Preskoči na sadržaj
아드리아 예술: 미술사와 건축 연구 저널 Traži

Sa Zadrom u mislima 

Povodom stogodišnjice rođenja akademika Ive Petriciolija, pedesete obljetnice smrti Ksenije Radulić i desete obljetnice smrti Marijane Kovačević

DOI 10.15291/ars.4984

Preuzmi PDF

Svezak 15 (2025)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec
  • Antonija Mlikota Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru amlikota@unizd.hr Korespondentni autor

Ovim In memoriam tekstom odajemo počast trima istaknutim stručnjacima i profesorima – akademiku Ivi Petricioliju (1925. – 2009.), Kseniji Radulić (1933. – 1975.) i Marijani Kovačević (1977. – 2015.) – koji su svojim radom trajno obilježili povijest umjetnosti i zaštitu kulturne baštine u Zadru i Dalmaciji. Ivo Petricioli svojim je interdisciplinarnim pristupom, pedagoškim radom i brojnim publikacijama oblikovao akademsku i znanstvenu zajednicu te ostavio bogat opus o umjetnosti Zadra i Dalmacije. Ksenija Radulić, kao konzervatorica i ravnateljica Zavoda za zaštitu spomenika kulture, pionirka podmorske arheologije i predana profesorica, unaprijedila je zaštitu kulturne baštine i educirala nove generacije stručnjaka. Marijana Kovačević svojim je istraživanjima zlatarstva i plemenitih metala, znanstvenim pristupom i ključnom ulogom u repatrijaciji otuđenog križa iz crkve Sv. Frane u Zadru ostavila važan trag u akademskoj zajednici i u očuvanju kulturne baštine. Sve troje ostavili su neizbrisiv trag u znanstvenoj, akademskoj i kulturnoj povijesti Zadra, nadahnjujući buduće generacije povjesničara umjetnosti.

Ivo Petricioli, Ksenija Radulić, Marijana Kovačević, zaštita spomenika, kulturna baština, Zadar, Dalmacija, zlatarstvo

1. Crkva Sv. Donata, Ivo Petricioli s oštećenom slikom Bogorodica s djetetom Petra Jordanića i dvjema studenticama povijesti umjetnosti na praksi (izvor: Fototeka Arheološkog muzeja u Zadru, inv. br. 332 958) St Donat’s church, Ivo Petricioli with the damaged painting Madonna with Child by Petar Jordanić and two art history students on internship

rođenja akademika Ive Petriciolija...

2. Dugi otok, sudionici istraživanja crkve Sv. Ivana u Stivanjem polju kod uvale Telašćice, u neposrednoj blizini Sali, na mjestu zvanom Gruh, 1957. (izvor: Zbirka negativa i fotografija Ive Petriciolija, Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru) Dugi Otok, participants in the exploration of St John’s church, Stivanje Polje near Telašćica Bay, close to Sali, at a site called Gruh, 1957

Akademik Ivo Petricioli ostavio je dubok trag u hrvatskoj povijesti umjetnosti 20. stoljeća. Njegova su istraživanja ključna za razumijevanje spomeničke baštine, urbani- stičkog razvoja te umjetnosti Zadra i Dalmacije. Aktivno je pisao i istraživao gotovo do posljednjih dana života, ostavivši iznimno bogat znanstveni opus. Surađivao je u brojnim domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima iz područja povijesti umjet- nosti i arheologije. Bio je znanstvenik široke erudicije. Kako je zapisala njegova stu- dentica i kasnija profesorica Marija Stagličić, „On je predstavnik vrste univerzalnog povjesničara umjetnosti kojega je iznjedrilo 20. stoljeće na tlu Dalmacije. Bio je arhe- olog i povjesničar, povjesničar umjetnosti i stručnjak za pomoćne povijesne znanosti, terenski i arhivski istraživač. Teme i razdoblja istraživanja kojima se bavio protezala su se od starokršćanske do umjetnosti 19. stoljeća, a s jednakom je snagom i točno- šću proučavao arhitekturu, skulpturu, slikarstvo, zlatarstvo i minijaturu.”1 U skladu sa svojim neumornim radom i širokim znanstvenim interesom, publicirao je oko dvjesto znanstvenih članaka i rasprava u stručnoj periodici te dvadesetak monografskih knjiga o razvoju umjetnosti u Dalmaciji. Bio je suautor kapitalnih monografija o povijesti Za- dra – Prošlost Zadra II: Zadar u srednjem vijeku i Prošlost Zadra III: Zadar pod mletač- kom upravom 1409. – 1797. – koje i danas predstavljaju temeljne znanstvene izvore za proučavanje kulturne i urbanističke povijesti grada. Bavio se arhivskim i arheološkim istraživanjima u Zadru i okolici, bio je prisutan u javnosti preko autorskih novinskih članaka, brojnih intervjua koje je dao za razne medije, javnih predavanja, ali i kataloga izložbi. Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima, u njegovu stanu obitelj čuva pune ladice različitih nacionalnih i inozemnih medalja i nagrada. Ivo Petricioli bio je poznat po svojoj interdisciplinarnoj metodologiji, istovre- meno arheolog, povjesničar umjetnosti, arhivist, znanstvenik i terenski istraživač. Obrazovao je brojne generacije stručnjaka, potičući ih na kritičko razmišljanje i ute- meljen znanstveni rad. Svi su znali da se, kada se kaže Profesor, misli upravo na njega. Na svoje studente prenosio je svoja metodološka načela koja su uključivala principe stalnog istraživanja i provjeravanja objavljenih znanstvenih rezultata, uvijek ih je poticao na vlastita kritička prosuđivanja, uz konzultiranje arhivskih izvora i stavljanje umjetnina u povijesni kontekst. Njegov znanstveni i pedagoški rad trajno je obilježio povijest umjetnosti u Hrvatskoj i ostavio dubok trag u zadarskoj znan-

