The Book of Hours of the Blessed Virgin Mary from the Research Library at Zadar has not been thoroughly studied, even though this early-sixteenth-century manuscript contains three types of illuminated initials: litterae historiate, litterae dominicales and litterae feriales. Among these, there are six figural initials, each framed with rich marginal decorations, four litterae dominicales and a plethora of littera ferialis. On the basis of stylistic comparisons with manuscript illuminations from Venice and Ferrara, this article argues that the Book of Hours at Zadar was also produced in northern Italy. It also draws attention to certain similarities with other Ferrara manuscript illuminations from the same period which can be found today in Croatia.
1. Nepoznata svetica, Časoslov Blažene Djevice Marije, Znanstvena knjižnica, Zadar, fol. 59v, Inicijal „S” i fol. 60r (izvor: Znanstvena knjižnica, Zadar) Unknown female saint, Book of Hours of the Blessed Virgin Mary, Research Library, Zadar, fol. 59v, Initial „S” and fol. 60r
listići koji se penju uz marginu. Na desnoj strani okvira nižu se i malene vaze koje kao da prirodno izrastaju iz cvijeća, dok se na lijevoj strani penje puno uža biljna povijuša, a cijela se vitica spaja u gornjem dijelu, u točki koja simetrično odgovara donjoj. Vješt crtež i primjerena uporaba svjetla snažnim sjenčanjem daju volumen zlatnoj povijuši na tamnoplavoj pozadini kontrastiranoj žarkocrvenoj boji inicijalne pozadine, vizualno objedinjujući cjelinu. Folijem 59r završava Časoslov Blažene Djevice Marije (Finit officium Beate Marie Virginis cum suis horis) i započinje misa u čast Gospe (Incipit missa in honorem beate Marie Virginis. Introitus) te od folija 59v (sl. 1) počinje misni obrazac u čast Blažene Djevice Marije: Salve Sancta Parens.11 Inicijal „S”, koji se nalazi unutar ljubičasta kvadrata zlatna okvira, riješen je u liku dviju zrcalno postavljenih polukružnih povijuša u obliku stiliziranih dupina. Jedna u gornjem, a druga u donjem dijelu zatvara oblik slova „S” unutar kojega se nalazi poprsje svetice u poluprofilu (sl. 2). U pejzažu definiranu zelenilom i nebom, svetica je prikazana 2. Nepoznata svetica, Časoslov Blažene Djevice Marije, Znanstvena odjevena u crvenu haljinu i plavi plašt, glave nagnute knjižnica, Zadar, fol. 59v, Inicijal „S”, detalj (izvor: Znanstvena ulijevo i ruku nježno prekriženih na prsima. Ima lice knjižnica, Zadar) ovalna oblika i gustu plavu kosu podijeljenu po sredini Unknown female saint, Book of Hours of the Blessed Virgin Mary, čela iza koje joj je zlatna aureola crna obruba, nešto Research Library, Zadar, fol. 59v, Initial „S”, detail snažnijeg u lijevoj negoli desnoj polovini. Pogled joj je usmjeren prema dolje, a krupne i duboko usađene oči gotovo su u potpunosti zatvorene, čime je naglašena časoslova koje imaju oslikane litterae historiatae, kontemplativnost njezina molitvenog stava. Nos je malen istaknute masnim, dok će litterae dominicales i feriales i dosta odmaknut od ravnih, stisnutih usnica s kutovima biti predočene standardnim slovima. istaknutima crnim crtežom. Desna strana svetičina Na foliju 5r, koji počinje tekstom In nomine Domini lica obasjana je svjetlom, dok je lijeva u sjeni. Ruke su nostri Jesu Christi Amen: Incipit officium beatae Marie elegantne, zadebljanih šaka i tankih dugačkih prstiju. Virginis secundum conseuetudinem Romane curie, nalazi U oblikovanju volumena iluminator pomno balansira se ukrašen inicijal „D” riješen u liku zlatne povijuše svjetlom i oštrim crtežom, dok neke pojedinosti ističe i smještene na crvenu kvadratu zlatna okvira. Unutar tankim, elegantnijim crtežom, kao npr. na vratu i kosi. inicijala je dosta oštećen prikaz Bogorodice s Djetetom u Osim crnim, neke detalje definira i potezima bijele boje naručju. Odjevena u crvenu haljinu i plavi plašt glavu je koja je nešto uspješnija na naborima desnog rukava nagnula ulijevo, objema rukama obgrlivši malenog Krista plašta, a nešto deblja i slobodnija na rubovima rukava. koji je glavu priljubio uz majčinu. Dok im fizionomije Marginalni je ukras izveden u obliku zlatne biljne vitice zbog oštećenosti uopće nisu čitljive, pozadinu tvori na prethodno definiranu, zlatno obrubljenu okviru šumovit krajolik s plavim nebom. Unutar okvira nalazi se grimiznocrvene boje, unutar kojega se nalazi tekst koji tekst i ukrašeni inicijal po sredini. Marginalni je prostor započinje prethodno opisanim inicijalom „S”. Na lijevoj definiran na način koji će postati standardom za stranice strani povijuša se previja u oblik vaze, a u gornjim tog tipa u časoslovu, ovisno nalazi li se verso ili recto. Na dijelovima, poput prirodna izrasta, poprima obličje tom foliju nalazi se recto te je najširi u donjem dijelu, maskerona s izduženim, ovalnim licem koje se rastače nešto uži na desnoj i gornjoj te najuži uz lijevu stranu i širi upravo poput biljke unutar koje je utjelovljen. Oči teksta. Na tamnoplavoj pozadini u donjem, najširem su mu istaknute, obrve namrštene, orlovski nos dug je dijelu iz središta prema lijevoj i desnoj strani teksta i šiljast, a rastvorena se srcolika usta, s vrlo izraženim spiralno izrasta biljna vitica. U tom dijelu oblikovana labionazalnim borama u donjem dijelu, spajaju s bradom je poput roga obilja iz kojega se izvija povijuša i cvjetni koja se konačno pretvara u list. To je tipičan groteskni
Ana Šitina: Časoslov Blažene Djevice Marije... Ars Adriatica 4/2014. (267-282)
