Skip to content
아드리아 예술: 미술사와 건축 연구 저널 Search

The Altar of St Jerome in the Church of St Simeon at Zadar and the Bettamelli Workshop

DOI 10.15291/ars.449

Download PDF

Vol. 2 (2012)

Open access

Article metrics

  • 3 412 Abstract views
  • 1 248 PDF downloads
  • 12 Downloads per day
  • 164 Downloads this month
Based on the book, the full title of which is Registro delle Administrationi de Signori Governatori di San Gerolimo della Nation Oltramarinna in Dalmatia et Albania, this paper discusses the altar of St Jerome in the church of St Simeon at Zadar. It is already known that the altar was commissioned and maintained by the confraternity of Croatian and Albanian soldiers (Croatti a cavallo and Soldati Albanesi) founded in 1675 at Zadar, who were in the service of the Venetian Republic. New archival research has established that on 26 September 1694 the confraternity authorized the expense of 200 silver ducats intended for two Venetian carvers, the Bettamelli brothers, as a down payment for the making of the altar. The work on the altar began in April 1696 and several local master craftsmen took part in it: Zanotti, Rodo and Radičić, as well as smith Rosini. Since the Bettameli brothers, the makers of the altar of St Jerome, are not mentioned in the records by their first names, it should be noted that an altar-maker of the name of Alberto Bettamelli from Venice was responsible for the construction of the high altar and its tabernacle in the cathedral of St Maurus at Maniago (Friuli), as we learn from a contract made in 1693. Alberto Bettamelli also made the tabernacle in the parish church at Marsure (Aviano, Friuli). Bortolo Betamelli (Bettamelli), a tagliapietra, is mentioned between 1646 and 1682 in the ledgers containing contracts of apprenticeship to various sculptors, stone-cutters and carvers kept by the Giustizia Vecchia, a magistracy which supervised the activities of Venetian guilds. Two tabernacles have been attributed to the Bettamelli workshop: one on the high altar of the parish church at Maniago Libero (Maniago, Friuli) of 1694, and one in the parish church at Provesano (Friuli). Based on the records about the construction of the altar of St Jerome, it can be suggested that the coat of arms (composed of a cartouche with a shield emblazoned with a left-facing rampant lion and the initials C.C.S.F. above) depicted on the east pillar of the altar base, previously linked to the members of the Civran family, refers to Šimun Fanfogna (Zadar, 7 April 1663 - Lendinara, 6 March 1707), a Zadar nobleman and distinguished commander in the Venetian army who was the caretaker of the altar. The altar of St Jerome together with the surrounding area inside the church aisle - also called the chapel of St Jerome - represented an isolated unit delineated by a balustraded rail which could be used separately from the rest of the church, on certain occasions and festivities, by the members of the confraternity as well as the representatives of local and regional Venetian government at Zadar, and ecclesiastical and other dignitaries. Numerous works on the decoration of the altar and chapel of St Jerome were carried out throughout the whole of the eighteenth century and large numbers of local craftsmen skilled in different arts were engaged in them. Over a number of years, the Registro mentions the builders Antonio Piovesana (1742) and Antonio Bernardini (1789), the altar-maker Girolamo Picco (1756), the marangon Domenico Tomaselli (1743), blacksmith Antonelli (1744) and the goldsmiths Zorzi Cullisich (1738), Nicolò Giurovich (1752) and Giuseppe (Josip) Rado (1755). A number of other interesting pieces of information concerning the decoration of the altar and the activity of the confraternity of St Jerome is also presented.
Zadar, the church of St Simeon, altar of St Jerome, the Bettamelli workshop, seventeenth century
Sections
  1. Abstract
  2. Bilješke
  3. Literatura
  4. References

Bojan Goja Oltar Sv. Jeronima u crkvi Sv. Šime u Zadru i radionica Bettamelli Bojan Goja Izvorni znanstveni rad Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine Original scientific paper Konzervatorski odjel u Zadru Primljen / Received: 22. 12. 2011. Ilije Smiljanića 3 Prihvaćen / Accepted: 4. 3. 2012. HR - 23 000 Zadar UDK: 726.591(497.5 Zadar)”16”

U radu se na temelju arhivskih podataka govori o oltaru Sv. Jeronima u crkvi Sv. Šime u Zadru. Od ranije se zna da je oltar dala podići i o njegovu se uređenju brinula bratovština hrvatskih i albanskih vojnika (Croatti a cavallo i Soldati Albanesi) u službi Mletačke Republike, osnovana 1675. godine u Zadru. Novim je arhivskim istraživanjima utvrđeno da je dana 26. rujna 1694. godine bratovština odobrila izdatak u iznosu od 200 srebrnih dukata, namijenjenih venecijanskim klesarima braći Bettamelli kao predujam za izradu oltara te da su radovi na njegovu podizanju započeti u travnju 1696. godine. Na temelju zapisa o gradnji oltara iznijeta je pretpostavka da se grb na istočnom pilastru stipesa oltara, ranije povezivan s predstavnicima obitelji Civran, odnosi na zadarskog plemića i istaknutog zapovjednika u mletačkoj vojsci, Šimuna Fanfognu (Zadar, 7. travnja 1663. - Lendinara, 6. ožujka 1707.) koji je obavljao i dužnost prokuratora oltara. Brojni radovi na uređenju oltara i kapele Sv. Jeronima obavljani su i tijekom čitavog 18. stoljeća, a na njima su bili uposleni brojni mjesni majstori različitih struka: graditelji Antonio Piovesana (1742.) i Antonio Bernardini (1789.), oltarist Girolamo Picco (1756.), marangon Domenico Tomaselli (1743.), kovač Antonelli (1744.) te zlatari Zorzi Cullisich (1738.), Nicolò Giurovich (1752.) i Giuseppe Rado (1755.). Donose se još neke zanimljivosti vezane uz uređenje oltara i djelovanje bratovštine Sv. Jeronima.

1. Oltar Sv. Jeronima, Zadar, crkva Sv. Šime (foto: Z. Alajbeg, ljubaznošću Zadarske nadbiskupije) Altar of St Jerome, Zadar, church of St Simeon

Bojan Goja: Oltar Sv. Jeronima u crkvi Sv. Šime u Zadru... Ars Adriatica 2/2012. (203-216)

Prema njima radovi na izgradnji oltara Sv. Jeronima pukovnik Fanfogna nosi u Veneciju 200 dukata, što je odvijali su se sljedećim redom (Prilog). Dana 26. rujna ostatak od ukupne dogovorene cijene od 1000 dukata.12 1694. godine bratovština je odobrila izdatak u iznosu Dana 27. ožujka pristupilo se radovima razgradnje starog od 200 srebrnih dukata namijenjenih venecijanskim oltara na kojima su bila uposlena dva majstora i četiri klesarima braći Bettamelli kao predujam za izradu radnika, a u ožujku i travnju nabavljen je i materijal oltara. Novci su poslani u Veneciju tek 17. siječnja (pijesak i kamen) potreban za gradnju. U travnju 1696. 1695. godine brodom Marca Bognola. 3. rujna 1695. godine radovi su u punom jeku, nabavlja se različiti godine posredovanjem izvjesnog Cavalettija poslano je materijal (pijesak, olovo, željezne ploče, bakrene spone). majstorima u Veneciju još 60 dukata, a istoga dana, opet Spominje se istovar 32 sanduka i četiri stepenice, te još preko Marca Bognola, dodatnih 40. Dana 6. prosinca drugih deset dijelova koje se unosi u crkvu. Iz gradske 1695. godine preko conte Callifija isporučeno je još 180 lučice Foše prenosi se u crkvu pijesak, nabavlja se dukata. Čini se da su tada pojedini dijelovi oltara već željezo. Isplaćuje se majstorima za put i brodarinu. izrađeni jer se 3. veljače 1696. godine spominju troškovi Nakon svih navedenih radnji, dana 13. travnja 1696. njihova ukrcaja u brod. Istoga dana šalje se u Veneciju godine započeti su radovi na podizanju oltara. Potom se 12 sanduka. Uskoro, 21. veljače stigli su u crkvu prvi ponovno navode troškovi za razni materijal, spominju se dijelovi oltara - spominje se iskrcaj sanduka s kamenom majstori Zanotti, Rodo i Radičić i njihovi radnici, kovač te četiri stepenice i ostali materijal. Dana 8. ožujka Rosini izrađuje 52 spone, a dva vojnika nose drvenu građu. 23. travnja 1696. godine isplaćuju se majstori iz Venecije (možda su među njima bila i braća Bettameli) za posao obavljen prema dogovoru, te za troškove njihova dolaska, boravka, hrane i povratka. Spominje se i nacrt oltara. U travnju se navode i daljnji troškovi za ishranu majstora i radnika kao i za materijal. Ostaci pokojnika pronađeni u iskapanjima za temelj oltara prenose se na Campo Santo u crkvu Sv. Frane. Dana 16. svibnja 1696. godine plaćeno je nekom Cerigotu za prijevoz oltara. Iz Venecije 7. srpnja brodom stiže pet stepenica, a čini se da je njihov broj donekle izmijenjen u odnosu na prvotni dogovor. Dana 19. travnja 1707. godine spominju se troškovi za sprovod generala Fanfogne, prokuratora bratovštine Sv. Jeronima, za kojega je izrađen i mrtvački odar (katafalk). Nekoliko godina kasnije, 31. prosinca 1711. godine, isplaćen je upravitelju bratovštine Sv. Jeronima ostatak od 150 dukata dobivenih od generala Fanfogne, tadašnjeg pukovnika i prokuratora oltara Sv. Jeronima (Prilog). Dakle, na temelju pisane građe iz Registra otklonjene su nedoumice oko vremena nastanka oltara Sv. Jeronima. Utvrđeno je i da su graditelji oltara braća Bettamelli iz Venecije, pa je ranije uočena sličnost zadarskog oltara s nekim njihovim projektima ipak opravdana. Budući da je - s obzirom na nepreglednu količinu mramornih oltara podignutih tijekom 17. i 18. stoljeća i ogroman broj majstora koji su u tome sudjelovali - venecijanska oltaristika još uvijek nedovoljno istražena tema, tako su i podaci o djelovanju oltarista i klesara iz obitelji Betamelli, kao i o njihovim djelima, u literaturi vrlo 2. Nacrt oltara sačuvan u spisima zadarskog samostana Sv. Krševana rijetki i tek fragmentarno istraženi unutar manjeg broja (foto: B. Goja) pojedinačnih studija.13 Svi njihovi do sada poznati radovi Design of the altar of St Jerome preserved in documents from the zabilježeni su u manjim mjestima na području Friulija, a monastery of St Chrysogonus at Zadar datiraju se u isto vrijeme kada se podiže i zadarski oltar.

