Skip to content
Sztuka Adriatyku Search

On Archival Data Concerning the Construction of the Loggia in Šibenik

DOI 10.15291/ars.3186

Download PDF

Vol. 10 (2020)

Open access

Article metrics

  • 3 412 Abstract views
  • 1 248 PDF downloads
  • 12 Downloads per day
  • 164 Downloads this month
  • Emil Hilje Odjel za povijest umjetnosti Sveučilište u Zadru Obala kralja Petra Krešimira IV. 2 HR - 23000 Zadar
Certain archival data related to the construction of the Grand Loggia in Šibenik can only partially expand our existing knowledge on the circumstances and the manner in which this construction took place, but they are nevertheless important as reliable chronological strongholds and even more as evidence of the participation and role of local masters in this process. The first proper information about the works on the loggia is the contract of September 29, 1536, by which the construction representatives commissioned Ivan Ručić to transport timber from the Rijeka area. Shortly afterwards, on December 8 of the same year, stonemason Bartul Radojković from Brač undertook to deliver to the construction representatives one hundred and forty feet of cornices for the loggia, according to the model they had given him. Two documents from January 19, 1537 attest that the money from some verdicts was channelled to construct the loggia and paid out to stonemason Frane Dismanić, one of the most important personalities in the stonemason circles of Šibenik at the time. A document from January 30, 1539, when stonemason Bartul Radojković demanded from the construction representatives to take over the processed stone on the island of Brač and pay the rest of the contracted sum, testifies to a serious delay in construction, as he was informed that the budget was spent. Although meagre, these archival data undoubtedly reveal the key role of the local artisans and workshops in the process of building the Šibenik loggia. The links between two parallel ventures are important as well. Namely, Frane Dismanić later became the protomaster of the construction of St Nicholas’ fortress, while the sculptures for its portal were carved by sculptor Dujam Rudičić from Split, also attributed with some of the sculptural decoration at the loggia. Stonemasons from Brač, from the Radojković family, also delivered processed stone for the construction of St Nicholas’ fortress, so it is obvious that the same masters were engaged in both representative constructions, probably on similar tasks.
Šibenik, Dalmatia, secular architecture, Renaissance, Frane Dismanić
Sections
  1. Abstract
  2. PRILOZI

1. Dugo ostavljeno po strani, stručno proučavanje šibenske gradske lože (Velike Šibenik, Velika loža, lože), jednog od najupečatljivijih spomenika renesansnog profanog graditeljstva u rekonstrukcija, Fototeka Hrvatskog restauratorskog zavoda, Područni Dalmaciji,1 potaknuto je u novije vrijeme člankom Danka Zelića,2 koji je sabrao sve ured u Šibeniku (foto: N. Vasić) relevantne podatke u vezi s nastanakom, funkcijom i procesom gradnje nove šiben- The Grand Loggia of Šibenik, ske lože, jasno istaknuvši cilj da to posluži „kao svojevrstan uvod, ali i poticaj dalj- reconstruction, Photo Collection of njim proučavanjima.”3 the Croatian Restoration Institute, Nedugo nakon toga šibenskoj je loži primjerenu pozornost posvetila Krasanka Regional Office in Šibenik Majer Jurišić u svojem pregledu reprezentativne javne arhitekture u Dalmaciji,4 a zatim i Jasenka Gudelj, radom u kojem se osvrnula na širi kontekst kulturološkog okvira u kojem je loža nastajala.5 Međutim, spoznaje o kronologiji, procesu i okolnostima gradnje mahom su te- meljene na natpisima te pretpostavkama o mogućim akterima. Doista je neobično da tako zamašna gradnja u centru Šibenika nije popraćena većim brojem arhivskih podataka, no stvarna je istina da su oni, barem što se tiče šibenske arhivske građe,6 iznimno rijetki. Nema sumnje da su tri ozbiljne gradnje koje su se u Šibeniku odvijale tijekom druge četvrtine 16. stoljeća (dovršenje katedrale, gradnja utvrde Sv. Nikole i gradnja gradske lože) morale biti međusobno povezane na određenim razinama, no svaka od njih bila je drukčija vrsta poduhvata. Gradnja katedrale temeljila se na angažmanu same komune, ovisnom o sredstvima i mogućnostima šibenskih građana i Crkve. Gradnja utvrde na ulazu u šibensku luku bila je vojni strateški projekt, iznimno važan u vojnim i političkim planovima centralne države – Mletačke Republike,7 a gradnja lože imala je prije svega reprezentativnu funkciju, ulaganje kojim se građanima ugro-

šibenske lože

ženog i dijelom opustošenog grada htjelo na neki način dati do znanja da grad i dalje funkcionira. U tom kontekstu su i uvjeti pod kojima su se te tri gradnje odvijale bit- no različiti. Ipak, moglo bi se pretpostaviti da su u gradu vrlo razvijene kamenarske tradicije i djelatnosti te uhodanih veza s izvorištima građevnog materijala, prije svega bračkim kamenolomima,8 u realizaciji svih tih triju donekle paralelnih poduhvata, barem djelomično bili angažirani isti majstori i radionice.9 Međutim, do sada poznati podatci o bilo kakvom sudjelovanju šibenskih majstora i radionica na dvama državnim projektima iznimno su skromni i u osnovi se svode na podatak da je šibenski klesar Frane Dismanić bio protomajstor gradnje uvrde Sv. Nikole, a da je od splitskog kipara Dujma Rudičića naručen skulptorski ukras portala te utvrde.10 Ipak, u izvornoj arhivskoj građi moguće je pronaći podatke koji posredno ili neposredno svjedoče o učešću domaćih majstora u procesu realizacije tih važ- nih gradnji. Ostavivši za sada po strani one koji se odnose na radove na utvrdi Sv. 2. Nikole,11 posvetit ćemo pozornost do sada nepoznatim arhivskim vijestima koje su Šibenik, Velika loža, stanje prije rušenja (izvor: Ć. M. Iveković, povezane s gradnjom gradske lože, a koje barem djelomično mogu proširiti spoznaje Građevinski i umetnički spomenici o okolnostima i načinu realizacije tog zamašnog projekta. Dalmacije, Beograd, 1928.) Prvi konkretan podatak o nekim radovima na loži je ugovor od 29. rujna 1536. The Grand Loggia of Šibenik, godine, kojim su sudci velike kurije Dominik Simeonić i Frane Ferro, te nadstojnici situation before the demolition (superstites) gradnje lože Frane Ljubić i Jeronim de Saracenis zadužili Ivana Ručića

