Skip to content
Arts of the Adriatic Search

The Venetian Fortress “Kaštel” in Zadar

DOI 10.15291/ars.431

Download PDF

Vol. 1 (2011)

Open access

Article metrics

  • 3 412 Abstract views
  • 1 248 PDF downloads
  • 12 Downloads per day
  • 164 Downloads this month
The medieval fortifications of Zadar were developed and enriched during the centuries as a consequence of changes in the entire defensive system of the town but also due to the political circumstances. Two main forts stood on opposite parts of the town, one facing away from the sea, next to the entrance from the moat (Foša) in the south corner, and the other at the entrance to the harbour in the north corner of the town. The information about the original fort next to the harbour entrance, which defended the chain barring enemy ships from entering the harbour, is scarce. However, after the famous Venetian siege and fall of Zadar in 1346, this fort was completely rebuilt and even given a new role. In 1437, the Venetian government decided to pierce the town walls and excavate a moat around the fortification, which would be filled with sea water, in order to create an open space around the fortification facing the town for defensive reasons. In other words, the nearby houses were torn down. In such a way the fortification, rather than being a fort which protects the town from external attacks,  became a fort in which the Venetian crew could, in case of a new rebellion, fight off the attacks from the town itself, receive supplies from the sea, and enable its fleet to enter the town harbour. In this way the Venetian fortification at Zadar became a variant of sorts of ancient citadels which represented the last line of defence in the cases when the enemies reach the town itself, and, at the same time, served as a stronghold of the ruling governments against the town. The relief of the winged lion, symbol of the Venetian Republic, incorporated in the façade of the ‘Little Armory’, is one of the best reliefs of that type at Zadar, and it can be dated to mid-fifteenth century and brought into connection with a group of artists from the circle of Juraj Dalmatinac.
Zadar, Venetian Republic, fortifications, middle ages
Sections
  1. Abstract
  2. Bilješke
  3. Literatura
  4. References

“Mletački kaštel” u Zadru predstavlja sasvim specifičnu fortifikacijsku strukturu. Iako uklopljen u sustav gradskih zidina, već prvobitnom nakanom pri njegovoj gradnji bio je manje namijenjen obrani samoga grada, a više obrani od grada. Relativno brojni podaci o preuređivanju te utvrde nakon zadarske pobune, sredinom 14. st, a zatim i nakon ponovnog pada Zadra pod vlast Mletačke Republike početkom 15. stoljeća, svjedoče da je cjelokupan sustav utvrđivanja tog dijela gradskih fortifikacija prvenstveno služio u svrhu obrane mletačke vojne posade od eventualnih napada Zadrana, to jest kao sredstvo učvrščivanja i održavanja mletačke vlasti u buntovnom gradu. Posebnu pažnju privlači reljef krilatog lava, simbola Mletačke Republike, ugrađen u pročelje “Malog arsenala”, koji predstavlja jedan od najkvalitetnijih reljefa te vrste u Zadru, a moguće ga je datirati oko sredine 15. stoljeća.

1. Matteo Pagano: Tuto el Contado di Zara e Sebenicho (1522.-1527.), detalj (izvor: PETRICIOLI, I., 1999., 17) Matteo Pagano: Tuto el Contado di Zara e Sebenicho (1522-1527), detail