U katedrali Sv. Maura u Maniagu (Friuli) oltarist Alberto postavljenog na kartušu prikazan uspravljeni lav Bettamelli iz Venecije na temelju ugovora sklopljenog okrenut ulijevo, a iznad uklesani inicijali C. C. S. F. 1693. godine podigao je glavni oltar sa svetohraništem, (sl. 3), odnosi na istaknutog ratnika u mletačkoj vojsci za iznos od 500 dukata.14 Alberto Bettamelli izradio je Šimuna Fanfognu (Zadar, 7. travnja 1663. - Lendinara, između 1701. i 1703. godine i svetohranište u župnoj 6. ožujka 1707.). Šimun je bio sin viteza Sv. Marka Frane crkvi u mjestu Marsure (Aviano, Friuli).15 Radionici Fanfogne, od kojega svi članovi njegove loze nose titulu Bettamelli pripisuje se i svetohranište u župnoj crkvi kneževa (conte) i Lucije Ljubavac. Još kao mladić stupa u u Provesanu (Friuli).16 Bortolo Betamelli (Bettamelli) vojnu službe Republike, a već u Morejskom ratu (1684.- tagliapietra između 1646. i 1682. godine u knjigama 1699.) postaje zapovjednik mletačke vojske iz Dalmacije ugovora o šegrtovanju kod kipara, kamenoklesara i u kopnenim i pomorskim bitkama na području rezbara, vođenih unutar Giustizie Vecchie, magistrature Dalmacije, te u Albaniji i Levantu. Zbog velikih zasluga koja je nadzirala djelovanje venecijanskih cehova, više u ratu imenovan je 14. lipnja 1696. godine višim vojnim je puta zabilježen kako, poput brojnih drugih klesara, zapovjednikom mletačke vojske (sargente maggiore uzima u nauk dječake koji su kod njega izučavali di battaglia). Nakon mira u Srijemskim Karlovcima kamenoklesarski zanat.17 U kakvom su mogućem 1699. godine vraća se u Dalmaciju te zastupa mletačku obiteljskom ili rodbinskom odnosu bili Alberto i Bortolo stranu u pregovorima oko razgraničenja novoosvojenog Bettamelli nije za sada poznato. Već je navedeno i da je teritorija (acquisto nuovo). Dana 22. svibnja 1706. godine radionici Bettamelli pripisano svetohranište smješteno mletački ga je Senat unaprijedio u čin generala (sargente na stipesu glavnog oltara u župnoj crkvi u mjestu generale di battaglia) - najviši čin mletačke vojske. Maniago Libero (Maniago, Friuli) iz 1694. godine.18 Tijekom rata za španjolsku baštinu od 1701. do 1714. Njima bi se mogao pripisati i pripadajući stipes ukrašen godine kao zapovjednik je s 8000 mletačkih vojnika jednakim motivom kao i predoltarnik na oltaru Sv. poslan na područje donjeg toka rijeke Po. Oboljevši Jeronima. Vjerojatno je iz iste obitelji i klesar Antonio od malarije, umire u Lendinari (Rovigo). Dvije godine Bettinelli koji je, zajedno s klesarom Gerolamom potom tijelo mu je preneseno u rodni grad i pokopano Vivianijem i Andreom Cominellijem, naveden 1692. u benediktinskoj crkvi Sv. Marije u Zadru, gdje mu je godine kao član odbora zaduženog za procjenu količine podignut i nadgrobni spomenik s poprsjem.20 materijala koji, pri gradnji nove kapele i oltara Sv. Grb obitelji Fanfogna sastavljen je od vodoravno Dominika u crkvi S. Giovanni e Paolo, nisu upotrijebila razdijeljenog zlatno-crnog štita unutar kojega stoji braća klesari Giovanni Battista i Giuseppe Lucchesi, uspravljeni crno-zlatni lav okrenut udesno.21 S obzirom tada uposleni na tom projektu izvođenom prema nacrtu da heraldička znanost pri sastavljanju grbova primjenjuje arhitekta Antonija Gasparija.19 strogo određena pravila, razlike u izgledu grba na oltaru Ovdje još jednom treba upozoriti na uočene sličnosti (kod kojega nema vodoravne podjele a uspravljeni je lav dekoracije predoltarnika na oltarima koje je u koparskoj okrenut ulijevo) od heraldički propisanog grba obitelji Katedrali podigao Giovanni Zuliani s predoltarnikom na Fanfogna mogu se objasniti nedostatkom preciznijeg nacrta oltaru Sv. Jeronima i onim na nacrtu oltara sačuvanom u koji je klesaru trebao poslužiti kao predložak pri njegovoj spisima zadarskog samostana Sv. Krševana i protumačiti izradi.22 Može se pretpostaviti da su, nastojeći potvrditi da ih kolanjem i preslikavanjem istih nacrta koje su se grb odnosi na njihova istaknutog člana i prokuratora oltarističke radionice svojim razgranatim djelovanjem oltara u vrijeme njegove izgradnje, pripadnici bratovštine distribuirale u različite prostore diljem Republike. Zbog naknadno po gradnji žrtvenika uz grb dali uklesati i slova navedenih se razloga nacrtu oltara iz spisa samostana Sv. za koja držim da bi se mogla pročitati kao: „C[ONTE] Krševana ipak ne bi mogao sa sigurnošću odrediti autor. C[OLONNELLO] S[IMEONE] F[ANFOGNA]’’. To je i upozorenje da ponekad niti izrazita sličnost ne Novi arhivski podaci u odnosu na Ferranteove i može biti dovoljan argument da se pojedini oltar pripiše Bianchijeve podatke donose novosti i u svezi vremena određenom majstoru ili radionici, ali ne treba isključiti nastanka oltara, koje je potrebno dodatno protumačiti. niti situacije kod kojih se na jednom oltaru, u dužem S obzirom da se oltar Sv. Jeronima u tadašnjoj crkvi Sv. razdoblju njegove gradnje, može izmijeniti više izvođača, Stjepana spominje već u vizitaciji nadbiskupa Ottaviana od kojih u krajnjem izgledu oltara može sudjelovati Garzadorija iz 1627. godine, a prema podacima iz svaki sa svojim posebnim autorskim doprinosom. vizitacije nadbiskupa Evangeliste Parzagha iz 1675. Na temelju iznesenih arhivskih podataka može se godine o njemu se skrbi bratovština vojnika, može se pretpostaviti da se grb na istočnom pilastru (ranije zaključiti da je bratovštini dodijeljen odmah po njezinu povezivan s obitelji Civran) na kojem je unutar štita osnivanju. Budući da se u Matrikuli ove bratovštine