šibenske lože

da naruči drvenu građu na području Rijeke12 i doveze je u Šibenik. Naručeno je sto i četrdeset greda, od čega sto i dvadeset biscanterios13 i dvadeset za cathene,14 prema dužini koja je Ručiću dana na konopcu te širini koja mu je predočena modelom. Ru- čić je za svoj angažman trebao dobiti osamnaest dukata, a unaprijed mu je isplaćeno četrdeset dukata za kupnju građe.15 Čini se da je u pitanju bila cjelokupna gredna konstrukcija razdjelnice između prizemlja i prvoga kata, koja se sastojala od velikih greda koje su ugrađivane u zidove i malih greda koje su činile rešetku na koju se s donje strane postavljao strop, a s gornje pod. Nedugo zatim, 8. prosinca iste godine, obvezao se klesar Bartul Radojković s Bra- ča, u ime svojeg oca Nikole i brata Jakova, isporučiti zastupnicima gradnje lože sto četrdeset stopa vijenca za ložu, prema modelu koji mu je dan i još jednom takvom, identičnom, pohranjenom u uredu kancelarije, za cijenu od dvanaest solada po sto- pi. Bartulu je unaprijed isplaćeno šezdeset libara.16 Naružba vijenca, u kombinaciji s podatkom o naručivanju grednog sustava, upućuje na zaključak da je do konca 1536. godine prizemlje lože s arkadama uglavnom bilo dovršeno. O tome da su se radovi na loži intenzivno odvijali koncem 1536. godine svjedoče i dva dokumenta od 19. siječnja 1537. godine. U prvom od njih je Jeronim de Sara- 3. Šibenik, Velika loža, cenis, kao nadstojnik gradnje lože, potvrdio da je Antun Ždralić sa Žirja podmirio rekonstrukcija (foto: E. Hilje) sumu od trideset libara na koju je bio osuđen, a koja je bila usmjerena prema Sara- The Grand Loggia of Šibenik, cenisu kao zastupniku gradnje, te ju je isplatio klesaru Frani Dismaniću.17 Drugim reconstruction dokumentom je klesar Frane Dismanić prihvatio dug Nikole Gojanovića, također

šibenske lože

4. osuđenog da plati trideset libara u korist gradnje lože, te je utvrđeno da mu Jeronim Šibenik, Velika loža, de Saracenis, kao nadstojnik gradnje lože, duguje još dvije libre, koje se obvezuje rekonstrukcija, detalj (foto: E. Hilje) isplatiti za podmirenje ukupnog troška njegova rada.18 Dakle, Frane Dismanić za svoj rad na loži plaćen je ukupno šezdeset i dvije libre (oko deset dukata), što bi otprilike The Grand Loggia of Šibenik, detail of the reconstruction odgovaralo plaći za mjesec dana rada.19 Očito je iz navedenih dokumenata da je gradnja lože, koja je zacijelo bila planira- na i projektirana za vrijeme mandata kneza Alvisea Veniera (1532. – 1534.),20 intenzi- virana pri kraju mandata njegova nasljednika Andree Grittija (1534. – 1537.),21 te da je barem dijelom financirana iz prihoda komune.22 Međutim, po svemu sudeći, taj je polet znatno opao za vrijeme mandata kneza Gianfrancesca Sagreda (1537. –1539.).23 Naime, dana 30. siječnja 1539. godine tražio je klesar Bartul Radojković od nadstoj- nika gradnje lože Jeronima de Saracenisa da, u skladu s ugovorom od kojeg su prošli mjeseci i godine, pošalje brod u uvalu Vesela na Braču24 i preuzme pripremljeno ka- menje te isplati ostatak ugovorene plaće. U suprotnom, rizik krađe ili oštećenja maj- stor prebacuje na naručitelja. Međutim, Jeronim de Saracenis je jednostavno odgovo- rio da gradnja nema novca.25 Sve to jasno svjedoči o ozbiljnom zastoju u gradnji lože. I doista, čini se da je intenzitet radova na gradnji utvrde Sv. Nikole između 1540. i 1545. godine26 gradnju lože potisnuo u drugi plan. No, po svemu sudeći, povratkom Alvisea Veniera, u njegovu drugom mandatu od 1545. do 1547. godine, došlo je do nastavka rada na loži, pa i njezina konačnog dovršenja.27 Međutim, o radovima u toj drugoj intenzivnoj fazi, barem za sada, ne raspolažemo arhivskim podatcima. Premda su izneseni arhivski podatci sasvim skromni, ipak otkrivaju neke važne činjenice. U prvom redu to je potvrđeno sudjelovanje Frane Dismanića u procesu

šibenske lože

5. gradnje. Premda je, slično kao i u slučaju gradnje utvrde Sv. Nikole, projekt lože vje- Šibenik, Lapidarij Muzeja, rojatno naručen od nekog istaknutijeg mletačkog arhitekta,28 potvrđeno sudjelovanje originalni ulomak skulptorske dekoracije s Velike lože bračkih klesara i majstora Frane Dismanića u procesu gradnje, otkriva da su ključnu (foto: E. Hilje) ulogu u realizaciji ipak odigrali domaći majstori. Naime, Frane Dismanić, izdanak Šibenik, Lapidarium of the uhodane porodične klesarske radionice,29 nekadašnji učenik protomajstora katedrale Museum, original fragment of the Bartula iz Mestre,30 s kojim je zacijelo radio na katedrali, a poslije i protomajstor utvr- sculptural decoration from the de Sv. Nikole,31 bez dvojbe je bio najvažnija ličnost u okviru kamenarskih krugova u Grand Loggia Šibeniku u drugoj četvrtini 16. stoljeća, više ili manje povezan sa svim drugim šiben- skim klesarima, ali i obiteljskim klesarskim grupama s Brača. Na određeni je način 6. upravo on ta osoba koja povezuje tri važna graditeljska poduhvata.32 Ipak, s obzirom Šibenik, Lapidarij Muzeja, na to da su na svakom od tih triju projekata ograničena sredstva i nepogodne prilike originalni ulomak skulptorske procese gradnje činili rascjepkanima, ponekad i sa znatnijim pauzama, teško ih je dekoracije s Velike lože zamisliti kao trajno organizirana gradilišta.33 No zacijelo su, osim Frane Dismanića, i (foto: E. Hilje) neki drugi majstori bili više ili manje uključeni u sve tri velike šibenske gradnje. Šibenik, Lapidarium of the Što se tiče bračkih klesara Radojkovića, njihova povremena prisutnost i angažman Museum, original fragment of the sculptural decoration from the u Šibeniku trajali su još od konca 15. stoljeća. Naime, Nikola Radojković se 1498. go- Grand Loggia dine obvezao izraditi kamenicu za ulje i tri jednostavna kvadratna prozora,34 zatim je 1507. godine za cijenu jedne kamenice kupio od nadstojnika gradnje šibenske katedrale kamenolom i dva zidom ograđena vrta na lokalitetu Vesela na Braču,35 1508. godine obvezao se isporučiti kamen za popločavanje glavnog šibenskog trga,36 a 1510. i 1515. godine kamen za grobnice.37 Njegovi sinovi Bartul i Jakov obvezali su se 30. lipnja 1539. godine izraditi tri prozora za crkvu Sv. Marije Nove, poput onih koje su već bili izra-

