##plugins.themes.oapBasic.skip##
Rivista di storia dell’arte adriatica Cerca

Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom stogodišnjice rođenja

DOI 10.15291/ars.1385

##plugins.themes.oapBasic.downloadPdf##

V. 7 (2017)

##plugins.themes.oapBasic.openAccess##

##plugins.themes.oapBasic.articleMetrics##

  • 3 412 ##plugins.themes.oapBasic.abstractViews##
  • 1 248 ##plugins.themes.oapBasic.pdfDownloads##
  • 12 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsPerDay##
  • 164 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsThisMonth##
  • Antonija Mlikota Odjel za povijest umjetnosti Sveučilište u Zadru
Rad se bavi djelovanjem Ivana Vitića u obnovi i izgradnji povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu. Njegova uloga u Zadru je do sada ostala u literaturi tek fragmentarno naznačena. Ovaj rad kroz provedeno arhivsko istraživanje pojašnjava njegovo sudjelovanje na natječaju 1953. godine, angažiranje od strane gradski vlasti na izradi regulacije vrlo važnog bloka u samom središtu povijesne jezgre Zadra 1955. godine te analizu izvedenih projekata, autorstvo nad pojedinačnim projektima i veliku arhitektonsku važnost koji ima danas devastirana i zapuštena zgrada ZB III u povijesnoj jezgri Zadra.
Zadar, 20. stoljeće, Ivan Vitić, arhitektura, Drugi svjetski rat, obnova i izgradnja povijesnih središta
##plugins.themes.oapBasic.sections##
  1. Abstract
  2. Uvod
  3. Bilješke

Uvod

ta zgrade Zavoda za socijalno osiguranje donio odluku da se Ivanu Vitiću povjeri i regulaciju dijela poluotoka, Uloga Ivana Vitića u obnovi i izgradnji povijesne jezgre odnosno bloka broj XL. U isto je vrijeme Bruno Milić Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu, osta- dobio posao izrade konačne regulacije cijele povijesne la je u literaturi tek fragmentarno naznačena. U ranijim jezgre Zadra, te je ostalo nejasno je li Bruno Milić uvažio istraživanjima utvrđeno je da je sudjelovao 1953. godi- regulaciju bloka XL Ivana Vitića pri izradi idejne regula- ne na općem i anonimnom Natječaju za idejnu regula- cije povijesne jezgre Zadra i pri projektiranju takozvanog cionu osnovu teritorija grada Zadra na poluotoku te za Bloka D (zgrada kina, hotela i pošte) na glavnoj grad- arhitektonsko-urbanističku skicu najužeg centra grada, skoj ulici ili je donio posve novo rješenje. U ovom radu, ali ne i pod kojom šifrom. Danas nam je poznato da je analizom dostupne dokumentacije pokušalo se razriješiti na natječaju sudjelovao pod šifrom Z-00001. Također je nedoumice o ulozi Ivana Vitića u obnovi povijesne jezgre bilo poznato da su prema njegovom projektu izgrađene Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu. dvije zgrade u povijesnoj jezgri Zadra, zgrada Zavoda za socijalno osiguranje i stambeno poslovna zgrada ZB III. Ostalo je otvorenim autorstvo zgrade ZB II jer je izvedba Natječajni rad pod šifrom Z-00001 projekta kasnije prepuštena Slavku Šimatiću i Tomislavu Paleki iz Projektnog poduzeća Donat iz Zadra, te anali- Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Grad- za neizvedenog bloka ZB I. Najviše nedoumica izazvao ski narodni odbor Zadar raspisali su 1953. godine opći i je njegov angažman na izradi regulacije cijelog jednog anonimni Natječaj za idejnu regulacionu osnovu teritorija bloka u samom centru povijesne jezgre Zadra. Za taj ga grada Zadra na poluotoku te za arhitektonsko-urbanistič- je posao angažirao Savjet za komunalne poslove Narod- ku skicu najužeg centra grada.1 Na natječaj je pristiglo če- nog gradskog odbora Zadar 1955. godine, koji je prili- trnaest radova, dva su rada odbijena, šest radova dobilo je kom određivanja lokacije i prihvaćanja idejnog projek- obeštećenje za uložena materijalna sredstva, veliki trud i

Antonija Mlikota: Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom... Ars Adriatica 7/2017. (291-312)

1. Regulacijska osnova povijesne jezgre Zadra, Natječajni rad pod šifrom Z-00001, HMA HAZU, Fond arhitekta Ivana Vitića Master plan of Zadar’s historical centre, competition entry no. Z-00001, Ivan Vitić archive

doprinos natječaju, tri rada predložena su za otkup, a tri ribe.2 Taj prometni krak završavao bi okretištem kod novo rada kao najbolja dobila su jednako vrijednu nagradu jer projektirane tržnice i ribarnice, čime bi Nova riva u cije- prema zaključcima ocjenjivača nitko u cijelosti nije za- losti bila oslobođena prometa. Treći odvojak vodio bi uz dovoljio propozicije natječaja, dakle natječaj je zaključen bedeme do Foše gdje autor također proširuje rivu ispred bez ukupnog pobjednika. Autor jednog od šest obešte- Kopnenih vrata koja više ne bi služila za kolni promet. Tu ćenih radova, pod šifrom Z-00001, bio je Ivan Vitić. On projektira manji trg, novu šetnicu uz more i veliki poplo- je bio jedan od rijetkih autora koji rješavanje prometa u čani mol. Komisija je takvo prometno rješenje smatrala povijesnoj jezgri kondicionira s nasipanjem uvale Jazine neadekvatnim jer su istakli kako je samo jednim kolnim i proširivanjem obale uz zaljev. Kolni bi se promet pre- prilazom i kružnim tokom na ulazu u grad te presijeca- ko kružnog toka, koji bi se sagradio na prostoru Tehnič- njem prometnicom Trga Oslobođenja (danas Trg Petra ke škole (koja bi se u tom slučaju uklonila), dijelio na tri Zoranića) zapravo građanima dolazak u grad bio znatno djela. Jedan kolni trak vodio bi preko bedema do novog kompliciran, jer bi takvim rješenjem postao nepregledan, pristaništa, te bi se preko velikog čvora na prostoru ne- dezorijentirajući i opasan za korisnike koji su u to vrije- kadašnjih Vrata sv. Dimitrija, izgradnjom rampi povezao me uglavnom bili pješaci. Također su naglasili da je takvo s putničkim pristaništem na Staroj rivi uz izgradnju pri- rješenje loše jer je, generalno gledano, ulaz u grad, što je padajućih okretišta i parkirališta. Drugi kolni trak vodio bila jedna od propozicija natječaja, ostao površno riješen.3 bi do tržnice i ribarnice koju autor smješta na prostor iz- Uočili su i problem koji bi nastao kada bi povijesna jezgra među Providurove palače, crkve Sv. Dimitrija, zgrade da- postala u tako velikoj mjeri pješačka zona, a to je nedo- našnjeg Sveučilišta i zgrade Znanstvene knjižnice. Tu novu stupnost pojedinih dijelova grada za kola hitne pomoći, prometnicu autor probija uz Pet bunara, dalje uz sačuvane vatrogasce, dostavu, selidbe, čišćenje ulica i odvoz smeća. srednjovjekovne zidine iza Bablje kule do gradskih vrata, Prema Vitićevu rješenju ne bi se ponovno gradio most ruši dio Pomorske škole uz bedeme, kao i aneks današnjeg preko luke, nego je otprilike na njegovom prijeratnom po- Sveučilišta zajedno s Kapelom sv. Dimitrija. Smještaj tržni- ložaju projektirano okretište i parking, te bi tu završavao ce i ribarnice u ovom djelu grada zapravo je bio sukladan sav promet na tom djelu rive koja bi se u tom slučaju mo- smjernicama natječaja koji upravo ovu lokaciju predviđa rala znatno proširiti. Promet preko Stare rive bio bi gotovo kao jedno od boljih rješenja zbog blizine lučice Foša, gdje posve isključen, a ona bi uglavnom služila kao pristanište bi mogli pristajati otočani, čime bi se olakšala dostava putničkih brodova i šetnica, odnosno postala bi pješačka

zona s manjim parkovima. Stara i Nova riva, uz prošire- kamena (umjesto sugeriranih glatkih površina kamena uz nja, koliko-toliko zadržala bi svoje vizure, a Istarska obala djelomično korištenje ožbukanih zidova) pretenciozna, drastično bi se izmijenila iskopavanjem dviju sportskih skupa i neprimjerena za povijesnu jezgru Zadra.8 Istakli lučica koje bi prema autoru pružale najbolju zaštitu od su kako autor respektira postojeći ulični raster te u krei- vjetra. To je komisija držala nepotrebnim iz dva razloga, ranju novih trgova postiže određenu ravnotežu osim kod zbog smanjenja površine poluotoka i zbog skupoće samog novog trga kod crkve Sv. Donata, koji bi bio djelomično zahvata.4 Vizuru grada prema moru držali su djelomično otvoren prema moru i postavljen sjeverozapadno uz tako- uspješnom, istakli su da autor dobro respektira visinu sa- zvani Stup srama (uz uklanjanje vrta i ogradnog zida nad- čuvanih utvrda koje slikovito obogaćuje, uz zanimljivo rje- biskupske palače), te bi svojim izduženim oblikom postao šenje ulaznog čvora u grad za putnike koji dolaze brodom, važniji od prostora ispod Sv. Donata što smatraju posve ali ističu da je ideja izgradnje visokog kontrolnog tornja pogrešnim.9 Po rubnim dijelovima povijesne jezgre, bliže iznad njega, posve neprimjerena povijesnoj vizuri povije- moru, autor projektira nove hotelske zgrade s restoranima, sne jezgre koju su natjecatelji prema propozicijama natje- uz još jedan takav kompleks uz nadbiskupsku palaču, dok čaja trebali respektirati.5 Vizuru je arhitekt, prema ocijeni u užem centru raspoređuje sve tražene kulturne sadržaje. komisije, također nagrdio novom šesterokatnom zgradom Zone stanovanja uglavnom bi bile smještene u sačuvanim hotela na novoj rivi, kao i dogradnjom zgrade prijeratnog dijelovima grada (Varoš, Kampo Kaštelo), koji su prema hotela (donedavno hotel Zagreb), masom zgrade kazališta projektu Ivana Vitića zahtijevali radikalno pročišćavanje, koju projektira ispod Sv. Donata koja bi svojim povišenim uz mnogo rušenja, osobito na prostoru između samostana dijelom nad pozornicom znatno dominirala prostorom Sv. Frane i crkve Gospe od Kaštela. Prema ocjeni žirija, uz važne historijske spomenike (Sv. Donat, Sv. Stošiju, Sv. takvi zahvati nisu bili opravdani dobrom arhitektonskom Mariju), glomaznom zgradom Arheološkog muzeja, ve- i urbanističkom koncepcijom. Istakli su kako bi izrazita likom masom zgrade Robne kuće, kao i niskom masom podjela povijesne jezgre na zone rezultirala nedostatkom obodnog krila Galerije slika.6 Nove zgrade, osim svojom živosti i ljudi u centralnom dijelu grada, čime bi se izgubio masom, negativno su se nametale „napadnim i reskim ka- mediteranski stil života uobičajen u dalmatinskim povi- rakterom svojih oblikovnih elementa.”7 Pod tim su mislili jesnim središtima.10 Arhitekt u povijesnoj jezgri predviđa kako su pročelja, kojima dominiraju velike staklene stijene čak tri kinodvorane, jednu u adaptiranom prijeratnom i naglašena struktura lamelnih pročelja od poluobrađenog kinu uz općinsku zgradu, drugu u prostoru Kavane Cen-