Bojan Goja: Oltar Sv. Jeronima u crkvi Sv. Šime u Zadru... Ars Adriatica 2/2012. (203-216)

tijekom 1735. i 1736. godine spominju radove na kapeli Sv. Jeronima.23 Možda je pritom dotjerivan i novi oltar Bettamellijevih koji tada još uvijek u svim dijelovima nije morao biti sasvim dovršen. Da se oltar tih godina neprekidno ukrašavao i održavao svjedoči i od ranije poznat podatak da je 1742. godine slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri obnovio oltarnu sliku s prikazom Sv. Jeronima, koja je tada bila već u prilično lošem stanju.24 Iste godine, 10. lipnja, zadarski graditelj Antonio Piovesana radio je popravke na vanjskom licu crkvenog zida na koji je prislonjen oltar.25 Naredne je godine na opremanju i uređenju kapele i oltara uposlen marangon Domenico Tomaselli. Najprije je u svibnju nabavljena drvena građa, koja je potom iz skladišta prebačena u njegovu radionicu. Dana 22. prosinca plaća se marangonu Tomaselliju za izradu ormara te za jednu dasku kojom je obložena predela oltara. Iduće godine, 26. ožujka, kovač Antonelli napravio je za taj ormar sav potreban okov. Dana 6. srpnja 1744. godine marangon Domenico Tomaselli popravio je strop kapele, te zaštitio oltarnu sliku (možda upravo i zbog radova na stropu).26 U idućem je desetljeću oltarist Girolamo Picco plaćen jer je u oltar ugradio kustodiju s relikvijama Sv. Jeronima.27 Relikvijar je nešto ranije nabavljen u Veneciji a za njega je izrađen i poseban mramorni spremnik.28 Oltar i kapela bili su, 3. Grb Šimuna Fanfogne na oltaru Sv. Jeronima, Zadar, crkva Sv. Šime (foto: B. Goja) izgleda, i u narednim desetljećima prilično dotrajali Coat of arms of Šimun Fanfogna on the altar of St Jerome, Zadar, pa su tijekom 1766. godine bili izvođeni opsežni church of St Simeon građevinski radovi na njihovu održavanju i ojačavanju, posebno usmjereni na popravke zidova i stropa.29 U govori kako je ona najprije restaurirala i gotovo obnovila rujnu 1771. na kapeli se popravljaju strop i kolonade.30 svoj oltar u crkvi Sv. Šime, čini se vjerojatnim da je taj Tijekom kolovoza 1776. godine kapela se opet popravlja stariji oltar Sv. Jeronima, iako već obnovljen odmah zbog problema s vlagom.31 Na kapeli i oltaru ponovno po njezinu osnivaju, nakon daljnjih dvadesetak godina se 1789. i 1790. godine provode vrlo opsežni građevinski bio već dotrajao i u lošem stanju pa je odlučeno da se radovi koje je vodio protto Antonio Bernardini.32 podigne novi, što je i napravljeno od 1694. do 1696. Tijekom 1789. i 1790. godine iz Venecije su godine. Ne znamo sa sigurnošću od kojega je materijala dopremljena tri kipa (vjerojatno anđela) koja su se imala bio izgrađen taj stariji oltar, demontiran u ožujku 1696. postaviti u vrh oltara, a nedostajala su još od vremena godine, no mogu se pretpostaviti različita rješenja uz njegove izgradnje. Iako to zapisi izravno ne potvrđuju, napomenu da se pod oltarom mogu podrazumijevati i kipovi su vjerojatno bili izrađeni od drva, jer su naknadno samo stipes, predoltarnik i menza bez nadgrađa. Ako dorađivani kako bi izgledali poput mramornih i na taj je samo donji dio staroga oltara (stipes, predoltarnik način bili usklađeni s oltarom.33 Ti bi anđeli mogli biti oni i menza) bio izgrađen od kamena, na njemu je mogao kipovi koji se (uz uređenje stropa i stepenica, te stupiće biti postavljen i drveni retabl ili neki kip ili slika. kojima se treba ograditi kapela) spominju i u članku 10. Naravno, moguće je i da je čitav oltar većim dijelom Matrikule34 datirane u vrijeme 1692.-1694. godine te znači bio od kamena (poput obližnjih oltara sa slikama Sv. da je već tada, u nacrtu nastalom u radionici Bettameli, Stjepana i Sv. Lucije), a ne treba isključiti niti mogućnost predviđeno njihovo postavljenje na oltar, što se potom da je na njemu djelomično bio upotrijebljen i mramor. odužilo idućih gotovo stotinu godina. S druge strane, ne Ferranteov navod koji nas može donekle zbunjivati - da mora značiti da nisu u međuvremenu postavljeni i neki je bratovština novi mramorni oltar podigla oko 1736. drugi kipovi koji su tijekom godina propali pa ih je bilo godine - može se protumačiti sa zapisima iz Registra koji potrebno zamijeniti novima.

Upravo bi se na temelju brojnih podataka o raznim kolonadama crkve Sv. Šime Slike su tijekom 1793. radovima na uređivanju, popravljanju i održavanju godine naručili prokuratori svečeve škrinje, a bratovština oltara koji su obavljani kroz dugi niz godina moglo je u troškovima njihove nabave trebala sudjelovati u objasniti zašto su postojali različiti podaci o vremenu onom dijelu gdje su naručene slike imale ukrašavati njegove izgradnje. lukove nad kolonadama njezine kapele.45 Prekrivanje Osim podataka o izgradnji i uređivanju samoga slobodnih zidnih površina crkvenih lađa, svodova, oltara, u Registru su zapisivani i drugi izdaci bratovštine kapela i svetišta slikama bilo je uobičajeno u Veneciji namijenjeni njegovu opremanju. U godini 1793. a ista se pojava, iako u skromnijoj mjeri, susreće i u zabilježena je nabava dvaju novih visećih srebrnih drugim zadarskim crkvama, pa su se na ovaj način i u svijećnjaka izrađenih u Veneciji, na račun velikog crkvi Sv. Šime slijedile venecijanske navike ukrašavanja starog srebrnog svijećnjaka koji je odlukom bratovštine crkvenih prostora.46 rastaljen.35 Ovi se svijećnjaci i danas čuvaju u crkvi U historiografskom smislu, a što može biti korisno Sv. Šime a označeni su natpisima unutar ovalnih i za neka buduća istraživanja ustrojstva i djelovanja ove medaljona: Scola millitar / S. Gierolamo / Fu rifatte l’ bratovštine, treba još napomenuti da se u Registru u Anno 1793.36 Stari bi rastaljeni svijećnjak mogao biti različitim situacijama, najčešće oko uređivanja grobnica, onaj koji je za bratovštinu 1691. godine, za vrijeme troškova sahrane i skrbi o članovima njihovih obitelji, uprave generalnog providura Alessandra Molina (1689.- tijekom gotovo svih godina navode i brojni drugi 1692.), izradio zlatar Stefano Piazza (? - Venecija, 28. njezini pripadnici, većinom obični vojnici ali i mnogi rujna 1703.).37 Kada govorimo o zlatarskim predmetima dužnosnici, te niži i viši časnici.47 Među njima je kao treba napomenuti da se u Registru osim Stefana Piazze član bratovštine naveden i poznati austrijski general, spominju i drugi zadarski zlatari koji su radili za vojni guverner Dalmacije i Albanije, barun i feldmaršal bratovštinu. Zlatar Zorzi Culissich dana 28. rujna 1738. Matija Rukavina (1737.-1817.) kojemu su članovi 1801. godine bio je plaćen jer je ulaštio svijećnjak.38 Krajem godine u znak zahvalnosti darovali sliku ukrašenu 1752. godine zlatar Nikola Đurović (Nicolò Giurovich) srebrom i kristalom unutar drvena okvira.48 O visokom za bratovštinu je izradio (ili popravio) svijećnjak.39 stupnju njezine društvene odgovornosti i brige koju Izvjesni zlatar Rado uredio je 1755. godine oltaru je bratovština vodila o djeci nižih časnika i vojnika pripadajući kalež.40 Taj bi zlatar mogao biti Giuseppe svjedoči i podatak iz 1793. godine iz kojeg saznajemo da (Josip) Rado koji je 1763. godine bio gaštald i dekan im je osiguravala i učitelja koji ih je podučavao čitanju, bratovštine zlatara u Zadru.41 pisanju i računanju.49 Ovdje izneseni i analizirani podaci Inače, svoju je srebrninu bratovština čuvala u dopunjuju naša saznanja o oltaru Sv. Jeronima u crkvi posebnom sanduku koji je 1763. godine dala popraviti i Sv. Šime, koji je uz veliko zalaganje i pažnju svojih ojačati željeznim okovom i bravama, a tom je prigodom članova svojemu zaštitniku dala podići bratovština sanduk obojen i ukrašen natpisom i nekim likom, hrvatskih i albanskih vojnika u službi Mletačke vjerojatno prikazom Sv. Jeronima.42 Republike sa sjedištem u Zadru. Kod navođenja raznih radova na održavanju, ukrašavanju i opremanju oltara Sv. Jeronima često se koristio i izraz “kapela Sv. Jeronima”, pa se može ustvrditi da je oltar zajedno s okolnim prostorom unutar crkvene lađe predstavljao posebnu cjelinu ograđenu pregradama i stupićima, koju su pripadnici bratovštine - zajedno s predstavnicima lokalne i pokrajinske mletačke vlasti u Zadru, te crkvenim i drugim uglednicima - u određenim prigodama i svečanostima mogli koristiti odvojeno od ostalog crkvenog prostora, komunicirajući s njom i posebnim ulazom kroz obližnja bočna crkvena vrata.43 Treba reći i da je bratovština u čitavom razdoblju vođenja Registra koristila i prostor današnje sakristije, za koji je plaćala najam bratovštini Gospe Varoške.44 Uz brojne druge podatke iz Registra vezane za uređenje kapele i oltara Sv. Jeronima vrijedan je spomena i onaj u svezi ukrašavanja slikama zidova nad