šibenske lože

dili.38 Također, izgleda da je Bartul trebao isporučivati i kamen za gradnju utvrde Sv. Nikole. Naime, 16. srpnja 1548. godine imenovao je šibenski klesar podrijetlom iz Klisa Matej Ozrinić39 svojim zastupnicima bračke klesare Jurja i Šimuna Baržolića,40 da pre- uzmu od klesara Bartula Radojkovića s Brača pedeset i šest libara, koje mu je platio za kamen za gradnju utvrde Sv. Nikole na ulazu u šibensku luku.41 Također, kada je riječ o domaćim majstorima koje je moguće dovesti u vezu s radovima na šibenskoj loži, ne bi trebalo zaobići splitskog kipara Dujma Rudičića (Rutčića). Naime, uvjerljiva pretpostavka Larisa Borića da bi upravo Rudčić mogao biti autor prikaza lavova na pilastrima šibenske lože,42 čini i njega bitnom povezni- com između dviju važnih državnih gradnji. U tom kontekstu vrijedi spomenuti da se Dujam Rutčić, znatno prije navedenog dokumenta povezanog s narudžbom za portal utvrde Sv. Nikole,43 u Šibeniku spominje u dvama dokumentima s početka 1540. godine.44 U prvom od njih imenuje svojim zastupnikom klesara Nikolu Ludo- vikova (Suratovića) u svrhu povrata nekih stvari, između ostalog i slike Bogorodice,45 a u drugom ugovara vjenčanje s Lucijom, kćeri pokojnog Lovre Jurjevića.46 Pritom zacijelo nije bez važnosti to da se u drugom od tih dokumenata kao svjedok pojavio Frane Dismanić.47 Na koncu, koliko god oskudni bili dokumenti koji potvrđuju sudjelovanje do- maćih majstora u gradnji šibenske lože, na temelju njih je moguće postaviti neka pouzdanija uporišta promišljanjima o karakteru gradnje i uvjetima u kojima se ona odvijala, ali i o živosti šibenske graditeljske i kamenoklesarske djelatnosti u drugoj četvrtini 16. stoljeća.

PRILOZI

1. 1536. 29. IX. – U Šibeniku. Zastupnici gradnje zadužuju Ivana Ručića da naruči dr- venu građu na području Rijeke i doveze je u Šibenik. Die 29 septembris 1536, indictione nona. (na margini:) Pactum inter superstites fabrice logie et ser Ioannem Rucich. Actum Sibenici officio cancellarie comunis, presentibus Ioanne Cagnassouich officiale et Ioanne Piquina (?) habitatoribus Sibenici testibus. Ibique dominus Dominicus Simeonich et dominus Franciscus Ferro iudices curie maioris, ac ser Franciscus Lubich et ser Hieronimus de Saracenis superstites fabrice logie, de licentia et asensu clarissimi regiminis, ex vna et ser Ioannes Rucich ex altera sponte deuenerunt ad infrascripta, videlicet quod idem Rucich obligauit se fieri facere in agro Fluminis pro fabrica logie comunis huius ciuitatis trabes centum quadraginta, videlicet biscanterios 120, et trabes pro cathenis 20, longitudinis et latitudinis pro eidem Ruich data (facit - prekriženo) fuit longitudo spagi, et latitudinis iuxta morellos ei datos, et eiusdem sortis dimissos in cancellaria, qui ser Ioannes debeat solicitare et conduci facere in hanc ciuitatem biscanterios suprascriptos. Et pro mercede sua tam solicitandi quam conducendi ipsos 120 biscanterios habeat et habere debeat ducatos decemocto in ratione L 6 s 4 paruorum pro ducato. Qui etiam ser Ioannes Rucich promisit solicitare pro viginti cathene conducandis ad locum cargatoris et teneatur dicta lignamina dicto pretio quo constabunt ibi ad locum Fluminis, non subiacendo casibus fortuitis portando fidem a dominis regentibus terre Fluminis tam de casu fortuito si accidere contigerit, quam de pretio et costo ipsorum lignaminum. Qui Rucich confessus fuit se habuisse ducatos quadraginta ad rationem ut supra pro partem et ad bonum computum lignaminum predictum. Promittentes partes premisse et cetera, sub obligatione et cetera, in forma est. (DAZd, ŠNA, Kut 33, 34, 35, Julije iz Pule, Sv. 35, fol. 42’)

