Skip to content
Ars Adriatica Search

New Contribution to the Study of the Fort of St Michael on the Island of Ugljan

DOI 10.15291/ars.519

Download PDF

Vol. 5 (2015)

Open access

Article metrics

  • 3 412 Abstract views
  • 1 248 PDF downloads
  • 12 Downloads per day
  • 164 Downloads this month

The fort of St Michael on the island of Ugljan, situated on the exceptionally advantageous strategic site of the hill bearing the same name, had a significant role with regard to the control of the maritime section of the Zadar commune throughout its history. Although the same site must have been occupied by a fort already in the late antiquity, the present-day fort is very significant because it represents a relatively rare and a reasonably well preserved monument of medieval fortification architecture in the region. The main aim of this article is topublish the new visual material in order to contribute to our knowledge about the fort before it was damaged in the bombing during the Second World War and to point to the sources which have become available to the scholarship thanks to technological developments.

Zadar, island of Ugljan, fort of St Michael, fortifications
Sections
  1. Abstract
  2. Bilješke

The fort of St Michael on the island of Ugljan, situated on the exceptionally advantageous strategic site of the hill bearing the same name, had a significant role with regard to the control of the maritime section of the Zadar commune throughout its history. Although the same site must have been occupied by a fort already in the late antiquity, the present-day fort is very significant because it represents a relatively rare and a reasonably well preserved monument of medieval fortification architecture in the region. The main aim of this article is to publish the new visual material in order to contribute to our knowledge about the fort before it was damaged in the bombing during the Second World War and to point to the sources which have become available to the scholarship thanks to technological developments.

1. Zračni snimak utvrde Sv. Mihovila, 13. lipanj 1941. (izvor: http://www.archivioluce.com/archivio/jsp/schede/videoPlayer.jsp?tipologia=&id=& physDoc=19652&db=cinematograficoCINEGIORNALI&findIt=false&section=/, pristupljeno 26. veljače 2014). Aerial shot of the fort of St Michael, 13 June 1941

karte iz 1721. možemo vidjeti zvonik samostana, konture svih kula s nešto višim donjonom, koji kao i kule na sebi nosi kruništa; dakle možemo zaključiti da su sve kule u ne- kom periodu imale ove defenzivne elemente.6 Spomenimo i neke lošije i dosta općenitije skice utvr- de poput one na Lučićevoj karti iz 1668., Reisovoj karti za- darskih otoka iz 1526. te Scolarijevoj karti Istre, Kvarnera i Sjeverne Dalmacije u kojima je kaštel shematiziran do ne- prepoznatljivosti te kao takove nemaju veliku vrijednost kao povijesni izvor.7 Danas je južna kula u svojoj visini potpuno ravna te više nema traga ondašnjem ogradnom zidu, kao niti otvoru (nužniku?) koji se nalazio ispod njena vanjskog, sjevernog ugla. Izvidom terena uočena je promjena u načinu gradnje otprilike u razini otvora sa snimke. Na sjevernoj kuli posli- 2. Zračni snimak utvrde Sv. Mihovila, 13. lipanj 1941. je rata nadograđena je betonska prostorija koja je poništila Aerial shot of the fort of St Michael, 13 June 1941 prethodne izgradnje.

Možda najveća vrijednost ove snimke jest u tome što se naziru realni odnosi među građevinama na utvrđenju, a to se ponajviše odnosi na donjon koji se vidi u čitavoj svojoj veličini.8 Kao što se može zaključiti iz Brunellijeve fotogra- fije glavne kule iz 1913. godine (jedine sačuvane predratne fotografije same tvrđave) te Driolijeve skice (sl. 4), vidljivo je da se donjon već tada počeo rasipati prema istoku. I na ovoj snimci, kao i na Brunellijevoj fotografiji, nazire se na kuli ulaz te prozori, dok se pojedine rupe za grede podova vide samo na fotografiji s početka stoljeća. Iz pojedinih opisa s kraja 19. stoljeća te ponajviše zahva- ljujući dokumentima koje je objelodanio I. Petricioli mo- guće je stvoriti dojam kako je izgledala unutrašnjost ovog tornja; naime, krajem 14. stoljeća sklopljen je ugovor iz- među zadarskih plemića te majstora Grgura i Bilše Bilšića.9 3. Salghetti-Driolijev crtež utvrde, pogled s jugoistoka (izvor: IVO Potonji su povisili kulu, izgradili svod i terasu nad njim te PETRICIOLI /bilj. 1, 1997-98./, 350) napravili tri poda popločena opekama. Ugovor također spo- Salghetti-Drioli’s sketch of the fort, view from the southeast minje izgradnju kruništa i piramidalnog krova nad terasom, zatim drvenih vrata, prozora, nužnika s dvama otvorima te zapovjednikove sobe s drvenim pokućstvom. Ukratko, čini kroz prolaz otvoren u istočnom bedemu, nakon zazida- se da je donjon od 14. stoljeća osim obrambene funkcije vanja glavnog ulaza, a bio je omeđen bedemom i poviše- imao i ulogu stana zapovjednika, skladišta te zatvora.10 nom platformom na kojoj je stajala crkva. Izvidom terena Na snimci se također uočava zaravnat plato s južne uočeno je da se ravni plato uvelike reducirao, vjerojatno strane utvrde koji se otvara odmah pri ulasku u utvrdu nasipavanjem materijala nastala u bombardiranju. Na