razdoblje između 1523. i 1525. godine. Nešto je sličnija izvedba bordure na rukopisu Rad o Lucijanu,17 također djelu istog majstora koje se datira u 1494. godinu. Osobito je slična obrada povijuše u obliku dupina, ali i čitava koncepcija marginalnog okvira najširega u donjem dijelu, odakle se iz središta raspliće najkrupniji biljni ukras te se širi prema gornjim dijelovima stranice. S jedne strane je marginalno polje uže, a sa suprotne i gornje najuže. Osim slična odabira motiva vaza, stiliziranih dupina i cvjetova, sličan je čak i način na koji završava biljno povijanje, na gornjoj strani marginalnog polja, u obliku dviju ukrštenih, jednostavnijih biljnih grančica. Sličnost opisane dekorativne koncepcije osobito se uočava usporedimo li Bordonovo rješenje s folija 2a iz rukopisa Rad o Lucijanu s folijem 59v u zadarskom Časoslovu, dok na foliju 98r vidimo sličnost s motivima dupina. Voluminoznost, izvedba, kao i upotreba svjetla na povijuši u zadarskom Časoslovu odaju bliskost s rješenjima Benedetta Bordona i njegove radionice. Sličan je i izgled listova i cvjetova, a posebno su zanimljivi cvjetovi virovite forme kakvi se javljaju na foliju 93r na zadarskome Časoslovu. G. Sabalich, H. Folnesics i J. Kolanović kataloškim opisima figuralnih prikaza uz oficije interpretiraju prikazanu kao Blaženu Djevicu Mariju, što je lako moguće budući da je prikazan ženski lik u molitvenom stavu bez atributa. E. Hilje navodi je kao nepoznatu sveticu, što također stoji. Kako je tekst koji je predočen 3. Kralj David, Časoslov Blažene Djevice Marije, Znanstvena knjižnica, na stranici najčešće u korelaciji s figuralnim prikazima, Zadar, fol. 68r, Inicijal „D” (izvor: Znanstvena knjižnica, Zadar) a i svetice se najčešće prikazuju s nekim atributima, King David, Book of Hours of the Blessed Virgin Mary, Research čini se vjerojatnijim da je riječ o Mariji. Štoviše, tekst Library, Zadar, fol. 68r, Initial „D” je na stranici prikazane svetice posvećen Bogorodici, odnosno na tom foliju i na prethodnom započinje misa u njezinu čast (Incipit missa in honorem beate Marie motiv koji dominira manirističkom dekoracijom u Virginis. Introitus. i Salve Sancta Parens.). Vjerojatno svim medijima, a raširio se početkom 16. stoljeća. G. je da se, s obzirom na tekst, prikaz Bogorodice u Sabalich prilikom kratka opisa Časoslova navodi kako krajoliku podrazumijeva, to jest da slika prati tekst jer nema podataka o tome kada bi se datirao Časoslov i su molitve na tim stranicama posvećene Bogorodici. ne daje mogući prijedlog.12 J. Kolanović u svom radu Tekst potkrepljuje littera historiata i na ostalim oslikanim smješta Časoslov u 15. stoljeće,13 E. Hilje u kraj 15. dijelovima Časoslova. Tomu bi u prilog išla i boja crvene stoljeća14, a H. Folnesics u 16. stoljeće.15 S obzirom na to haljine te plava maforiona. Ikonografski, ovaj prikaz što se motiv maskerona u čitavu Časoslovu javlja samo možda je inačica prikaza Bogorodice u trenutku molitve, na jednome mjestu te na prethodno opisan i suptilan prije ili za vrijeme Navještenja.18 način, što govori tek o naznakama novoga dekorativnog Na foliju 68r (sl. 3 i sl. 4), unutar inicijala repertoara, a uzimajući u obzir i oblikovnu izvedbu „D”(omine in furore tuo) naslikana zlatnim biljnim koja je voluminozna bez kićenih detalja, kao i vrijeme ornamentom na kvadratiću crvene boje i zlatna nastanka sjevernotalijanskoga komparativnog materijala, okvira, u tekstu u kojem započinje molitva sedam najvjerojatnije se radi o samom koncu 15. ili početku 16. pokorničkih psalama s litanijama Svih svetih (Incipiunt stoljeća. Iako nešto skromnija, marginalna dekoracija septem psalmi penitentiales), prikazano je poprsje izvedbom stoji uz bok onoj izvedenoj na foliju 13a u kralja Davida u poluprofilu. Prikazan je sijede kose i Evangeliariumu Benedetta Bordona16 koji se datira u brade u molitvenom stavu, smješten u šumski krajolik
te odjeven u ljubičastu odoru zlatna okovratnika i Na foliju 89r započinju časovi molitve u čast dugmića. Neki detalji fizionomije izvedeni su finije i Svetoga Križa (Incipit officium Sancte Crucis).19 Zlatna oblikovani svjetlošću, poput kose i brade čiji volumen povijuša inicijala „D”(omine labia mea aperies) unutar iluminator oblikuje fino, izvlačeći detalje bijelim kojeg se nalazi plošno riješen zlatni križ, izvedena je potezima. Volumen lica i ovratnika definiran je dodatno na zelenoj kvadratnoj podlozi s nešto naglašenijim svjetlom i sjenom. Povrh toga, iluminator određene crtežom i jačim sjenčanjem. Ispod njega, u štivu, dijelove ističe crnim crtežom koji je snažniji u obrisnim, nalazi se i malen zlatni inicijal „P” plošne izvedbe na a nešto finiji u teksturnim linijama kojima definira crte plavoj kvadratnoj pozadini zlatna okvira. Bez obzira na lica, teksturu odjeće pa čak i rupicu iznad usta. Osim činjenicu što se unutar inicijala „D” ne nalazi figuralni smještaja kralja Davida u dijagonalnom poluprofilu, prikaz kao na prijašnjim litterae historiatae, nego čime je ostvaren dojam prostornosti, volumen i odnos simbol križa, izvedba je prilično lošija. Iako u manjoj planova postignut je i u oblikovanju samog inicijala. mjeri, isto se može utvrditi i za marginalni ukras zlatne Obasjan snažnom svjetlošću te definiran preciznim povijuše na ljubičastoj pozadini. crtežom, inicijal i uokvirena pozadina logički supostoje. Na foliju 93r počinju molitve u čast Duhu Svetome. Jasno se razabire prvi plan inicijala koji je apliciran na Unutar zlatna, povijena inicijala „D” koji se nalazi pozadinu, odnosno iz koje se „otvara”, što je također apliciran na ljubičastu kvadratnu pozadinu, prikazana postignuto svjetlom i sjenčanjem. Na jednak se način je golubica Duha Svetoga na nebeskom plavetnilu u i zlatna biljna povijuša izvija na zelenoj marginalnoj trenutku silaska, dok joj iz glave u kružnoj formi isijavaju pozadini zlatna okvira. Zlatno lišće povija se u svim zlatne zrake i crveni plamenčići. Na sivo-bijelu tijelu smjerovima i oblicima. Obasjana snažnim svjetlom, golubice izražene su crne teksturalne linije. Marginalna u kontrastu s manjim ili dubljim sjenama, povijuša je pozadina koja uokviruje tekst na stranici boje je ciklame, voluminozna, oprostorena, ali i pokrenuta pa pogled identične onoj na foliju 59v. Iako bez maskerona, promatrača „putuje” po marginalnoj površini slijedeći povijuša je također sjajno izvedena s finim listićima, logiku povijanja i treperavost svjetla. vazama te izrazito voluminoznim okruglim cvjetovima
4. Kralj David, Časoslov Blažene Djevice Marije, Znanstvena knjižnica, Zadar, fol. 67v i fol. 68r, Inicijal „D” (izvor: Znanstvena knjižnica, Zadar) King David, Book of Hours of the Blessed Virgin Mary, Research Library, Zadar, fol. 67v and fol. 68r, Initial „D”
Ana Šitina: Časoslov Blažene Djevice Marije... Ars Adriatica 4/2014. (267-282)