šibenske lože

2. 1536. 8. XII. – U Šibeniku. Klesar Bartul Radojković s Brača obvezuje se zastupnici- ma gradnje lože, u ime svojeg oca Nikole i brata Jakova, isporučiti sto četrdeset stopa vijenca za ložu, prema zadanom modelu, za cijenu od dvanaest solada po stopi. Die octaua mensis decembris 1536, indictione nona. (na margini:) (Con)uentio inter procuratores fabrice logie et Bartholum Radoicouich. Actum Sibenici inter apothecas in apotheca ser Simonis Difnici sub turri ser Nicolai Difnici, presentibus ser Petro Tauillich, ser Dominico Simeonich, ser Simone Difnico nobilibus Sibenicensis et ser Petro Alberto nobile Traguriensis testibus et cetera. Ibique ser Franciscus Lubich et ser Hieronimus de Saracenis uti procuratores super fabrica logie comunis, cum presentia et consensu clarissimi domini comitis et capitanei, ac domini Damiani Tobollouich iudice curie maioris ibidem presentium et consentientium ex vna et Bartholomeus filius magistri Nicolai Radoicouich de Brachia nomine dicti patris sui ac magistri Iacobi fratris sui a quibus asseruit habere mandatum ad infrascripta pagenda ex altera deuenerunt iner se ad infrascriptam conuentionem, videlicet quod suprascriptus magister Bartholus nomine quo supra promisit et se obligauit facere cornices pro dicta logia usque ad sumam pedum centum quadraginta aut quot fuerit opus altitudinis pedis vnius et vltra, secundum formam modelli eidem Bartholo dati et alterius eiusdem sortis positi officio cancellarie, et altitudinis pedis vnius et trium quartorum pedis, cum hoc quod quolibet petia dicte cornicis sit et esse debeat in longitudine quinque pedum, et ab inde ultra, pro quibus cornicibus prefati procuratores cum licentia ut supra promiserunt dare eidem magistro soldos duodecim paruorum pro quoque pede, et dictus magister sit obligatus eas poni facere in barcha conducendas tamen huc expensis ipsius fabrice. Qui Bartholus quo supra nomine habuit ad bonum computum pro ipsis cornicibus libras sexaginta paruorum, quas promisit fieri hinc ad Carnispriuium proxime futurum. Obligati et cetera. In forma est. (DAZd, ŠNA, Kut 33, 34, 35, Julije iz Pule, Sv. 35, fol. 46)

3. 1537. 19. I. – U Šibeniku. Antun Ždralić, stanovnik Žirja, plaća kaznu od trideset li- bara, koje Jeronim de Saracenis, operarij gradnje gradske lože, isplaćuje klesaru Frani Dismaniću. Die dicto 19 mensis ianuarii 1537. (na margini:) Qiuetacio Antonii Xdralich a ser Hyeronimo Saraçeno. Actum Sibenici in apotheca aromataria magistri Girardi Lanzono, presentibus dicto ser Girardo, ser Luca Tolimereo et ser Cristoforo Cosirich ciuibus nobilibus Sibenici testibus. Ibique ser Hyeronimus Saraceno ciuis Sibenici tamquam operarius fabrice logie magne comunis Sibenici sponte fecit finem et quietacionem de libris triginta paruorum Antonio Xdralich aliter Soldin de Sibenico habitatori ad insulam Azurion ibidem presenti, in quibus libris triginta paruorum idem Antonius in publico arengo condemnatus fuit et assignatus dicto ser Hyeronimo operario ut supra, quas libras triginta paruorum idem ser Hyeronimus exbursare dixit magistro Francisco Dismanich lapicide, prout ibidem constitutus magister Franciscus affirmauit ac ipsum ser Hyeronimum quietauit. Qui quidem ser Hyeronimus quo supra operarius promist dicto Antonio Xdralich ibidem presenti presentem quietationem et ex conuerso idem magister Franciscus dictarum triginta librarum receptionem proprio habere firma, rata et grata et non contrafacere uel contrauenire quouis quesito colore vel ingenio, sub ipotheca et obligatione omnium suorum bonorum presentium et futurorum. (DAZd, ŠNA, Kut. 29/II, Tranquillo Guerini, Sv. 32/IIb, fol. 127’)

šibenske lože

4. 1537. 19. I. – U Šibeniku. Klesar Frane Dismanić prihvaća dug Nikole Gojanovića od trideset libara kao isplatu ostatka svoje plaće za rad na gradskoj loži. Die dicto. (na margini:) Consignacio magistri Francisci Dismanich a ser Hyeronimo Saraceno. Publicatum. Actum Sibenici in aromataria magistri Girardi Lanzono, presentibus dicto ser Girardo, ser Luca Tolimereo et ser Cristoforo Cosirich ciuibus nobilibus Sibenici testibus. Ibique ser Hyeronimus Saraceno ciuis Sibenici tamquam operarius fabrice logie magne in platea comunis Sibenici sponte assignauit magistro Francisco Dismanich ibidem presenti pro mercede fabricationis sue super dicta logia facto Nicolaum Goynouich condemnatum in publico arrengo pro libris triginta paruorum, in quibus dictus operarius tenetur dicto magistro Francisco pro resto et saldo predicte sue mercedis et solummodo super hos idem operarius remansit debitor dicti magistri Francisci de libris duabus paruorum ad satisfactionem totius mercedis sue, prout idem magister Franciscus affirmauit et acceptauit dictum Nicolaum debitorem assignatum dicto operario pro dictis libris triginta paruorum per ipsum exigendis virtute dicte condemnationis late per magnificum regimen Sibenici contra dictum Nicolaum in fabricam dicte logie prout dictus ser Hyeronimus asseruit, ac promisit pro bono et vero debitore manutenere, ac vias suas dedit et atribuit prefato magistro Francisco ad astringendum ipsum Nicolaum ad persolutionem dictarum librarum triginta paruorum, vltra quas libras triginta paruorum etiam idem ser Hyeronimus ipsi magistro Francisco dare promisit dictas libras duas pro resto et saldo dicte sue mercedis. In reliquas vero vsque in presentem diem idem magister Franciscus generalem quietationem fecit prefato ser Hyeronimo, de vlterius non petendo pro mercede laborerii facti super dicta logia, ac omnia et singula suprascripta dicte partes promiserunt proprio habere firma, rata et grata et non contrafacere uel contrauenire, sub ipotheca et obligatione omnium suorum bonorum presentium et futurorum. (DAZd, ŠNA, Kut. 29/II, Tranquillo Guerini, Sv. 32/IIb, fol. 127’).