2. Aksonometrija centralnog dijela povijesne jezgre Zadra, Natječajni rad pod šifrom Z-00001, HMA HAZU, Fond arhitekta Ivana Vitića Master plan of Zadar’s historical centre, view to the city centre and block no. XL, competition entry no. Z-00001, Ivan Vitić archive

Antonija Mlikota: Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom... Ars Adriatica 7/2017. (291-312)

tral te izgradnju treće posve nove kino dvorane uz Polja- građevina ili povijesnih sklopova. Prva metoda temelji- nu Požarišće. Koncertnu dvoranu predviđa za izgradnju la se na rekonstrukciji postojećih fragmenata, objekta ili u bloku XXXIV, između Sv. Krševana i glavne gradske kompleksa točno prema osnovnom historijskom stanju u ulice, a Arsenal, koji je predviđen prema natječaju za tu likovnom pogledu uz primjenu suvremenih materijala i svrhu, adaptira u sportsku dvoranu. Muzej srednjovjekov- metoda rada te očuvanje najvažnijih arhitektonskih odli- ne umjetnosti, Institut JAZU-u i Konzervatorski ured pre- ka uz adaptacije unutrašnjih prostorija prema novim sa- ma smjernicama natječaja smješta u kompleks Sv. Marije, držajima i potrebama korisnika.14 Za primjer primjene ta- a Arheološki muzej uz Donat. Žiri je na kraju zaključio: kve metode u praksi, Ivan Vitić naveo je obnovu gradske „Realnost plana i mogućnost etapne izvedbe djelomič- vijećnice u Šibeniku, tu je kako je istakao, sam ambijent no postoje, osim kod spomenutih velikih iskopa bazena, trga uz katedralu tražio obnovu izvornog pročelje poruše- samo bi srednji dio grada oko sv. Donata, sv. Marije i sv. ne vijećnice uz primjenu novih konstruktivnih materijala Stošije uslijed koncentracije javnih objekata na tom pro- i osuvremenjivanje unutrašnjeg rasporeda prostorija.15 storu ostao vjerojatno duže samo djelomično izgrađen. Druga metoda temeljila se na rekonstrukciji objekta U cjelini valja napomenuti da autori uza sva nastojanja u ili bloka na bazi nove kompozicijske osnove tehnikom i nizu formiranja vrlo osjetljivih stavova i konzekventnih metodama rada (u karakteru) starih majstora iz perioda nijansiranja, potrebnih kod arhitektonskog djelovanja u u kojem se gradio objekt.16 Ona je bila prikladna za gra- najneposrednijoj blizini naših najistaknutijih kulturno- đevine ili blokove čiji se sadržaj ili vizualna koncepcija umjetničkih spomenika, nisu uopće osjetili one modifika- mijenja, ali se zbog ambijenta u kojem se nalaze, nove cije i suptilnosti putem kojih bi suvremena arhitektura u građevine trebaju graditi u za taj prostor specifičnim ma- takovom slučaju morala definirati svoj opus.”11 terijalima i tehnikama.17 Kao primjer za takvu metodu obnove Ivan Vitić naveo je projekt obnove kompleksa Sv. Marije u Zadru za muzejski prostor (riječ je o neizvede- Zadarski način u pristupu obnove povijesnih središta nom projektu Nevena Šegvića) koja je u tom slučaju bila primijenjena uz kombinaciju s prethodnom metodom. Gotovo istovremeno sa završetkom natječaja za obno- Treća metoda temeljila se na gradnji suvremenim gra- vu povijesne jezgre Zadra, Haškom konvencijom uvodi đevinskim i arhitektonskim načinom, uz korištenje su- se u konzervatorsku praksu pojam grupe zgrada koje se vremenih konstruktivnih i oblikovnih mogućnosti, takva štite, te se postavljaju temelji promišljanja zaštite povije- nova arhitektura trebala se podrediti ambijentu u kojem snih središta kao cjelina. Tri godine kasnije, na Prvom nastaje, odnosno trebalo je arhitektonski i urbanistički te- međunarodnom kongresu o urbanističkom rješavanju žiti dobrom usklađivanju starog i novog. Kao primjer ta- povijesnih ambijenata u Milanu prvi se puta u europ- kve prakse naveo je rekonstrukcijske zahvate u Šibeniku na skom kontekstu sustavno promišlja uređenje i zaštita po- prostoru od Sv. Frane do gradskih bedema, odnosno pro- vijesnih cjelina i ambijenata. Iste godine na savjetovanju stora Poljane. Naglasio je kako su u tom zahvatu zapravo Urbanista Hrvatske u Splitu razmatra se problem zaštite, primijenjene sve tri metode uz dominantu primjenu treće asanacije i rekonstrukcije urbanističkog nasljeđa u Dal- metode, osobito na primjeru nove zgrade Osnovne škole. maciji. To su zapravo bili temelji promišljanja o zaštiti Na istom je skupu Josip Seissel u svom izlaganju Pro- povijesnih središta kao cjelina koja će kulminirati usva- blemi izgradnje mediteranskih gradova i naselja ista- janjem Venecijanske povelje 1964. godine, što je u praksi knuo kako se do sada urbanistička pitanja, zbog nedo- značilo sustavnu zaštitu kroz regulative u obnovi i revita- statka prakse nisu detaljno rješavala, te su se urbanisti lizaciji povijesnih cjelina i ambijenata. uglavnom bavili problemima prometa i zoniranja „dok Zbog nepostojanja sličnih primjera i iskustva, delikat- se problematici izgradnje, dimenzioniranja i oblikovanja nosti i obima zahvata koji su se trebali izvesti u povije- prostora i ambijenata, unutarnjih odnosa u izgradnji spe- snoj jezgri Zadra, odabir adekvatne metode i plan obnove cifičnih za Mediteran uopće, a za svaki slučaj posebno, kristalizirao se u radu na terenu.12 U to su se vrijeme, u uopće nije prilazilo.”18 Prema Seisslu u praksi su se poja- obnovi povijesnih središta primjenjivale tri metode koje vila dva stava, jedan koji banalizira povijesnu ostavštinu i je istakao Ivan Vitić u svom izlaganju O rekonstrukcijama donosi shematska rješenja kako bi se zadovoljile trenutne na Savjetovanju arhitekata i urbanista održanom u Du- potrebe, te drugi prema kojem se sve podređuje histori- brovniku 1950. godine.13 Istakao je kako kvaliteta rješe- cizmu. Uspješno rješavanje urbanističkih problema, pre- nja jako ovisi o dobroj suradnji konzervatora i arhitek- ma njegovu mišljenju, moglo se postići samo detaljnijim ta te da često u praksi dolazi do kombinacije dvije ili tri istraživanjima, proučavanjem baštine, boravkom na tere- tehnike pri obnovi, izgradnji ili rekonstrukciji pojedinih nu i neometanim radom u širem vremenskom roku.19

3. Pogled na blok XL s glavne gradske ulice, HMA HAZU, Fond arhitekta Ivana Vitića Master plan of block no. XL, Ivan Vitić archive