rođenja akademika Ive Petriciolija...

3. Konzervatori Pavuša Vežić i Miljenko Domijan pokazuju Ivi Petricioliju jednu od drvenih greda tijekom istraživanja u Sv. Donatu, 1970. (izvor: privatni album obitelji Petricioli) Conservators Pavuša Vežić and Miljenko Domijan showing one of the wooden beams to Ivo Petricioli during research at St Donat’s, 1970

stvenoj i kulturnoj sredini. Stoga je Sveučilište u Zadru u suradnji s Odjelom za po- vijest umjetnosti, Znanstvenom knjižnicom Sveučilišta u Zadru, Arheološkim mu- zejom, Udrugom turističkih vodiča Zadra „Donat” i Galerijom umjetnina Narodnog muzeja u Zadru povodom obilježavanja stogodišnjice njegova rođenja organiziralo izložbu i tribinu pod naslovom Sa Zadrom u mislima koja se održala u utorak, 29. travnja 2025. godine u izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru. Na tribini su o akademiku Ivi Petricioliju s osobitim poštovanjem i toplinom govo- rili njegovi nekadašnji studenti – profesor u miru prof. dr. sc. Pavuša Vežić, dr. sc. Sofija Sorić iz Konzervatorskog odjela u Zadru i izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota – zatim njegova djeca mr. sc. Mirna Petricioli i dipl. ing. Donat Petricioli. U pozdrav- nom govoru rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić istaknuo je kako je Petricioli svojim radom pridonio tomu da se Zadrani s ponosom poistovjećuju s vlastitim identitetom, koji se temelji na bogatoj materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj bašti- ni. Faričić je naglasio da je Petricioli bio uzor nesebične predanosti i ljubavi prema struci – znanstvenik i profesor koji nije djelovao samo unutar radnog vremena, već je svojim primjerom oblikovao i utemeljio zadarsku školu povijesti umjetnosti. Pro- fesorova djeca, Mirna i Donat Petricioli, obuzeti emocijama prisjetili su se godina djetinjstva i odrastanja provedenih između Dugog otoka i Zadra, brojnih obiteljskih posjeta arheološkim lokalitetima te prijatelja i stručnjaka koji su se okupljali oko Pe- triciolijevih, stvarajući ozračje zajedništva, znatiželje i ljubavi prema znanosti i um- jetnosti. Sali na Dugom otoku bile su drugi dom obitelji Petricioli – mjesto utočišta, sjećanja i trajne povezanosti. U obiteljskoj kući u Salima često je boravio, vraćajući

rođenja akademika Ive Petriciolija...

se s osobitom radošću, uvijek vezan uz ljude i ambijent otoka. Ondje je proveo i brojna istraživanja od iznimne važnosti za Dugi otok, povezujući znanstvenu strast s osobnim osjećajem pripadnosti tom prostoru. Uz njega je tijekom cijelog života bila supruga Sofija Petricioli, s kojom je dijelio dug i sretan brak. Sofija je i sama imala zavidnu karijeru kao kustosica Narodnog muzeja – Muzeja grada Zadra, te je bila njegova istinska životna i profesionalna suputnica. Nakon tribine, u prostorijama izložbene dvorane Državnog arhiva u Zadru otvo- rena je izložba memorabilija, fotografija i dokumenata iz bogate ostavštine Ive Petri- ciolija – od njegovih dječjih crteža do međunarodnih nagrada. Poseban dio izložbe bio je posvećen izdavaštvu, odnosno njegovim brojnim znanstvenim i autorskim pu-