5. 1539. 30. I. – U Šibeniku. Klesar Bartul Radojković s Brača, u ime svojeg brata Jakova, traži od zastupnika gradnje šibenske lože da preuzmu na Braču izrađeni kamen za vijence i isplate preostali novac u skladu s ugovorom. Die dicto. (na margini:) D. R. protestatio Bartholi Radoychouich ser Hyeronimo Saraceno. Actum Sibenici ad marinam iuxta turrim carcerum, presentibus ser Francisco Sa- raceno et ser Hyeronimo Iuetich ac pluribus aliis ad hec habitis et requisitis testibus. Ibique ego Donatus Tranquillus notarius infrascriptus requisitus ad instantiam Bartho- li fratris magistri Iacobi Radoychouich de Brachia intimaui infrascriptum protestationis scripturam ser Hyeronimo Saraceno ciui Sibenicensi ibidem presenti et audienti, cuius scripture tenor erat et est datis videlicet: Io Bartholo fradelo del maistro Iacomo Radoycouich dela Braza rechedo a vui miser Hyeronimo de Saracenis come operario de la fabrica dela loza grande de Sibenico che cusi come haueti conuenuto inseme cum li vostri collega cum prefato maistro Iacomo che ne douesse seruir per le cornixe de dita fabrica tante piere bianche, et per parte li aueti dato alquanti denari, le qual piere za fa tanti mexi et anni que sono aparichate et piu dele volte se sta rechesti che douessati mandar el nauilio a far leuar dite piere et darne el resto deli denari nostri secondo la conuentio nostra par qui vui cum li vostro collega non ne incurati, pero io Bartholo predito per nome del prefato mio fradelo ve

šibenske lože

rechedo quod douessati mandar el nauilio a far leuar dite piero in loco chiamato Vesella ala isola dela Braza et darne li nostri denari. Altramente faciendo viso protesta de ogni danno et interesse et che se intenda che vui habiati perso li denari dati per la chapara de dite piere le qual se serano robate ouer vaste se intenda a vostro risicho et interesse super quibus et cetera. Qui ser Hyeronimo respondit mi non ho denari dela fabricha, vardo che le piere non se perda alter (?) et cetera. (DAZd, ŠNA, Kut. 29/III. Tranquillo Guerini, Sv. 32/IIIbb, fol. 26’)

BILJEŠKE 1 Na određeni je način svaka od četiriju reprezentativnih dalma- Split, 1992., 66; JOSIP ĆUZELA, Šibenski fortifikacijski sustav, tinskih gradskih loža (trogirska, šibenska, zadarska i hvarska) Šibenik, 2005., 84; LARIS BORIĆ, Dujam Rudičić, Sanmicheli- unikatni spomenik, a zajednički čine dojmljivu grupu reprezen- jevi i Girolamo Cataneo u procesu prihvaćanja klasičnog jezika tativnog javnog graditeljstva. Podrobnije o tim ložama vidi u: arhitekture od Zadra do Dubrovnika tijekom druge četvrtine KRASANKA MAJER JURIŠIĆ, Arhitektura vlasti i suda: Vijećni- 16. stoljeća, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 39, Zagreb, ce, lože i kneževe palače u Dalmaciji od 15. do 18. stoljeća, Zagreb, 2015., 51, bilj. 34. 2017., 126–129, 140–143, 150–153, 170–173. 11 Arhivski podatci u vezi s procesom gradnje utvrde Sv. Nikole ne- 2 DANKO ZELIĆ, O Gradskoj loži u Šibeniku, Ars Adriatica, 4, što su brojniji od onih povezanih s gradnjom lože, pa njihovu Zadar, 2014. analizu ostavljamo za neku drugu prigodu. 3 DANKO ZELIĆ (bilj. 2), 301. 12 U dokumentu je upotrijebljen skraćeni naziv ager Fluminis (terra 4 KRASANKA MAJER JURIŠIĆ (bilj. 1), 140–143. Fluminis). No, s obzirom na status mjesta i nadležnost rektora, nema sumnje da je to upravo Terra Fluminis Sancti Viti, kako 5 JASENKA GUDELJ, La loggia di Sebenico e la costruzione je navedeno u jednom šibenskom dokumentu iz 1548. godine dell’identità locale tra Venezia e l’antico, u: Mitteilungen des Kunst- (DAZd, OAŠ, Kut. 85, Sv. 3.1.20, fol. 143). historischen Institutes in Florenz, LX, 1, Firenze, 2018. 13 Pojam nema odgovarajući hrvatski prijevod. Tumačenje značenja 6 Budući da je gradnja lože bila državni poduhvat Mletačke Repu- pojma biscantiere u značenju travetti grossolani vidi u: Palazzo blike, za očekivati je da bi venecijanski arhivski fondovi mogli Magnani in Bologna (a cura di Sergio Bettini), Milano, 2009., kriti još važnih podataka. 163; Za tipologiju trave grossa vidi u: TEA SUŠANJ PROTIĆ, Ta- 7 Zacijelo nije pretjerivanje kada šibenski knez Gaicomo Boldù tu bulae pictae u palači Petris-Moise u Cresu, Ars Adiatica, 8, Zadar, gradnju karakterizira kao importantissima fabrica de San Nicolo 2018., 84. (Državni arhiv u Zadru – dalje DAZd, Općinski arhiv Šibenika – 14 U ovom slučaju termin se vjerojatno odnosi na spone. dalje OAŠ, Kut. 85, Sv. 3.1.18, fol. 113’). 15 Vidi prilog br. 1. 8 O prisutnosti bračkih klesara iz porodice Grubišić (Petričić) u Šibeniku u 15. stoljeću vidi u: EMIL HILJE, Djelatnost bračkih 16 Vidi prilog br. 2. klesara Grgura i Marka Grubišića Petričića u Šibeniku, u: Scripta 17 Vidi prilog br. 3. in honorem Igor Fisković: Zbornik povodom sedamdesetog rođen- 18 Vidi prilog br. 4. dana, Zageb - Motovun, 2015. O djelatnosti klesara iz porodice 19 Pritom imamo na umu plaću protomajstora. Za usporedbu, Ju- Radojković u 16. stoljeću bit će više riječi u nastavku ovog rada. raj Dalmatinac je kao protomajstor gradnje katedrale dobivao 9 JASENKA GUDELJ (bilj. 5), 128–129. godišnju plaću od sto i petnaest dukata, koja je poslije povećana 10 ALESSANDRO DUDAN, La Dalmazia nell’arte italiana, Vol. II, na sto i dvadeset. Toliko je kao protomajstor dobivao i Niko- Milano, 1922., 325, bilj. 123, 354; KRSTO STOŠIĆ, Sela šiben- la Firentinac. Ostali su majstori uglavnom dobivali dvostruko skog kotara, Šibenik, 1941., 15; CVITO FISKOVIĆ, Umjetnički manje: Lorenzo Pincino šezdeset i dva dukata (poslije šezdeset), obrt XV.-XVI. stoljeća u Splitu, u: Zbornik u proslavu petstogo- Antonio Busato pedeset i šest, a Ivan Pribislavljić i njegov po- dišnjice rođenja Marka Marulića 1450-1950, Zagreb, 1950., 144; moćnik Luka Kušalović zajedno šezdeset (DAGOBERT FREY JOSIP ĆUZELA, Pomorska utvrda sv. Nikole na ulazu u kanal - VOJESLAV MOLÉ, Der Dom von Sebenico und sein Baume- sv. Ante kod Šibenika, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 33, ister Giorgio Orsini, u: Jahrbuch des Kunsthistorischen Institutes