Bruno Milić je na primjeru natječajnih radova za ob- ve povijesnih središta u to vrijeme. Faksimilske obnove u novu Zadra zaključio kako su u osnovi utemeljeni na tri Zadru gotovo da i nije bilo, uglavnom se taj princip pri- metode, odnosno tri pristupa obnovi povijesne jezgre. mjenjivao na sakralnoj i povijesnoj arhitekturi (uz odre- Prvi se pristup temeljio na upotrebi historijskih stilova i đena odstupanja kroz dislokaciju ili naknadnu ugradnju kreiranju monumentalnih okvira za sačuvane historijske dijelova arhitekture, poput portala donesenog s neke od spomenike što je, prema ocjeni žirija, ali i samog Bruna porušenih zadarskih palača koji je ugrađen u nanovo iz- Milića bilo neprihvatljivo za Zadar. Drugi pristup zastu- građeni južni zid katedrale). Nova arhitektura trebala je pao je posve modernističko i suvremeno oblikovanje po- biti oblikovana suvremenim arhitektonskim jezikom, bez vijesne jezgre, poput regulacijskog plana Zadra iz 1946. potrebe za historicizmima ili oponašanjem graditeljskih godine i nekih natječajnih radova iz 1953. godine, koji su tehnika sačuvanih spomenika i arhitekture. Pristup obno- se temeljili na izgradnji novih slobodnostojećih građevina vi Zadra anticipira ideje u pristupu obnove i zaštite povi- okruženih zelenilom, uz uklanjanje starih nehigijenskih jesnog središta kao cjeline koje će znatno kasnije zaživjeti dijelova grada. Treći je pristup zagovarao kreiranje neke u ostalim europskim zemljama. U likovnom oblikovanju vrste grada-muzeja gdje bi se konzervirali i sačuvali svi ta nova arhitektura trebala je biti jednostavna prema ulici postojeći spomenici, koji bi se od eventualnih novograd- a prema dvorištima rastvorena velikim prozorskim otvo- nji odijelili širokim pojasevima zelenila i parkova koji bi rima i balkonima. Bruno Milić naglašava da se izgradnja ih međusobno povezali.20 Ni jedna od navedenih metoda, povijesne jezgre Zadra, može svesti na kuće s unutrašnjim sama po sebi nije bila primjenjiva na Zadar, čije je povije- dvorištima koje se udaljavaju i približavaju liniji ulice stva- sno središte trebalo zaživjeti kao društveni i kultni centar rajući međuprostore sa zelenim površinama, te u takovoj čitavog gradskog područja. Zadarski način, koji nastaje prostornoj dispoziciji nastaje meandar, što je bila jedna od kao rezultat provedene interdisciplinarne analize i istraži- osnovnih pretpostavki u rekonstrukciji povijesne jezgre vanja provedenih na terenu, predstavlja dobar primjer u Zadra. Nove su zgrade trebale biti visoke tri, a u rijetkim rješavanju kompleksnog pitanja obnove ratom razorenih slučajevima četiri kata.21 povijesnih središta. U praksi to je značilo obnovu i izgrad- nju povijesnog središta koja respektira povijesni raspored ulica, sačuvane spomenike kulture, gabarite ulica i trgo- Regulacija bloka XL u središtu povijesne jezgre Zadra va ali koja isto tako zagovara suvremenu arhitekturu koja će svojim oblikovanjem respektirati sačuvane spomenike Savjet za komunalne poslove Narodni gradski od- i visinske i volumenske omjere unutar povijesne jezgre, bor Zadar, prilikom određivanja lokacije i prihvaćanja te kao takva predstavlja dobar primjer u pristupu obno- idejnog projekta zgrade Zavoda za socijalno osiguranje,

Antonija Mlikota: Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom... Ars Adriatica 7/2017. (291-312)

kasnije, prema toj numeraciji, nazvati stambene zgrade projektirane unutar blokova: ZB I, ZB II, ZB III.23 Prema propozicijama natječaja iz 1953. godine, povr- šina povijesne jezgre Zadra bila je podijeljena na pedeset i sedam blokova, a za svaki blok bile su raspisane i detalj- ne smjernice. Na planu grada unutar blokova označenih rimskim brojevima, bile su arapskim brojevima označene važne povijesne ili ambijentalne ali i postojeće građevine, te je kroz tekst natječaja naznačena građevinska, povije- sna i estetska vrijednost pojedinih zgrada kao i smjerni- ce za uređenje i asanaciju svih blokova.24 U bloku broj XL. između Riječke, Moše Pijade, Cetinske i Ulice Natka Nodila (danas Nikole Matafara, Šimuna Kožičića Benje, Jurja Divinića i Mate Karamana), koji je u vrijeme ras- pisa natječaja (1953. godine) bio i djelomično nastanjen, preporučeno je sačuvati kuću na uglu s ulicom Mate Karamana koja ima stilska obilježja romanike, gotike i 4. Regulacijski plan bloka XL, dispozicija građevina, HMA HAZU, renesanse, dvokatno pročelje nenaseljene barokne pala- Fond arhitekta Ivana Vitića Master plan of block no. XL, arrangement of buildings, Ivan Vitić archive če kao i pročelja oštećenih kuća u Nodilovoj i Riječkoj ulici. Usprkos smjernicama natječaja, navedene su zgra- de kasnije tijekom radova porušene i uklonjene, sačuvani donio je odluku da se arhitektu Ivanu Vitiću povjeri i re- su samo dijelovi renesansnih otvora jedne od postojećih gulaciju dijela poluotoka, odnosno blok broj XL.22 Prema zgrada, koji su kasnije ugrađeni na novogradnju Ivana rješenju Ivana Vitića u tom je bloku osim zgrade Zavo- Vitića.25 Sve ostale zgrade uklonjene su bez dokumenta- da za socijalno osiguranje, planirana izgradnja nekoliko cije ili izdvajanja vrijednih arhitektonskih dijelova. stambenih zgrada s poslovnim prostorima u prizemlju, Bruno Milić, koji je nakon završetka natječaja 1954. ambulanta, prostor za provođenje terapija, pošta, dječji godine dobio zadatak da kao jedan od autora tri jedna- vrtić te manji trg unutar bloka. Ivan Vitić taj je dio gra- kovrijedno nagrađena rada, izradi konačnu regulaciju da podijelio na tri dijela: Blok I, Blok II, Blok III te će povijesne jezgre Zadra u bloku XL. uvažava započe-

5. GU NMZ, fond Ante Brkan, pogled na zgradu socijalnog osiguranja Ante Brkan collection, Social security building

tu zgradu socijalnog osiguranja Ivana Vitića. Ostatak bloka predviđa, kao i Ivan Vitić, za zdravstvene svrhe (provođenje terapija i ambulante), uz izgradnju četvero- katne stambene zgrade prema Vitićevoj regulaciji. Dok na križanju Ulica Natka Nodila i Cetinjske (danas Mate Karamana i Jurja Divinića) umjesto Vitićeve stambe- ne zgrade ZB III, predviđa izgradnju dvokatnog hotela s restoranom, s tim da se povijesna zgrada s romanič- kim svodovima obnovi i iskoristiti u ugostiteljske svrhe. Idejna rješenja bloka XL, koja Bruno Milić radi u više navrata (1953., 1955. i 1960. godine), znatno se arhi- tektonski i urbanistički razlikuju jedno od drugog, te je u konačnici u izgradnji Bloka D (zgrada pošte, hotela i kina na glavnoj gradskoj ulici), zapravo uvažio ranije Vitićevo rješenje.26 Međutim, kako je iz još neutvrđenih razloga Ivan Vitić „izguran” iz tog posla, regulacija bloka i realizacija građevina u ostatku je bloka izmijenjena, te uz Milića, realizaciju projekata preuzimaju lokalni arhi- tekti iz Projektnog poduzeća Donat. U Narodnom mu- zeju u Zadru sačuvan je Milićev elaborat Urbanistička i arhitektonska rekonstrukcije Zadra 1955-60. (uvezana knjiga A3 formata sa 120 stranica s Tehničkim opisom ilustriranim fotografijama, planovima i tlocrtima), u ko- joj je objedinio sve svoje studije obnove povijesne jezgre 6. Zgrada socijalnog osiguranja danas Zadra. Regulacija bloka iza zgrade socijalnog osiguranja Social security building today definitivno je djelo Ivana Vitića, te je kasnije djelomično uvrštena u Milićev plan uz odstupanja u rješavanju poje- denih dijelova, pa je tako Vitićev projekt tek djelomično Tri stambene zgrade i zgradu socijalnog osiguranja ostvaren. Ivan Vitić, projektirajući stambene zgrade u trebao je povezivati niz trijemova i prizemnih prostori- bloku XL, nastojao je svim stanarima omogućiti dovolj- ja s bazenom namijenjenih za zdravstvene svrhe, koje bi no zraka i sunca, zbog toga blok rastvara kombinirajući zatvarale ozelenjeno trg-dvorište u samom središtu blo- visoke i niske građevine (rastvorene velikim staklenim ka. Predviđenu izgradnju pošte u bloku XL Bruno Milić stijenama, osobito na južnoj sunčanijoj strani) sa zele- kasnije uvrštava u svoj projekt, dok nekadašnji stambeni nim površnima i dvorištem.27 Blok XL Ivan Vitić obliku- blok ZB I, koji je trebao imati stambenu namjenu, pre- je cjelovito, povezujući niže i više dijelove korištenjem namjenjuje u kinodvoranu i hotel za samce, ali uvrštava jednakih elemenata u oblikovanju arhitekture: velikih osnovne oblikovne smjernice Ivana Vitića. ostakljenih površina, trakastih nizova prozora, ravnih Od projekata javne i društvene namjene izgrađena je krovova, trijemova u prizemnoj zoni, velikih praznih jedino zgrada socijalnog osiguranja, a od izgradnje kon- zidnih platana te velikih površina na pročeljima izvede- gresne dvorane, ambulante, dječjeg vrtića i prostora za nih od grubo klesana kamena. terapije s bazenom odustalo se 1963. godine, a na mjestu Investiranje izgradnje stambenih zgrada u bloku XL tih građevina izgrađen je krajem sedamdesetih veliki če- preuzela je vojska, te je prema projektu Ivana Vitića i su- tverokatni stambeni blok i jedan jednokatni aneks dodan radnika izvedena zgrada ZB III, zgrada ZB II izvedena je na zgradu socijalnog osiguranja.28 U dvorištu je umjesto prema projektu Slavka Šimatića, ali u okvirima regulacije dječjeg igrališta izgrađena trafostanica. Ivana Vitića. Projekt zgrade ZB I i ostatak neizgrađenog bloka 1957. godine preuzeo je Slavko Šimatić i Srđan Čulić iz Projektnog poduzeća Donat iz Zadra, ali u ko- Zgrada Zavoda za socijalno osiguranje načnici ipak nije došlo do izgradnje. Prema projektnom rješenju Bruna Milića, uz suradnju Ive Bartolića, na mje- Savjet za komunalne poslove Narodnog gradskog od- stu planirane zgrade ZB I autora Ivana Vitića izgrađen je bora Zadar prihvatio je idejno rješenje i odobrio lokaci- 1966. godine blok D Bruna Milića. ju za gradnju nove zgrade socijalnog osiguranja u lipnju