Bojan Goja: Oltar Sv. Jeronima u crkvi Sv. Šime u Zadru... Ars Adriatica 2/2012. (203-216)

Prilog

Župni ured crkve Sv. Šime, Zadar, REGISTRO DELLE […] ADMINISTRATIONI DE SIGNORI SIGNORI 5. Aprile 1696. Per portar la terra rossa alla chiesa […] GOVERNATORI DI SAN GEROLIMO DELLA 9. Aprile 1696. Per una barca di Sabion à quelli di NATION OLTRAMARINNA IN DALMATIA ET Uglian […] ALBANIA (dalje: REGISTRO). 12. Aprile 1696. Per Case trentadoi spedite con Cirigoto con li Maestri L 96 […] […] Bona Valuta 26. Settembre 1694. Alli Fratteli Battameli Tagliapietre Per Peota per far portarli alla peota L 8 Bona Valuta […] in Venetia per capara del Altar ducati 200 d’Argento - L Per numero 60 Piombo à […] - 1820 = - Per numero 114 Lameta di Fero à […] 17. Gennaio 1695. Spediti à Venetia con Patron Marco Per far Condur alla barca - L - = 15 Bognolo per dar alli Bettameli per l’altar ducati 200 Numero 200 Scagiola à L 15 il deto L 30 - L - 45 = - d’Argento - L - 1820 = - Numero 4 Arpesi di Rame e Fattura L 12:12 Buona 17. Gennaio 1695. Per nolo d’ essi al detti ducati 1 L - 9 Vauta - L - 19 = - 7 =-2 Per discarico di 32 Casce e quattro Scalini à L 2 […] sottosopra al Confratello (?) e Compagni (REGISTRO, 3) Per porto in Chiesa d’Altri pezi dieci - L - 8 = - Per portadura dalla Fosca in Chiesa d’ una barca di […] Sabion - L - = 10 3. Settembre 1695. Spediti alli (?) Tagliapiera per mano Per portadura del fero - L - = 4 de Signor Cavaletti ducati 60 - L - 546 = - Per far Spacar La Capella - L - = 10 3. Settembre 1695. Al Stesi con Patron Marco Bognolo Contadi alli Maestri per Li giorni che Sono trattenuti ducati 40 - L - 364 = - per Viagio e nolo à L 7 a giorno - L - 45 = 10 6. Decembre 1695. Per l’Altar col Signor Conte Califfi 13. Aprile 1696. Principiorono il lavoro del Altar i ducati 180 d’ Argento - L - 1638 = - Maestri e li principio […] 3. Febbraio 1696. Per Imbarco d’ alcuni matteriali dell Spesarli […] Altar Avisa il Signor Sileti con Lettere haver speso L 30 Per pietre Cotte e tavele L 34: -4 di Buona Valuta […] di bona valuta - L - 45 = 48 = -6 3. Febbraio 1696. Spediti con Cirigoto Case dodeci Per due barche di Sabion à qualli di Uglian […] 8=- 21. Febbraio 1696. Discarico di dete Casete di Pietre 20. Aprile 1696. Contadi alli Maestri Zanotti Rodo e condote in Chiesa - L - 9 = Radicich con li Manuali […] 21. Febbraio 1696. Discarico di Pietre Cotte e Tavele 500 Al fabro Rosini per far 52 arpesi […] -L-2= à due Soldati per portar il Legname […] 21. Febbraio 1696. Discarico di quattro Scalini - L - 8 = 23. Aprile 1696. Contadi alli maestri da Venetia per il 5. Marzo 1696. Portado (?) settecento piere cotte con lavor giusto l’acordato bacolo - L - 8 = - dal Sileti […] 18 […] 8. Marzo 1696. Per Saldo dell’ Altar portati dal Signor Per nolo loro per il ritorno […] 8 […] Coll: Fanfogna ducati 200 sono il resto di Ducati mille Per spesa della Boca ali deti nel Venir, Star, e ritorn[…] Acordati - L - 1820 = à Z 4 al giorno fra tutti due […] 27. Marzo 1696. Per disfar L’Altar vechio à due Maestri e per il disegno dell Altar presse (?) due Forma[…]io quattro Manuali et […] chiodi - L - 16 = - val[…] (?) 27. Marzo 1696. Per una barca sabion - L - 5 = - à […] 27. Marzo 1696. Per portadura del medesimo - L - 3 = - à quelli che hano dormito […] la stanza […] 3. Aprile 1696. A Cuclicani (?) che condurono sasi (?) […] N. 45 - L - 11 = - (REGISTRO, 4) […] (REGISTRO, 3 v.)

[…] […] Vino alli Mistri […] 19. Aprile 1707. Per il funerale per l’Eccellentissimo Vino alli Manuali […] Generale Fanfogna Procuratore della Scolla di San […] 40 oltre altre tante […] dal Signor Corponese […] Gerolimo […] Sardele e Granceuole per deti […] 19. Aprile 1707. Per […] e Catafalco e Manoali […] Calcina mota cinque à Z 11 […] Porta alla chiesa, e bagorla (?) (REGISTRO, 9 v.) […] Tavole Bucarine 22 […] […] Un Travo da Caro […] Adi 31. Dicembre 1711. Contadi al Gastaldo della Scolla à tre done c’ hano portato via il rovinato, e spese […] della Beata Vergine del Carmeni per resto e saldo delli Al Dozigovich (?) che porto in Campo Santo à San ducati 150 havuti dal quondam Generale Fanfogna all Francesco con Somari la Tera con osi da Morti cavati ora Collonello e Procuratore dell’ Altar di San Girolamo dalla medesima fondamenta del Altar […] come per decreto dell’ Eccellentissimo Signor Generale 16. Maggio 1696. Al Cerigoto per Nolo del Altar ducati Dolfino, 8. Marzo 1696. - come si legge dalla riceputa 40 […] […] Al deto Una Menzariola di Vin quartozi 16 […] (REGISTRO, 11 v.) Per una Bota Oglio […] […] 7. Luglio 1696. Per Cinque Scalini fatti venir da Venetia per il primo Scalin non Compreso nel Acordo dell Altar acordati ducati 20 d’Argento […] Carico d’essi à Vonolia (?) […] Kolla (?) per li Medesimi al Cerigoto ducati 2 […] Portadura d’essi dalla Peota alla Chiesa […] Per due giornate ad un homo, et una dona per levar il Sabion, Tera rosa, Sasi e rovinato arente le porte picole della chiesa […] […] (REGISTRO, 4 v.)

