Preskoči na sadržaj
Rivista di storia dell’arte adriatica Traži

Crtica za crkvicu: Sv. Nikola u vali Dražanica ispred Zadra

DOI 10.15291/ars.3198

Preuzmi PDF

Svezak 10 (2020)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec
  • Pavuša Vežić
Članak govori o crkvi Sv. Nikole u vali Dražanica ispred gradske luke u Zadru. O njoj svjedoči povijesni izvor iz 14. stoljeća i fotografija snimljena početkom 20. stoljeća. U arhivskome izvoru zapisanom 3. svibnja 1383. godine zabilježeno je da će majstor Marko pokojnoga Marka popraviti crkvu Sv. Nikole u Dražanici, ecclesiam s. Nicolai ad Drachssiniçam. Crkva je unekoliko starija, a nalazila se na ulazu u valu uza samo more. Snimljena je 1912. ili 1913. godine. Tada se još čuvala u prostoru, premda u ruševnome stanju. Odlike arhitekture upućuju na srednjovjekovno razdoblje. Ipak, nije poznato kada je izgrađena, kao ni kada je posve razorena.
arhivski izvor, uvala, crkva, fotografija
Odjeljci
  1. Sažetak
  2. BILJEŠKE

Pavuša Vežić Crtica za crkvicu: Ulica Špire Brusine 11 Sv. Nikola u vali Dražanica HR - 23000 Zadar ispred Zadra Kratko priopćenje / Short communication Primljen / Received: 20. 10. 2020. A Note on a Church: St Nicholas Prihvaćen / Accepted: 15. 11. 2020. in the Bay of Dražanica, Zadar UDK / UDC: 72.033:726:27-523.42](497.581.1Zadar) DOI: 10.15291/ars.3198

1. U Zadru se od Puntamike do gradske luke nižu malene vale. U arhivskoj građi Uvala maestrala i crkva o njihovim imenima svjedoče i ona zapisana na starim geografskim kartama. Veliki Sv. Dimitrija, isječak iz plana Zadar s okolišem (izvor: IVO broj takvih proučavanjem je sabrao te opisao i objavio Ivo Petricioli.1 Dražanica, u PETRICIOLI /bilj. 1, 1999./, 52) izvorima pisana kao Drachssiniça, prva je u slijedu tih malih zatona. Druga u nizu Bay of Maestral and the church of St je Uvala maestrala, na povijesnim kartama bilježena kao Valle de maestro (nekada Demetrius, excerpt from the Map of maistro). Za njom je treća već u luci, Vrulja ili Brodarica (u izvorima Barcaneum), Zadar and Its Surroundings a na kartama zapisivana različitim imenima: Valle de la Contessa, ili Valle del N. H. Conte, ili samo Valle Conte, ili pak Valle di Bora. Četvrta je odavno zatrpana, 2. a bila je bilježena kao: Valle di poveri, ili Valle de Leprosi (Uvala gubavaca). Uvala Plan Zadar s okolišem iz 1765. Jazine na samome kraju gradske luke na nekim je planovima zapisana kao Valle godine (izvor: IVO PETRICIOLI degli Orti. (Lijepi naziv: Uvala vrtova. U starini njih je zaista mnogo bilo uokolo /bilj. 1, 1999./, 52-53) dna gradske luke.) Map of Zadar and Its Surroundings Naravno, na kartama su se potkradale i greške s nazivima, zapravo zamjene ime- from 1765 na i prostora. Tako na planu iz 1764. godine, čuvanom u Veneciji u Museo Correr, ime Val Drajenizza upisano je na mjestu uvale Vrulja, odnosno Brodarica, jednako kao i na planu iz 1774. godine. Pohranjen je u Beču u Kriegsarchivu.2 Pritom karta iz 1772. godine tu valu naziva imenom susjedne Valle di Maistro.3 Ivo Petricioli zabu- nom je Uvalu maestrala nazvao imenom Drachssiniça.4 Uza sve te malene zatone nalazile su se i crkve koje su ih na svoj način obilježile. Tako na predjelu Relja i danas stoji crkva Sv. Ivana Krstitelja. Nekada je do nje znat- no bliže sezalo more te se nalazila u dnu vale, in capite uallis portus Jadre. Vala je po