Antonija Mlikota: Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom... Ars Adriatica 7/2017. (291-312)

7. GU NMZ, fond Ante Brkan, interijer zgrade socijalnog osiguranja Ante Brkan collection, interior of the Social security building

1955. godine prema idejnom rješenju Ivana Vitića, te su nokatne i dvokatne zgrade koje bi s postojećom zgradom radovi započeli u studenom iste godine. 29 socijalnog osiguranja i peterokatnicom u Cetinskoj (da- Uz zgradu socijalnog osiguranja, planirana je izgrad- nas Jurja Divnića) definirale blok između Riječke i Ce- nja dvorane za konferencije Zavoda za socijalno osigura- tinjske ulice (danas ulice Nikole Matafara i Jurja Divni- nje, „rejonske” ambulante, popratnih uslužnih sadržaja, ća). Blok bi prema zgradi ZB III zatvarao ogradni zid iza javne kupaonice s bazenom, trokatne stambene zgrade kojeg je Vitić projektirao veliko dječje igralište. ZB I, peterokatne stambene zgrade ZB II i dvokatnog Zgrada socijalnog osiguranja u Zadru prva je u nizu stambenog bloka ZB III koji je dijelom trebao biti novo- građevina s trijemom u prizemlju, izgrađenih kroz po- gradnja, a dijelom je to trebala biti adaptacija postojećih slijeratnu obnovu povijesne jezgre, ali ovdje nije riječ o zgrada. Ostatak bloka činile bi uglavnom prizemne, jed- prohodnom trijemu. Treba naglasiti kako začetnu ideju

8. Projekt zgrade ZB III u Zadru, južno pročelje, DAZD Design of building ZB III in Zadar, southern façade

9. Projekt zgrade ZB III u Zadru, tlocrt kata, DAZD Design of building ZB III in Zadar, ground plan of the upper floor

takvog pristupa obnovi povijesne jezgre Zadra imamo nama katova, nadvisuje uličnu liniju. Pročelje na prvom u slobodnim ugaonima nosačima kuće Bagat arhitekta i drugom katu raščlanjeno je nizom prozora odijeljenih Alfreda Albinija. Na Vitićevoj zgradi socijalnog osigu- izrazito naglašenim vertikalama kroz oba kata. Danas ranja, stupovi su od staklene stjenke prizemlja udaljeni je glavno ulično pročelje obojeno u svijetle tonove, dok tek petnaestak centimetara i uvučeni su ispod linije pro- je stražnje pročelje zadržalo izvorne tamnosive plohe čelja. Prema sjećanju suvremenika, bili su obojeni u ta- razdijeljene sa svijetlo obojenim vertikalnim istacima. mnu boju i stvarali su okvire za veliku zidnu sliku (koje U unutrašnjosti prizemlje je povezano s katovima širo- danas nema) u unutrašnjosti. Prizemlje zgrade prema kim stubištem. Zgrada je zrcalila u svom eksterijeru kao ulici bilo je posve transparentno, odnosno bilo je u ci- i interijeru, koji je prema sačuvanim fotografijama, bio jelosti ostakljeno. Zgrada u svojem gornjem dijelu, u zo- opremljen suvremenim dizajnerskim imobilijarom, viso-

10. GU NMZ, fond Ante Brkan, pogled na Vitićev blok u gradnji Ante Brkan archive, view to Vitić’s skyscraper in construction

Antonija Mlikota: Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom... Ars Adriatica 7/2017. (291-312)

ku oblikovnu estetiku na postavkama modernizma koja Stambena zgrada ZB III je danas izgubljena u brojnim pregradnjama i lošem odr- žavanju zgrade kroz vrijeme, kao i u tretmanu pročelja Zgrada ZB III smještena je između Cetinjske, Ulice posve različitim bojama od onih koje je Ivan Vitić zami- Natka Nodila, Riječke i prolaza formiranog između te i su- slio kao najbolje determinante njezinih arhitektonskih i sjedne zgrade (danas ulice Jurja Divnića, Mate Karamana konstruktivnih momenata. Općenito gledano, u Zadru se i Nikole Matafara). Regulacija bloka XL povjerena je 1955. ustalila praksa da se poslijeratne zgrade u povijesnoj jez- godine Ivanu Vitiću, prema projektu novi stambeni blok gri koje su najčešće bile bojene čistim bojama (crvenom, bio bi dijelom adaptacija postojećih građevina, a dijelom zelenom, plavom, žutom) prilikom obnavljanja pročelja novogradnja. Blok ZB III čine tri dvokatne stambene zgra- farbaju u neutralne bež tonove čime se gubi jako važna de, srednja zgrada ima podrumski dio, a u prizemlju de- komponenta arhitekture i narušava cjelovitost arhitek- sne zgrade bila je predviđena kavana.30 Projekt je napravio tonskog djela. Arhitektonski biro Vitić iz Zagreba, a uz glavnog projek-

11. GU NMZ, fond Ante Brkan, pogled na zgradu ZB III Ante Brkan archive, view to building ZB III

12. GU NMZ, fond Ante Brkan, detalj stubišta na zgradi ZB III 13. GU NMZ, fond Ante Brkan, detalj galerija na zgradi ZB III Ante Brkan archive, detail of the staircase in building ZB III Ante Brkan archive, detail of the galleries in building ZB III

tanata Ivana Vitića kao suradnici navode se V. Kovačević, Natka Nodila (danas Mate Karamana) koji su ugrađeni J. Kučan, S. Čen, B. Stoisavljević, N. Vitić, B. Klun, a kao u postojeću zgradu.34 Iako je taj dio bloka tretiran kao investitor Vojna pošta 5080-11 Rijeka.31 adaptacija, i tu je riječ o novogradnji jer je stara palača Prema idejnom rješenju regulacije povijesne jezgre srušena do temelja i ponovno zidana, a sačuvani su di- Bruna Milića taj dio je, uz u to vrijeme već započetu jelovi ugrađeni u novu zgradu.35 Osim metode rušenja zgradu socijalnog osiguranja, bio predviđen za zdrav- povijesnih zgrada i ponovnog zidanja, u Zadru se bila stvene svrhe i djelomično za stambenu zonu što je bilo ustalila metoda ugradnje dekorativnih dijelova arhitek- definirano regulacijom cijelog bloka XL prema rješenju ture donesenih iz ruševina, ali bez ikakve dokumentacije Ivana Vitića. Djelomično sačuvana povijesna zgrada s o izvornom položaju. romaničkim svodovima, prema propozicijama natječaja Na južnoj strani zgrada ZB III je rastvorena, čime je iz 1953., godine, trebala se obnoviti i iskoristiti u ugo- postignut spoj ulice i dvorišta, koje je od njega odijeljeno stiteljske svrhe, kao i barokna palača u njenoj blizini te željeznom ogradom. Prema Vitićevoj regulaciji, na juž- pročelja još dvije oštećene zgrade za koje se ne navode nom rubu dvorišta koje zatvara zgrada ZB III, trebala je stilske odlike. Međutim, u praksi se u ono vrijeme zašti- biti izgrađena nova zgrada, dimenzijama i gabaritima slič- ta takvih zgrada radila metodom rušenja pa ponovnog na sačuvanim prijeratnim zgradama u nizu. Njezino boč- zidanja, a u tom bi procesu najveći dio izvorne građe ili no pročelje također je projektirano bez otvora te izvedeno bio uništen ili otuđen pa je malo od onog što se moglo od grubo klesana kamena. Između te kuće i ostatka bloka ili trebalo obnoviti, zapravo sačuvano jer je vrijedna ar- ostao bi prazan neizgrađen prostor koji bi rastvarao blok i hitektonska građa uglavnom nestajala s terena između otkrivao dvorište prema ulici. U dokumentaciji se navodi faza demontaže i ponovne ugradnje. Na metodu rušenja da su u vrijeme izgradnje sve prijeratne kuće u tom dijelu pa ponovnog građenja, kao legalnu metodu u adaptaciji grada ili već posve porušene ili su sačuvane tek djelomič- sačuvanih povijesnih građevina, upozorio je Ivo Petrici- ne ruševine nekadašnjih kuća. Dio sjevernog pročelja Ivan oli i naveo ju je kao primjer negativne prakse u zaštiti Vitić (na čuđenje dijela građana) projektirao je bez ijed- spomenika i graditeljskog nasljeđa u Zadru.32 U tekstu o nog otvora (danas zgrada ima naknadno probijena vrata romaničkoj arhitekturi u Zadru Ivo Petricioli navodi da u prizemlju).36 Između tog velikog, ožbukanog i posve su na toj kući tijekom radova porušeni svodovi prizemlja praznog zidnog platna smjestio je poluotvoreno lebdeće i romanički prozor na prvom katu.33 Sačuvane su tek dvi- stubište koje je prema ulici flankirao vodoravno postavlje- je renesansne menzole i portal prijeratne palače u Ulici nim metalnim brisolejima. Danas je stubište ostakljeno te

Antonija Mlikota: Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom... Ars Adriatica 7/2017. (291-312)

14. Zgrada ZB III u Zadru, sjeverno pročelje danas i fotografija stanja u vrijeme završetka radova Building ZB III in Zadar, northern façade today and the situation after the completion of construction works

kao i ostatak zgrade zapušteno i posve izmijenjeno. Drugo u stanove. Galerije na dvorišnom dijelu imale su svijetlo stubište (smješteno na istočnoj strani zgrade) flankirano obojenu jednostavnu željeznu ogradu s naglašenim vodo- je visokim zidnim platnom perforiranim gusto raspoređe- ravnim akcentom te simetrično raspoređenim vertikalnim nim kružnim otvorima kroz visinu svih katova, to „leb- željeznim nosačima postavljenim kroz cijelu visinu katova. deće” stubište odvojeno je od zida koji ga flankira prema Betonski nosači galerija naglašeni su tamnosmeđom bo- ulici, što tom djelu zgrade daje određenu monumentalnost jom na inače bijelim zidovima. Ogradu su stanari vrlo brzo i stvara zanimljivu igru svjetla i sjene tijekom dana zbog počeli zatvarati raznim vrstama dodataka jer su ju držali perforacija na visokoj zidnoj plohi. Stubišta vode na ga- nesigurnom za djecu, te je danas raznoliko modificirana a lerije na dvorišnoj strani preko kojih je organiziran ulaz galerije su pregrađene, ponegdje upotrebom PVC stolari-