šibenske lože

der k. k. Zentral-Kommission für Denkmalpflege, VII/I-IV, Wien, 29 Franin otac Ivan Dismanić, izvanbračni sin zidara Dismana 1913., 131, 137, 140, 161.; METOD HRG - JOSIP KOLANOVIĆ, Banjvarića, u šibenskoj se arhivskoj građi pojavljuje u pedese- Nova građa o Jurju Dalmatincu, Arhivski vjesnik, XVII-XVIII, tak dokumenata. Prvi se put spominje 1. ožujka 1468. godine, Zagreb, 1975., 18). kada je stupio na šestogodišnji nauk kod zidara Pavla Jurjeva 20 O bitnoj ulozi Alvisea Veniera na početku gradnje nedvojbeno svje- Pribkovića (DAZd, Šibenski notarski arhiv – dalje ŠNA, Kut. doče natpisi na loži (DANKO ZELIĆ /bilj. 2/, 303–304, 307). 18/I, Christofor q. Andree, F i, fol. 26; 30). Dana 1. veljače 1475. godine sklopio je poslovnu zajednicu na rok od osam godina s 21 Kronologiju šibenskih kneževa donosimo prema: ANTONIO drugim bivšim učenikom Pavla Pribkovića, Radojem Radojevi- FEDERICO GALVANI, Conti o Rettori di Sebenico detti poi ćem (DAZd, ŠNA, Kut. 21/I, Grgur pok. Lovrinca de Domini- Conti e Capitani, Il Nuovo Cronista di Sebenico, V-VI, Trieste, cis, Sv. f, fol. 18). Zajedno s klesarima Matijašem Kasafčićem i 1897-98., 84–85. Radom Pavlovim radio je 1494. godine na kući Ivana Parisota 22 O tome da je takva praksa postojala i poslije svjedoče odredbe i (DAZd, ŠNA, Kut. 23/III, Martinus Campellis de Gaivanis, Sv. proglasi kneza Francisca Coppa iz 1543. godine (JOSIP BARBA- 26/IIa, fol. 172’-173), a 1506. godine i na Parisotovoj utvrdi u RIĆ - JOZO IVANOVIĆ - JOSIP KOLANOVIĆ, Odredbe i pro- selu Ogorilica (DAZd, ŠNA, Kut. 23/VI, Martinus Campellis de glasi knezova srednjovjekovnih dalmatinskih gradova (Ordines Gaivanis, Sv. 26/Vc, fol. 33’). Još 1517. godine isporučio je, za- et proclamationes comitum Jadrae, Spalati et Sibenici), Fontes, 3, jedno sa svojim sinom Andrijom, sto osamdeset modija vapna Zagreb, 1997., 80, 83). Pavlu Ursiniju, sinu Jurja Dalmatinca (DAZd, ŠNA, Kut. 23/ 23 Prilično je izvjesno da to nije bilo posljedica nekakve nevoljko- VII, Martinus Campellis de Gaivanis, Sv. 26/VIi, fol. 111; DA- sti kneza ili centralne vlasti, nego intenziviranja ratnih sukoba GOBERT FREY - VOJESLAV MOLÉ /bilj. 19/, 167). Franin djed s Turcima do kojeg je došlo nakon pada Klisa 12. ožujka 1537. Disman Nikolin Banjvarić spominje se u četrdesetak dokume- godine, naprije opsadom Krfa, a zatim i Ratom Svete lige. Stoga nata, od 27. svibnja 1431. godine, kada je stupio na nauk kod su sva raspoloživa sredstva usmjerena prema fortifikacijama, u klesara Antuna Vlatkovog (DAZd, ŠNA, Kut. 3/I, Mihovil pok. Šibeniku prije svega prema gradnji utvrde Sv. Nikole. Ivana, Sv. 3/Il, fol. 58), do 20. listopada 1480. godine, kada se 24 To je današnji lokalitet Veselje. posljednji put spominje kao svjedok (DAZd, ŠNA, Christofor q. 25 Vidi prilog br. 5. Andree, Kut. 18/IV, F IVi, fol. 78). Bio je angažiran na brojnim poslovima: u samostanu Sv. Križa na Krapnju (EMIL HILJE, 26 O intenziviranju radova na utvrdi u vrijeme kneza Giacoma Šibenski graditelj i klesar Ivan Hreljić u svjetlu arhivske građe, Boldù (1539. – 1541.) svjedoče izvješća arhitekta Giangirolama Ars Adriatica, 3, Zadar, 2013., 155, bilj. 77), gradnji gradskih zi- Sanmichelija od 3. rujna 1540. godine i samog kneza od 7. svib- dina (DAGOBERT FREY - VOJESLAV MOLÉ /bilj. 19/), 148), nja 1542. godine (SIMEON LJUBIĆ, Commissiones et relationes u samostanu Sv. Spasa (EMIL HILJE, n. dj., 138) i u samostanu Venetae, Tomus II, Annorum 