4. Ivo Petricioli, Autoportret (izvor: privatni album obitelji Petricioli) Ivo Petricioli, Self-portrait

rođenja akademika Ive Petriciolija...

blikacijama, koje svjedoče o širini interesa i predanosti znanstvenom radu.2 Izložba je posjetitelje, poput vremeplova, vodila kroz njegov osobni i profesionalni život, prikazujući njegov doprinos brojnim arheološkim istraživanjima u Zadru i Dalma- ciji, pa i šire. Posebno je istaknuta njegova uloga vrsnog fotografa i dokumentarista umjetnina, arhitekture i krajolika, koji je svojim fotoaparatom snimio neprocjenji- ve trenutke brojnih istraživanja bilježeći stanje kulturne baštine, ali i svoja putova- nja. Izložba je pobudila veliki interes i privukla posjetitelje koji su se mogli i sami uvjeriti kako je Petricioli, uz sva svoja druga postignuća, bio i izvanredan fotograf.3 Fotografije Ive Petriciolija, iako prije svega dokumentarističke i znanstveno vrijed- ne, često odaju istinski umjetnički karakter. Njegova brižna pažnja prema detaljima, promišljena kompozicija kadrova i odabir trenutaka koje bilježi daju fotografijama gotovo slikarski izraz. Kada, primjerice, bilježi arhitektonske fragmente, liturgijske predmete, skulpture ili građevine, ne radi to tek kao informativni zapis, već s osje- ćajem za svjetlo, ritam i proporciju, tako da same fotografije djeluju poput slika u kojima su detalji istaknuti; katkad obični motivi na njegovim fotografijama djeluju stilizirano ili gotovo apstrahirano. Ta njegova umjetnička, gotovo lirska nota očituje se i u kadrovima svakodnevnog života ili terenskih istraživanja: bosonoge radnice nad arheološkom sondom u središtu Zadra, sudionici istraživanja usred arheoloških ostataka na Dugom otoku u neobičnim aranžmanima, drveni barokni anđeo iz Sv. Frane oslonjen na benzinski kanistar, prahistorijska špilja Buta i različiti krajolici obasjani posebnim svjetlom – njegove fotografije ne prenose tek informaciju, nego i emociju, atmosferu i estetiku trenutka. Među radovima bile su izložene i njegove autorske fotografije Berekini i Umoreni grad, s kojima je nastupio na 2. međunarod- noj izložbi Čovjek i more 1958. godine. Drugim riječima, Petriciolijeve fotografije spajaju znanstvenu preciznost i umjetnički doživljaj, zbog čega su jednako vrijedne kao istraživački materijal i kao samostalna umjetnička djela.4 U duhu obilježavanja te važne obljetnice možemo zaključiti kako je Petriciolijev znanstveni, pedagoški i ljudski trag duboko utkan u identitet Zadra, njegove obitelji i njegove akademske zajednice. Svojim neumornim radom spojio je ljubav prema gradu, znanosti i umjetnosti, ostavivši iza sebe nasljeđe koje i danas nadahnjuje. Na svemu što ste ostavili Zadru, svojemu Dugom otoku, svojim kolegama, studentima i hrvatskoj povijesti umjetnosti – Profesore, hvala!

In memoriam – Ksenija Radulić (1933. – 1975.) Ksenija Radulić rođena je u Zadru 25. kolovoza 1933. godine, kao kći Augustina i Jozice, rođene Tribusson. Djetinjstvo je provela u Salima na Dugom otoku, kamo je obitelj Radulić izbjegla tijekom talijanske okupacije Zadra. U Salima je završila osnovnu školu, a nakon oslobođenja grada, 1944. godine nastavila je školovanje u Zadru, gdje je 1952. godine maturirala u obnovljenoj Hrvatskoj gimnaziji. Iste go- dine upisala se na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje je u lipnju 1958. diplomirala studij povijesti umjetnosti i kulture unutar tzv. grupe nauka V. Ove go- dine obilježavamo 50. obljetnicu prerane smrti Ksenije Radulić, istaknute povjesni- čarke umjetnosti, naše profesorice i konzervatorice, čiji su život i rad trajno obilježili kulturnu baštinu Zadra.5 S poslovima zaštite, istraživanja i konzerviranja zadarskih spomenika Ksenija se upoznala još kao studentica, sudjelujući u istraživanjima pro- fesora Ive Petriciolija, s kojim će poslije blisko surađivati tijekom cijele svoje karijere. Već od samih početaka isticala se stručnom predanošću, širokom teorijskom upuće- nošću i sposobnošću povezivanja znanstvene metode s praktičnim konzervatorskim radom. Njezino djelovanje popraćeno je brojnim znanstvenim i stručnim radovima, izlaganjima na skupovima te člancima u stručnoj i dnevnoj periodici. Aktivno je