15. Zgrada ZB III u Zadru, južno pročelje s galerijama i dvorištem i fotografija stanja u vrijeme završetka radova Building ZB III in Zadar, northern façade today and the situation after the completion of construction works

je ili posve pripojene stambenoj jedinici, ograda je dobila nove ispune od željezne mreže, ispred stanova mnoštvo je različitih tendi i pokrivala za zaštitu od sunca. Pogled s ulice na unutrašnjost Vitićeva bloka, koji je nekada zrcalio visoku estetiku moderne arhitekture na postulatima mini- malizma i geometrijskog oblikovanja, danas je poražavajuć (blok na dvorišnoj strani više podsjeća na slem, nego na vrhunsko djelo arhitekture). Dio bloka na dijelu zgrade prema Cetinskoj ulici (da- nas Ulica Jurja Divinića) ima visoko prizemlje i podrum, prizemlje kao i dio pročelja izvedeno je od grubo kle- sanih kamenih blokova. Zona katova izvučena je izvan razine prizemlja, koje takvim istakom postaje postament pročelju katova koje je vodoravno podijeljeno u tri zone. Te zone čine velike staklene stijene iznad kojih je cijelom širinom katova, projektant ugradio vodilice za klizne dr- vene brisoleje (pomične panele za zaštitu od sunca) koji su kasnije zamijenjeni klasičnim fiksiranim griljama.37 Ta je zgrada svojim velikim staklenim stijenama, kliznim re- 16. Projekt zgrade ZB II u Zadru, južno pročelje, DAZd brenicama, galerijskim pristupom u stanove, likovnošću, Design of building ZB II in Zadar, southern façade kontrastom materijala, boja i obradom zidnih površina, te odnosom novog i starog odista bila vrlo avangardna. Na žalost, u svim kasnijim reprodukcijama kuća je pri- (potprozornci) postavljene su na pozicije na kojima su kazivana s izmijenjenim pročeljem pa se njezino izvorno se nalazile prije adaptacije. U časopisu Arhitektura po- oblikovanje može vidjeti na tek nekoliko sačuvanih foto- svećenom Ivanu Vitiću, Friedrich Achleitner u tekstu grafija.38 Rješenje pročelja bilo je slično onome na više- Neka pitanja uz djelo Ivana Vitića, za zgradu ZB III na- katnici u Laginjinoj ulici u Zagrebu. U vrijeme dovršetka vodi kako „velike grilje daju kući karakter zatvorenosti”, stambene zgrade u Zadru, Vitić radi na projektu te da- što dobro poentira činjenicu kako se izvorno oblikova- nas već kultne i recentno obnovljene zagrebačke zgrade, nje zgrade izgubilo iz sjećanja ne samo stanovnika Za- dok je njezina prethodnica u Zadru posve devastirana i dra, nego i struke,39 jer Vitićeva zgrada ZB III u svojoj zaboravljena iako je u svom izvornom obliku predstav- osnovi je imala karakter otvorenosti i transparentnosti, ljala jedno od najboljih arhitektonskih rješenja stambene a danas predstavlja jedno od najdevastiranijih, ali i naj- arhitekture u poslijeratnom Zadru. Zadarska zgrada ima vrjednijih poslijeratnih ostvarenja u povijesnoj jezgri Za- gotovo identična rješenja stubišta, prozorskih otvora i dra. Izvorno oblikovanje i oprema otvora na kući davali stanova kao ona kasnija u Zagrebu. su joj izraziti karakter otvorenosti za razliku od kasnije Dio istočnog i usko južno pročelje oblikovano je kao postavljenih modrih fiksiranih drvenih grilja koje su je, i sjeverni dio adaptirane građevine, punom zidnom ma- kako je primijetio Friedrich Achleitner, doista zatvorile. som bez otvora, osim malenog pravokutnog podrum- Na pročelju kuće i danas su vidljive, poprilično korodi- skog prozora, te je djelomično izvedeno u kamenu. Pre- rane, vodilice izvornih kliznih panela od suhe borovine ma natječaju, ali i prema idejnom regulacijskog planu iz i tragovi izvorne zelene boje pročelja. Kada bi se i ova 1945. godine, visine novih zgrada u povijesnoj jezgri nisu Vitićeva zgrada obnovila u svom izvornom oblikovanju, trebale prelaziti dva odnosno tri kata (u iznimnim sluča- postala bi pravi mali arhitektonski dragulj u samom sre- jevima četiri). Gabariti Vitićeve zgrade, koja je zapravo dištu povijesne jezgre Zadra. najniža od svih velikih stambenih blokova izgrađenih u poslijeratnoj obnovi, zapravo dobro reprezentira primje- ren odnos nove arhitekture i povijesne jezgre, osobito u Stambena zgrada ZB II odnosu na bedeme. Na zapadnom pročelju, uz već spo- menute menzole i portal koji je djelomično presložen, Prema Vitićevoj regulaciji cjelokupnog bloka XL izve- projektant je u prizemlju otvorio niz pravokutnih otvora den je još jedan projekt, četverokatna stambena zgrada s kamenim okvirima, prozori prvog kata uz okvire imaju ZB II (u konačnici je izgrađena peterokatnica) u Cetin- i profilirane vijence nad prozorima. Sačuvane menzole skoj ulici, danas Ulica Jurja Divinića. Uz glavnog pro-

Antonija Mlikota: Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom... Ars Adriatica 7/2017. (291-312)

17. Projekt zgrade ZB II u Zadru, tlocrt kata, DAZd Design of building ZB II in Zadar, ground plan of the upper floor

jektanata Ivana Vitića kao suradnici se navode K. Jakšić boju, dok su uglovi i ostatak pročelja bili obojeni u žuto. i Nada Babić, a kao investitor Vojna pošta 2750-27. iz Slavko Šimatić osim gabarita ne zadržava ništa od Vitiće- Zagreba. Iz, za sada, neutvrđenih razloga od Vitićeva se va rješenja, tako glavno pročelje umjesto transparentno- projekta odustalo, a zgradu ZB II je preuzeo Slavko Ši- sti i otvorenosti, što projektira Vitić, prema Šimatićevu matić uz suradnju Tomislava Paleke i Borisa Petravića iz rješenju ostavlja dojam zatvorenog i monotonog pročelja Projektnog poduzeća Donat iz Zadra. Slavko Šimatić koji izrazito visoke zgrade za povijesnu jezgru. Vitićev goto- se potpisuje kao projektant radi u okvirima urbanističkog vo u cijelosti ostakljeni svjetlarnik stubišta sveden je na rješenja Ivana Vitića, ali znatno mijenja arhitektonsko izrazito uske trake ostakljenih otvora nad odmorištima oblikovanje zgrade ZB II.40 Prema Vitićevu rješenju glav- među katovima. Velike staklene stijene s vodoravnim, no pročelje zgrade u osi je s glavnim pročeljem zgrade trakastim nizom prozora uz njih, zamjenjuju dvokrilni ZB III od kojeg ga dijeli ulica, na toj uličnoj strani Vitić francuski prozori, po dva na svakoj strani pročelja među smješta i glavni ulaz u zgradu. Stubište je postavljeno cen- koje Šimatić smješta po jedan manji dvokrilni prozor (isti tralno, te je kao i glavni ulaz osvijetljeno velikim ostaklje- se raspored ponavlja kroz sve katove). Otvori imaju plitke nim otvorima kroz sve etaže. Na stanovima na toj uličnoj kamene okvire zbog toga jer je glavno pročelje okrenuto strani nema balkona nego je cijelo pročelje raščlanjeno prema novonastalom trgu unutar povijesne jezgre pa za- trakastim nizom otvora povezanih s velikim staklenim služuje takvu bogatiju opremu, kako se navodi u tehnič- stijenama, čime je postignut dojam otvorenosti i transpa- kom opisu.41 Dok su bočna pročelja, uz manje ostakljenja rentnosti visokog pročelja kao i na susjednoj dvokatnoj u razini prizemlja oblikovana kao zatvorene zidne mase, zgradi ZB III (prije kasnijih izmjena na otvorima). Na tim južno dvorišno pročelje u cijelosti je trebalo biti rastvore- se prozorskim otvorima predviđa, kao zaštita od dnevnog no prema projektu Ivana Vitića. Svaki kat trebao je imati svjetla, samo ugradnja unutrašnjih rolo zavjesa u boji. To po tri lođe koje bi se simetrično izmjenjivale s po dvi- je pročelje kao i susjedna zgrada ZB III obojeno u zeleno je zone vertikalnih betonskih brisoleja (visine kata). Na