Bojan Goja: Oltar Sv. Jeronima u crkvi Sv. Šime u Zadru... Ars Adriatica 2/2012. (203-216)

Bilješke

1 Opsežan rad o unutarnjem uređenju i djelovanju bratovštine pretpostavlja da se može raditi o nekom drugom predstavniku Sv. Jeronima, utemeljen na analizi statutarnih odredaba njezine mletačke vlasti u Zadru. TOMIĆ, R., 2008., 110. Navedene Matrikule i pripadajućih spisa, napisale su Lovorka Čoralić i grbove na ovom mjestu neću dodatno analizirati osim onoga Nedjeljka Balić-Nižić. ČORALIĆ, L. - BALIĆ-NIŽIĆ, N., 2006., na istočnom pilastru koji u daljnjem tekstu dovodim u vezu 71-130. s istaknutim ratnikom i zapovjednikom mletačke vojske 2 FERRANTE, G., Vol I, 81; Ferranteov sam podatak donio u: Šimunom Fanfognom. U doktorskoj disertaciji prihvatio sam GOJA, B., 2006., bilješka 15, 127. navedena povezivanja pojedinih grbova s određenim obiteljima (osim grba na zapadnom pilastru, za koji se još uvijek ne 3 BIANCHI, C. F., 1877., 346. zna kojoj osobi ili obitelji pripada, ali držim da ga, poput 4 BIANCHI, C. F., 1877., 514. grba Šimuna Fanfogne, treba povezati s nekim od članova 5 BIANCHI, C. F., 1877., 351-352. bratovštine koji je mogao imati određenu bitnu ulogu u gradnji 6 ČORALIĆ, L. - BALIĆ-NIŽIĆ, N., 2006., 89. oltara ili je u to vrijeme obnašao neku od važnih dužnosti unutar bratovštine), dok sam natpis uz grb na istočnom pilastru 7 TOMIĆ, R., 2008., 110. O grbovima kojima je opremljen oltar pročitao kao „C. (ili G ?) C. S. F.’’. GOJA, B., 2010., 593-594. više u bilješci 10. 11 Župni ured crkve Sv. Šime, Zadar, REGISTRO DELLE ADMI- 8 Državni arhiv u Zadru, 336. Benediktinski samostan Sv. NISTRATIONI DE SIGNORI SIGNORI GOVERNATORI DI Krševana, kutija br. 2, n. 75, 1-19/14. SAN GEROLIMO DELLA NATION OLTRAMARINNA IN 9 GOJA, B., 579, 593-595; treba također naglasiti i sličnost DALMATIA ET ALBANIA (dalje: REGISTRO). Rubovi knjige predoltarnika ovoga oltara s onim na oltaru Raspeća iz djelomično su oštećeni od vlage pa je čitanje nekih dijelova po- koparske katedrale, datiranom u prvu polovinu 18. stoljeća jedinih zapisa otežano, stoga su doneseni fragmentarno. Zapi- i također pripisanom Giovanniju Zulianiju. ISTRIA CITTÀ si u Registru vođeni su od 14. travnja 1692. do 10. studenog MAGGIORI, 2001., 65. 1806. godine. Zahvaljujem na ljubaznosti i susretljivosti župni- 10 U navedenom opisu oltara, zbog boljeg razumijevanja daljnjeg ku crkve Sv. Šime don Josipu Lenkiću koji mi je omogućio ko- teksta, grbove nisam dovodio u vezu s pojedinim obiteljima rištenje Registra. i osobama pa ću to učiniti na ovom mjestu. Analizirajući 12 Budući da je s tim iznosom isplaćeno ukupno 680 dukata, grbove kojima je ukrašen oltar L. Čoralić i N. Balić-Nižić ostatak do ugovorenih 1000 možda se krije u nečitkim dovele su ih u vezu s ondašnjim mletačkim dužnosnicima dijelovima Registra. koji su bili zaslužni za osnivanje i rad bratovštine. Za grb 13 U literaturi se njihovo prezime susreće u više inačica no smješten uz postolje istočnog stupa, navode da predstavlja grb najčešće su: Bettamelli i Bettanelli. GOI, P., 1996., 96. generalnog providura Daniela Dolfina (1692.-1696.) u doba 14 BERGAMINI, G. - GOI, P., 1980., 56, 74, 212. kojega su potvrđene odredbe Matrikule i čiji je grb naslikan i na lijevoj strani njezine naslovnice. U grbu postavljenom uz 15 GOI, P., 1987., 123; GOI, P., 1988., 184. postolje zapadnoga stupa, na kojem je uspravljeni lav i natpis 16 GOI, P., 1988., 191. pročitan kao CCSP, prepoznale su grb generalnog providura 17 SERAŽIN, H. - KLEMENČIČ, M., 2004., 189, 191-193; Dalmacije Antonija Civrana (1630.-1633.) za čije je uprave SERAŽIN, H. - KLEMENČIČ, M., 2005., 207. 1632. godine u staru crkvu Sv. Stjepana prenesena raka Sv. 18 GOI, P., 1987., 151, 152. Šime. Grb na istočnom pilastru povezale su s generalnim providurom Pietrom Civranomu (1674.-1675.) u čije je doba 19 FAVILLA, M. - RUGOLO, R., 2007., 147. osnovana bratovština. Za onaj na zapadnom pilastru, autorice 20 HRVATSKI BIBLIOGRAFSKI LEKSIKON, 1998., 133; TOMIĆ, pretpostavljaju kako je moguće „da grb zapravo prikazuje R., 2008., 120. Adama i Evu kraj stabla spoznaje dobra i zla u zemaljskom 21 KOLUMBIĆ, J., 1979., 95; KOLUMBIĆ, J., 2005., 61. raju’’. ČORALIĆ, L. - BALIĆ-NIŽIĆ, N., 2006., 78, 79, 85, 88. 22 Na grbu kojim je ukrašen nadgrobni spomenik Šimunu R. Tomić prvi grb također vezuje uz generalnog providura Fanfogni u benediktinskoj crkvi Sv. Marije lav je okrenut Daniela Dolfina. Za drugi također navodi da predstavlja obitelj udesno pri čemu vodoravna podjela štita također nije Civran, no kako je u vrijeme generalnog providura Antonija naznačena. Civrana (1630.-1633.) prenesena raka Sv. Šime, a u vrijeme 23 „1735, 11. Luglio sin 21 detto. Spesi in manuali, mastri, e njegova sina generalnog providura Pietra Civrana (1674.- materiali per incartadure, et altri acconcij nella Capella di San 1675.) utemeljena bratovština, Tomić zaključuje da je teško Gerolimo da notar 66.16.’’ (REGISTRO, 19 v.) reći na koga se odnosi grb držeći vjerojatnijim da se ipak radi o Pietru Civranu. Grb na istočnom pilastru, s uspravljenim 24 GOJA, B., 2006., bilj. 15, 127. lavom i natpisom također pročitanim CCSP, prepoznaje kao 25 „10. Giugno (1742) Contati al mistro Antonio Piovesana per drukčiju inačicu grba obitelji Civran. Budući da na njemu aver investito, e incastato a sue spese il muro esteriore dietro nema providurske kape smatra da se on može odnositi i l’ Altare di S. Gierolimo - 50.’’ O Antoniu Piovesani, ako se na neke druge članove iste obitelji koji su obnašali dužnost radi o istoj osobi, vidjeti: PETRICIOLI, I., 1987., 544, 548. kneza i kapetana u Zadru. Četvrti grb nije identificirao već (REGISTRO, 21 v.)