1347. daju se upute da se Kaštelu “koji se gradi” i drugim namijenjen za njegovu obranu, vremenom postao utvrdama osigura pitka voda.5 O stvarnoj funkciji Kaštela suprostavljena mu utvrda. U pitanju je dosta neobičan na ulazu u zadarsku luku najviše govori dokument od 9. slučaj u okvirima srednjovjekovnog urbanizma,8 no lipnja 1347. godine. Tada je mletačka vlast naredila da se karakterističan za sustav funkcioniranja mletačke vlasti u iskopa jarak oko Kaštela, tako da se probiju gradske zidine Dalmaciji, kakav se u gotovo istovjetnom obliku ponavlja i da se u nj pusti more. Također je naređeno da se radi bolje u Trogiru i Splitu. Dakako, mletačka vlast, sigurna u svoju obrane stvori brisani prostor oko Kaštela prema gradu, dominaciju morem, nije previše brinula o utvrđivanju i pa da se u tu svrhu poruše kuće koje se nalaze u blizini ojačanju obrane kaštela s morske strane, već primarno Kaštela, a da se građevni materijal upotrijebi za gradnju one okrenute prema gradu. utvrda.6 Dana 30. kolovoza iste godine naređeno je da Učinkovitost takva postupka mletačke vlasti pokazala se u Zadar pošalje stručnjak koji će iskopati spomenuti se prigodom ulaska vojske kralja Ludovika u grad u jarak. Taj se nalog ponavlja 29. travnja 1348. godine, kada jesen 1357. godine, kada su se Mlečani povukli u Kaštel i se ujedno naređuje da se izgrade dvije kuće za kaštelane uspješno odolijevali napadima iz grada, sve do sklapanja i zgrada za vojnike.7 Tim je zahvatima Kaštel odvojen od “Zadarskog mira” 18. veljače 1358. godine.9 sustava gradskih zidina i koncipiran kao zasebna cjelina, Nije nam poznato kakva je bila sudbina Kaštela s isključivom ulogom držanja grada pod kontrolom. tijekom polustoljetne vladavine Anžuvinaca, od 1358. do Dogodilo se tako da je dio utvrđenja grada, prvobitno 1409. godine, kada je Zadar uglavnom funkcionirao kao

samostalna komuna, no zacijelo je ponovno dobio ulogu promijenjena je 11. lipnja 1415. godine, kada je odlučeno unutar cjelokupnog obrambenog sustava grada. da zid bude zadebljan samo za šest stopa i ispunjen No nakon što je Venecija zagospodarila gradom 1409. nasipom.11 Dana 12. rujna 1423. godine naređeno je da se godine, intenziviraju se radovi na uređenju i utvrđivanju kule Kaštela učvrste i pokriju drvenom konstrukcijom.12 Kaštela, osobito u prvo vrijeme, dok je Serenissima još bila Tim je zahvatima mletački Kaštel u Zadru stekao nesigurna u svoju dominaciju nad Zadrom i Dalmacijom. svoj konačan izgled, no više nije poslužio svrsi. U U dokumentu od 20. studenog 1414. godine naređuje se promijenjenim političkim prilikama u drugoj polovini da se obrambeni kanal Kaštela produbi, proširi i obziđe, 15. stoljeća, kada je mletačka vlast u čitavoj Dalmaciji tako da bude za 5 stopa dublji, a širok 40 stopa, da se postala neupitnom, a nekakav ustanak Zadrana već podvostruči debljina zidova samog Kaštela na stranama sasvim nezamisliv, Kaštel je izgubio svoju ulogu. Stoga je, okrenutim prema gradu, te da se na mjestu trošne okrugle prilikom obnove cjelokupnih gradskih utvrda tijekom 16. kule (izvan zidova Kaštela, a unutar pojasa potpornog stoljeća, dio Kaštela porušen, a dio uklopljen u novi sustav zida - barbakana) izgradi četvrtasta, sa stranama od obrambenog ziđa grada, dok je na mjestu nekadašnjeg po šest koraka i zidovima debelim deset stopa, za deset jarka 1570. godine formirana cisterna za vodu.13 stopa viša od zidova Kaštela. Navedeni dokument jasno Do danas je sačuvan tek donji dio ulazne kule, kasnije naglašava važnost Kaštela za mletačku vlast, to jest da prenamijenjen u skladište baruta (tzv. “Mali arsenal”), cjelokupna obrana grada (naravno od njegovih građana, dio potpornog zida (barbakana), donji dio šesterokutne a ne od vanjskog neprijatelja) ovisi o utvrđivanju Kaštela, kule na istočnoj strani, te dio jugozapadnog zida samog te navodi da se do njega u svim slučajevima može doći Kaštela.14 brodovima i dopremiti posadu i namirnice.10 Vjerojatno Među sačuvanim ostacima nekadašnjeg kaštela zbog skupoće radova, odluka o zadebljanju zidova najupečatljiviji dio predstavlja pročelje “Malog arsenala”,