18. Zgrada ZB II, sjeverno i južno pročelje, trenutno stanje Design of building ZB II in Zadar, northern and southern façades, present situation

ovim otvorima bilo je predviđeno postavljanje roleta. Na Riječke, danas Široka ulica, Ulica Šimuna Kožičića Be- ravnom krovu Vitić projektira zajedničke prostorije, uz nje i Ulica Nikole Matafara). Na tom vrlo važnom mjestu dva manja stana i zajedničku, djelomično ostakljenu te- u povijesnoj matrici grada (to je sjecište glavnog antič- rasu. Kasnije kada preuzima projekt, Slavko Šimatić i na kog carda i decumanusa) Ivan Vitić projektirao je vrlo ovom pročelju reducira otvore i, projektirajući po dvije atraktivnu trokatnu stambenu poslovnu zgradu. Iako se lođe uz uglove zgrade s dva francuska prozora među nji- od projekta, koji je imao sve potrebne dozvole, iz zasa- ma, ponovno zapada u monotoniju i zatvorenost u diza- da neutvrđenih razloga odustalo, taj neizvedeni projekt jnu južnog pročelja, koje je prema Vitićevu promišljanju, svakako zaslužuje pažnju. Riječ je o trokatnoj stambeno- zbog svoje orijentacije prema suncu, trebalo biti izrazito poslovnoj zgradi s natkrivenom zajedničkom terasom na transparentno. Danas su svi prozorski otvori opremljeni ravnom krovu. Ivan Vitić projektira zgradu s jedinstve- drvenim griljama. Umjesto staklenih ograda s jednom nim staklenim pročeljem sačinjenim od niza staklenih metalnom cijevi nad njima, na lođama su ugrađene jed- brisoleja u aluminijskim okvirima koji bi zatvarali plitke nostavne željezne ograde. Umjesto djelomično ostakljene galerije pred stanovima. Svaki brisolej trebao je biti širok terase, manjeg stana i zajedničkih prostorija na ravnom pedeset i jedan, a visok tristo trideset i tri centimetra, na krovu zgrade, Slavko Šimatić projektira peti stambeni kat. svakom katu bilo bi ih postavljeno osamdeset i tri u nizu na razmaku od pedesetak centimetara. Trebali su biti pomični, odnosno mogli bi se preko vodilica i osovina Neizvedena stambena zgrada ZB I na Kalelargi postavljenih na dnu i na vrhu brisoleja, zakretati u raspo- nu od 180 stupnjeva čime bi se reguliralo dnevno svjetlo Zgrada ZB I trebala je biti smještena na sjecištu glavne a pročelje bi mijenjalo svoj izgled ovisno o potrebama gradske ulice i poprečne ulice koja povezuje Staru i Novu i afinitetima samih korisnika. Iza tog „živog” pročelja i rivu (između Kalelarge, Ulice Božidara Petranovićeva i plitkih galerija, Vitić je projektirao velike staklene stijene

Antonija Mlikota: Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom... Ars Adriatica 7/2017. (291-312)

stanova s dvokrilnim vratima u sredini. Bočno pročelje s izlazom na zajedničku natkrivenu terasu smještenu na prema Kalelargi, projektirano je bez prozorskih otvora, ravnom krovu koja bi stanarima služila kao zajednički najveći dio pročelja zauzima velika površina od grubo prostor i sušionica rublja. U prizemlju ispred trgovačkih klesana kamena (kao na zgradi ZB III) koja je od manjeg, radnji projektiran je široki trijem s nosačima kružnog glatko ožbukanog dijela pročelja nad stupovima, odije- presjeka uvučenim ispod pročelja. Sličan trijem projek- ljena staklenom trakom svjetlarnika kroz sve etaže osim tiran je i na stražnjoj dvorišnoj strani, prilaz stanovima prizemlja. Zgrada je djelomično trebala imati podrum, a bio bi galerijski. Kao i na zgradi ZB III i ovdje je galerije prizemlje je bilo predviđeno za trgovačke i ugostiteljske povezivalo prostrano stubište do kojeg je pristup bio mo- sadržaje te poštu. Zona prizemlja prema glavnoj gradskoj guć i s ulične i s dvorišne strane. ulici gotovo bi u cijelosti bila ostakljena. Na prvom katu Kako je bila riječ o vojnoj zgradi, Komisija za reviziju Vitić projektira dječji vrtić koji bi imao izlaz na prostra- glavnih projekta Komandne Vojne oblasti Zagreb tražila nu terasu projektiranu nad bočnim manjim krilom koje je od projektanta da za pročelje nađe „neko ekonomičnije bi povezivalo blok ZB I i postojeću zgradu socijalnog rješenje”.42 Možda je skupoća izvedbe, ali i avangardnost osiguranja. Ostatak bloka bio je predviđen za stanovanje rješenja koje će na pročeljima u široj upotrebi zaživjeti

19. Projekt zgrade ZB I u Zadru, južno i sjeverno pročelje, DAZd Design of building ZB I in Zadar, southern and northern façades

20. Projekt zgrade ZB I u Zadru, tlocrt kata, DAZd Design of building ZB I in Zadar, ground plan of the upper floor

desetljeća nakon ovog Vitićeva primjera projektiranog Bloka D sa zgradom pošte i kina na glavnoj gradskoj za Zadar, bio jedan od razloga zbog kojih se odustalo od ulici, nakon provedenog natječaja za uži centar grada izgradnje zgrade ZB I. Regulaciju bloka ZB I prema rje- iz 1959. godine, a prema rješenju Savjetodavne stručne šenju iz 1958. godine preuzeo je Slavko Šimatić iz Projek- komisije za izgradnju centra na poluotoku koja je ru- tnog poduzeća Donat, dok je, kako se navodi u rješenju, kovodila obnovom nakon 1960. godine.45 Prema saču- zadržana regulacija bloka ZB II prema rješenju Ivana Viti- vanoj dokumentaciji Bruno Milić izradio je tri rješenja, ća. Regulaciju ZB I i ostatka neizgrađenog dijela bloka XL od kojih je jedno uključivalo i postavljanje renesanse bi- razrađivat će godinu dana kasnije Srđan Čulić. Zadarski fore za koju se navodi da je uzeta s porušene kuće Filipi, projektanti znatno izmjenjuju i urbanistička i arhitekton- ali je za vrijeme priprema za izgradnju nestala.46 Netko ska rješenja bloka koji se prema njihovu rješenju teme- ju je jednostavno pokupio kroz raščišćavanje ruševina lji na zgradama podignutim nad trijemovima, a umjesto na tom dijelu grada i pripreme za gradnju, pa je Bru- dvorišta predviđaju izgradnju velikog bazena.43Arhitekt no Milić od te ideje odustao.47 U konačnici je odobreno Tomislav Paleka iz istog poduzeća izradio je 1962. godine treće rješenje s jednostavnim glatkim kamenim proče- dvije idejne studije, jednu s velikim trijemom a drugu s ljem, rastvorenim simetrično postavljenim prozorskim bazenom u unutrašnjem dvorištu.44 Uz te glavne građevi- otvorima. Treći kat je, za razliku od prva dva koji su ne predvidio je otvaranje frizerskog, brijačkog, kozmeti- rastvoreni simetrično postavljenim pravokutnim prozo- čarskog i pedikerskog salona te stanice hitne medicinske rima, rastvoren širokim četverokrilnim otvorima. Pro- pomoći s rendgenom. Između zgrade socijalnog osigu- čelje prema Ulici Božidara Petranovićeva (danas Ulica ranja i zgrade javne kupaone izgradio bi se manji patio Šimuna Kožičića Benje) projektirano je kao puna zidna koji bi koristili zaposlenici za svoju pauzu. U kupaonici (kao na i rješenju Ivana Vitića) masa obložena kame- je predvidio izgradnju šesnaest tuš kabina i četiri kade. nom. Kao i u Vitićevu rješenju, trokatna zgrada postav- Konferencijska dvorana predviđena je na katu manje gra- ljene je, na stupove kružne osnove, iza kojih se otvara đevine uz zgradu socijalnog osiguranja, dok bi se u prize- prostrani trijem s ostakljenim prizemljem gospodarske mlju smjestio ulazni foaje, garderoba i manji servisi, do namjene. Ulaz u kino smješten je pod trijemovima, dok dvorane smještene na katu vodilo bi prostrano stubište. je na katovima smješten hotel koji flankira samu kinod- I od tog se projekta odustalo pa je prema projek- voranu koja je povučena u unutrašnjost bloka. U dijelu tnom rješenju Bruna Milića, uz suradnju Ive Bartolića Bloka D u Ulici Božidara Petranovićeva (danas Ulica tek 1964. godine na tom prostoru započela izgradnja Šimuna Kožičića Benje) otvorena je u prizemlju nova

Antonija Mlikota: Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom... Ars Adriatica 7/2017. (291-312)