26 „1743. 16. Maggio Zara. […] per spesi in Taole Veneziane Opera da farsi, di già intrapresa, come dà Scrittura posta in numero 37 sono onzie […]’’; Filza M: al numero 109. […].’’ (REGISTRO, 76.) „per portar dete taole dal Magazen alla Botega di mistro „1789. 11 Marzo. Ussiti dalla Cassa per la provista di due Milla Domenico Tomaselli marangon […]’’; Tavele, ad uso della Fabrica della Capella del Nostro Santo, „(22. Decembre 1743) per contati a mistro Domenico Tomaselli Nollo, e rasporto, come da Polizza in Filza […]’’; per fatura dell’ Armer cogl’ altri armereti sopra d’esso, e della „1789. 13 Giugno. Ussiti dalla Cassa per provedimenti fatti de tavola che copre la pradella dell’ Altar di S. Girolamo com in materiali, Ferramenta, Calcine, Sabioni, Noli, e Trasporti, il riceputa - 300.’’; tutto inserviente alla Riffabrica e ristauro della Capella di San „(1744-26 Marzo) - per contati al fabro Antonelli per tutta la Girolamo, stabilita […].’’ (REGISTRO, 76 v.) feramenta fatta per l’ armer, come in Polizza - 109:’’; „1789/ 30: Giugno. Ussiti dalla Cassa, per altra partita di „6. Luglio (1744) - spesi per accomodar il soffitto della Capella, Ferramenta proveduta, occorsa ai lavori intrapresi della et assicurar la Palla dell’ Altare, contati a Mistro Domenico Riffabrica della Cappella di San Girolamo, come da Polizza in Marangon, com in Polizza - 55:’’ (REGISTRO, 22 v.) Filza M: al numero 127. […]’’. […]’’; „1789/ 20: Luglio. Ussiti dalla Cassa, per provista ed altra 27 „5 detto (Ottobre 1756.) Per un reliquiario di San Girolamo spesi Calcina, Sabion, Morali, Cantinelle, Chiodi, Noli, e trasporti, il a Venetia come in riceputa di 20 Settembre scadente […], più tutto ad uso della Fabrica sudetta, come da Polizza in Filza M: per spese per il Conservatorio di marmo in Venetia come […].’’ al numero 128. […]’’; (REGISTRO, 28 v.) O oltaristu Girolamu Piccu vidjeti: GOJA, „1789/ 22: Luglio. Ussiti dalla Cassa, per pagati al Protto Antonio B., 2010., 152-165. Bernardini Capo d’ Opera della intrapresa Fabrica sudetta per 28 „7 detto (Ottobre 1756.) Al mistro Girolamo Picco per aver conto della Seconda Ratta, stabilita in Scritura, come da Polizza messo un regolon, è posto all’ altar di San Girolamo la Custodia in Filza M: al numero 129. […].’’ (REGISTRO, 77.) per la Santa Reliquia tra fattura, e spese giusto la riceputa […].’’ „1790: 23: Maggio. Ussiti dalla Cassa, per Zeccini quindeci (REGISTRO, 28 v.) pagati al Proto Antonio Bernardini, per resto, e saldo della 29 „24. detto (Maggio 1766.). Spesi in provedimento de Travi à Terza Ratta pattuita in Scritura 24: Febbraio 1788: M:V:, in riparo del Tetto della capella del Nostro Santo, in occasione del occasione della Rifabrica della Capella di San Girolamo, […].’’ ristauro, e rifabrica del Muro, che sostiene l’Altare del Santo (REGISTRO, 80.) come da Poliza in Filza […]’’; Antonio Bernardini iz Venecije 1780. godine radio je na „2. Giugno (1766.). Spesi in Tavole, e Chiodi per chiuder obnovi zadarske katedrale pa se vjerojatno radi o istoj osobi. l’Altare del Nostro Santo in occasione della rifabrica del muro PETRICIOLI, I., 1987., 549. sù di cui poggia l’Altare medesimo […]’’; 33 „1789/29: Settembre. Ussiti dalla Cassa per le trè Statuette „4. detto (Giugno 1766.). Spesi più per altri Travi quatro che in Scoltura ordinate in Venezia, per compimento al Cimiere servi à riparo dell’ Altare sudetto Come in Filza […]’’; dell’Altar di san Girolamo, mancante sin dal tempo della sua „20. detto (Giugno) (1766.). Spesi per Tavole otto Veneziane per Errezione, contati à conto, come da Polizza in Filza M: al accomodar il soffitto, e False della capella del Santo sudetto […].’’ numero 136 - 681.’’ (REGISTRO, 77.) (REGISTRO, 38 v.) „1790: 11. Luglio. Ussiti dalla Cassa, per contati al Capitan „12. Settembre (1766.). Spesi per Chiodi occorsi per assicurar il Zorzetto per due Casoni grezzi fatti in Venezia, per traddure à Soffito cadante della Capella del Nostro Santo […]’’; Zara le Trè Statue dell’ Altare, e Buone Grazie dei Fenestroni „detto (12. Settembre 1766.). Spesi in trasportar le Tavole, latterali, come da Poliza in Filza N: al numero 21: - 49.’’ e Travamenta che servirono à rippar l’Altare e Soffitto della (REGISTRO, 80 v.) Capella del Nostro Santo […]’’; „1790: 11. Settembre. Ussiti dalla Cassa, per Succadura, Tinta a „20. (Settembre 1766.). Spesi per Fatture da Marangon nel Marmo, Vernise e fattura fatta alle Trè Statue dell’Altare sudetto, Soffitto del Nostro Altare, e Banchette della Capella, come in come da Poliza in Filza N: al numero 24: - 144.’’ Filza […]’’; (REGISTRO, 80 v.) „detto (20. (Settembre 1766.). Spesi per Stuccar, Zesso, Colla, 34 ČORALIĆ, L. - BALIĆ-NIŽIĆ, N., 2006., 81, 93. e Fattura occorso per il Soffitto della Capella del Nostro Santo 35 „1793: 14: Agosto. Entrati in Cassa, per conto della Lampada come in Filza […]’’; grande di Argento fatta collare in Venezia per Ordine della „27. detto (Settembre 1766.). Spesi per Fatture da Tagliapietra Congregazione, con Parte presa li 3: Gennaro 1793:, per in assicurar, e accomodar l’Altare del Nostro Santo stuccar, e provederne due nuove; Essa Lampada netta di Tara pesò Onzie lustrar, come in Filza […].’’ (REGISTRO, 39.) Cento, e due, a L 11: d’ Onza vale Lire Buona Valuta Mille 30 „1771: 20: Settembre. Spesi per aver riparato il Soffitto, Volti, Cento Venti due, soldi 5:, formano monetta di Provincia Due Collonami, Laterali il tutto della Capella del santo, come appar Milla Quatro cento Quaranta Otto, Soldi 13:, come da Conto da Rota in Filza […].’’ (REGISTRO, 48.) auttentico dell’ Artefice in Venezia appare, e posto in Filza O: al numero 68 - 2448.’’ (REGISTRO, 85 v.) 31 „detto (1776.) 31: Agosto. Spesi per Tolle, mezzi Morali, Chiodi, e fatture da Marangon, e Tagliapietra, occorse nella Capella de 36 O ovim svijećnjacima vidjeti: KATALOG, 2004., 265 (Radoslav Santo à ripparo dall’ umido, […].’’ (REGISTRO, 48.) Tomić, kat. br. 174). 32 „1789. 26 Febraro. Ussiti dalla Cassa, per tanti contati (?) al 37 O zlataru Stefanu Piazzi vidjeti: GOJA, B., 2011., 149-158. Protto Antonio Bernardini capo d’ impressa della riffabrica 38 „1738 28 Settembre. All’ orefice Culissich per lustrar la lampada della Capella di S. Girolamo, per conto di prima Ratta, per d’ […].” (REGISTRO, 80.)

Bojan Goja: Oltar Sv. Jeronima u crkvi Sv. Šime u Zadru... Ars Adriatica 2/2012. (203-216)