ispred Zadra

njoj katkada i nazivana Ualle Sancti Iohannis.5 Nažalost, ostalih crkava pred valama više nema. Jedna od njih bila je uz Valle di poveri (ili de Leprosi), tamo gdje je da- nas Veslački klub. Tu je nasuprot luci bila crkva Sv. Ivana Evanđelista, ultra portum Iadrae super qui edificata est ecclesia Santi Iohannis Evangelista.6 Na samome rtu uz uvalu Vrulja, tamo gdje je danas Marina i njezino istezalište, bila je crkva Sv. Jakova.7 Pored Uvale maestrala pak također se nalazila crkva. Zabilježena je na planu iz 1765. godine koji je pohranjen u Veneciji, u biblioteci Museo Correr. Obilježava je i maleni crtež, zapravo obris jednobrodne crkve s oblom apsidom te uz njega natpis Chiesa S. Dimitrio.8 Ivo Petricioli zabunom ju je protumačio kao crkvu Sv. Nikole, vjerujući da je Uvala maestrala zapravo ona Drachssiniça zapisana u arhivskoj građi. Pisani izvor s kraja 14. stoljeća zaista s njom povezuje crkvu posvećenu sv. Nikoli. Naime, 3. svibnja 1383. godine majstor Marko pokojnoga Marka obavezao se popraviti crkvu u Dražanici, ecclesiam s. Nicolai ad Drachssiniçam. Taj podatak u prijepisima arhivske građe zabilježio je Giuseppe Praga. Tu ga je zamijetio i potom uputio na njega Ivo Petricioli.9 Konačno, negdje uz more sučelice Gradu, ultra portum, bila je i crkva Sv. Petra.10 Nije poznato pobliže gdje se točno nalazila. (sl. 1, 2) Emil Hilje, koji se već dugo bavi istraživanjem i proučavanjem arhivalija pohra- njenih u Državnome arhivu u Zadru, pronašao je ispravu o crkvi Sv. Nikole, ali i niz podataka o ostalim navedenim crkvama. Kolegijalno mi je ustupio prijepis doku- menta i spomenutih podataka, kao i mogućnost da ih objavim. Zahvaljujem Emilu na susretljivoj suradnji.

ispred Zadra

3. Razglednica s crkvom Sv. Nikole ispred uvale Dražanica, 1914. godina (izvor: ABDULAH SEFEROVIĆ /bilj. 13/) Postcard with the church of St Nicholas in the bay of Dražanica, 1914

U ispravi o crkvi Sv. Nikole majstor Marko pokojnoga Marka obavezao se ple- miću Barnolu Drecchiji izvesti različite poslove: izraditi vrata i pokriti crkvu ku- pama, obijeliti je iznutra i izvana, izraditi vijenac i pokriti kupama, izraditi oltar i napraviti zvonik sličan onomu na crkvi Sv. Jakova i Filipa i u svemu je učiniti slič- nom rečenoj crkvi. (… facere portas ea quadratas, coperire ecclesiam cuppis, deal- bare et suffernare inter et extra, facere grondalis et coperire cupam et facere altare et facere campanile quemadmodum est campanile ecclesie Sancti Iacobi et Filippi ultra portum et omnia premissa facere similiter dicte ecclesie Sancti Iacobi et Filippi ultra portum …) Iz navoda se dade pretpostaviti da je crkva Sv. Nikole otprije postojala, ali da ju je 1385. godine trebalo popraviti, na što je uputio već Ivo Petricioli. Uvala Dražanica, zapisana u toj ispravi kao Drachssiniça, susjedna je vala uz Uvalu maestrala, nadovezuju se jedna za drugom u pravcu Puntamike. U 20. sto- ljeću na jugozapadnoj strani u njoj je izgrađena vila Battara. Godine 1907. podi- gnuo ju je Josip Battara. Dokumentaciju o tome tiskala je Marija Stagličić.11 Sa sje- verozapadne strane pak, sučelice vili, pred valom je stajala ruševna crkva. Nakon 1912. godine fotografirana je, čini se, s punte Vitrenjaka ispred Puntamike. Crkva se nalazi posred slike, snimljena u širokome planu na škrapama do samoga mora. Uz desni ugao crkve vidi se vila. U drugome je planu, na suprotnoj obali vale. U produžetku, uz desni rub slike na obali Uvale maestrala nalazi se kuća Vlahov. Nju je 1912. godine podignuo Roberto Vlahov.12 Fotografija je 1914. godine poslužila kao razglednica. U nizu s izborom ostalih objavio ju je Abdulah Seferović.13 Pret- postavljam da je na slici upravo crkva Sv. Nikole u Dražanici. Nije mi poznato kada je razorena. (sl. 3) Crkva je fotografirana iskosa tako da se vidi pročelje i desni obraz. Pročelje je okrenuto prema zapadu. Bilo je sačuvano u punoj visini. Na njemu su očuvane kosine zabata, a u vrhu se naslućuje podnožje zvonika. U sredini zida je kružni prozor, a pri dnu otvor za vrata. Okvir s dovratnicima i nadvratnikom portala nije sačuvan. Ipak, pravilna oblina upućuje na mogućnost da je luneta nad vratima bila polukružna. Obraz je okrenut prema sjeveru. Očuvan je do krovnoga vijenca koji prati i kosine zabata. Krov među zidovima nije sačuvan. Iza crkve naslućuje se apsida. Cjelina građevine upućuje na jednostavnu arhitekturu relativno brojnih

ispred Zadra

sličnih zavjetnih crkava u Dalmaciji. Neke su podignute već u vremenu ranoga kr- šćanstva i potom doba preromanike. No, veliki broj izgrađen je u srednjemu vije- ku, u doba romaničke i gotičke arhitekture. Pretpostavljam da je u tome razdoblju mogla nastati i crkva Sv. Nikole u Dražanici. (sl. 4)