jom u Zadru Ivan Vitić bio je jako dobro upoznat jer je sudjelovao na općem i anonimnom Natječaju za idejnu regulacionu osnovu teritorija grada Zadra na poluotoku te za arhitektonsko-urbanističku skicu najužeg centra grada pod šifrom Z-00001. Njegov rad bio je jedan od šest koji su dobili obeštećenje za uloženi trud, natječaj je završio bez ukupnog pobjednika, jer prema ocjeni žiri- ja ni jedan rad nije u cijelosti odgovorio propozicijama natječaja, nego su odlučili dodijeliti tri jednakovrijedne nagrade, tri rada predložili su za otkup, šest za obešteće- ne i dva su rada odbijena. Ocjenjujući Vitićev rad, žiri je među ostalim istakao kako su pročelja, kojima domini- raju velike staklene stijene i naglašena struktura lamel- nih pročelja od poluobrađena kamena (umjesto sugeri- ranih glatkih površina kamena uz djelomično korištenje ožbukanih zidova) pretenciozna, skupa i neprimjerena za povijesnu jezgru Zadra. Godinu dana kasnije kada radi regulaciju bloka XL, Ivan Vitić u svoje će rješenje implementirati jako puno arhitektonskih rješenja iz svog natječajnog rada Z-00001, ali će urbanistički i arhitek- tonski posve različito regulirati taj jako važan blok u samom središtu povijesne jezgre Zadra. Blok oblikuje kao cjelinu sačinjenu od više viših i nižih međusobno povezanih dijelova te ih povezuje u cjelovito urbanistič- ko arhitektonsko djelo korištenjem jednakih elemenata 21. Pogled na zgradu izrađenu prema projektu Bruna Milića na mjestu u oblikovanju arhitekture: velikih ostakljenih površina, bloka ZB I ivana Vitića trakastih nizova prozora, ravnih krovova, trijemova u Bruno Milić’s building constructed on the location of ZB block by Ivan Vitić prizemnoj zoni, velikih praznih zidnih platana te velikih površina pročelja izvedenih od grubo klesana kamena. Prema rješenju Ivana Vitića u tom je bloku osim zgrade pošta (kako je bilo i predviđeno Vitićevom regulaci- Zavoda za socijalno osiguranje, planirana izgradnja ne- jom bloka XL). Nad zgradom pošte podignuta su još koliko stambenih zgrada s poslovnim prostorima u pri- dva stambena kata umjesto Vitićeve terase dječjeg vr- zemlju, ambulanta, prostor za provođenje terapija, po- tića koji je posve izostavljen u novom projektu Bruna šta, dječji vrtić te manji ozelenjeni trg unutar bloka. Ivan Milića. Izgradnja je završena 1966. godine, najprije je Vitić je blok XL podijelio na tri podbloka: Blok I, Blok otvoreno kino, pa hotel, a koncem godine otvorena je i II, Blok III te će prema toj numeraciji nazvati stambene nova pošta u bloku D izgrađenom na mjestu planirane zgrade projektirane unutar blokova: ZB I, ZB II, ZB III. zgrade ZB I Ivana Vitića. Zgrada ZB III izvedena je prema njegovu rješenju, ali je s vremenom njezin izgled izmijenjen do neprepoznatlji- vosti. Ta je zgrada svojim velikim staklenim stijenama, Zaključak kliznim rebrenicama, galerijskim pristupom u stanove, likovnošću, kontrastom materijala, boja i ploha te od- Ivan Vitić dobio je u srpnju 1955. godine vrlo ve- nosom novog i starog, odista bila vrlo avangardna. Na liki i značajan projekt regulacije cijelog jednog bloka, žalost, u svim kasnijim reprodukcijama kuća je prika- smještenog uz glavnu gradsku ulicu i katedralu, u povi- zivana s izmijenjenim pročeljem pa se njezino izvorno jesnoj jezgri Zadra. Za taj ga je posao angažirao Savjet oblikovanje, koje je bilo slično onome na višekatnici u za komunalne poslove Narodnog gradskog odbora Za- Laginjinoj ulici u Zagrebu, može vidjeti na tek nekoliko dar koji je prilikom određivanja lokacije i prihvaćanja sačuvanih fotografija i na izvornim nacrtima. Izvorno idejnog projekta zgrade Zavoda za socijalno osiguranje oblikovanje i oprema otvora na kući davali su joj izraziti donio odluku da se njezinu autoru povjeri i regulaciju karakter otvorenosti za razliku od kasnije postavljenih ostatka bloka XL u povijesnoj jezgri Zadra. Sa situaci- modrih fiksiranih drvenih grilja koje su ju zatvorile. Na

pročelju kuće i danas su vidljive, poprilično korodira- kao jedan od autora tri jednakovrijedno nagrađena rada. ne, vodilice izvornih kliznih panela od suhe borovine Usprkos postojanju plana i dugogodišnjeg rada cijelog i tragovi izvorne zelene boje pročelja. Kada bi se i ova niza stručnjaka, nakon sastanka s Jurjom Neidhardtom, Vitićeva zgrada obnovila u svom izvornom oblikovanju, Nikolom Dobrovićem i Rikom Marasovićem gradsko je postala bi pravi mali arhitektonski dragulj u samom sre- poglavarstvo, koje je donosilo konačne odluke, odbaci- dištu povijesne jezgre Zadra. Zgrada ZB II izvedena je u lo Milićev plan i raspisalo 1959. godine novi natječaj za urbanističkim okvirima i u programskim smjernicama urbanističko i arhitektonsko rješenje užeg dijela povi- regulacije Ivana Vitića, ali u arhitektonskom oblikovanju jesne jezgre Zadra. Sličnu sudbinu imala je i regulacija prema rješenju Slavka Šimatića koji preuzima realizaciju bloka XL Ivana Vitića, koja je tek parcijalno provedena, projekta. Zgrada ZB I i ostatak neizvedenog bloka 1958. te je, zbog dodjeljivanja projekta različitim arhitektima i godine izuzima se iz Vitićeve regulacije te ga preuzimaju odbacivanja njegovih rješenja, izgubila svoju cjelovitost arhitekti iz Projektnog poduzeća Donat koji unose broj- i u arhitektonskom i u urbanističkom smislu. Čak je i ne izmjene i kroz godine izrađuju nekoliko rješenja za izvedena zgrada ZB III zbog naknadnih izmjena i nera- neizgrađene dijelove bloka XL. Od tih se projekata odu- zumijevanja lokalne zajednice, stručnjaka i korisnika o stalo 1963. godine, pa je prema rješenju Bruna Milića, važnosti Vitićeva djela, te nepoznavanja njezina izvor- uz suradnju Ive Bartolića tek 1964. godine na prostoru nog izgleda i uloge Ivana Vitića u poslijeratnoj obnovi predviđenom za zgradu ZB I započela izgradnja takozva- povijesne jezgre Zadra, danas posve zapuštena i devasti- nog Bloka D sa zgradom pošte i kina na glavnoj gradskoj rana. Obnova zgrade ZB III u njezinu izvornom obliku ulici nakon provedenog natječaja za uži centar grada iz bila bi sjajan doprinos poznavanju opusa i obilježavanju 1959. godine, a prema rješenju Savjetodavne stručne stogodišnjice rođenja ovog važnog hrvatskog arhitekta, komisije za izgradnju centra na poluotoku koja je ru- u čiju je čast i napisan ovaj rad i provedeno istraživanje. kovodila obnovom povijesne jezgre Zadra nakon 1960. Ona bi tako zauzela zasluženo mjesto vrijednog arhitek- godine. Naime, gradske su vlasti 1958. godine odbaci- tonskog spomenika u višestoljetnoj raznolikosti i bogat- le regulaciju koju je 1955. godine izradio Bruno Milić, stvu gradogradnje u povijesnoj jezgri Zadra.

Bilješke

1 Kako nije završen pretprojekt, natjecateljima je ostavljena puno Više u: BRUNO MILIĆ, Plan regulacije povijesne jezgre Zadra iz veća sloboda, ali i puno veća odgovornost u definiranju budućeg 1955. godine, u: BRUNO MILIĆ, Novi Arheološki muzej i Muzej izgleda i izgradnje u delikatnom corpusu povijesne jezgre, crkvene umjetnosti u Zadru, Čovjek i prostor, Zagreb, god. XIX:, smještene na prirodnom poluotoku i djelomično okružene 237, (prosinac/1972.), 10-12.; DRAŽEN ARBUTINA, Zadarski zidinama. Natječaj je raspisan 1. ožujka i trajao je do 10. rujna urbanistički i arhitektonski opus Brune Milića, Narodni muzej 1953. godine. (slika) Odlukom žirija taj je rok produžen do 30. Zadar, 2002.; INES MERČEP, Natječaj za regulacijsku osnovu studenog iste godine, a kako je taj dan bio državni praznik Dan Zadra, pedeset godina poslije, Prostor, Zagreb, 1.,29, (2005.), Republike odlučeno je da će se primiti i radovi koji su poslani 70.; DRAŽEN ARBUTINA, Zadars’ unfinished Modernisations, zaključno s 1. prosincem 1953. godine. Svaki natjecatelj mogao u: Unfinished Modernisations, between utopia and pragmatism je sudjelovati samo s jednim radom, svi nacrti, crteži i prikazi (ur: Maroje Mrduljaš i Vladimir Kuljić), UNA/CCA, Zagreb, trebali su biti pripremljeni za galerijsko izlaganje (kaširani, 2012., 445-454.; ANTONIJA MLIKOTA, Obnova i izgradnja lijepljeni na karton ili šperploču ili postavljeni na drveni okvir). povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu,

Antonija Mlikota: Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom... Ars Adriatica 7/2017. (291-312)