energične virovite forme. Prikaz golubice sa sedam Od folija 141v do kraja kodeksa nalaze se molitve za plamenih jezika sličan je rješenju Golubice Duha Svetoga razne prigode (molitve koje se mole na određene blagdane, nad krajolikom u Akademijinu dubrovačkom molitveniku posvećene određenim svecima) i namjene; neke su od njih (fol. 99r, Zagreb, Arhiv HAZU).20 na talijanskom. To su folij 141v: Incipiunt septem versus S folijem 98r (sl. 5 i sl. 6) započinje molitva za mrtve, Sancti Bernardi, folij 143r: Oratio devotissima Sancti ali samo večernja (Ad Vesperas).21 Unutar inicijala Augustini doctoris ecclesie. Od folija 149v do 151v različite „D”(ilexi quoniam exaudi) na zelenoj pozadini nalazi su molitve Blaženoj Djevici Mariji, za dobru smrt, za oca i se prikaz okrunjene lubanje u poluprofilu. Postavljena majku, anđelu čuvaru, za umiruće.24 je na travnatu površinu iza koje se prostire nebesko Marginalna dekorativna bordura koja se nalazi plavetnilo. Zanimljivo je riješena travnata površina na stranicama s iluminiranim litterae historiatae, unutar inicijala: ona je zapravo plošni nastavak zelene podloge kvadratnog okvira na koji je apliciran zlatan pokazuje odlike sporadičnih manirističkih upliva u tek vegetabilni inicijal. Bez obzira na to, za razliku od uspostavljenu renesansnu klasičnu finoću i volumen rješenja na foliju 93r, ovdje je unutar inicijala dubina nasuprot dotadašnjih bujnih kasnogotičkih drolerija. Kad prostora ipak postignuta i to s par kamenčića koji se je riječ o inicijalnim prikazima unutar litterae historiatae, prostiru u prednjem planu ispred lubanje te snažnim određene pojedinosti kao što su rješavanje volumena svjetlom koje jače obasjava njezinu desnu stranu. Osim pojačanim crnim obrisnim crtežom, impostacija tijela i svjetla, značajnu ulogu u oblikovanju voluminoznosti lubanje ima i dosta naglašen crtež s jačim i finijim sekvencijama, što bi se moglo izdvojiti kao temeljna karakteristika ovoga nepoznatog iluminatora. Kao i na ostalim folijama tog tipa u Časoslovu, na ljubičastoj marginalnoj pozadini izvedena je zlatna biljna povijuša. Unutar spiralnih povijanja izvedeni su i krupniji rascvjetani cvjetovi. Rješenje lubanje srodno je prikazu lubanje u djelu Horarium Benedetta Bordona na foliju 122 (sl. 12).22 Iako je pozadina na kojoj je naslikana lubanja u zadarskome Časoslovu drugačija, sličnost je u oblikovanju očigledna. Što se inicijalne pozadine tiče, srodan je način na koji je inicijal apliciran na zelenu pozadinu, s tim da je u zadarskom Časoslovu samo donji dio površine unutar inicijala zapravo nastavak podloge kvadratnog okvira, dok je na Bordonovu rješenju to slučaj s cijelom pozadinom na kojoj je naslikana lubanja. Srodnost navedenog primjera sa zadarskim vidljiva je u obliku lubanje, načinu na koji su izvedene udubljene oči, nos i usta koji su gotovo identični. Tu sličnost osobito pratimo na liniji usta lijeve strane lubanje. Način na koji svjetlost snažno obasjava lubanju s njezine desne strane te sjenčanja koja se vide na lijevoj strani, a koja su posebno naglašena s lijeve strane nosa, na sljepoočnicama i gornjem dijelu lubanje, odaje bliskost u načinu oblikovanja s komparativnim materijalom. U obama primjerima uočava se izvlačenje niza bijelih linija iz tamnih i sivih sekvencija pri oblikovanju volumena. Osim što je zlatna kruna na lubanji iste tipologije, uočava se i izvedbena sličnost s naglašenim snažnim crnim rubom uz donji dio čela. Kod nas sličan način 5. Lubanja, Časoslov Blažene Djevice Marije, Znanstvena knjižnica, prikazivanja nalazimo i na inicijalu „G” s prikazom Zadar, fol. 98r, Inicijal „D” (izvor: Znanstvena knjižnica, Zadar) lubanje u desnome poluprofilu u Akademijinu Skull, Book of Hours of the Blessed Virgin Mary, Research Library, dubrovačkom molitveniku (fol. 62r).23 Zadar, fol. 98r, Initial „D”
6. Lubanja, Časoslov Blažene Djevice Marije, Znanstvena knjižnica, Zadar, fol. 97v i fol. 98r, Inicijal „D” (izvor: Znanstvena knjižnica, Zadar) Skull, Book of Hours of the Blessed Virgin Mary, Research Library, Zadar, fol. 97v and fol. 98r, Initial „D”
slično, pokazuju kompatibilnost s nekim istovremenim dekoracije koja je vrlo slična onoj u obliku slova „L”, primjerima sačuvane iluminacije u Hrvatskoj. Tu u odnosno litterae dominicales iz zadarskog Časoslova. Na prvom redu stoje primjeri iluminiranih rukopisa iz figuralnim prikazima unutar littera historiata Drugoga riznice katedrale u Splitu. Prikaz kralja Davida unutar vrbničkog misala može se uočiti srodna paleta boja, inicijala „B” u Psalterium Romanum iz 15. stoljeća (ms. sličan način iscrtavanja fizionomija s krupnim očima te 633, f. 5, riznica katedrale, Split)25 pokazuje sličnost u duhovitim sitnim isticanjem realističnih nota na licu. izvedbi detalja kose, oblikovanju volumena, stilu, kao i Proporcije su također slične, kao i oblikovanje kose i općoj formi lika smještena unutar jednostavno definirana brade te ruku. Osobito je srodno izvlačenje detalja sitnim, pejzaža u inicijalu.26 Osim s likom kralja Davida na foliju bijelim, slobodnim impresionističkim linijama, uočenih 68r (sl. 10), sličnost se u fizionomiji vidi i s oslikom na rukavu Bogorodice u littera historiata na foliju 59v u maskerona na foliju 59v, osobito u načinu korištenja zadarskome Časoslovu, a kakve se na litterae historiatae snažnijeg crteža pri ocrtavanju ključnih kontura te svjetla u Drugome vrbničkom misalu prate na nizu primjera. u modulaciji volumena. Splitski Psalterium Romanum Ono što ih razlikuje marginalna je dekoracija koja se okarakteriziran je u literaturi kao psaltir koji je nastao javlja na zadarskom Časoslovu, a bliža je venecijanskom u ferrarskom stilu.27 Istom stilu pripisan je i Psalterij ukusu. Navedeni Misal F. Toniolo atribuirala je Picovu Cartusie Ferrarie koji se nekad čuvao u biblioteci zadarske Majstoru aktivnu između Ferrare i Venecije u razdoblju gimnazije, a nastao je u 15. stoljeću.28 Nešto manje sličan između 1460. i 1505. godine.31 U tom članku ona navodi izraz pokazuje i primjerice iluminiran inicijal „O” s dekorativnu sličnost raznobojna cvijeća okružena prikazom Sv. Agneze iz splitskog Antifonara, također filigranskim dekorativnim viticama, ali i tipološku (lica iz 15. stoljeća.29 Iluminacije Drugog vrbničkog misala30 likova) te donosi usporedbu s radovima koji se pripisuju pokazuju najveću srodnost sa zadarskim Časoslovom. Picovu majstoru poput Legende Auree.32 Iako je neobično Sličnost se prije svega očituje u oblikovanju figuralnih da je glagoljički rukopis oslikao neki strani, a ne domaći prikaza littera historiata, ali i njihove popratne marginalne iluminator – kako je to bilo gotovo pravilo s obzirom na
