Preskoči na sadržaj
Sztuka Adriatyku Traži

Studije Božidara Gagre u katalozima „decenijskih izložaba” Muzeja savremene umetnosti u Beogradu

DOI 10.15291/ars.4351

Preuzmi PDF

Svezak 13 (2023)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec
  • Petar Prelog Institut za povijest umjetnosti pprelog@ipu.hr Korespondentni autor

U ovom radu analizirat će se tri studije hrvatskog povjesničara umjetnosti Božidara Gagre objavljene u katalozima „decenijskih izložaba” Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Prva (1972.) predstavlja početke hrvatskog modernog slikarstva kao niz spram neposrednoj  prošlosti kritički usmjerenih iskaza, obilježenih individualizmom i u uskoj vezi s društvenom situacijom. Druga (1975.) pak obrađuje hrvatsku skulpturu u dugačkom razdoblju od osam desetljeća (1870. – 1950.): analizira se njezina uloga u modernom građanskom društvu te se detektiraju kiparski naraštaji i njihovi nositelji. U trećoj studiji (1977.) Gagro pruža sintezni pregled hrvatske grafike u prvoj polovini 20. stoljeća, raspravljajući prije svega o njezinu društvenom položaju. U autorovu pristupu prepoznat će se tako utjecaji one metodološke struje povijesti umjetnosti koja je umjetničku produkciju promatrala kao jasan odraz društvenih okolnosti. Ocijenit će se zatim povijesnoumjetnički prinosi tih studija, a zaključno istaknuti i obilježja Gagrine valorizacijske paradigme koja je europskim kanonskim vrijednostima pridavala značenje važne orijentacijske točke, a ne nedostižnog cilja.

Božidar Gagro, hrvatska moderna umjetnost, povijest povijesti umjetnosti, „decenijske izložbe" Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, povijesnoumjetnička sinteza
Odjeljci
  1. Sažetak
  2. BILJEŠKE

Petar Prelog Studije Božidara Gagre u katalozima „decenijskih Institut za povijest umjetnosti Ulica grada Vukovara 68 izložaba” Muzeja HR - 10000 Zagreb savremene umetnosti u Beogradu* Izvorni znanstveni rad / Original scientific paper Božidar Gagro’s Essays in the Primljen / Received: 1. 9. 2023. Prihvaćen / Accepted: 31.10. 2023. Catalogues of “Decade Exhibitions” UDK / UDC: 7.07Gagro, B.:7(497.5)(091) DOI: 10.15291/ars.4351 at the Museum of Contemporary Art in Belgrade