2. Maketa Zadra u Museo Storico Navale u Veneciji, oko 1570. Model of Zadar in Museo Storico Navale, Venice, around 1570

Emil Hilje: Mletački kaštel u Zadru Ars adriatica 1/2011. (109-116)

otkriva i svojevrstan reprezentativni karakter glavnog lica utvrde. U gornjem dijelu ugrađeno je pet grbova mletačkih dužnosnika i simbol Mletačke Republike - lav Sv. Marka. Svi su uokvireni motivom izmjeničnih zubaca, a plohe na grbovima su naknadno otučene, pa nije moguće utvrditi o kojim je porodicama riječ. Tek karakteristične duždove kape na dva grba upućuju na to da su se svi grbovi odnosili na dužnosnike za vrijeme čije uprave je sagrađen taj dio kaštela. U umjetničkom je pogledu najzanimljiviji prikaz lava Sv. Marka. Lav pripada tipu “andante”16 i vrlo je vješto ukomponiran u zadani okvir. Okrenut je nadesno, a lice mu je okrenuto prema naprijed. Stražnje noge su mu oslonjene na stiliziranu površinu mora, a prednje na dio kamenitog pejzaža. Desnom prednjom šapom 3. Maketa Zadra u Museo Storico Navale u Veneciji, oko 1570.), detalj pridržava knjigu na kojoj je još čitljiv natpis: PAX TIBI Model of Zadar in Museo Storico Navale, Venice around 1570, detail MARCE EVANGELISTA MEV(S). Pokraj knjige je u pejzažu smještena fino izrađena okrugla kula s precizno koje otkriva karakteristične elemente srednjovjekovnih izvedenim detaljima, pa se čak naziru i ulazna vrata. ulaza u utvrde s pomičnim mostovima.15 Zidano je Fizionimija lavlje glave sasvim je realistična. Otvorena velikim, precizno klesanim blokovima kamena, što jasno usta otkrivaju snažne zube i malo ispružen jezik. Dugačka

4. Zadar, Kaštel, Barbakan i oktogonalna kula (foto: E. Hilje) Zadar, Kaštel, Barbacan and the octogonal tower

raskuštrana griva spušta mu se preko čitavog prednjeg dijela tijela, a čuperci dlaka pokrivaju i stražnje dijelove nogu. Lijevo krilo, zajedno sa smotanim repom, vješto popunjava prostor u gornjem lijevom kutu pravokutnika, a desno je u zbijenom prostoru pokraj glave naglašeno tek djelomičnim, ali snažnim izbijanjem u prostor. Začudo, unatoč sasvim očiglednim likovnim kvalitetama, ovaj lav je u stručnoj literaturi prošao gotovo nezapaženo. I. Petricioli izražava tek žaljenje što nisu sačuvani grbovi koji bi mogli pomoći u dataciji ovoga dijela kaštela, ali se ne upušta u pokušaj stilskog i kronološkog određenja reljefa krilatog lava.17 A. Rizzi ga datira u početak 15. st. (nakon 1409.),18 no, čini se, sasvim okvirno, temeljem podataka o utvrdi, a ne temeljem likovne i ikonografske analize. L. Borić ga ne uvrštava u svoj katalog renesansnih skulptura,19 oslanjajući se na Rizzijevu dataciju i karakterističan gotički 5. Zadar, Kaštel, “Mali Arsenal” (foto: E. Hilje) okvir.20 Ipak, neki likovni elementi upućuju na moguću Zadar, Kaštel, “Little Armory” nešto kasniju dataciju, bliže sredini 15. stoljeća, pa i na nekog od istaknutijih skulptora u onodobnoj Dalmaciji. radionica i dopremljena u Zadar, no čini se da je reljef Dakako, za skulpturu ovakve razine kvalitete moglo lava načinjen od istoga kamena od kojeg je sagrađeno bi se pretpostaviti da je izrađena u nekoj od mletačkih cijelo pročelje “Malog arsenala,21 što bi ipak upućivalo na