Ana Šitina: Časoslov Blažene Djevice Marije... Ars Adriatica 4/2014. (267-282)
drugom kodeksu, a odlike su karakteristične za ferrarsku sitnoslikarsku školu. Sličnost s ferrarskim dekorativnim repertoarom pokazuju i litterae dominicales i feriales. Razmatranje stilskih odlika Časoslova navodi na zaključak o posebnu izrazu u kojem je harmonična uravnoteženost renesansne kompozicije narušena te iz dekorativnog motiva izbija maniristički nemir, dok je okružje u kojem su smještene figure neodređeno, odnosno samo nagoviješteno, a kolorit karakteriziraju uplivi žarkih boja i jačanje svjetla i sjene, što također prati pojavu manirističke transformacije. Usporedimo li ove iluminacije s Klovićevim istovremenim ostvarenjima (prije i za vrijeme boravka u Perugii), uočit ćemo da je riječ o bliskim tendencijama. Na marginalnoj dekoraciji tamnoplave i crvene pozadine u Evanđelistaru Grimani35 (Venecija, Biblioteca Marciana, folija 52v), unutar srodne zlatne povijuše, također se suptilno pojavljuje jedan maskeron.36 Najveća je srodnost možda u rješenju samog oblika inicijala u liku zlatne biljne povijuše aplicirane na kvadratnu podlogu tamnih boja, što vidimo usporedimo li primjerice inicijal „C” s folija 10v u istom Evanđelistaru s nekima od littera historiata u zadarskom Časoslovu. Marginalni ukras pokazuje srodnost i s nekim radovima Girolama da Cremone,37 s čijim je radom i Klović bio upoznat. Tako je na primjer marginalna dekoracija slična onoj na rukopisu koji se čuva u Knjižnici Piccolomini katedrale u Sieni, nastalu 1483. godine. Na 7. Inicijal „D”, Časoslov Blažene Djevice Marije, Znanstvena knjižnica, dekoraciji stranice Girolama da Cremone također se Zadar (izvor: Znanstvena knjižnica, Zadar) izvija zlatna povijuša spiralnih prepleta na tamnoplavoj Initial „D”, Book of Hours of the Blessed Virgin Mary, Research i crvenoj pozadini s motivima virovitih cvjetova, kakvi Library, Zadar se u zadarskom Časoslovu pojavljuju na marginalnoj dekoraciji folija 93r.38 J. Kolanović slaže se u tome da Časoslov pokazuje utjecaj mletačke sitnoslikarske škole lokalni karakter po kojem su glagoljički rukopisi specifični (izrada inicijala s ukrasnim viticama na zlatnoj podlozi – Drugi vrbnički misal, kao i neke druge iluminacije na te ukrašavanje rubova na stranama).39 Unatoč navedenim području senjskoga kulturnog kruga, iskazuje ferrarski usporedbama, paralele ne treba tražiti u iluminatorima stil, što je činjenica koju je istaknuo i A. Badurina u Klovićevih dosega, nego u skromnijim ostvarenjima svojim radovima na tu temu. On tu pojavu prenošenja lokalnih manuskriptnih radionica. Srodnost može stila karakteristična za ferrarsko područje objašnjava eventualno upućivati na okružje, odnosno krug bračnom vezom Isotte d’ Este i Stjepana II. Frankopana.33 djelovanja tih radionica. U članku Manoscritti miniati U usporedbi sa zadarskim renesansnim iluminacijama di area veneta e padana nelle biblioteche della Croazia: uočava se da su figuralne iluminacije Časoslova, litterae alcuni esempi dal XIII. al XVI. secolo40 F. Toniolo historiatae, stilski najbliže Misalu opata Deodata Veniera.34 marginalnu dekoraciju Časoslova dovodi u vezu s onom Ta sličnost najviše dolazi do izražaja u usporedbi lika Sv. kakvu koristi mletački iluminator Benedetto Bordon, Krševana s naslovne stranice Misala te likova Davida i kojemu kodeks pripisuje i Susy Marcon.41 Marginalna Bogorodice (Nepoznate svetice) iz Časoslova. Usprkos dekoracija nekih njegovih radova, kao npr. ona izvedena crno-bijeloj sačuvanoj fotografiji naslovne stranice Misala, u djelu Rad o Lucijanu, pokazuje tipološku srodnost uočava se izvedbena srodnost, osobito u oblikovanju kose, s povijušom sastavljenom od akantusova lišća, vaza i volumena lica, kao i nekih drugih detalja na licu. Posebno maskerona na podlozi intenzivnih boja, kakva se javlja su slične duboko usađene oči teških, poluzatvorenih i na zadarskom Časoslovu.42 F. Toniolo navodi kako je krupnih kapaka kakve uočavamo i na jednome i na i stil Bogorodice i Davida iz Časoslova također blizak
8. Inicijal „D”, Časoslov Blažene Djevice Marije, Znanstvena knjižnica, 9. Inicijal „C”, Časoslov Blažene Djevice Marije, Znanstvena knjižnica, Zadar, fol. 28 (izvor: Znanstvena knjižnica, Zadar) Zadar (izvor: Znanstvena knjižnica, Zadar) Initial „D”, Book of Hours of the Blessed Virgin Mary, Research Library, Initial „C”, Book of Hours of the Blessed Virgin Mary, Research Zadar, fol. 28 Library, Zadar
stilskom opusu Benedetta Bordona.43 Bez obzira na to, uspoređuje iluminacije, što je promatraču vidljivo već ipak ističe kako nije sigurna da se u zadarskom Časoslovu na prvi pogled. Primjerice, marginalna dekoracija radi o ruci toga majstora te navodi kako bi prije mogla tipična je mletačka, kakva se javlja i na Klovićevim i na biti riječ o djelu nekog majstora iz njegove radionice. djelima Girolama da Cremone, Benedetta Bordona te Tako Časoslov uspoređuje s radom nepoznatog majstora drugih koji rade u tom krugu. Međutim, usporedimo li koji je dobio naziv prema Zbirci pjesama dvorskog samo figuralne iluminacije, može se uočiti i niz razlika. pjesnika Antonija Grifa44 u kojoj je oslikao neke stranice, U pogledu izvedbe figuralnih dionica u zadarskom Drugi majstor Grifove pjesmarice (Secondo Maestro del Časoslovu uočavamo veću bliskost s načinom izvedbe Canzoniere Grifo). Usporedbu donosi s folijem 233 (sl. figuralnih likova Benedetta Bordona nego navedenog 11) Zbirke Grifo na kojem je oslikana scena s prikazom majstora iz njegove radionice. To se može uočiti uzmemo Trijumfa Anterosa i Venere Genetrice uokolo kojih se li u obzir izražen crtež koji je specifično snažniji s jedne prostire marginalna dekoracija slična onoj na zadarskom strane volumena, dok se u drugom dijelu smanjuje ili u Časoslovu.45 F. Toniolo uviđa sličnost u modeliranju potpunosti gubi, načinu korištenja svjetla u oblikovanju vijenaca s vazama, listovima i maskeronima te u volumena, tretmanu draperije s izraženim bijelim tipologiji lica, osobito ističući bliskost bradatog Davida linijama kojima izvlači volumene i dekorira rubne iz zadarskog Časoslova s Jupiterom iz navedenog prikaza. dijelove odjeće te u oblikovanje kose, kao i nekih drugih Iluminator zadarskog Časoslova zasigurno se kretao ili detalja u izvedbi fizionomija i ruku. Stil figuralnih dionica djelovao u krugu umjetnika s čijim radovima autorica časoslova pokazuje srodnost i s opusom minijaturista