BILJEŠKE

1 TONKO MAROEVIĆ, Božidar Gagro (1937. – 2009.), Kvartal, Treća decenija – konstruktivno slikarstvo (1967.) nije bilo podjele 3–4 (2009.), 6–7, 6. studija po takozvanom republičkom ključu; autor jedne, objedi- 2 O tome vidi: PETAR PRELOG, Pledoaje za perifernu strukturu – njujuće, opsežne kataloške studije bio je Miodrag B. Protić. Vidi: središte i periferija u tumačenjima Božidara Gagre, u: Institutcije MIODRAG B. PROTIĆ, Treća decenija – konstruktivno slikar- povijesti umjetnosti: Zbornik 4. kongresa hrvatskih povjesničara stvo, u: Treća decenija – konstruktivno slikarstvo, katalog izložbe umjetnosti (ur. Ivana Mance, Martina Petrinović i Tanja Trška), (ur. Miodrag B. Protić), Beograd, 1967., 7–39. Zagreb, 2019., 131–136. 9 Počeci jugoslovenskog modernog slikarstva 1900 – 1920, katalog 3 Spomenimo ovom prigodom samo neke: Kritička retrospekti- izložbe (ur. Miodrag B. Protić), Beograd, 1972. va „Zemlja” (1971.), Nadrealizam i hrvatska umjetnost (1972.), 10 BOŽIDAR GAGRO, Putevi modernosti u hrvatskom slikarstvu, Slikarstvo Minhenskog kruga – Račić, Becić, Herman, Kraljević u: (bilj. 9), 34–45. (1973.), Grupa trojice (1976.), Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo 11 Hauserova ključna djela prevedena su u bivšoj državi šezdesetih (1980.), Kubizam i hrvatsko slikarstvo (1981.). godina kao važan dio filozofske, sociološke i povijesnoumjetničke 4 Ješa Denegri naknadno je, pišući o temeljnom usmjerenju be- literature te su ostvarila znatan utjecaj. Vidi: ARNOLD HAUSER, ogradskog muzeja kao muzeja „jugoslavenskog umjetničkog Filozofija povijesti umjetnosti, Zagreb, 1963., ARNOLD HAUSER, prostora”, čvrsto definirao taj pojam, a koji se prije Miodragu Socijalna istorija umetnosti i književnosti, sv. 1 i 2, Beograd, 1966. B. Protiću jednostavno podrazumijevao: „Pojam ‘jugoslavenski 12 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 34. umetnički prostor’ podrazumeva geografsko, političko i kultur- 13 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 35. no područje unutar kojega se odvijao policentrični no ujedno i zajednički umetnički život više nacionalnih sredina kao nekadaš- 14 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 35. Pitanje kontinuiteta nacional- njih konstitutivnih jedinica prethodne dve jugoslovenske države. ne umjetnosti tijekom Prvog svjetskog rata moguće je tumačiti i Taj prostor bio je i policentričan i zajednički u isti mah jer se u na drukčiji način. O tome vidi: PETAR PRELOG, Kontinuitet ili svakoj od tih sredina formirala dovoljno autonomna i autohtona diskontinuitet? Hrvatska moderna umjetnost i Prvi svjetski rat kulturna i umetnička scena sa zasebnim i specifičnim problem- / Continuity or Discontinuity? Crotian Modern Art and World skim fizionomijama i sa sopstvenim protagonistima, a ipak su War I, Život umjetnosti, 103 (2018.), 8–25; PETAR PRELOG, In sve te scene bile uključene u jedan od svake ponaosob znatno širi Pursuit of National Identity. Croatian Modern Art before and ‘svet umetnosti’ ili ‘sistem umetnosti’ zasnovan na veoma inten- after the Great War, u: Nationalism and Cosmopolitanism in the zivnim protocima umetničkih zbivanja.” JEŠA DENEGRI, Ideolo- Avant-Garde and Modernism. The Impact of the First World War gija postavke Muzeja savremene umetnosti. Jugoslavenski umetnič- (ur. Lidia Głuchowska i Vojtêch Lahoda), Prague, 2022., 438–458. ki prostor, Beograd, 2011., 6. 15 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 35. 5 O pojmu jugoslavenske umjetnosti – koji je poput svojevrsne 16 „Ukratko, vrijeme koje je pred nama nije obilježeno jedinstvom, egide stajao kao nadnaslov svake od osam održanih izložaba – obilježeno je naprotiv dinamizmom razvoja, logikom višeslojno- Ješa Denegri zaključuje kako je neosporno da je na ovim izložba- sti i vanredno brzim prerastanjem ideja koje ćemo nastojati da sa- ma predmet povijesnoumjetničke obrade bila produkcija države gledamo u njihovim vitalnim očitovanjima i njihovim odnosima.” imena Jugoslavija, ali da taj pojam nije pretendirao na uspostav- BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 36. ljanje jedinstvenog političkog, kulturnog i umjetničkog fenome- 17 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 36. na. JEŠA DENEGRI, „Decenijske izložbe” jugoslovenske umet- 18 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 36. nosti XX veka, u: Prilozi za istoriju Muzeja savremene umetnosti 19 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 37. (ur. Dejan Sretenović), Beograd, 2016., 135–171, 166. 20 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 37. 6 Izložbe su bile koncipirane na način da su umjetnička djela izla- gana po načelu zajedničkih stilskih obilježja, odnosno unutar 21 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 38. jasno određenih poetičkih cjelina, dok je katalog – s tekstovima 22 Vidi: LJUBO BABIĆ, Umjetnost kod Hrvata, Zagreb, 1943., 151– o nacionalnim umjetničkim korpusima – poštovao nacionalne 153; IGOR ZIDIĆ, Emanuel Vidović, katalog izložbe, Zagreb, umjetničke i kulturne posebnosti. 1971. 7 „Nakon punih trideset godina od poslednje izložbe u ciklusu ‘Ju- 23 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 40. goslovenska umetnost XX veka’ u organizaciji Muzeja savremene 24 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 40. umetnosti sasvim je izvesno da ovaj ciklus predstavlja jedini i ve- 25 Naslov toga odjeljka jest „Racionalizacija slikarske predmetnosti”. rovatno će zadugo ostati neprevaziđeni timski projekt istorizacije BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 40–44. umetnosti modernizma u nekadašnjem jugoslovenskom umen- tičkom prostoru.” JEŠA DENEGRI (bilj. 5), 165. 26 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 41. 8 JOSIP DEPOLO, Zemlja 1929. – 1935., u: Nadrealizam. Socijal- 27 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 44. na umetnost. 1929–1950., katalog izložbe (ur. Miodrag B. Protić), 28 „(…) Herman počinje slikati motive u kojima je predmetnost ista- Beograd, 1969., 36–50; IGOR ZIDIĆ, Slikari čistog oka – neke te- knuta sažetim jasnim postupkom slikarske gradnje u kojoj se opaža žnje u hrvatskom slikarstvu četvrtog desetljeća, u: Četvrta deceni- težnja da boja poprimi značaj gradivne tvari; on se tako potvrđuje ja: ekspresionizam boje, poetski realizam, katalog izložbe (ur. Mi- kao ravnopravan sudionik one temeljne misli i cjeline figurativnih odrag B. Protić), Beograd, 1971., 37–51. U katalogu prve izložbe formulacija koja nastaje u djelima sve četvorice mladih umjetnika

izložaba” Muzeja savremene umetnosti...