Prilog: 1383. 3. V. - U Zadru. Marangon Marko pok. Marka obvezuje se plemiću Barnolu Drecchiji da će izvesti razne radove na crkvi Sv. Nikole u Dražanici, po ugledu na crkvu Sv. Jakova i Filipa „ultra portum”. Die III maii. Ser Barnolus de Drechia ex una parte et Marcus marangonus quondam Marci ex altera parte talia pac(ta) ad inuicem contraxerunt videlicet quod dictus Marcus promisit ei aptauit ecclesiam Sancti Nicolai (ultra V - prekriženo) ad Drachssiniçam et facere portas ea quadratas, coperire ecclesiam cuppis, dealbare et suffernare inter 4. et extra, facere grondalis et coperire cupam et facere altare et facere campanile Crkva Sv. Nikole na razglednici iz 1914. godine (izvor: ABDULAH quemadmodum est campanile ecclesie Sancti Iacobi et Filippi ultra portum et SEFEROVIĆ /bilj. 13/) omnia (pres - prekriženo) premissa facere similiter dicte ecclesie Sancti Iacobi et Church of St Nicholas on a postcard Filippi ultra portum et hoc boni et legaliter prout decet hinc per totum mensem from 1914 iunii proxime futurum. Et ex contra dictus Barnolus ... (oštećeno) proxime futurum

ispred Zadra

cuppis, ... (oštećeno) calcinam et omniam ... (oštećeno). Et hoc pro precio libras LXV paruorum (que dare dum ei hic modo videlicet mediorum in primi - prekriženo) de quibus idem Marcus fuit confessus habuisse medio a dicto Barnolo et alio medio dum (?) dare ei cum fuerit facta medietate laborerii promictatum (?) et cetera. Sub pena libras XXV paruorum et cetera, et reffectione et cetera, et obligatione et cetera, renuntians et cetera. Actum Iadre, presentibus ser Augustino de Bicte et ser Marino de Soppe testibus. (autograf:) Ego Gregorius de Zadulinis. (DAZd, ZB, Petrus de Serçana, B II, F 20, fol. 18-18’)

BILJEŠKE

1 IVO PETRICIOLI, Ikonografija Zadra do pada Mletačke Repu- 8 IVO PETRICIOLI (bilj. 1, 1999.), 30, sl. na str. 52–53. blike, u: Grad Zadar – presjek kroz povijest, Zadar, 1966., 494– 9 NADA KLAIĆ – IVO PETRICIOLI (bilj. 4), 515, bilj. 179. 529.; IVO PETRICIOLI, Stari Zadar u slici i riječi, Zadar, 1999. 10 NADA KLAIĆ – IVO PETRICIOLI (bilj. 4), 287, bilj. 181. 2 IVO PETRICIOLI (bilj. 1, 1966.), 523, sl. 34 i 36. 11 MARIJA STAGLIČIĆ, Graditeljstvo u Zadru 1868-1918, Zadar, 3 IVO PETRICIOLI (bilj. 1, 1999.), 61. 1988., 148–151, sl. 76 i 76-a.; MARIJA STAGLIČIĆ, Graditeljstvo 4 NADA KLAIĆ – IVO PETRICIOLI, Zadar u srednjem vijeku do Zadra od klasicizma do secesije, Zagreb, 2013., 167. 1409., (= Prošlost Zadra – I), Zadar, 1976., 515, sl. na str. 453. 12 MARIJA STAGLIČIĆ (bilj. 11, 1988.), 159–160.; MARIJA STA- 5 PAVUŠA VEŽIĆ, Crkva Sv. Ivana ispred Grada, Diadora, 18-19, GLIČIĆ (bilj. 11, 2013.), 173. Zadar, 1997., 286, sl. 2. 13 ABDULAH SEFEROVIĆ, Pozdrav iz Zadra, Zadar, 1999., 251, 6 PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 5), 285, sl. 2. sl. 422. 7 IVO PETRICIOLI, Lik Zadra u srednjem vijeku, u: Grad Zadar – presjek kroz povijest, Zadar, 1966., 176, Plan II.; NADA KLAIĆ – IVO PETRICIOLI (bilj. 4), 286, sl. na str. 453.

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

1 2 > >> 

Slični članci

1-10 od 30

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.