Ana Šitina: Časoslov Blažene Djevice Marije... Ars Adriatica 4/2014. (267-282)
10. Kralj David, Psalterium Romanum, Riznica katedrale, Split, 15. stoljeće, ms. 633, f. 5, inicijal „B” (izvor: Minijatura – Katalog, /ur. Anđelko Badurina, France Stelé, Vladimir Mošin, Zagorka Janc, Milica Mihailović/, Zagreb, 1983.) King David, Psalterium Romanum, Treasury of Split Cathedral, fifteenth century, ms. 633, fol. 5, Initial „B”
Antonija Marije da Villafore46 koji je imao svoju dobro figurom Davida iz Časoslova Djevice Marije47 na kojemu organiziranu sitnoslikarsku radionicu. Osobitu sličnost je sa svojom radionicom radio navedeni majstor.48 Upravo pokazuje rješenje Davida iz zadarskog Časoslova s je on prepoznat kao iluminator figure Davida na foliju
105r.49 Iako je hipotetsko određenje Bordoneova kruga prskajuću vodu fontane ili parovi ptica koji se ljube. Svaka vrlo vjerojatno, pitanje majstora i dalje je vrlo upitno. Na od ptičica izvedena je na shematski prepoznatljiv način, ali figuralnoj dionici iluminacije iz Grifove zbirke pjesama ostvarena izvanrednom domišljatošću. uočava se, prije svega, svjetliji kolorit razvodnjenih boja Vrlo slične litterae feriales posjeduje Brevijar koji se za razliku od zagasitijih, dubokih i intenzivnih boja čuva u Fitzwilliam museum u Cambridgeu, a pretpostavlja na likovima u Časoslovu, a likovi su i u obradi nešto se da je nastao u Milanu u razdoblju između 1450. i 1475. voluminozniji i dekorativniji. godine.53 Sa zadarskim litterae feriales sličnost pokazuju U kolorističkom i kompozicijskom smislu te u paleti one na folijima 27, 119v i 379, a bliskost se očituje u boja litterae dominicales pokazuju najveću srodnost s dekoraciji na koju su aplicirana slova te viticama koje marginalnim ukrasima karakterističnima za ferrarsku iz njih izlaze prostirući se po dijelu marginalnog polja. sitnoslikarsku školu. Na stranicama na kojima se, u jednom Najsličniji su cvjetni dijelovi vitica. Dekorativni se ukras stupcu teksta, pojavljuje littera dominicalis, javljaju se može usporediti i sa Psaltirom i Časoslovom koji se također ispod ili iznad i po jedna littera ferialis (sl. 7, 8. i 9). Dok nalazi u spomenutom cambridgeskom muzeju,54 kojemu se popratna dekoracija uz litterae dominicales šablonski kao autor iluminacija navodi Alberto de’Maffei, a za mjesto ponavlja cvjetnu dekoraciju žarkih boja u obliku slova „L” podrijetla pretpostavlja Flandrija ili Venecija krajem 15. poštujući logiku marginalnog prostora, littera arabescata, stoljeća. Kodeks također posjeduje litterae feriales iz kojih koja proizlazi iz littera ferialis, izvedena je spontanije i se izvija littera arabescata pitoreskna kaligrafskog ukrasa najčešće, zajedno s littera dominicalis funkcionira u sjeni, s nizom motiva: viticama, kućicama, voćem, cvijećem i poput pratećeg vokala. ptičicama. Međutim, izvedba je daleko monumentalnija, Općenito se minijature u ovom Časoslovu razlikuju sa snažnijom tendencijom k naturalističkom izričaju. od istovremenih sačuvanih i poznatih nastalih u Zadru. Najsličnija dekoracija uz litterae feriales može se uočiti Opisujući taj časoslov, J. Kolanović i E. Hilje ističu sličnost na nekim ferrarskim listovima s kraja 15. stoljeća55 s čak litterae dominicales (inicijali u obliku stiliziranog cvijeća identičnim ptičicama i slaganjem motiva kućica.56 različitih boja) s inicijalima u obredniku Deodata Veniera.50 Na figuralnim dionicama unutar littera historiata Srodnost postoji, ali čini se više u formalnom nego uočavamo težnju prema jednostavnoj i hladnijoj paleti izvedbenom smislu. U tom pogledu, srodnost postoji i s boja što priziva sjevernotalijanske renesansne uzore, dok nekim inicijalima u antifonaru Samostana Male Braće u impostacija i lirska finoća prikazanih likova odaju još Dubrovniku iz 15. stoljeća (Inicijal H, Cod. 3, f 167),51 jer vjernost gotičkoj osjećajnosti. Uz jednostavne, rasvijetljene, se radi o rješenjima istog vremena koja variraju. prozračne i hladnije boje, iluminator poseže i za žarkim, Litterae feriales i litterae arabescatae možda su izrazito ekspresivnim grimiznocrvenim, ljubičastim najzanimljiviji element ovog časoslova jer zapravo za i tamnoplavim bojama, osobito na marginalnim i ovakvo njihovo rješenje nema mnogo komparativnog inicijalnim podlogama, ali i na odjeći kralja Davida, materijala, osobito ne u Hrvatskoj.52 Opće je mjesto i primjerice. To u općem dojmu priziva francuski ukus ili na neki način pravilo da se ti inicijali rješavaju grafički pak talijansku renesansu prialpskih predjela te flamanske dvobojno, najčešće crvenom i plavom bojom te da se radionice u Bruxellesu, Ghentu, Brugesu i drugdje, gdje su slovo nalazi na ornamentalnom okviru na koji je apliciran; na prijelazu stoljeća bujale radionice koje nisu proizvodile međutim, vitica (littera arabescata) koja se redovito izvija samo luksuzne proizvode nego i rutinske komercijalne iz litterae feriales posebna je. Iz geometrijske ornamentalne za srednju klasu. Budući da ovaj rukopis, bez obzira na podloge i okvira na koji je aplicirano slovo u suprotnoj finoću, ne posjeduje grandezzu karakterističnu za poznatije boji izvija se tanka vitica povijena na tri strane. Uokviruje istovremene rukopise bogatijih naručitelja, možemo dvije, a ponegdje i tri strane teksta, a izvedena je pomno zaključiti da se radi o rutinskoj proizvodnji. To na neki i precizno, najvjerojatnije iglom. Osim što littera ferialis način potvrđuje i oslikavanje malog broja stranica, kao i naglašava inicijal, littera arabescata razigrava stranicu jer stanovit gubitak kvalitete, ali i broja iluminiranih litterae ulazi u marginalni prostor pritom ne slijedeći i ne poštujući feriales prema kraju.57 nikakav zadani okvir. Ptičice na vitici po kojoj se nižu križići Kako o rukopisu nema podataka, a riječ je o lako i kućice doimaju se poput spontane zabilješke. Časoslov prenosivu mediju, teško je reći gdje je nastao i kojim broji najviše inicijala ukrašenih upravo na taj način. putovima je završio na našim prostorima, odnosno u Zadivljujuća je slikovitost i spontanost izvedbe. Razigrani Zadru. U pokušaju lokalizacije umjetnine ovog tipa, su prikazi s mnoštvom sitnih detalja i fascinantnih prikaza ukoliko nema pisanih bilježaka ili oslikanih grbova koji odnosno motiva koji se često pojavljuju, poput ptičica na bi svjedočili o tome gdje je nastao ili se koristio Časoslov, izvoru vode gdje se plava nit vitice odjednom pretvara u pomaže liturgijska ili analiza kalendara. Osim podatka da