i koja uistinu poprima svoje značenje tek u svojoj nastalosti, kao 43 O tome nadalje zaključuje: „Njezinu su razvoju i utvrđivanju ta- dedukcija iz cjeline.” BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 44. kve svrhe pomogle sposobnost umnožavanja u srazmjerno ve- 29 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 44. likim serijama, jeftinoća materijala i lakoća prenošenja.” BOŽI- DAR GAGRO (bilj. 40), 25–26. 30 BOŽIDAR GAGRO, Prema sintezi, u: Slikarstvo Minhenskog kruga – Račić, Becić, Herman, Kraljević, katalog izložbe, Zagreb, 1973. 44 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 40), 26. 31 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 44. 45 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 40), 26. 32 MIODRAG B. PROTIĆ, Jugoslovenska skulptura 1870–1950., u: 46 Gagro piše o Crnčićevu radu kao temelju „polustoljetnog konti- Jugoslovenska skulptura 1870–1950., katalog izložbe (ur. Miodrag nuiteta”: „(…) gotovo da nema ličnosti koja se jednom nogom ne B. Protić), Beograd, 1975., 7–31, 10. oslanja na pripremljeno tlo, na novonastalu tradiciju, a drugom traži uporište na terenu grafičke tehnike i imaginacije koju sama 33 BOŽIDAR GAGRO, Hrvatska skulptura građanskog perioda, u: osvaja.” BOŽIDAR GAGRO (bilj. 40), 26. Jugoslovenska skulptura 1870–1950., katalog izložbe (ur. Miodrag 47 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 40), 27. B. Protić), Beograd, 1975., 33–41. 48 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 40), 27. 34 „(…) javni spomenik i portret dvije su najizrazitije i najtrajnije teme ovog prvog velikog razdoblja moderne skulpture u Hrvat- 49 „Ona (grafika – op. a.) se našla u procjepu tog širokog zadatka i skoj.” BOŽIDAR GAGRO (bilj. 33), 35. funkcije koju je u polustoljetnom razvoju građanske umjetnosti bila osvojila. Ona se ponovno našla u sjeni reprezentativnih ve- 35 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 33), 33. ličina kiparstva i slikarstva. I tu činjenicu ne može promijeniti 36 „Uz realizam jedino je secesija određeni stilski pojam u koji bi- ni napor umjetnika koji grafiku rade niti broj grafičkih radova. smo mogli grupirati veći broj djela i ličnosti (…)”. BOŽIDAR GA- Ona na samoj sredini stoljeća ide svojoj krizi koja će se konkretno GRO (bilj. 33), 36. očitovati kao kriza njezine dokumentarne vokacije.” BOŽIDAR 37 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 33), 37. GAGRO (bilj. 40), 30. 38 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 33), 37. 50 ŽELIMIR KOŠČEVIĆ, Grafika u Hrvatskoj, u: Jugoslovenska gra- 39 MIODRAG B. PROTIĆ (bilj. 32), 9. fika 1950–1980, katalog izložbe, 1985., 47–48. 51 BOŽIDAR GAGRO, Treća decenija, konstruktivno slikarstvo, Ži- 40 BOŽIDAR GAGRO, Hrvatska grafika u prvoj polovini XX sto- vot umjetnosti, 6 (1968.), 117–125. ljeća, u: Jugoslavenska grafika 1900–1950, katalog izložbe (ur. Miodrag B. Protić), Beograd, 1977., 25–30. Izložba je održana 52 JEŠA DENEGRI (bilj. 5), 141. krajem 1977. i početkom 1978. kao šesta „decenijska izložba”. 53 BOŽIDAR GAGRO, Nadrealizam, socijalna umjetnost 1929/1950, 41 Vidi: LJUBO BABIĆ, Hrvatska grafika u XIX stoljeću, Hrvatsko Život umjetnosti, 10 (1069.), 149–167. kolo, 17 (1936.), 109–119. 54 LJUBO BABIĆ (bilj. 22). 42 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 40), 26. 55 Vidi: TONKO MAROEVIĆ (bilj. 1).

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

Slični članci

1-10 od 59

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.