijelo boljim mogućnostima za sjećanje na važni srednjovjekovni Varoš Sv. Martina. S njim je povijesni Zadar obuhvaćen prstenom onodobnih zidina bio znatno duži, time i veći, od Grada do danas očuvanoga u krugu renesansnih utvrda. Ujedno, to bi pridonijelo potrebnoj obnovi i održavanju Ravnica nastalih s novim zidinama kao još uvijek sačuvani, doduše znatno nagrižen i zapušten, ali prije četiri i pol stoljeća planiran i podignut prostorni okvir izgrađen prema ondašnjim principima arhitekture i funkcije gradskih utvrda. S njima je poljana nastala kao široki i duboki brisani pro- stor u novome obrambenom sklopu renesansnoga grada izraslog na matrici drevnoga urbanizma u Zadru, nečega što valja čuvati u punoj slojevitosti Grada.

BILJEŠKE

1 MATE SUIĆ, Zadar u starom vijeku (Prošlost Zadra I), Zadar, 13 PAVUŠA VEŽIĆ, Vrata Michelea Samichelija u Zadru, Radovi 1981., 40. Instituta za povijest umjetnosti, 29 (2005.), 93–94. 2 MATE SUIĆ (bilj. 1), 202. 14 IVO PETRICIOLI (bilj. 4, 1966.a), 507; IVO PETRICIOLI (bilj. 4, 3 Svi podatci o Varošu Sv. Martina i renesansnim Ravnicama u Za- 1999.), 11, sl. na str. 24. dru, koje iznosim u nastavku članka utemeljeni su na rezultatima 15 Statuta Iadertina – Zadarski statut, 3,105, Zadar, 1997., 348–349. istraživanja i tumačenja koja je već odavno proveo i objavio aka- 16 CARLO FEDERICI BIANCHI, (bilj. 7), 334 i 472; PAVUŠA VE- demik Ivo Petricioli. ŽIĆ, Starokršćanska bazilika Sv. Stjepana (Crkva Sv. Šime) u Za- 4 IVO PETRICIOLI, Maketa Zadra u Pomorskom muzeju Veneci- dru, Diadora, 11, (1989.); ZDENKO DUNDOVIĆ, Bratovština je, Zbornik Instituta za historijske nauke, II, Zadar, 1958.; IVO PE- zadarskih Varošana, Zadar, 2020., 83 i 87. TRICIOLI, Urbanistički razvoj zadarske luke, Pomorski zbornik 17 TOMISLAV RAUKAR, IVO PETRICIOLI, FRANJO ŠVELEC, II, Zadar, 1962.; IVO PETRICIOLI, Lik Zadra u srednjem vijeku, ŠIME PERIČIĆ (bilj. 4), 277–278; ANA DEANOVIĆ, Utvrde i pe- u: Grad Zadar – Presjek kroz povijest (ur. Grga Novak, Vjekoslav rivoji, Zagreb, 2001., 24–25; ANDREJ ŽMEGAČ, Zadarske utvrde Maštrović), Zadar, 1966.; IVO PETRICIOLI, Ikonografija Zadra 16. stoljeća, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 27 (2003.), 109. do pada Mletačke Republike, u: Grad Zadar – Presjek kroz povi- 18 TOMISLAV RAUKAR, IVO PETRICIOLI, FRANJO ŠVELEC, jest (ur. Grga Novak, Vjekoslav Maštrović), Zadar, 1966.a; NADA ŠIME PERIČIĆ (bilj. 4), 278–281. KLAIĆ, IVO PETRICIOLI, Zadar u srednjem vijeku (Prošlost Za- dra II), Zadar, 1976.; TOMISLAV RAUKAR, IVO PETRICIOLI, 19 IVO PETRICIOLI (bilj. 4, 1999.), 23, sl. na str. 44. FRANJO ŠVELEC, ŠIME PERIČIĆ, Zadar pod mletačkom upra- 20 IVO PETRICIOLI (bilj. 4, 1999.), 30, sl. na str. 52–53 i 61. vom (Prošlost Zadra III), Zadar, 1987.; IVO PETRICIOLI, Stari 21 MARIJA STAGLIČIĆ, Graditeljstvo Zadra od klasicizma do sece- Zadar u slici i riječi, Zadar, 1999. sije, Zagreb, 2013., 20, sl. 7. 5 IVO PETRICIOLI (bilj. 4, 1958.), 103 i 121. 22 TOMISLAV RAUKAR, IVO PETRICIOLI, FRANJO ŠVELEC, 6 IVO PETRICIOLI (bilj. 4, 1999.), 15, sl. na str. 31. ŠIME PERIČIĆ (bilj. 4), 280 i 289. 7 CARLO FEDERICI BIANCHI, Zara cristiana 1, Zara, 1877., 23 MARIJA STAGLIČIĆ, Graditeljstvo u Zadru 1868-1918, Zagreb, 472–473; GIUSEPPE SABALICH, Guida archeologica di Zara, 1988., 36, sl. 19, (zgrade pod brojem od 43 do 46). Zara, 1897., 345; EMIL HILJE, Gotičko slikarstvo u Zadru, Zagreb, 24 Ravnice – Zadar, Državni, javni, otvoreni i pozivni, anketni, u 1999., 67–69, sl. na str. 64 i 65. jednom stupnju, anonimni natječaj za izradu idejnog urbanističko- 8 IVO PETRICIOLI (bilj. 4, 1999.), 18–19, sl. na str. 33. arhitektonskog rješenja detaljnog plana uređenja Ravnice, Zadar, 9 CARLO FEDERICI BIANCHI (bilj. 7), 334–335 i 472–473; GI- 2008., 7 i 17. USEPPE SABALICH (bilj. 7), 346. 25 PAVUŠA VEŽIĆ, Ravnice i utvrđeni grad, Zadarski list, 30. lipnja 10 NADA KLAIĆ, IVO PETRICIOLI (bilj. 4), 287. 2014., 16. 11 NADA KLAIĆ, IVO PETRICIOLI (bilj. 4), 263–264; IVO PE- 26 HENRI LEFEBVRE, Urbana revolucija, Beograd, 1974., 19. TRICIOLI, Stalna izložba crkvene umjetnosti Zadar, Zadar, 1980., 27 PAVUŠA VEŽIĆ, Muk zapuštenih prostora, Zadarski list, 3. lipnja 51; NIKOLA JAKŠIĆ, EMIL HILJE, Umjetnička baština Zadarske 2015., 6-7. nadbiskupije – Kiparstvo I, Zadar, 2008., 186–187 (Emil Hilje, kat. 28 PAVUŠA VEŽIĆ, Da Grad ostane Grad, Zadarski list, 21. svibnja jed. 073). 2013., 9. 12 NADA KLAIĆ, IVO PETRICIOLI (bilj. 4), 287, sl. na str. 453; IVO PETRICIOLI (bilj. 4, 1999.), 8–9, sl. na str. 12–13.

Inne teksty tego samego autora

1 2 > >> 

Podobne artykuły

1-10 z 55

Możesz również Rozpocznij zaawansowane wyszukiwanie podobieństw dla tego artykułu.