Ana Šitina: Časoslov Blažene Djevice Marije... Ars Adriatica 4/2014. (267-282)
opisanim likovnim odlikama koje upućuju na to da je riječ o nekoj sjevernotalijanskoj sitnoslikarskoj radionici. Prema tome, hipotetski bi se moglo pretpostaviti da Časoslov nije iluminiran u Zadru, već ga je netko donio ili dobio iz Italije. Nadalje, prema izvedbi moglo bi se zaključiti da tri vrste iluminacija upućuju na autorstvo trojice iluminatora. Iako je karakteristično da figuralne ukrase izvodi jedan, a dekoraciju bordura drugi, manje vješt majstor, čini se da se ovdje na folijima s litterae historiatae radi o istoj ruci, odnosno istom iluminatoru. Rješenje i oblikovanje marginalne bordure u formalnom i dekorativnom smislu korespondira s rješenjima inicijala. Na tih šest folija očituje se majstor koji balansira jače i manje naglašen crtež u oblikovanju volumena s venecijanskim načinom korištenja svjetla. Možemo dalje pretpostavljati da se radi o iluminatoru koji je unutar mletačke sitnoslikarske radionice primio odnosno susreo se i sa sjevernjačkim izričajem, čemu u prilog ide, u određenim dijelovima, crtež tamna, snažnijeg grafijskog naglaska, kao i uporaba snažnijih
11. Trijumf Anterosa i Venere Genetrice, Zbirka Grifo, Antonio Grifo, Canzoniere, Venecija, Biblioteca Marciana, It. Z. 64, 4824, fol. 233r (izvor: FEDERICA TONIOLO /bilj. 6/, 201-218) Triumph of Anteroso and Venus Genetrix, The Grifo Canzoniere, Antonio Grifo, Canzoniere, Venice, Biblioteca Marciana, It. Z. 64, 4824, fol. 233r
je oficij Blažene Djevice Marije pisan po rimskom obredu, u ovom slučaju ni kalendar nije cjelovit, ali se iz njega ipak mogu izvesti neki zaključci o mogućem porijeklu. J. Kolanović primjećuje kako je kalendar u Časoslovu odveć manjkav da bi se na osnovi njega utvrdila provenijencija. Osim toga, za one mjesece koji su sačuvani, nema blagdana koji su dio zadarskog kalendara svečanosti. U studenom i prosincu ima npr. sedam blagdana koji pripadaju zadarskoj tradiciji, ali nijedan od tih ne nalazi se u kalendaru ovog kodeksa. Blagdan Translatio sancti Augustini koji se nalazi u kalendaru kodeksa (18. veljače) upućuje na sjevernu 12. Lubanja, Benedetto Bordon, Horrarium, Nationalbibliothek, Beč, Italiju jer je to spomen prijenosa ostataka Sv. Augustina fol. 122 b (izvor: GIordana Mariani Canova /bilj. 5/) u Paviju.58 Ta činjenica mogla bi ići u prilog i prethodno Scull, Benedetto Bordon, Horrarium, Nationalbibliothek, Beč, fol. 122 b
grimiznocrvenih, plavih te zelenih boja često u kontrastnom d’Este koji je na dvoru okupio umjetnike različitih profila. odnosu. Littera arabescata ima na gotovo svakom od Tih je godina formiran specifičan stil kojim se odlikuje 156 folija, dok litterae dominicales ima samo četiri. škola čiji se vrhunac djelovanja očituje u poznatoj Bibliji Oblikovanjem one pokazuju razliku u odnosu na litterae Borsa d’Este60 kojoj su većinu iluminacija izradili Taddeo historiatae. Izraziti su koloristički naglasci u oblikovanju, Crivelli61 i Franco dei Russi, dok se kao pomoćnici navode a relativno je plošna izvedba inicijala s cvjetnim motivima Giorgio d’Alemagna, Marco dell’Avogadro i Girolamo da žarkih boja, dok je littera arabescata grafički izvedena i Cremona te još neki manje poznati.62 Navedeni iluminatori razigrana s finim smislom za pokret. O udjelu pisara u radili su i u drugim dijelovima sjeverne Italije pa tako i izradi inicijala teško je govoriti. Nigdje nema potpisa. u Veneciji u čijim su krugovima i radionicama ostavili Osim litterae historiatae, dominicales i feriales ima i drugih, pečat ferrarskog ukusa. Miješanje upravo ferrarskog i puno sitnijih dvobojno grafijski dekoriranih inicijala. venecijanskoga sitnoslikarskog utjecaja može se uočiti Njih možda izvodi sam pisar. Možda je pisar kaligrafski na nekim od zadarskih rukopisa, naročito na Misalu bio vrlo nadaren te je on izradio i specifičnu dekoraciju opata Deodata Veniera te nešto manje na Epistolaru opata koja prati litterae feriales koje se razlikuju od koloristički Deodata Veniera.63 Stil Časoslova najbliži je stilu Misala naglašenih drugih inicijala (litterae dominicales). O tome opata Deodata Veniera jer se na njemu odražava i ferrarski možemo samo nagađati. Na temelju stilske i komparativne i mletački stil. S obzirom na raznorodnost podrijetla te analize može se postaviti hipoteza o provenijenciji ovog utjecaja sačuvanih i poznatih iluminiranih rukopisa nastalih Časoslova u ferrarskim ili čak lombardskim sitnoslikarskim za Zadar u 15. stoljeću, okolnosti nastanka, podrijetlo ili krugovima, s pretpostavkom da radionica o kojoj je riječ iluminatorska ruka mogu se približno rekonstruirati tek na iskazuje snažan utjecaj venecijanske škole ili pak neki od temelju nekih detalja i malobrojnih sačuvanih podataka. njezinih iluminatora održava veze s lagunama. Na temelju detaljne formalne obrade djela, analize i Ferrarsku iluminatorsku školu karakterizira naročito živ komparacije s drugim sačuvanim iluminiranim rukopisima kolorit u kojem dominiraju boje ciklame, plava i zelena te u Hrvatskoj i inozemstvu mogu se izvesti zaključci da bogata i gusta marginalna cvjetna dekoracija. Stil te škole Časoslov vjerojatno nije oslikan u Zadru te da je djelo formiran je oko dvora d’Este u Ferrari.59 Osobit uspon u tom sjevernotalijanske škole, najvjerojatnije nastao u sklopu pogledu zamijećen je oko 1450. godine za vojvode Borsa mletačke ili ferrarske sitnoslikarske radionice.