6. Zadar, Kaštel, “Mali Arsenal”, detalj (foto: E. Hilje) Zadar, Kaštel, “Little Armory”, detail

Emil Hilje: Mletački kaštel u Zadru Ars adriatica 1/2011. (109-116)

domaće podrijetlo reljefa. U tom kontekstu treba uočiti listove, krila su izrazitije stilizirana), od kojih neke mogu neke likovne elemente bliže renesansnom poimanju, po- biti posljedica različito zadana prostora, koji je kod paškog put valovitih listova knjige koju lav drži šapom i jedva reljefa usljed smještanja na nadvratnik nužno izdužen. vidljivih nizova rupica od svrdla unutar pramenova Također, i u ukupnom dojmu, paški lav se po određenoj njegove grive. Brižljivost obrade pejzaža, a posebice kule, dozi napetosti izrazitije približava onome s Porta della podsjeća na sličan pristup kakav nalazimo na dva reljefa Carta u Veneciji, dok je ovaj na zadarskom kaštelu nešto Ivana Pribislavljića, poznatog suradnika Jurja Dalma- mekše modeliran. No, bez obzira na moguće autorstvo tinca, na stubama crkve Sv. Ivana u Šibeniku i na portalu nekoga od majstora iz kruga Jurja Dalmatinca, što se za Kneževe palače u Pagu. Nažalost, reljef mletačkog lava s sada čini najizglednijom opcijom, potrebno je još jednom paškog portala je uništen, a stara fotografija ne otkriva naglasiti sasvim iznimnu kvalitetu ovoga reljefa, kojom dovoljno detalja.22 Ipak u nekim općim elementima se izdvaja iz standardne produkcije takve vrste reljefâ, definiranja lavlje fizionomije (raskuštrana griva, čuperci te je time jedno od najkvalitetnijih skulptorskih djela na nogama, snažne šape) postoje određene podudarnosti, kasnogotičke (ranorenesansne) produkcije u Zadru. no vidljive su i razlike (knjiga nema valovito povijene

Bilješke

1 “... Curam et studium habebis ad perficiendum et muniendum 7 “... Verum quia optamus, quod castrum nostrum Jadre compleatur castellum Iadre quam cito fieri poterit bona fide, et quod diligentius in totum, decrevimus sibi mittere personam instructam pro foveis custodiatur. ...” (LJUBIĆ, Š., 1868., 61). BRUNELLI, V., 1913a.; faciendis, ut petunt, et mittimus eis unum maranum ∙∙∙ dum coctorum PETRICIOLI, I., 1958., 104; PETRICIOLI, I., 1965., 170-171; pro salizata cisterne; mandates eis, ut incipiant in dicto castro fieri PETRICIOLI, I., 1966., 173. facere cum quam minoribus expensis poterunt de lapidibus de inde 2 PETRICIOLI, I., 1965., 171. duas habiles domos pro castellanis duobus in dicto castro mansuris et domos pro stipendariis L ad minus; non desistentibus propterea 3 “... Sed Iadertini nobilius defendebant tam cum quadam machina ipsis comite et consiliariis a constructione fovearum et prosecutione constructa in campo magni castri, quod Venetorum vocatur aliorum laborerium castri predicti, ad vigilem custodiam eius die castrum, que quinquies in galleis iactauit, sed neutram valuit noctuque habendam, ipsos sollicitamus pro posse. ...” (LJUBIĆ, Š., attingere, quam etiam variorum generum ingeniorum ipsam 1872., 77). PETRICIOLI, I., 1966., 173. cathenam defensabant. ...” (OBSIDIO, 2007., 153). 8 STAGLIČIĆ, M., 1993., 22. 4 BRUNELLI, V., 1913a.; BRUNELLI, V., 1904., 229-230, 233-234. 9 BRUNELLI, V., 1913., 488; PETRICIOLI, I., 1958., 104; 5 “... fieri debeant alie fortilitie pro maiori securitate et honore PETRICIOLI, I., 1966., 173. nostro, et sicut per dictum collegium vel maiorem partem eorum 10 “Cum conservatio Dalmatie principaliter consistat in fortificando terminatum fuerit, sic per comitem et consiliarios studeatur et reparando civitatem nostram Iadre taliter, quod in casibus exequi et impleri, habendo menti, quod tam in castro, quod nunc opportunis status et honor noster ibi valeat conservari; et quia tota fortificatur, quam fortiliciis de novo fiendis sit aqua dulcis, ut erit deffensio et fortificatio civitatis predicte consistit in fortificando expediens. ...” (LJUBIĆ, Š., 1870., 436). PETRICIOLI, I., 1958., et reparando castrum nostrum deinde, nam dictum castrum est 104; PETRICIOLI, I., 1965., 171; PETRICIOLI, I., 1966., 173. fortitudo et deffensio unica dicte civitatis, et posset semper in omni 6 “... quod fiat una fossa circum castrum, rumpendo muros civitatis casu sibi subvenire cum galeis et aliis navigiis tam de gentibus in ea quantitate, que videbitur comiti et consiliariis, pro dicta quam victualibus, quia est situatum ad marinam; vadit pars, fossa; ita quod circum circa currat mare et sit ampla magna, attento quod dictum castrum non est in debita fortitudine, ymo sicut eis videbitur expedire, et fieri faciant unam plateam ante omnino necessariis eget reparationibus, quod fossa ipsius castri, castrum a tatere civitatis magnam et spaciosam, accipiendo que est longitudinis passuum centum vel circa, fodiatur pedibus per commune illas domus specialium personarum, que ibi sunt quinque plusquam sit ad presens, et ellargetur dicta fovea tantum, pro precio, quo fuerint extimate, et dirruantur ...” (LJUBIĆ, quod sit lata in buca pedibus XL pro maiori defensione castri, et Š., 1870., 459). PETRICIOLI, I., 1965., 171; PETRICIOLI, I., debeat dicta fovea murari per totum a parte exteriori. Insuper 1966., 173. debeat duplari murus dicti castri, videlizet ille due facies dicti