rođenja akademika Ive Petriciolija...

5. Portret Ksenije Radulić (foto: Ante Brkan; izvor: Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar) Portrait of Ksenija Radulić (photo by Ante Brkan)

pratila suvremenu literaturu i bila izvrsno upućena u pet stranih jezika, što joj je omogućavalo uspostavljanje međunarodne suradnje i praćenje najnovijih trendova u zaštiti kulturne baštine. Odlaskom Grge Oštrića u mirovinu 1968. godine, za novu ravnateljicu Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zadru imenovana je dotadašnja konzervatorica Ksenija Radulić. Tu je dužnost obavljala predano, stručno i odgo- vorno, gotovo do posljednjih dana svojeg života. Kao ravnateljica Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Radulić je okupila niz istaknutih stručnjaka te sustavno radila na unaprjeđenju organizacije i kadrovske strukture Zavoda. Tijekom sedmogodiš- njeg mandata, unatoč ograničenim financijskim sredstvima, ostvarila je niz važnih konzervatorskih zahvata. Među njima se posebno ističu radovi na crkvama Sv. Fra- ne i Sv. Tome te dovršetak restauracije povijesne palače Grisogono – Vovo, u kojoj Zavod djeluje i danas. Ksenija je bila inicijatorica i nositeljica brojnih važnih pro- jekata, poput obnove crkve Sv. Donata, koji su ostali nedovršeni za njezina života, ali su ih poslije nastavili, po njezinoj izvornoj koncepciji, njezini nasljednici, prije svih Pavuša Vežić i Miljenko Domijan. Inicirala je i provela programe zaštite brojnih spomenika u zadarskom okruženju. Bila je i pionirka podmorske arheologije te kon- zervacije predmeta izvađenih iz mora, čime je otvorila nove smjerove u istraživanju i očuvanju kulturne baštine Jadrana. Njezino stručno znanje i praktična iskustva u ovome specifičnom području doprinijela su razvoju metoda konzerviranja morskih artefakata i potaknula daljnja istraživanja u ovom polju, osiguravši da iznimni nalazi budu trajno sačuvani za buduće generacije.

rođenja akademika Ive Petriciolija...

Ksenija Radulić bila je i predana profesorica na zadarskom Odsjeku za povijest umjetnosti, predajući kolegije Uvod u povijest umjetnosti i Zaštita spomenika kultu- re te educirajući nove generacije stručnjaka. Njezino pedagoško i stručno djelovanje ostavilo je trajni trag u institucijskom jačanju konzervatorske službe u Zadru i obli- kovalo pravce djelovanja Zavoda koji su se nastavili i nakon njezine prerane smrti. Osim profesionalnog angažmana, Ksenija je aktivno sudjelovala u kulturnom ži- votu Zadra: pisala je kritičke osvrte za Narodni list i Zadarsku reviju, te doprinosila radu Muzičkih večeri u Sv. Donatu, salona fotografije Čovjek i more i salona slikar- stva Plavi salon. Njezina radna soba i obiteljski arhiv i danas svjedoče o njezinu živo- tu, radu i utjecaju, bio je to prostor susreta umjetnika, znanstvenika i intelektualaca. Premda je preminula prerano, 14. srpnja 1975. godine, u 42. godini života, Kse- nija Radulić ostavila je neizbrisiv trag u zadarskoj kulturnoj i znanstvenoj zajedni- ci. Njezin predani rad, stručno znanje i međunarodna suradnja trajno su oblikovali modernizaciju Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zadru i očuvanje kulturne baštine koju je toliko voljela. Ksenija Radulić ostaje duboko utkana u sjećanja svoje obitelji i malobrojnih stručnjaka koji su svjedočili njezinu predanom i hrabrom radu na zaštiti kulturne baštine. Iako njezina iznimna uloga još uvijek nije u potpunosti prepoznata u široj znanstvenoj i stručnoj zajednici, njezin rad, metode i vizija trajno nadahnjuju nove generacije konzervatora, povjesničara umjetnosti i istraživača kul- turne baštine. Sjećamo se Ksenije Radulić s poštovanjem i zahvalnošću – njezin rad i danas na- dahnjuje sve koji čuvaju i njeguju kulturnu baštinu grada kojem je posvetila svoj život.