39 „1753. 2: Maggio […] per pagati al’ orefice Nicolò Giurovich per „1773: 8: Marzo. Spesi per l’Affitto della Sagrestia, si paga argento impiegato nella Lampada, e fattura come in polizza sua annualmente all’ Altar della B. V. del Borgo in San Simeon, recevuta sotto il di 19: Decembre 1752. […].” (REGISTRO, 25 v.) come da nota […].’’ (REGISTRO, 49 v.) O zlataru Nikoli Đuroviću vidjeti u: KATALOG, 2004., 258-259 45 „1793. 8 Settembre. Ussiti dalla Cassa, per somministratti (Radoslav Tomić, kat. br. 168). ai Procuratori dell’ Archa della Chiesa di San Simeon, per 40 „1755. 14: Marzo […] per pagati all’ orrefice rado per l’ tangente toccata alla nostra Scola, nella provista fatta de Quadri acconcio del calice dell’ altar […].” (REGISTRO, 25 v.) Piturati per addornamento dei Sopravolti dei Collonatti all’ 41 O ovome zlataru vidjeti u: GOJA, B., 2011., 150, gdje je intorno del detto tempio, […].’’ (REGISTRO, 88.) Na žalost, navedena i starija literatura. ne znamo ništa o tome koje su teme bile zastupljene na ovim slikama kao ni tko je bio njihov autor. 42 „1763. primo: Marzo Spesi per ferramenta, Tolle, e Fatura in accomodar il Casson inserviente all’ argenteria dell’ Altare, 46 TOMIĆ, R., 2006., 57. come in Filza […]”; 47 Imena pripadnika bratovštine spominju se gotovo na svakoj „1763. 19: detto (Marzo) Spesi per Cantonali di ferro, due stranici Registra. Seratture con sue Chiavi Bertoelle, fattura da fabro il tutto 48 „1801. 20. Gennaro. Conatati dal Signore Generale Rukavina in addoperato nel Casson degl’ Argenti dell’ Altare, come in Filza obblazione della veneranda Scuola Fiorini 102 fanno Lire 144.’’ E numero 23 […].” (REGISTRO, 34.); (REGISTRO, 98 v.); „1763. 20: detto (Marzo) Spesi per Colorir il Casson dell’ „1802. 30. Settembre. Avuti da Sua Eccellenza Tenente Argenteria dell’ Altare, Iscrizione, et Imagine, come in Filza E Maresciallo Rukavina Confratello in dono Fiorini numero 18 numero 30 […].” come in filza al numero 189 - Lire 216.’’ (REGISTRO, 99.); 43 Sve radove i troškove na održavanju oltara, njegovu opremanju „1801. 4. detto (Novembre). Per un Quadro con fornitura te nabavi novog i uređivanju starog inventara na ovom je d’Argento, sua Suaza di legno di Giuda, suo Cristallo dedicato mjestu nemoguće navesti, jer bi to značilo donijeti prijepis al Sua Eccellenza Tenete Maresciallo Rukavina, fatto dalla gotovo čitavog Registra. (REGISTRO, 10 i dalje.) Izraz “kapela Congregazione di San Girolamo, giusto a parte presa per Sv. Jeronima” spominje se i u Matrikuli bratovštine te znači da acclamazione, e come appare da Polizza esistenti in Filza je ona i tada postojala kao zasebna cjelina. Vidjeti: ČORALIĆ, numero 155 Lire 630.’’ (REGISTRO, 101 v.). L. - BALIĆ-NIŽIĆ, N., 2006., 80, 81, 83. Nema sumnje da se u Registru spominje upravo Matija U prilog postojanja posebne kapele odijeljene pregradama Rukavina Bojnogradski (1737.-1801.), austrijski general koji svjedoči i zapis o novom izgledu kapele nakon radova na se 1794. godine istaknuo na talijanskom bojištu u ratu s preuređenju iz 1790. godine - „29. Settembre 1790. […] à Francuzima. Godine 1798. godine imenovan je prvim vojnim norma della nuova Costruzione del Soffitto, e Paretti della guvernerom nekadašnjih mletačkih posjeda Dalmacije i Capella Riffabricata di San Girolamo, […].’’ (REGISTRO, 80 v.) Albanije, a 1801. godine postaje feldmaršal. Rukavina je 24. U svezi budućih istraživanja navodim i da je u knjizi bratovštine lipnja 1797. godine u ime austrijskog cara Franje I. proglasio Sv. Sakramenta zapisano: „Adi 5 Marzo 1766 Zara.… Contati zauzimanje Dalmacije, a kada je s brodovljem uplovio u Zadar a Mistro Antonio Barbieri stucador, per stucar, e bianchir la upravo je u crkvi Sv. Šime održao govor na hrvatskom jeziku. Capella - =38:=8.’’ Misli se na kapelu Sv. Sakramenta. Je li isti U kolovozu iste godine zauzeo je i područje Boke Kotorske. U majstor mogao izraditi i štukature kojima su ukrašeni svodovi svojem se djelovanju isticao kao pobornik sjedinjenja Dalmacije bočnih kapela s oltarima Bezgrješnog Začeća Bl. Dj. Marije i s Banskom Hrvatskom. HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA, 2007., Varoške Gospe? [Župni ured crkve Sv. Šime, Zadar, S(antis)s(i)mo 465; PERIČIĆ, Š. T., 2006., 160, 162-165, 167. Sacramento]. 49 „1793: 5: Agosto. Ussiti dalla Cassa, per Mesi Sei di Stipendio 44 Navest ću samo neke od zapisa koji se odnose na najam sakristije. pagati al Maestro di Scola, dà leger, Scriver, e Conti, à „Adi detto (23. Marzo 1711) - Per conatati al Signor Bortolo istruzione de Figli de Bassi Uffiziali, e Soldati de Confratelli Ferrari, come Procuratore della B. V. del Borgo per l’affitto della della Scola della Nazione Oltramarina, e Croata, giusta la Parte Sagrestia di detta B. V., che tengono li medesima Confratelli ad’ 2: Gennaro 1792: M.V., come da Poliza in Filza O: al numero uso dell’ Altare di San Girolamo per le Supeletili e questi per 50 - 288.’’ (REGISTRO, 88.) anni quattro maturati li 17. Febbraio 1708. […].’’ (REGISTRO, 11 v.) „Adi 6. Aprile 1715. […] Contato al Signor Bortolo Ferrari come Procuratore della B.V. del Borgo l’ affitto che si pagha per la Sagrestia di San Girolamo per ani tre maturati […].’’ (REGISTRO, 12 v.) Nema sumnje da je ovdje navedeni prokurator bratovštine Gospe od Varoša onaj zadarski građanin Bortolo Ferrari zaslužan za nabavu srebrnog pokrova u luneti oltara Gospe od Varoša (datiranom između 1712. i 1749. godine) na kojem je dao urezati: „BORTOLO FERRARI’’. [KATALOG., 2004., 230, 232. (Radoslav Tomić, kat. br. 143)]. „(1744) 14 Maggio - per contati al Signor Gio. Batta Ferrari come Procuratore della B. V. del Borgo per affitto della sacrestia, come in riceputa - 30:’’ (REGISTRO, 22 v.)

Literatura

BERGAMINI, G. - GOI, P., 1980. - Giuseppe Bergamini HRVATSKI BIBLIOGRAFSKI LEKSIKON, 1998. - Sv. - Paolo Goi, Il Duomo di Maniago e le chiese minori, 4, E-Gm, (ur.) Trpimir Macan, Leksikografski zavod Lema editrice, Maniago. Miroslav Krleža, Zagreb. GOI, P., 1988. - Paolo Goi, Il Seicento e il Settecento, u: ISTRIA CITTÀ MAGGIORI, 2001., - ISTRIA CITTÀ Giuseppe Bergamini - Paolo Goi - Giuseppe Pavanello MAGGIORI, Capodistria, Parenzo, Pirano, Pola; opere - Gabriella Brussich, La scultura nel Friuli-Venezia d’arte dal medioevo all’Ottocento / Università degli Studi Giulia II, (ur.) P. Goi, Grafiche Editoriali Artistiche di Trieste, (ur.) G. Pavanello, M. Walcher, A. Craievich, Poredenonensi, Pordenone, 131-271. Edizioni della Laguna, Trieste. GOI, P., 1996. - Paolo Goi, Scultura del Settecento nel KATALOG, 2004., - Umjetnička baština Zadarske Friuli-Venezia Giulia, u: Giambattista Tiepolo: forme e nadbiskupije - Zlatarstvo, (ur.) Nikola Jakšić, Zadarska colori; la pittura del Settecento in Friuli, (ur.) G. Bergamini, nadbiskupija, Zadar. Electa, Milano, 87-106. KOLUMBIĆ, J., 1979. - Jelena Kolumbić, Grbovi BIANCHI, C. F., 1877. - Carlo Federico Bianchi, Zara zadarski plemićkih obitelji početkom druge austrijske cristiana I, Zara. vladavine u Dalmaciji, u: Radovi Zavoda JAZU u Zadru, ČORALIĆ, L. - BALIĆ-NIŽIĆ, N., 2006. - Lovorka Sv. XXVI, Zadar, 69-119. Čoralić - Nedjeljka Balić-Nižić, Iz hrvatske vojne KOLUMBIĆ, J., 2005. - Jelena Kolumbić, Grbovi povijesti - Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova zadarskih plemićkih obitelji, u: Radovi Zavoda povijesnih bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. znanosti HAZU u Zadru, 47, Zadar, 27-98. godine do sredine XVIII. Stoljeća, Zbornik Odsjeka PERIČIĆ, Š. T., 2006. - Šime Tome Peričić, Povijest za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene Dalmacije od 1797. do 1860., Matica hrvatska, Zadar. znanosti HAZU, 24, Zagreb, 71-130. PETRICIOLI, I., 1987. - Ivo Petricoli, Vrijeme baroka, FAVILLA, M. - RUGOLO, R., 2007. - Massimo Favilla - u: Zadar pod mletačkom upravom 1409-1797, Prošlost Ruggero Rugolo, Progetti di Antonio Gaspari, architetto della Zadra III, (ur.) Dinko Foretić, Zadar, 533-564. Venezia barocca, Atti dell’Istituto Veneto di Scienze, Lettere ed Arti, Tomo CLXV (2006.-2007.), fasc. I-II, Venezia. SERAŽIN, H. - KLEMENČIČ, M., 2004. - Helena Seražin - Matej Klemenčić, I contratti di garzonato FERRANTE, G. - Guerrino Ferrante, Notizie di Zara, degli scultori, lapicidi e intagliatori veneziani (III), Acta sec. XVIII ex.-XIX in., Vol. I i Vol. II, Znanstvena historiae artis Slovenica, 9, Ljubljana, 185-204. knjižnica Zadar, ms. 727. SERAŽIN, H. - KLEMENČIČ, M., 2005. - Helena GOI, P., 1987. - Paolo Goi, Dispersione e recupero delle Seražin - Matej Klemenčić, I contratti di garzonato opere plastiche e dell’arredo monumentale, Opere d’arte degli scultori, lapicidi e intagliatori veneziani (IV), Acta di Venezia in Friuli, (ur.) Gilberto Ganzer, Magnus, historiae artis Slovenica, 10, Ljubljana, 201-214. Udine, 116-164. TOMIĆ, R., 2006. - Radoslav Tomić, Slikarstvo Zadarske GOJA, B., 2006. - Bojan Goja, Doprinos slikarskom nadbiskupije od kraja XV. do XX. stoljeća, Umjetnička opusu Giovannija Battiste Augustija Pitterija - Otajstva baština Zadarske nadbiskupije - Slikarstvo, (ur.) Nikola Presvetog Ružarija u Sutomišćici na otoku Ugljanu Jakšić, Zadarska nadbiskupija, Zadar, 37-59. i arhivska istraživanja, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 30, Zagreb, 121-130. TOMIĆ, R., 2008. - Radoslav Tomić, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije - Kiparstvo II, Od XVI. do XX. GOJA, B., 2010. - Bojan Goja, Mramorna oltaristika stoljeća, (ur.) Nikola Jakšić, Zadarska nadbiskupija, Zadar. u 17. i 18. stoljeću na području Zadarske nadbiskupije, doktorska disertacija, Zagreb, 2010. GOJA, B., 2011. - Bojan Goja, Novi podaci o zlataru Stefanu Piazzi, Ars Adriatica, 1, Zadar, 149-158. HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA, 2007. - Sv. 9, Pri- Sk, (ur.) Slaven Ravlić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2007.