castri, que sunt a parte dicte civitatis, ut conuingantur cum muro baltrestari et coperiri lignamine prout presentaliter fit de turre dicti castri, qui murus fiendus sit grossitudinis pedum octo ultra maiori Terrafirme. Et quia hic non sunt lignamina nec ferramenta grossitudinem presentem muri dicti castri, et sit illius altitudinis, pro predictis, predicta mitti debeant de Venetiis ...” (ALAČEVIĆ, cuius est coredorium dicti castri, super quo muro fiant merli et G., 1901.-1903., 76). PETRICIOLI, I., 1966., 174; RAUKAR, T. - antipeti necessarii. Preterea in angulo dicti castri, videlizet ibi, ubi PETRICIOLI, I. - ŠVELEC, F. - PERIČIĆ, Š., 1987., 129. est toresinus rotundus, fiat una turris grossitudinis pedum decem, 13 PETRICIOLI, I., 1958., 102, 104-105; PETRICIOLI, I., 1965., 171. lata passibus sex per quadram et alta pedibus decem plusquam muri dicti castri, que turris sit tota extra muros dicti castri, et sit tamen 14 Detaljan i pouzdan opis sačuvanih dijelova Mletačkog kaštela, intra girlandam barbacani dicti castri ...” (LJUBIĆ, Š., 1882., 192). popraćen nacrtima i fotografijama načinjenim u vrijeme PETRICIOLI, I., 1966., 174; RAUKAR, T. - PETRICIOLI, I. - istraživanja, donosi Ivo Petricioli (PETRICIOLI, I., 1965., 171- ŠVELEC, F. - PERIČIĆ, Š., 1987., 129. 178; RAUKAR, T. - PETRICIOLI, I. - ŠVELEC, F. - PERIČIĆ, Š., 11 “... Et illi duo magistri, quos illis misimus, et similiter quidam alii 1987., 129-130), pa držim nepotrebnim ovdje to ponavljati. ingenarii et etiam dominus Simon et Thomasius una cum ipsis 15 PETRICIOLI, I., 1965., 174. rectoribus et stipendariis nostris tam equestribus quam pedestribus 16 Terminologiju za tipove prikaza mletačkih lavova preuzimam od determinaverunt unanimiter facere istum murum distantem a Alberta Rizzija (RIZZI, A., 1998., 12) i Larisa Borića (BORIĆ, L., muro barbachani pedibus XII, et postea facere murum solummodo 2010., 178). grossitudinis sex pedum, et intra murum veterem castri et instum novum facere implerri terra, unde opus illud et erit fortissimum et erit 17 PETRICIOLI, I., 1965., 174. minoris expense, quia terra, que esset alio transferenda, ponetur inter 18 RIZZI, A., 1998., 25. dictos muros, ...” (LJUBIĆ, Š., 1882., 205). PETRICIOLI, I., 1958., 19 BORIĆ, L., 2010., 178-192. 104; PETRICIOLI, I., 1966., 174; RAUKAR, T. - PETRICIOLI, I. - 20 Ipak, takav se okvir i u Veneciji i u Dalmaciji ponekad koristio i ŠVELEC, F. - PERIČIĆ, Š., 1987., 129. kasnije, pa uokviruje i neke renesansne reljefe (BORIĆ, L., 2010., 12 “... Sed quia melius fortilicium quod ..... fieri posset, esset subalstrestari 179-180). Turres Castri de lignamine, determinaverunt antedicti domini quod ille due turres, que sunt ex utroque latere porte dicti Castri, ac 21 Dakako, to bi mogla potvrditi tek prava petrografska analiza. turres de Malcantono et reliquia Turris, que est versus mare, debeat 22 Vidi u SMIRICH, G., 1899.