Bilješke
1 GIUSEPPE SABALICH, Le miniature antiche di Zara, Zadar, 8 JOSIP KOLANOVIĆ (bilj. 3), 65. 1909., 23. 9 JOSIP KOLANOVIĆ (bilj. 3), 65. 2 HANS FOLNESICS, Die illuminierten Handschriften in 10 EMIL HILJE – RADOSLAV TOMIĆ (bilj. 4.), 197. Dalmatien, Leipzig, 1917., 58. 11 JOSIP KOLANOVIĆ (bilj. 3), 65. 3 JOSIP KOLANOVIĆ, Liturgijski kodeksi svetokrševanskog opata 12 GIUSEPPE SABALICH (bilj 1), 23. Deodata Veniera, Radovi zavoda JAZU u Zadru 29-30, 1983., 57-84. 13 JOSIP KOLANOVIĆ (bilj. 3), 65. 4 EMIL HILJE – RADOSLAV TOMIĆ, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije - Slikarstvo, Zadar, 2006., 195-197. 14 EMIL HILJE – RADOSLAV TOMIĆ (bilj. 4), 195. 5 1488.-1530.; Vidjeti u: GIORDANA MARIANI CANOVA, La 15 HANS FOLNESICS (bilj. 2), 58. miniatura Veneta del Rinascimento, Alfieri, 1969., 68-75, 122-130. 16 Evangelarium, Chester Beatty Library, Dublin, Ms. 107, f. 13a, 6 FEDERICA TONIOLO, Manoscritti miniati di area veneta e 1523.-1525. padana nelle biblioteche della Croazia: alcuni esempi dal XIII. 17 Lucianus, Opera varia, S. Bevilacqua, Venecija, 1494., al XVI. secolo, u: Književnost, umjetnost, kultura između dviju Nationalbibliothek, Inc. 4. G. 27., f.2a obala Jadrana, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog 18 Slično je riiešena i postavljena Bogorodica na foliju 7r Brevijara skupa Zadar - Nin, (ur. Guido Baldassarri, Nikola Jakšić, Živko Ercolea I. koji se nalazi u Biblioteci Estense u Modeni (Ms. V. Nižić), Zadar, 2008., 201– 218. G. 11 = Lat. CCCCXXIV c 7r.). Nalazi se u malenu medaljonu 7 EMIL HILJE – RADOSLAV TOMIĆ (bilj. 4), 197. gornje strane marginalnog ukrasa oslikanog folija.
Ana Šitina: Časoslov Blažene Djevice Marije... Ars Adriatica 4/2014. (267-282)
19 JOSIP KOLANOVIĆ (bilj. 3.), 66. Zmajevićeva sjemeništa u Zadru, odakle je netragom nestao 20 DRAGICA MALIĆ, Hrvatski latinični molitvenik u Arhivu HAZU, 1921. godine te je do danas nepoznata njegova lokacija, ali je Filologija, 27, Zagreb, 1996., 93-96; ISTA, Varijante marijanskih sačuvana kvalitetna crno-bijela fotografija. molitava u dubrovačkim molitvenicima i tzv. Marulićevu 35 Vidjeti: KATALOG IZLOŽBE, Julije Klović – najveći minijaturist molitveniku, Filologija, 32, Zagreb, 1999., 107-143; ISTA, Latinički renesanse, Zagreb, Galerija Klovićevi dvori, 2012., 94; MARIJA tekstovi hrvatskog srednjovjekovlja na narodnom jeziku, u: CIONINI-VISANI, Julije Klović, Zagreb, 1993., IVANA Hrvatska i Europa, Srednji vijek i renesansa, (ur. E. Hercigonja), PRIJATELJ-PAVIČIĆ, Julije Klović, Zagreb, 1999., 23-32. Zagreb, 2000., 301., 307-308; ISTA, Uz šestotu obljetnicu najstarijeg 36 Također, Klovićevo rješenje inicijala „I” na fol. 85.v u Evanđelistaru sačuvanog hrvatskoga/dubrovačkog molitvenika, Dubrovnik, Grimani (Biblioteca Nazionale Marciana, Venecija) oblikovano 4, god. XII, Dubrovnik, 2001., 85-119; SANJA CVETNIĆ, je u liku zlatne biljne povijuše u obliku trube, a središnji dio Akademijin dubrovački molitvenik i ikonografija smrti oko 1450., poprima obličje maskerona u profilu. Kao kuriozitet napominjem u: Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske 2, Dubrovnik i da je takvo pojavljivanje maskerona u profilu zabilježeno kod njegovi bliski susjedi, 6.-9. X. 2004. u Kotoru, (ur. P. Marković – J. nas i na jednome zadarskom primjeru iz 15. stoljeća, na biljnoj Gudelj), Zagreb 2008., 69-77; IVANA PRIJATELJ-PAVIČIĆ, Prilog dekoraciji iluminiranog Psaltira „M” iz knjižnice samostana Sv. poznavanju dubrovačkih molitvenika XV. stoljeća, Prilozi povijesti Frane u Zadru (f. 84v). Zanimljivo je primijetiti da Klović takvim umjetnosti u Dalmaciji, 42/2011., 205-249; ISTA, Minijature iz rješenjima, s uplivima maskerona, sve više pribjegava nakon i za Akademijina dubrovačkog molitvenika, u: U potrazi za izgubljenim vrijeme boravka u Perugii u kojoj je zasigurno vidio Peruginovu slikarstvom, O Majstoru Lovru iz Kotora i slikarstvu na prostoru od dekoraciju u Collegio del Cambio, gdje se na sličan način iz Dubrovnika do Kotora tijekom druge polovice XV. stoljeća, (ur. L. vegetabilnih motiva rastaču fizionomije maskerona. Paljetak), Dubrovnik, 2013., 91-93. 37 1451.-1483. 21 JOSIP KOLANOVIĆ (bilj. 3), 66. 38 Usporediti marginalnu dekoraciju zadarskog Časoslova na foliju 93 22 Benedetto Bordon, Horarium, Nationalbibliothek, Beč, Cod. 1970. s onim na oslikanoj stranici rukopisa Girolama da Cremone koji 23 DRAGICA MALIĆ (bilj. 20, 1996.), 93-96; ISTA (bilj. 20, se čuva u Piccolominijevoj knjižnici sienske katedrale: http://www. 1999.), 107-143; ISTA (bilj. 20, 2000.), 301, 307-308; ISTA (bilj. wga.hu/frames-e.html?/html/g/girolamo/cremona/index.html; 20, 2001.), 85-119; SANJA CVETNIĆ (bilj. 20, 2008.), 69-77; slika 3: http://www.wga.hu/support/viewer/z.html (15. 9. 2013.). IVANA PRIJATELJ-PAVIČIĆ (bilj. 20, 2011.), 205-249; ISTA (bilj. 20, 2013.), 91-93. 