In memoriam – Marijana Kovačević (1977. – 2015.) Marijana Kovačević rođena je 12. lipnja 1977. godine u Zadru, kao kći Anđel- ke (rođ. Dorotić) i Milana. U rodnom gradu pohađala je osnovnu školu, a potom završila opći smjer Gimnazije „Vladimir Nazor”, gdje je 1995. godine maturirala s odličnim uspjehom. Iste godine upisala se na tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, pri Sveučilištu u Splitu, na dvopredmetni studij povijesti umjetnosti i engleskog jezika i književnosti. Od siječnja 2003. zaposlena je kao djelatnica novoosnovanog Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, a krajem ožujka 2006. izabrana je u suradničko zvanje asistentice. Akademske godine 2002. upisala je Poslijediplom- ski studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je uspješno završila sve studijske obveze te u travnju 2010. doktorirala s temom Umjetnička obrada plemenitih metala u 14. stoljeću u Zadru, pod mentorstvom prof. dr. sc. Emila Hilje.6 Nažalost, njezina iznimno obećavajuća karijera naglo je preki- nuta – nakon teške bolesti preminula je u Zagrebu 11. ožujka 2015. godine, u 38. godini života. Povodom desete obljetnice smrti naše prerano preminule docentice dr. sc. Ma- rijane Kovačević, cijenjene znanstvenice, profesorice i drage kolegice, Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru organizirao je u svibnju 2025. godine me- đunarodnu znanstvenu konferenciju pod nazivom Precious Metals and Master- ful Hands: Arts and Crafts from the Middle Ages to Modern Times („Plemeniti metali i vješte ruke: umjetnost i obrt od srednjeg vijeka do modernog doba”). Inspiracija za organizaciju konferencije bila je upravo doc. dr. sc. Marijana Kovače- vić, čiji je znanstveni rad u velikoj mjeri bio posvećen istraživanju zlatarstva i širem proučavanju umjetničkih i obrtničkih praksi u plemenitim metalima. Doc. dr. sc. Marijana Kovačević ostavila je dubok trag u akademskoj zajednici svojim predanim radom, istraživanjima i nastavnim djelovanjem. Posebno je bila cijenjena zbog svoje stručnosti, interdisciplinarnog pristupa i iznimne otvorenosti prema studentima i

rođenja akademika Ive Petriciolija...

6. Portret Marijane Kovačević (foto: Živko Bačić) Portrait of Marijana Kovačević (photo by Živko Bačić)

kolegama. Njezina prerana smrt ostavila je veliku prazninu u znanstvenoj i aka- demskoj zajednici, ali i snažan poticaj da se njezin rad nastavi promišljati i valori- zirati. Međunarodna konferencija, održana u čast njezinu životu i radu, okupila je domaće i inozemne stručnjake koji su u izlaganjima i raspravama obuhvatili teme bliske istraživačkim interesima Marijane Kovačević. Konferencija je organizirana u suradnji Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, Odsjeka za povijest umjetnosti i Centra za istraživanje srednjovjekovne ba- štine Jadrana Sveučilišta u Rijeci, Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Cam- bridgeu, Odjela za kulturnu baštinu: arheologija, povijest umjetnosti, film i glazba Sveučilišta u Padovi, te Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru.7 Predsjednica Organizacijskog odbora, izv. prof. dr. sc. Ana Mišković, istaknula je kako je skup po- služio kao prostor sjećanja, ali i kao platforma za nova promišljanja, čime je dodatno naglašena važnost doprinosa koji je doc. dr. sc. Kovačević ostavila svojoj disciplini. U trodnevnom programu okupili su se domaći i inozemni znanstvenici i struč- njaci koji iz različitih perspektiva istražuju predmete izrađene od plemenitih meta- la – od njihovih umjetničkih, obrtničkih i simboličkih vrijednosti do suvremenih pristupa proučavanju, dokumentiranju, restauriranju i očuvanju. Na konferenciji su sudjelovali istraživači iz Hrvatske, Engleske, Portugala, Italije, Malte, Švicarske

rođenja akademika Ive Petriciolija...