Literatura

ALAČEVIĆ, G., 1901.-1903. - Giuseppe Alačević, Il LJUBIĆ, Š., 1870. - Šime Ljubić, Listine o odnošajih libro I. delle Ducali e Terminazioni Venete che comincia izmedju Južnoga Slavenstva i Mletačke republike: Knjiga II coll’anno 1409., Tabularium: Gli archivi della Dalmazia, od godine 1336 do 1347, Zagreb. Zadar, 13-106. LJUBIĆ, Š., 1872. - Šime Ljubić, Listine o odnošajih BORIĆ, L., 2010. - Laris Borić, Renesansna skulptura i izmedju Južnoga Slavenstva i Mletačke republike: Knjiga arhitektonska plastika u Zadru (doktorski rad), Zadar. III od godine 1347 do 1358, Zagreb. BRUNELLI, V., 1913. - Vitaliano Brunelli, Storia della città LJUBIĆ, Š., 1882. - Šime Ljubić, Listine o odnošajih di Zara dai tempi più remoti sino al MDCCCXV compilata izmedju Južnoga Slavenstva i Mletačke republike: Knjiga sulle fonti da Vitaliano Brunelli, Parte prima - Dalle origini VII od godine 1412 do 1420, Zagreb. al MCCCIX, Venezia. OBSIDIO, 2007., Obsidio Iadrensis - Opsada Zadra, BRUNELLI, V., 1913a. - Vitaliano Brunelli, Il castello dei Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, Veneziani, Il Dalmata, 82/1913., 15. X. 54, Zagreb. BRUNELLI, V., 1904. - Vitaliano Brunelli, Le opere PETRICIOLI, I., 1958. - Ivo Petricioli, Maketa Zadra fortificatorie del comune di Zara e la Compagna degli u Pomorskom muzeju Venecije, Zbornik Instituta za artiglieri, Rivista dalmatica, III/5, Zara, 215-250. historijske nauke u Zadru, II, Zadar, 101-124. LJUBIĆ, Š., 1868. - Šime Ljubić, Listine o odnošajih izmedju PETRICIOLI, I., 1965. - Ivo Petricioli, Novi rezultati u Južnoga Slavenstva i Mletačke republike: Knjiga I od godine istraživanju zadarskih srednjovjekovnih fortifikacija, 960 do 1335, Zagreb. Diadora, 3, Zadar, 169-203.

Emil Hilje: Mletački kaštel u Zadru Ars adriatica 1/2011. (109-116)

PETRICIOLI, I., 1966. - Ivo Petricioli, Lik Zadra u RIZZI, A., 1988. - Alberto Rizzi, I leoni di Zara, Ateneo srednjem vijeku, Radovi Instituta Jugoslavenske akademije Veneto, CLXXV, Venezia, 7-36. znanosti i umjetnosti u Zadru, 11-12, Zadar, 143-186. SMIRICH, G., 1899. - Giuseppe Smirich, Il portale del PETRICIOLI, I., 1999. - Ivo Petricioli, Stari Zadar u slici i palazzo del conte in Pago, Rivista dalmatica, I/2, Zara. riječi, Zadar. STAGLIČIĆ, M., 1993. - Marija Stagličić, Prijeratni sukobi RAUKAR, T. - PETRICIOLI, I. - ŠVELEC, F. - PERIČIĆ, civilne i vojne izgradnje u Zadru, Radovi Instituta za Š., 1987. - Tomislav Raukar - Ivo Petricioli - Franjo Švelec povijest umjetnosti, 17/1, Zagreb, 20-26. - Šime Peričić, Zadar pod mletačkom upravom, Zadar.