39 JOSIP KOLANOVIĆ (bilj. 3), 66. 24 JOSIP KOLANOVIĆ (bilj. 3), 66. 40 FEDERICA TONIOLO (bilj. 6). 25 ANĐELKO NADURINA, Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj, 41 FEDERICA TONIOLO (bilj. 6), 216. Zagreb, 1995., 86. 42 Nastao u Veneciji 1494., a danas se nalazi u Beču u Österreichi- 26 Slikarstvo, Split Marulićevog doba, Muzej grada Splita, 22. sche Nationalbibliothek (Inc.4.G.27). studenoga 2001. – 11. siječnja 2002., katalog izložbe, (ur. G. 43 FEDERICA TONIOLO (bilj. 6), 216-217. Borčić), Muzej grada Splita, 2001., 47-55, 180-186. 44 Canzoniere, Biblioteca Marciana, Venecija, It. Z. 64, 4824, f. 233 r. 27 Zanimljivo je uočiti i to da se u marginalnome cvjetnom ukrasu 45 Antonio Grifo, Canzoniere, Venecija, Biblioteca Marciana, It. Z. splitskog Psalteriuma koji teče uokolo inicijala „B” nalazi tondo 64, 4824, f. 233r. unutar kojega je u pejzažu prikazana patka, što je vrlo slično 46 1469.-1511. tondima kakvi su prikazani na folijima 1 i 2 u Misalu opata Deodata Veniera. 47 Antonio Maria da Villafora, Časoslov, Benediktbeuern, Hoch- schulbibl. Der Salesainer, Cod. 2, fol. 105r. 28 Crno-bijela fotografija folija 1 tog Psalteriuma sačuvana je u Folnesicsovu pregledu rukopisa. HANS FOLNESICS (bilj. 2), 51. 48 ULRIKE BAUER EBERHARDT, Unknown Renaisance minia- tures from Lombardy and Veneto in Bavarian collections, Arte 29 Riznica katedrale, Split, Antifonar (Cod. 629), p. 30 (kat. br. Cristiana (84), Milano, 1996., 20-30. 135); vidjeti sliku u: ANĐELKO BADURINA (bilj. 25), 46. 49 David u molitvi, inicijal u Časosolovu Blažene Djevice Marije, 30 Vidjeti u: MIHOVIL BOLONIĆ, Otok Krk kroz vjekove, Zagreb, Benediktbeuern, Hochschulbibl. Der Salesainer, Cod. 2, fol. 105. 2002., 181-190; ANICA NAZOR, „Ja slovo znajući govorim...”: knjiga o hrvatskoj glagoljici, Zagreb, 2008., 42; VJEKOSLAV Vidjeti u ULRIKE BAUER EBERHARDT (bilj. 48), 20-30. ŠTEFANČIĆ, Glagoljski rukopisi otoka Krka, Zagreb, JAZU, 50 JOSIP KOLANOVIĆ (bilj. 3), 65; EMIL HILJE – RADOSLAV 1960., 349-353; FEDERICA TONIOLO (bilj. 6), 212-214; TOMIĆ (bilj. 4), 197. JOSIP VAJS, Najstariji hrvatskoglagoljski misal s bibliografskim 51 ANĐELKO BADURINA (bilj. 25), 94. opisima svih hrvatskoglagoljskih misala, Zagreb, 1948., 30-32. 52 Na blizak način izveden je kaligrafski ukras koji se izvija iz littera 31 FEDERICA TONIOLO (bilj. 6), 213-214. ferialis te krasi marginalni prostor duž stupaca u Misalu opata 32 Legenda Aurea Jacopa da Varaginea; nastala u Veneciji 1477., a Deodata Veniera (folija 17v), ali se vidno radi o drugačijem čuva se u Padovi u Biblioteci del Seminario Vescovile. ukusu i korištenju posve drugih dekorativnih motiva. 33 ANĐELKO BADURINA (bilj. 25), 16. 53 Vidjeti: http://www.fitzmuseum.cam.ac.uk/explorer/index.php? 34 Misal opata Deodata Veniera, nastao između 1480. i 1488. qu=Category:illuminated*&oid=182086, (05. 9. 2013). godine, bio je u 19. stoljeću u posjedu šibenskog biskupa, 54 Vidjeti: http://www.fitzmuseum.cam.ac.uk/explorer/index.php? Zadranina Ivana Berčića, koji ga je poklonio knjižnici qu=Category:illuminated*&oid=170700, (05. 9. 2013.).
55 Vidjeti: http://www.angelfire.com/me/lytz/manuscript.html;http:// raznobojnih cvjetnih motiva utopljenih u gustu filigransku www.angelfire.com/me/lytz/bookofhours14.jpg; http://www. mrežu arabeske. U marginalnu dekoraciju uklopljeni su angelfire.com/me/lytz/bookofhours15.jpg (05. 9. 2013.). oslikani tondi i kvadrati unutar kojih su prikazane razne 56 Vidjeti: http://www.angelfire.com/me/lytz/bookofhours15.jpg sakralne ili pastoralne scene sa životinjama u prirodi, a tekst je (05. 9. 2013). podijeljen u dva stupca. 57 Određen broj stranica pred kraj nema ni litterae feriales. 61 FEDERICA TONIOLO, Taddeo Crivelli: il maggior miniatore 58 JOSIP KOLANOVIĆ (bilj. 3), 66. della Bibbia di Borso d’Este, Bollettino d’arte, Ser. 6, vol. 93/94, 1995., 159-180. 59 Vidjeti: HERMAN JULIUS HERMAN, La miniatura Estense, Modena, 1994.; FEDERICA TONIOLO, La miniatura a Ferrara, 62 INGO F. WALTHER – NORBERT WOLF, Masterpieces of Cosmé Tura e Francesco del Costa, Ferrara, 2007., 111-121; illuminations, The world’s most beautiful illuminated manuscripts ULRIKE BAUER EBERHARDT (bilj. 48), 20-30; JONATHAN 400 to 1600, Taschen, Köln, 2005., 332. J. G. ALEXANDER, A book of hours from Ferrara now in the 63 U tom je slučaju važno istaknuti da naslovna stranica Misala, folij Peterborough Museum and Art Gallery, England, Rivista di 1 i 2, pokazuju odlike nekoga kvaltetnijeg mletačkog majstora u storia della Miniatura, br. 12, 2008., 17-22. pogledu figuralnih prikaza, dok njegova marginalna dekoracija, 60 To golemo iluminirano djelo sadrži više od šest stotina kao i dekoracija Epistolara pokazuju veliku srodnost sa stilom oslikanih stranica s karakterističnim marginalnim ukrasom Biblije Borsa d’Este te općenito ferrarske sitnoslikarske škole.