Bojan Goja: Oltar Sv. Jeronima u crkvi Sv. Šime u Zadru... Ars Adriatica 2/2012. (203-216)

BERGAMINI, G. - GOI, P., 1980. - Giuseppe Bergamini

- Paolo Goi, Il Duomo di Maniago e le chiese minori,

Lema editrice, Maniago.

GOI, P., 1988. - Paolo Goi, Il Seicento e il Settecento, u:

Giuseppe Bergamini - Paolo Goi - Giuseppe Pavanello

- Gabriella Brussich, La scultura nel Friuli-Venezia

Giulia II, (ur.) P. Goi, Grafiche Editoriali Artistiche

Poredenonensi, Pordenone, 131-271.

GOI, P., 1996. - Paolo Goi, Scultura del Settecento nel

Friuli-Venezia Giulia, u: Giambattista Tiepolo: forme e

colori; la pittura del Settecento in Friuli, (ur.) G. Bergamini,

Electa, Milano, 87-106.

BIANCHI, C. F., 1877. - Carlo Federico Bianchi, Zara

cristiana I, Zara.

ČORALIĆ, L. - BALIĆ-NIŽIĆ, N., 2006. - Lovorka

Čoralić - Nedjeljka Balić-Nižić, Iz hrvatske vojne

povijesti - Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova

bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675.

godine do sredine XVIII. Stoljeća, Zbornik Odsjeka

za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene

znanosti HAZU, 24, Zagreb, 71-130.

FAVILLA, M. - RUGOLO, R., 2007. - Massimo Favilla -

Ruggero Rugolo, Progetti di Antonio Gaspari, architetto della

Venezia barocca, Atti dell’Istituto Veneto di Scienze, Lettere ed

Arti, Tomo CLXV (2006.-2007.), fasc. I-II, Venezia.

FERRANTE, G. - Guerrino Ferrante, Notizie di Zara,

sec. XVIII ex.-XIX in., Vol. I i Vol. II, Znanstvena

knjižnica Zadar, ms. 727.

GOI, P., 1987. - Paolo Goi, Dispersione e recupero delle

opere plastiche e dell’arredo monumentale, Opere d’arte

di Venezia in Friuli, (ur.) Gilberto Ganzer, Magnus,

Udine, 116-164.

GOJA, B., 2006. - Bojan Goja, Doprinos slikarskom

opusu Giovannija Battiste Augustija Pitterija - Otajstva

Presvetog Ružarija u Sutomišćici na otoku Ugljanu

i arhivska istraživanja, Radovi Instituta za povijest

umjetnosti, 30, Zagreb, 121-130.

GOJA, B., 2010. - Bojan Goja, Mramorna oltaristika

u 17. i 18. stoljeću na području Zadarske nadbiskupije,

doktorska disertacija, Zagreb, 2010.

GOJA, B., 2011. - Bojan Goja, Novi podaci o zlataru

Stefanu Piazzi, Ars Adriatica, 1, Zadar, 149-158.

HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA, 2007. - Sv. 9, Pri-

Sk, (ur.) Slaven Ravlić, Leksikografski zavod Miroslav

Krleža, Zagreb, 2007.

HRVATSKI BIBLIOGRAFSKI LEKSIKON, 1998. - Sv.

, E-Gm, (ur.) Trpimir Macan, Leksikografski zavod

Miroslav Krleža, Zagreb.

ISTRIA CITTÀ MAGGIORI, 2001., - ISTRIA CITTÀ

MAGGIORI, Capodistria, Parenzo, Pirano, Pola; opere

d’arte dal medioevo all’Ottocento / Università degli Studi

di Trieste, (ur.) G. Pavanello, M. Walcher, A. Craievich,

Edizioni della Laguna, Trieste.

KATALOG, 2004., - Umjetnička baština Zadarske

nadbiskupije - Zlatarstvo, (ur.) Nikola Jakšić, Zadarska

nadbiskupija, Zadar.

KOLUMBIĆ, J., 1979. - Jelena Kolumbić, Grbovi

zadarski plemićkih obitelji početkom druge austrijske

vladavine u Dalmaciji, u: Radovi Zavoda JAZU u Zadru,

Sv. XXVI, Zadar, 69-119.

KOLUMBIĆ, J., 2005. - Jelena Kolumbić, Grbovi

zadarskih plemićkih obitelji, u: Radovi Zavoda povijesnih

znanosti HAZU u Zadru, 47, Zadar, 27-98.

PERIČIĆ, Š. T., 2006. - Šime Tome Peričić, Povijest

Dalmacije od 1797. do 1860., Matica hrvatska, Zadar.

PETRICIOLI, I., 1987. - Ivo Petricoli, Vrijeme baroka,

u: Zadar pod mletačkom upravom 1409-1797, Prošlost

Zadra III, (ur.) Dinko Foretić, Zadar, 533-564.

SERAŽIN, H. - KLEMENČIČ, M., 2004. - Helena

Seražin - Matej Klemenčić, I contratti di garzonato

degli scultori, lapicidi e intagliatori veneziani (III), Acta

historiae artis Slovenica, 9, Ljubljana, 185-204.

SERAŽIN, H. - KLEMENČIČ, M., 2005. - Helena

Seražin - Matej Klemenčić, I contratti di garzonato

degli scultori, lapicidi e intagliatori veneziani (IV), Acta

historiae artis Slovenica, 10, Ljubljana, 201-214.

TOMIĆ, R., 2006. - Radoslav Tomić, Slikarstvo Zadarske

nadbiskupije od kraja XV. do XX. stoljeća, Umjetnička

baština Zadarske nadbiskupije - Slikarstvo, (ur.) Nikola

Jakšić, Zadarska nadbiskupija, Zadar, 37-59.

TOMIĆ, R., 2008. - Radoslav Tomić, Umjetnička baština

Zadarske nadbiskupije - Kiparstvo II, Od XVI. do XX.

stoljeća, (ur.) Nikola Jakšić, Zadarska nadbiskupija, Zadar.

Most read articles by the same author(s)

Similar Articles

1-10 of 230

You may also start an advanced similarity search for this article.