i Cipra čime je potvrđen međunarodni karakter skupa i važnost teme u okviru eu- ropske kulturne baštine. Uz pozvano predavanje, održana su ukupno 24 izlaganja posvećena pitanjima obrade i zaštite plemenitih metala, s posebnim naglaskom na metodologiju istraživanja, interdisciplinarnu suradnju te izazove povezane s oču- vanjem složenih i povijesno vrijednih predmeta. Zbog iznimnih zasluga u procesu repatrijacije procesijskog križa, koji je 1974. godine otuđen iz samostana Sv. Frane, Marijana Kovačević posmrtno je 2024. godine nagrađena Grbom Grada Zadra. Istu je nagradu primio i prof. dr. sc. Donal Cooper, jer su zajedničkim istraživanjem do- prinijeli identifikaciji i kasnijem povratu otuđenog križa u samostan Sv. Frane u Za- dru. Budući da nije mogao sudjelovati na svečanoj dodjeli u listopadu 2024. godine, gradonačelnik Grada Zadra, Branko Dukić, svečano je uručio Grb Grada Zadra dr. Donalu Cooperu, uglednom znanstveniku sa Sveučilišta u Cambridgeu, na početku međunarodne konferencije na Sveučilištu u Zadru. Na otvorenju konferencije nazočio je i Marijanin jedanaestogodišnji sin Jere s članovima obitelji, koji je danas iznimno ponosan na svoju mamu i na njezine zaslu- ge u povratku križa zajednici kojoj je posvetila svoj rad. Mare, nisi zaboravljena – i dalje nas nadahnjuješ, onako kako si to činila i za života!

BILJEŠKE 1 MARIJA STAGLIČIĆ, Ivo Petricioli (1925. – 2009.), Kvartal: kro- vođenja – „Crkva sv. Stošije na Puntamici” i „Male zadarske crkve” nika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, Vol. 6/1-2 (2009.), 6–7. u povijesnoj jezgri Zadra – koja su vodile povjesničarke umjetno- 2 Autori izložbe bili su Pavuša Vežić i Antonija Mlikota s Odjela sti i licencirani turistički vodiči Zrinka Brkan Klarin i Luca Bašić. za povijest umjetnosti, te Mihaela Šimat i Tomislav Blažević iz Izložba je bila otvorena od 29. travnja do 16. svibnja 2025. godine. Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru. Likovni postav osmi- 5 Obiteljski arhiv Radulić, Zadar (OAR), Rodni list Ksenije Radu- slili su Nevena Štokić iz Galerije umjetnina Narodnog muzeja u lić; PAVUŠA VEŽIĆ, U sjećanje profesoru Kseniji Radulić, Go- Zadru, Robert Maršić iz Arheološkog muzeja i Edi Modrinić iz dišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 1 (1975.), 257–258; Državnog arhiva u Zadru. KSENIJA RADULIĆ, MILJENKO DOMIJAN, Zaštita spomeni- 3 Zbirka Ivo Petricioli koju čini nekoliko stotina fotografija i nega- ka kulture u Zadru 1954. – 1974., Zadarska revija, 3-4 (1976.), tiva, koju je obitelj darovala Odjelu za povijest umjetnosti, danas 235–254; TINA TOPIĆ, Zadarska konzervatorica Ksenija Radu- je digitalizirana zahvaljujući dragovoljnom i predanom radu Ro- lić, diplomski rad, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2023. berta Maršića, dokumentarista i arheologa zaposlenog u Arheo- 6 IVAN JOSIPOVIĆ, Uspomeni vremena sretnog – in memoriam loškom muzeju u Zadru. Marijani Kovačević, Ars Adriatica, 6 (2016.), 284–288. 4 U popratnom programu, Udruga turističkih vodiča Zadra „Do- 7 Više o programu i konferenciji na linku: https://conference. nat” organizirala je, tragom njegovih istraživanja, dva tematska unizd.hr/precious-metals (pristupljeno 27. 9. 2025.).

Djelo je objavljeno pod uvjetima Creative Commons Autorstvo 4.0 Međunarodne licence (CC BY 4.0), koja omogućava korisnicima umnažanje, redistribuiranje, mijenjanje i prerađivanje materijala u bilo koju svrhu, pa i komercijalnu, uz uvjet ispravnog navođenja autorstva i izvora: https:// creativecommons.org/licenses/by/4.0/.

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

Slični članci

1-10 od 78

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.