1525-1553, Monumenta spectantia Sv. Frane (METOD HRG - JOSIP KOLANOVIĆ /bilj. 19/, 12). historiam Slavorum Meridionalium, VIII, Zagreb, 1877., 150– Franin brat Andrija u arhivskoj se građi spominje razmjerno ri- 152, 155–159) te ugovor s kiparom Dujmom Rudičićem od 22. jetko, u desetak dokumenata od 1513. do 1544. godine. Uz već listopada 1540. godine (CVITO FISKOVIĆ /bilj. 10/, 144; LARIS spomenutu isporuku vapna, zanimljiv je i dokument o isporuci BORIĆ /bilj. 10/, 51, bilj. 34). O angažmanu kneževa Frances- kamena protomajstoru Bartulu iz Mestre 21. svibnja 1517. godi- ca Dieda (1541. – 1543.) i Francesca Coppa (1543. – 1545.) na ne (DAZd, ŠNA, Kut. 23/VII, Martinus Campellis de Gaivanis, gradnji utvrde Sv. Nikole svjedoči nekoliko do sada neobjavljenih Sv. 26/VIi, fol. 90-90’; DAGOBERT FREY - VOJESLAV MOLÉ / dokumenata iz šibenske arhivske građe. bilj. 19/, 166–167, nr. 172). 27 DANKO ZELIĆ (bilj. 2), 306; Svakako je 26. studenoga 1548. godine nova loža bila u funkciji: ... Clarissimus dominus comes 30 CVITO FISKOVIĆ, Naši graditelji i kipari XV. i XV. stoljeća u Du- et capitaneus antescriptus sedens in logia noua inferiori cum eius brovniku, Zagreb, 1947., 34, 144; CVITO FISKOVIĆ, Dokumenti honorabile curia ... (DAZd, OAŠ, Kut. 7, Sv. 1.1.27.1.15, fol. 17). o radu naših graditelja i klesara XV-XVI stoljeća u Dubrovniku, Izdanje Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju u Splitu, 3, Split, 28 Ideja Jasenke Gudelj da bi autor projekta eventualno mogao biti 1947.a, 10. Jakov Bartulov iz Mestre, protomajstor gradnje šibenske katedra- le (JASENKA GUDELJ, Lo stato del Mar: l’architetura. Il Cinque- 31 Vidi bilj. br. 10. cento in Istria e in Dalmazia: u: Storia dell’architettura nel Veneto: 32 Do sada poznati arhivski podatci o njegovoj djelatnosti razmjer- il Cinquecento (a cura di Donata Battilotti et al.), Venezia, 2016., no su skromni, a uz to i rasuti po raznim stručnim radovima, pa 264; JASENKA GUDELJ /bilj. 5/, 144), ne čini se vjerojatnom, je jedini koliko-toliko integralni tekst o majstoru onaj u Hrvat- osobito u kontekstu karaktera njegova angažmana na dovršenju skom biografskom leksikonu (IVAN MATEJČIĆ, Dismanić Fra- šibenske katedrale. Također ideja da je građena po projektu jed- no, u: Hrvatski biografski leksikon, 3, Č-Đ, Zagreb, 1993., 397). nog od Sammichielija (ALESSANDRO DUDAN /bilj. 10/, 355; Međutim, njegovo se ime u izvornoj arhivskoj građi pojavljuje u JOŠKO BELAMARIĆ, Studije iz starije umjetnosti na Jadranu, sv. više od dvjesto dokumenata najrazličitijeg karaktera. Stoga bi za II, Split, 2012., 382), koliko god se činila logičnom s obzirom na cjelovitiji prikaz njegova života i djelatnosti trebalo daleko više dokumentirani projekt za tvrđavu Sv. Nikole, ostaje tek na razini prostora, pa to ostavljamo za neku drugu prigodu. Za sada tek pretpostavke, tim više što oblikovni elementi šibenske lože znat- vrijedi istaknuti da je upravo on onaj „Frane iz Šibenika”, koji je no odudaraju od karakterističnih oblika Sammichielijevih grad- sa sinom Ivanom dugo radio na gradnji katedrale u Mola di Bari, nji. U načelu, izgled lukova trijema najbliži je onima u klaustru a za koje je Cvito Fisković ustvrdio da ih je „teško identificirati” samostana Sv. Frane u Zadru, koji su izrađeni prema projektu (CVITO FISKOVIĆ, Naše umjetničke veze s južnom Italijom, Girolama Catanea iz 1536. godine (LARIS BORIĆ /bilj. 10/, 48). Mogućnosti, VIII/12, Split, 1961., 1230).