doktorski rad, Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet 20 BRUNO MILIĆ (bilj. 12., 1955. – 1960.); BRUNO MILIĆ (bilj. Sveučilišta u Zagrebu, 2013., 119-266.; MLIKOTA ANTONIJA, 12., u: ARBUTINA D., 2002.), 39-59. Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija povijesne jezgre 21 BRUNO MILIĆ (bilj. 12., 1955. – 1960.), 73. „Novom Zadra nastalih 1953. godine, Ars Adriatica, časopis Odjela za izgradnjom potrebno je otvoriti vizure na značajne urbanističke povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, Zadar, 5 (2015.),163- arhitektonske elemente grada, osigurati zdrave i suvremene 192.; DUBRAVKA KISIĆ, Zadar i poslijeratna obnova u uslove života grada, no istovremeno sačuvati karakter proporcije Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, u: Zadar – poslijeratna i mjerilo postojećih gradskih prostora”. urbanističko arhitektonska obnova 1944. – 1958. (ur. Dubravka 22 N.N. Izrađuje se regulacija još jednog dijela poluotoka, „Glas Kisić i Antonija Mlikota), Državni arhiv u Zadru, 2017., 9-46.; Zadra”, Zadar, 25.6.1955., 210:1. „Savjet za komunalne poslove ANTONIJA MLIKOTA, Između zamisli i provedbe; Nastajanje gradske općine odlučio je, da u vezi određivanja lokacije novog grada u historijskom koordinatnom sustavu Zadra, u: i prihvaćanja idejnog projekta zgrade Zavoda za socijalno Zadar – poslijeratna urbanističko arhitektonska obnova 1944. – osiguranje ing. Ivanu Vitiću povjeri i regulaciju dijela poluotoka, 1958. (ur. Dubravka Kisić i Antonija Mlikota), Državni arhiv u koji je omeđen ulicama Božidara Petranovića, Cetinjskom Zadru, 2017., 49-93. ulicom, Natka Nodila i Ive Lole Ribara, tj. dijela sjeverno od 2 N.N. Natječaj za regulacionu osnovu grada Zadra (natječajna crkve sv. Stošije. Idejna skica koju je Savjet raspravljao i tom knjiga), Narodni odbor gradske općine Zadar, Zadar, 1953., 69. prilikom ing. Vitiću dao neke sugestije i svoje potrebe, predviđa 3 Arhiv Projektnog poduzeća Donat (dalje APPD, danas da će se na tom prostoru nalaziti zgrada Zavoda za socijalno rasformiran), Natječaj za regulacionu osnovu grada Zadra, osiguranje, nekoliko stambenih zgrada u prizemlju kojih će se Elaborat 10., šifra broj Z-0000, 1953., 2-3. nalaziti razni lokali, među kojima i rejonska pošta, te jedan novi 4 APPD, Elaborat 10., šifra broj Z-00001:3. manji trg. Nakon što ing. Vitić izradi detaljni idejni projekt za regulaciju tog predjela o njemu će posebno raspravljati Savjet za 5 APPD, Elaborat 10., šifra broj Z-00001:3. komunalne poslove i Narodni odbor gradske općine.” 6 APPD, Elaborat 10., šifra broj Z-00001:4. 23 ZB je skraćenica od Zadar Blok s naznačenim brojem bloka u 7 APPD, Elaborat 10., šifra broj Z-00001:4. kojem se nalaze (npr. ZB II). 8 APPD, Elaborat 10., šifra broj Z-00001:4. 24 Više u: N.N. (bilj. 2.), 45-67. 9 APPD, Elaborat 10., šifra broj Z-00001:4-7. 25 N.N. (bilj. 2.), 62. „Dvokatni ruševni objekt u Cetinskoj ulici 10 APPD, Elaborat 10. šifra broj Z-00001.:6-7 je bez vrijednosti. Do ovog nalazi se dvokatni nastanjeni objekt 11 APPD, Elaborat 10. šifra broj Z-00001.:7 nehigijenski i u slabom građevnom stanju. Dvokatna pročelja porušenog stambenog objekta u istoj ulici iz XVII. st. preporučuje 12 BRUNO MILIĆ Urbanistička i arhitektonska rekonstrukcije se sačuvati. Isto vrijedi i za objekt na uglu Cetinjske i Nodilove Zadra 1955-60., idejni projekt, Zagreb, 1955., 60.; BRUNO ulice, koji ima romaničko renesansnih i gotičkih arhitektonskih MILIĆ, Plan regulacije povijesne jezgre Zadra, tehnički opis, elemenata. Trokatni objekt na uglu Nodilove i Riječke ulice, u: DRAŽEN ARBUTINA (bilj. 1., 2002.), 94-113.; BRUNO kao i dvokatni objekt u Riječkoj ulici imaju pročelja, koja se MILIĆ Plan regulacije povijesne jezgre Zadra iz 1955. godine, u: preporučuje sačuvati. Do ovog se nalazi nastanjen trokatni DRAŽEN ARBUTINA (bilj. 1., 2002.), 39-59. objekt bez veće građevne i arhitektonske vrijednosti. Ostali dio 13 IVAN VITIĆ, O rekonstrukcijama, u: Referati savjetovanja ovog bloka je potpuno porušen i slobodan.” arhitekata i urbanista u Dubrovniku 1950., Društvo inženjera i 26 APPD, Tehnički opis za rad pod šifrom 39393, 38.; više u: tehničara Hrvatske, Sekcija arhitekata, Zagreb, 1950., 45-48. BRUNO MILIĆ (bilj. 12.) 14 IVAN VITIĆ (bilj. 13.), 47. Prema istim principima obnovljena 27 Državni arhiv u Zadru (dalje DAZD) – fond 141., Narodni je palača Fanfogna u Zadru, prema projektu bračnog para Silve i odbor kotara Zadar 1945. – 1962. (dalje NOK Zadar), Komisija Mladena Fučića. za reviziju projekata (dalje KZRP), kutija 27. 15 IVAN VITIĆ (bilj. 13.), 47. 28 N. N., Šta je s gradskim kupatilom, Narodni list, Zadar, 597, 16 IVAN VITIĆ (bilj. 13.), 47. (9.1.1963.), 7. 17 IVAN VITIĆ (bilj. 13.), 47-48. 29 N.N., Izrađuje se regulacija još jednog dijela poluotoka, 18 JOSIP SEISSEL, Problemi izgradnje mediteranskih gradova Glas Zadra, Zadar, 210, (25.6.1955.), 1. Ništa od projektne i naselja, u: Referati savjetovanja arhitekata i urbanista u dokumentacije nije sačuvano u Zadru. Dubrovniku 1950., Društvo inženjera i tehničara Hrvatske, 30 ANTONIJA MLIKOTA (bilj. 1., 2013.), 253-255 i 455-457. sekcija arhitekata, Zagreb, 1950., 62-64. Nakon izgradnje bloka u tom je prostoru poslovao restoran 19 JOSIP SEISSEL (bilj 18.), 62. „Uslijed nepoznavanja prave Pomorac, a od 1969. godine Balkan gril, a danas kazino. vrijednosti, urbanističke suštine naših historičnih gradskih 31 DAZD-141., NOK Zadar, KZRP, kutija 14.; kutija 15.; kutija jezgra ili cijelih naselja, a zadovoljavajući novom životu i 24.; kutija 79. (glavni projekt); Skupština općine Zadar (dalje novim zadaćama koje nam se neposredno postavljaju, lako SO), Građevinske dozvole (dalje GD) od 1948-51., kutija možemo obezvrijediti gradske historične cjeline neprocjenjive 5., mapa 88., (statički račun). Rješenje Komisije za reviziju vrijednosti, prema kojim je ono što smo dodali iščezavajuće po projekata br. 17742/57. KRP 170., izdano dana 18.11.1957.; značaju i vrijednosti. Moramo nažalost konstatirati da se to još Lokacijska dozvola br. 12018-1381/57., izdana dana 30.10.1957.; uvijek i prečesto događa.” Građevinska dozvola br. 05-1263-1/1958., izdana dana 3.3.1958.

32 IVO PETRICIOLI, Marginalije uz obnovu Zadra, Urbanistički 38 Galerija umjetnina Narodnog muzeja u Zadru (dalje GU – zavod Dalmacije – URBS, Split, 2, (1958.), 91-97. „U Zadru se NMZ), Zbirka fotografija i negativa, fond Ante Brkan ustalila praksa da se stare stam­bene zgrade, koje se obnavljaju 39 FRIEDRICH ACHLEITNER, Neka pitanja uz djelo Ivana Vitića, zbog svoje historij­ske i umjetničke vrijednosti, najprije sruše (ur: Vera Grimmer i Dubravka Kisić), Arhitektura, Stručni i do teme­lja, te se onda sagradi njihova kopija i eventualno znanstveni časopis udruženja hrvatskih arhitekata, Zagreb, 1., ugrade originalni kameni fragmenti, a zgrada se pret­hodno nije 217, (2005.), 18. „Pretpostavljam da se ovdje radi o transformaciji istražila s historijsko-arhitektonske strane. Takvo istraživanje, starih tipologija kuća, što bi trebalo pomno istražiti ako to već koje bi se provelo prije projekti­ranja, ne samo da bi koristilo ionako nije poznato.” nauci, nego bi olakšalo samo projektiranje i istaklo pojedine 40 DAZD-149, Narodni gradski odbor Zadar 1945-1955 (dalje vrednote zgrade.” NGO Zadar), građevinske dozvole/Naknadno registrirani 33 Više u: IVO PETRICIOLI, Ostatci stambene arhitekture roma- projekti (dalje GD NRP), kutija 10., mapa 110.; kutija 15., mapa ničkog stila u Zadru, Radovi JAZU u Zadru, Zadar, 9, (1962.), 177. i 132.; DAZD-141., NOK Zadar, KZRP, kutija 27. 117-160. 41 DAZD-141., NOK Zadar, KZRP, kutija 27. 34 LARIS BORIĆ, Renesansna skulptura i arhitektonska plastika 42 DAZD-141., NOK Zadar, KZRP, dokumentacija za zgradu u Zadru, doktorski rad, Sveučilište u Zadru Odjel za povijest ZB I Ivana Vitića, dopis Komisija za reviziju glavnih projekta umjetnosti, Zadar, 2010., 606-607. Komandne Vojne oblasti Zagreb. 35 Rušenje dviju zgrada u toj ulici zabilježio je i Ivo Petricioli, naveo 43 DAZD-141., NOK Zadar, KZRP, dokumentacija za zgradu je da je jedna bila romanička s novijom fasadom od klesana ZB I Ivana Vitića, dopis Komisija za reviziju glavnih projekta kamena. Više u: IVO PETRICIOLI, Neki konzervatorsko- Komandne Vojne oblasti Zagreb, urbanistički nesporazumi u Zadru, Zbornik zaštite spomenika kulture, Beograd, 14, (1963.), 182-184., 183. 44 DAZD-481, NOO Zadar, GD, svežanj 3/1962. 36 N.N., Izgradnja Zadra, primjeri i utisci; Na trgu Natka Nodila, 45 Narodni muzej Zadar (dalje NMZ), fond Bruno Milić; DAZD- Narodni list, Zadar, 762, (7.5.1966.), 4. „Prazan južni zabat 146, SO Zadar, GD, svežanj 5/1963. zgrada u kojoj se nalazi restoran Primorac djeluje pri ulazu kroz 46 NMZ, fond Bruno Milić; DAZD-146, SO Zadar, GD, svežanj vrata pod zidinama kao udarac u oči.” 5/1963. 37 IVAN OŠTRIĆ, Arhitektura u Zadru (1924.-41., 1945.-90.) 47 Više u: GRGO GAMULIN, U betonu i kamenu, u: Arhitektura zone iskoraka, Arhitektura, XLII-XLIV, 1.-3, 208.-210., (1989. – u regiji, Društvo historičara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1967., 1991.), 19-24., 21. 45-54.

Antonija Mlikota: Ivan Vitić i povijesna jezgra Zadra – Povodom... Ars Adriatica 7/2017. (291-312)

Altri articoli dello/a stesso/a autore/rice

Articoli simili

1-10 di 117

Puoi anche Iniziare una ricerca avanzata di similarità per questo articolo.