4. Salghetti-Driolijev crtež utvrde, pogled sa zapada (izvor: IVO PETRICIOLI /bilj. 1, 1997-98./, 350) Salghetti-Drioli’s sketch of the fort, view from the west

David Štrmelj: Novi prilozi proučavanju kaštela Sv. Mihovila... Ars Adriatica 5/2015. (89-94)

sjevernoj strani kaštela, na snimci uočavaju se konture Ukratko, čini se da crkvicu možemo svrstati među obi- ruševnih zgrada analogne ostacima koji se i danas mogu telj ruralnih gotičkih crkava zadarskog područja, no s obzi- vidjeti na tom mjestu. Bez arheoloških iskapanja teško je rom na to da samostan na tom mjestu egzistira već nekoliko reći pripadaju li temelji zvoniku crkve spomenutu u pisa- stoljeća, moguće je da je ranija crkva u jednom trenu ob- nim izvorima i Faventinijevoj karti, cisterni, kućama za novljena u gotičkom stilu.13 posadu spomenutima u ispravama ili nekim građevinama Osim na literarnom opisu C. F. Bianchija i L. Beneveni- druge namjene. ja, naše poznavanje ove sakralne građevine uvelike počiva Prošlost utvrde Sv. Mihovila usko je vezana uz istoi- na skicama zadarskog slikara Franje Salghettija-Driolija (sl. meni samostan (u ispravama poznat kao Sancti Michae- 3, 4). Tako znamo da se pod zvonikom nalazio manji prozor lis de monte) koji se nalazio unutar njenih zidina. Čini se prelomljena luka, ispod kojega je stajao portal s gotičkom da je ovaj samostan, koji se prvi put u izvorima spominje lunetom te ukrašenim arhitravom s dvama grbovima nad- krajem 11. stoljeća, izrastao u samostalnu benediktinsku višenim mitrom.14 opatiju iz okrilja vjerojatno najznačajnijega zadarskog Na spomenutoj zrakoplovnoj snimci mogu se nazreti samostana Sv. Krševana, te da je unatoč svojoj skromnoj glavni elementi spomenutoga crkvenog pročelja (sl. 1, 2) te veličini imao neproporcionalnu važnost budući da je po- se može primijetiti da su zapadna vrata i prozor, vidljivi na sjedovao razmjerno mnogo zemlje.11 Od samostanskog Driolijevoj skici, zazidani. Čini se da nedostaje krov koji cr- kompleksa preostala je do bombardiranja samo manja kva još ima na Driolijevim skicama.15 jednobrodna crkva, pravokutna tlocrta (13 x 6 metara) s Iako zračna snimka s početka četrdesetih godina XX. polukružnom apsidom i omanjim zvonikom u obliku pre- stoljeća u svojem fokusu ima kaštel svega tri sekunde, mo- slice na pročelju.12 guće je poslužiti se njome kao vrelom pri poznavanju sta-

5. Unutrašnjost utvrde s pogledom prema donjonu (izvor: VITALIANO BRUNELLI, 1913., 459) The interior of the fort with the view towards the donjon