šibenske lože

33 JASENKA GUDELJ (bilj. 5), 128–129; Ipak, same majstore ne bi sepultura ... (DAZd, ŠNA, Kut. 30/I, Frane i Donat Tranquillo, Sv. trebalo doživljavati kao pripadnike neke od cantiera velikih ko- a /1514-17/, fol. 46). munalnih gradnji, nego jednostavno kao istaknute klesare koji 38 30. VI. 1539.: ... Ibique ser Ioannes Collonich ... tanquam superior su, uz razne druge poslove, bili povremeno angažirani na nekoj et ser Marcus Niger tanquam operarius scole Sancte Marie od tih gradnji, ili, kao u slučaju Frane Dismanića, na svim trima. Vallis Viridis nomine scole predicte ex vna agentes, et magister 34 11-13. II. 1498.: ... ser Ioannes Mirosich Karini ciuis Sibenici Bartholomeus Radoicouich ciuis lapicida insule Brachie nomine ex una et magister Nicolaus de Brachia Radogchouich lapicida proprio et magistri Iacobi fratris sui absentis, pro quo promisit de ex alia parte ad hanc conuentionem pro laborerio infrascripto rato et cetera, in suis propriis bonis ex altera parte, ita inter se deuenerunt, videlicet quia dictus magister Nicolaus ... promisit conuenerunt et compactauerunt, videlicet quia prefatus magister ... facere primo vnam pillam ... ... et tres fenestras siue balconos Bartholomeus nominibus quibus supra ex nunc promitit et quadros simplices de dicta petra alba ... (DAZd, ŠNA, Kut. 23/II, solemniter se obligauit facere et preparare fenestras tres lapidis Martinus Campellis de Gaivanis, Sv. 26/IIIb, fol. 41’). albi latitudinis et altitudinis quibus sunt alie fenestre per patrem 35 27. VII. 1507.: ... procurator fabrice ecclesie Sancti Iacobi in dicti Bartholomei et ipsos fratres factas in ecclesia scole predicte, Sibenico ... et operarii antedicte fabrice ... uendiderunt ... magistro et preparare lapides cursi et angulares pro ponendo in opera (ad - Nicolao Radogchouich lapicide de Brachia ... vnam muraleam prekriženo) illa quantitate prout per elapsum soliti sunt preparate constructam lapidibus in macerie cum ortulis duobus ipsius fabrice ... (DAZd, ŠNA, Kut. 36/I, Kornelij Bonini, Sv. g, fol. 46). cum certis vitibus et ficubis in eis existentibus et positis in dicta 39 O djelatnosti klesara Mateja Ozrinića (Ozorovića) Klišanina u insula Brachia in loco dicto Vessella, salua semper et reseruata Šibeniku postoje brojni arhivski podatci, koji, između ostalog, petraria ipsius fabrice siue loco pro incisione lapidum quo est otkrivaju učestale veze s Franom Dismanićem. ibidem prope, in qua petraria siue loco nullo vnque tempore 40 Brački klesar Šimun Baržolić (Bražolić) spominje se u šibenskoj prefatus magister Nicolaus aut eius heredes possint aut valeant arhivskoj građi u petnaestak dokumenata između 1443. i 1558. incidere aut eualere aliquam quantitatem lapidum sine expressa, godine. licentia et concessione antedictorum procuratorem et operario 41 6. VII. 1548.: ... Ibique magister Matheus Ozrinich lapicida habitator ... ... Et hoc pro precio et nomine precii vnius pille de petra alba Sibenici ... ordinauit suos procuratores ... magistros Georgium et capacitatis siue tenutis modiorum XLIIor ... (DAZd, ŠNA, Kut. 23/ Simonem Barxolich de Brachia presentes ... spetialiter et expresse ad VIII, Martinus Campellis de Gaivanis, Sv. 26/VIIIc, fol. 80’-81). exigendum et sibi dari fatiendum a magistro Bartholi Radoyciuich 36 18. XI. 1508.: ... Ibique magister Nicolaus Radoycouich de tayapetra de Brachia libras quinquaginta sex paruorum habitis a insula Brachie lapicida promisit seque obligauit dicto ser Ioanni predicto Matheo pro lapidibus pro fabrica fortilicii Sancti Nicolai in Lucianouich et ser Georgio Procopouich deputatis ad sternationem faucibus portus Sibenici ... (DAZd, ŠNA, Kut. 30/V, Frane i Donat plathee Sibenici ... effodere, incidere et laborare ac conducere huc Tranquillo, Sv. 30/Vc /1548-51/, fol. 66’). Sibenici usque festum Sancti Georgii proxime futuris lapides albos 42 JASENKA GUDELJ (bilj. 5), 145, bilj. 104. pro suma pedum quingentorum comunalium de petra bona et 43 Vidi bilj. br. 10. suficienti ... pro listis siue canalibus fiendis inter quadros dicte platee ... ... et hoc pretio soldorum quatuor paruorum singulum pedem 44 Premda u to vrijeme, po svemu sudeći, nije bilo ozbiljnijih rado- comunem ... (DAZd, ŠNA, Kut. 28/IV, 28/V, Lovrinac Butrisić, Sv. va na loži, ovi dokumenti otkrivaju Dujmove veze sa Šibenikom, 28/IV, fol. 79). neovisno o angažmanu na utvrdi Sv. Nikole. 37 2. XII. 1510.: ... ser Bernardinus de Niculinis quondam domini 45 15. I. 1540.: ... Ibique magister Doymus Rutcicich de Spaleto Iacobi ciuis Sibenici nomine suo et ser Gregorii de Niculinis fratris tayapetra habitator Corzule ... ordinauit suum ... procuratorem sui absentis ... ex vna parte et magister Nicolaus Radochouich ... magistrum Nicolaum quondam magistri Lodouici Seratouich lapicida de insula Brachia suo nomine ex altera parte, pro fiendis de Corzula ibidem presentem et acciptantem, ad recuperandum lapidibus infrascriptis pro duabus sepulturis ad hanc voluntarie certas res ipsius instituentis perditas siue sibi furto, acceptus et de conuentionem deuenerunt ... ... primo lapides quatuor pro duabus exactis finem et quietationem faciendum et comparendum, coram sepulturis fiendis in ecclesia Sancti Iacobi in eorum capella Sancte quocumque iudice, iudico officio et magistratu Corzule et vbique Marie et duas planchas pro cohoperto singulam in duobus peciis locorum ... ... habeant rellatio ad publicum suprascripti mandati in bene laboratas ... ad instar magnitudinem et similitudinem forma publicati: ... Schudi 25 doro. Vno quadro de Nostra Dona. lapidum sepulture illorum de Diuinichis ibidem existentium, quas Pelle de volpe numero 25. (DAZd, ŠNA, Kut. 29/III, Tranquillo idem magister Nicolaus dicebat vidisse ... ... promisit librarum Guerini, Sv. 32/IIIa, fol. 116). sexdecim statim ipsis lapidibus consignatis ... (DAZd, ŠNA, Kut. 46 26. I. 1540. ... Ibique Lucia filia quondam ser Laurencii Iuryeuich et 23/VII, Martinus Campellis de Gaivanis, Sv. 26/VIa, fol. 64- magister Doymus Rutcicich de Spalato habitator Corzule tayapetra 64’); 28. VII - 1. VIII. 1515.: ... dominus Georgius quondam ser in Dei nomine et Gloriose Virginis Marie inter se contraxerunt Simonis archipresbiter Sibenicensis, ser Paulus quondam magistri matrimonium ... (DAZd, ŠNA, Kut. 29/III, Tranquillo Guerini, Georgii Vrsini et magister Nicolaus Mainich lapicida et magister Sv. 32/IIIa, fol. 125’). Petrus aurifex ex una et magister Nicolaus Radohnich de la Braza 47 U konkretnom je dokumentu navedeno tek to da su svjedoci isti ad tale pactum ... deuenerunt, videlicet quia dictus magister kao i u prethodnom dokumentu (sklopljenom istog dana, kojim Nicolaus Radohnich dela Braza lapicida debeat conficere quatuor je Lucija predala svoja nasljedna prava svojem bratu Stjepanu), a sepulturas ... videlicet quatuor pianchas lapidis albi longas pedibus u njemu je pak kao svjedok naveden Frane Dismanić: ... presenti- quinque cum dimidio largas duobus pedibus cum dimidio grosicie bus ... magistro Francisco Dismanich ... (DAZd, ŠNA, Kut. 29/III, dimidio pedis ... ... et hoc pro precio ... librarum decem pro quaque Tranquillo Guerini, Sv. 32/IIIa, fol. 125’).

Most read articles by the same author(s)

Similar Articles

1-10 of 36

You may also start an advanced similarity search for this article.