ALAČEVIĆ, G., 1901.-1903. - Giuseppe Alačević, Il

libro I. delle Ducali e Terminazioni Venete che comincia

coll’anno 1409., Tabularium: Gli archivi della Dalmazia,

Zadar, 13-106.

BORIĆ, L., 2010. - Laris Borić, Renesansna skulptura i

arhitektonska plastika u Zadru (doktorski rad), Zadar.

BRUNELLI, V., 1913. - Vitaliano Brunelli, Storia della città

di Zara dai tempi più remoti sino al MDCCCXV compilata

sulle fonti da Vitaliano Brunelli, Parte prima - Dalle origini

al MCCCIX, Venezia.

BRUNELLI, V., 1913a. - Vitaliano Brunelli, Il castello dei

Veneziani, Il Dalmata, 82/1913., 15. X.

BRUNELLI, V., 1904. - Vitaliano Brunelli, Le opere

fortificatorie del comune di Zara e la Compagna degli

artiglieri, Rivista dalmatica, III/5, Zara, 215-250.

LJUBIĆ, Š., 1868. - Šime Ljubić, Listine o odnošajih izmedju

Južnoga Slavenstva i Mletačke republike: Knjiga I od godine

do 1335, Zagreb.

LJUBIĆ, Š., 1870. - Šime Ljubić, Listine o odnošajih

izmedju Južnoga Slavenstva i Mletačke republike: Knjiga II

od godine 1336 do 1347, Zagreb.

LJUBIĆ, Š., 1872. - Šime Ljubić, Listine o odnošajih

izmedju Južnoga Slavenstva i Mletačke republike: Knjiga

III od godine 1347 do 1358, Zagreb.

LJUBIĆ, Š., 1882. - Šime Ljubić, Listine o odnošajih

izmedju Južnoga Slavenstva i Mletačke republike: Knjiga

VII od godine 1412 do 1420, Zagreb.

OBSIDIO, 2007., Obsidio Iadrensis - Opsada Zadra,

Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium,

, Zagreb.

PETRICIOLI, I., 1958. - Ivo Petricioli, Maketa Zadra

u Pomorskom muzeju Venecije, Zbornik Instituta za

historijske nauke u Zadru, II, Zadar, 101-124.

PETRICIOLI, I., 1965. - Ivo Petricioli, Novi rezultati u

istraživanju zadarskih srednjovjekovnih fortifikacija,

Diadora, 3, Zadar, 169-203.

PETRICIOLI, I., 1966. - Ivo Petricioli, Lik Zadra u

srednjem vijeku, Radovi Instituta Jugoslavenske akademije

znanosti i umjetnosti u Zadru, 11-12, Zadar, 143-186.

PETRICIOLI, I., 1999. - Ivo Petricioli, Stari Zadar u slici i

riječi, Zadar.

RAUKAR, T. - PETRICIOLI, I. - ŠVELEC, F. - PERIČIĆ,

Š., 1987. - Tomislav Raukar - Ivo Petricioli - Franjo Švelec

- Šime Peričić, Zadar pod mletačkom upravom, Zadar.

RIZZI, A., 1988. - Alberto Rizzi, I leoni di Zara, Ateneo

Veneto, CLXXV, Venezia, 7-36.

SMIRICH, G., 1899. - Giuseppe Smirich, Il portale del

palazzo del conte in Pago, Rivista dalmatica, I/2, Zara.

STAGLIČIĆ, M., 1993. - Marija Stagličić, Prijeratni sukobi

civilne i vojne izgradnje u Zadru, Radovi Instituta za

povijest umjetnosti, 17/1, Zagreb, 20-26.

Most read articles by the same author(s)

Similar Articles

1-10 of 50

You may also start an advanced similarity search for this article.