nja utvrde prije bombardiranja. Snimka nam objelodanjuje možda čak i protopovijesnog perioda svjedoče o strateš- odnose među kulama, donjon u punom volumenu, stanje koj važnosti ovog položaja kao dominatne točke koja je bedema i zapadnih kula, izgled crkvice i originalnu organi- kontrolirala središnji plodonosan ravničarski plato otoka zaciju fortifikacijskog prostora. te pristup uvalama na zapadnoj obali. Kaštel ima još veću Nadamo se da će ovaj maleni prilog pomoći pri kon- kulturno-povijesnu važnost kada ostatke fortifikacijske zervaciji utvrde, koja joj je prijeko potrebna. Također bi na arhitekture stavimo u kontekst uže zadarske regije, gdje ovom mjestu željeli ukazati na potrebu za arheološkim iska- je Mihovil praktički jedina sačuvana komunalna utvrda panjima, budući da samo ona mogu dati konkretne odgovo- razvijenoga srednjeg vijeka. Ovaj rad ukazuje i na mo- re na brojna pitanja koja se postavljaju u vezi s vremenom gućnosti koje pruža razvoj novih tehnologija – u ovom nastanka i organizacijom prostora u utvrdi. slučaju radi se o otvorenoj bazi podataka jedne strane Utvrda Sv. Mihovila, smještena na 250 metara visoku institucije. Nadamo se da će se drugi istraživači povesti istoimenom brdu, imala je centralnu ulogu u srednjovje- ovim primjerom, budući da arhiv Cinecittà Luce sadrži kovnoj povijesti otoka Ugljana, a time posredno i zadar- nekoliko zanimljivih snimaka i fotografija Zadra i okolice ske komune. Skromni arheološki ostaci iz kasne antike, a prije bombardiranja.

Bilješke

1 Danas već postoji razmjerno bogata literatura o kaštelu; o 3 Sve navedene fotografije i filmovi mogu se pronaći na pretpovijesnom stratumu na mjestu današnje utvrde konzultirati: internetskim stranicama instituta (http://www.archivioluce. ŠIME BATOVIĆ, Prapovijesni ostaci na zadarskom otočju, com/archivio/#n, te na servisu YouTube Zara - L’arrivo del Diadora, 6 (1973.) 5-165, 87, 80, 78. O kasnoantičkoj fazi: primo Governatore della Dalmazia S. E. Bastianini, pristupljeno ZLATKO GUNJAČA, Kasnoantička fortifikacijska arhitektura 15. 8. 2015.) Osim navedenih filmskih novosti zbirka instituta na istočnojadranskom priobalju i otocima, Obrambeni sistemi sadrži fotografije rimske kamene plastike vjerojatno iz okolice u praistoriji i antici na tlu Jugoslavije, Materijali, 22 (1986.), Nina i Zadra. 124-134, 124-134, ili NIKOLA JAKŠIĆ, Prilozi povijesnoj 4 JOSIP FARIČIĆ, Povijesne karte, Toponimija otoka Ugljana, (ur. topografiji otoka Ugljana, Radovi Filozofskog fakulteta u V. Skračić,) Zadar, 2007., 287-315, 287-313. Zadru, 28(15) (1989.), 95-101. Utvrdom se u prošlom stoljeću 5 IVO PETRICIOLI (bilj. 1, 1989.), 145-156. ponajviše bavio IVO PETRICIOLI, Tri srednjovjekovna dokumenta o radovima u kaštelu Sv. Mihovila na Ugljanu, 6 KRISTIJAN JURAN, Zemljišni posjed zadarskih dominikanaca Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 26(13), (1987.) 156-177; na otoku Ugljanu, Toponimija otoka Ugljana, (ur. V. Skračić), IVO PETRICIOLI, Graditeljska djelatnost rogovskog opata Zadar, 2007., 75-101, 92. Petra Zadranina, Biogradski zbornik, 1 (Zbornik radova sa 7 JOSIP FARIČIĆ (bilj. 4), 289, 291, 293, 294. znanstvenog skupa održanog u Biogradu od 11. do 13. studenog 8 Okvirnih dimenzija 8.5 x 7 metara. 1988. godine), (ur. Šime Batović), Zadar, 1990., 381-396; IVO PETRICIOLI, Kaštel Sv. Mihovila na Ugljanu u crtežima Franje 9 IVO PETRICIOLI (bilj. 1, 1987.), 166, 168. Salghetti- Driolija, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 37, 10 SOFIJA SORIĆ (bilj. 1.), 91. (1997/1998.), 343-354. Svakako valja konzultirati noviji članak 11 SOFIJA SORIĆ (bilj. 1.), 85-86. Sofije Sorić gdje se na jednom mjestu mogu naći skupljeni i 12 SOFIJA SORIĆ (bilj. 1.), 92. prevedeni svi povijesni izvori te literatura vezana za utvrdu; SOFIJA SORIĆ, Kaštel Sv. Mihovila na otoku Ugljanu, Ars 13 SOFIJA SORIĆ (bilj. 1.), 92 Adriatica, 2 (2012), 85-96. 14 SOFIJA SORIĆ (bilj. 1.), 91-93. 2 IVO PETRICIOLI (bilj. 1, 1987.), 166. 15 IVO PETRICIOLI (bilj. 1, 1997./1998.), 348-351.

David Štrmelj: Novi prilozi proučavanju kaštela Sv. Mihovila... Ars Adriatica 5/2015. (89-94)

Similar Articles

1-10 of 244

You may also start an advanced similarity search for this article.