Preskoči na sadržaj
Sztuka Adriatyku Traži

Selman Selmanagić – „balkanski Le Corbusier“

DOI 10.15291/ars.510

Preuzmi PDF

Svezak 4 (2014)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec
  • Aida Abadžić Hodžić Katedra za historiju umjetnosti, Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu nepostojeci224@gmail.com Korespondentni autor
  • Antonija Mlikota Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru
Život poznatog berlinskog arhitekta, dizajnera i profesora Selmana Selmanagića malo je poznat u našoj stručnoj javnosti. Zavidna i duga karijera ovog uspješnog Bosanca i njegov uzbudljiv i dinamičan život, u susretu različitih kultura, zasigurno zaslužuje pozornost, osobito ako se imaju u vidu suvremena istraživanja naslijeđa bauhausovske tradicije i modaliteti njegove recepcije u nekadašnjoj Istočnoj Evropi. Selman Selmanagić je jedini Jugoslaven koji je studij arhitekture u cijelosti završio na Bauhausu. Dvadeset godina vodio je Odjel arhitekture na Visokoj umjetničkoj školi u Berlinu, a svojim radom nije samo utjecao na obrazovanje studenata arhitekture nego i svih ostalih područja. Kroz svoj dugogodišnji profesorski rad Selman Selmanagić je obilježio generacije i generacije svojih studenata, ali i kolega, zagovarajući ideju jedinstvenog kurikuluma koji obuhvaća arhitekturu, dizajn, primijenjenu umjetnost, umjetnički obrt, tehniku i znanost – „totalen Architektur“. Zanimljiv je i podatak da je tridesetih godina 20. stoljeća boravio na Bliskom Istoku i da je surađivao, između ostalih, i u ateljeu Richarda Kauffmanna u Jeruzalemu upravo u vrijeme kada je značajan broj njegovih kolega, Bauhausovaca emigrirao u tadašnju Palestinu i kada se specifična varijanta evropskog arhitektonskog modernizma, a time i tradicije Bauhausa, kreativno interpretirala na ovom prostoru. Osobito je značajno bilo njegovo sudjelovanje u timu „Kolektiva za planiranje“ (Planungskollektiv) od 1945. do 1950. godine, a u kojem je, sa nizom uglednih arhitekata od kojih su mnogi bili Bauhausovci i kolege iz antifašističkog pokreta, pod vodstvom Hansa Scharouna planirao poslijeratnu obnovu Berlina, pri čemu je Selmanagić bio voditelj voditelj Odjela za planiranje izgradnje i obnovu kulturnih i sportskih objekata i zaštitu spomenika (Leiter des Referats für Kultur- und Erholungsstätten-plannung). Osim što je radio kao profesor i arhitekt, bio je i urbanist, filmski arhitekt te vrlo uspješan i etabliran dizajner. Neka njegova dizajnerska rješenja svrstavaju ga u klasike 20.stoljeća. U dizajnu namještaja i uređenju interijera itekako je proklamirao bauhausovske ideje i estetiku. Posebno je zanimljivo da je 1975. godine kao glav
Selman Selmanagić, Bauhaus, 20. stoljeće, arhitektura, Dessau, Berlin

1 Biografski podatci prezentirani u ovom radu rezultat su dva 4 Džavid HUSIĆ (bilj. 2), 8. neovisna istraživanja koautorica ovog tekst koja su prevedena u 5 „Prvih 15. Dinara zaradio je namještajući prozore nekom Njemačkoj i Bosni i Hercegovini. Istraživanjem su obuhvaćeni Ciganinu.” Džavid HUSIĆ (bilj. 2), 8. Osobni arhiv obitelji Selmanagić u Berlinu, dokumentacija iz Bauhaus Archiv Berlin-Museum für Gestaltung u Berlinu, Bauhaus 6 Sonja WÜSTEN (bilj. 3), 7. Stiftung u Dessau-u, Online arhiv Deutsche Fotothek, arhivi 7 Džavid HUSIĆ (bilj. 2), 8. Neposredno prije njegovog obitelji Selmanagić u Srebrenici i Sarajevu te relevantna literatura. dolaska, došlo je do otvaranja novog odjela – Odjela za U razgovor s članovima obitelji Selmanagić i pregledom sačuvane arhitekturu (1927.) na čelu sa Hannesom Meyerom (1889.- dokumentacije Aida Abadžić Hodžić pronašla je cijeli niz novih i 1954.) kao i do smjene u rukovodstvu škole koju će u vrijeme do sada ne objavljenih podataka, dokumenata i fotografija, osobito Selmanagićevog dolaska preuzeti upravo ovaj švicarski arhitekt. su dragocjene fotografije kuća koje je projktirao za članove svoje Nastava na Odjelu za arhitekturu trajala je najduže, čak devet obitelji u Bosni, te projekata izvedenih u Jeruzalemu i Njemačkoj. semestara i to je bio najvažniji odjel škole. Meyer je insistirao na 2 DŽAVID HUSIĆ, Od stolara iz Srebrenice do dekana Visoke radu u tzv. „združenim ćelijama” (cooperativzellen) i formiranju škole u Berlinu – Pod parolom „3L”, Oslobođenje, Sarajevo, 22. 12. tzv. „vertikalnih brigada” koje su činili studenti različitih 1974., 8; ISTI, Od stolara iz Srebrenice do dekana Visoke škole godina studija i koji su prakticirali timski rad. Prvi takav veći, u Berlinu – Zidao sam „kule u zraku”, Oslobođenje, Sarajevo, 23. zajednički projekt na kojem je Meyer surađivao sa svojim 12. 1974., 7. Riječ je pogrešnom tumačenju autora teksta jer S. studentima bio je projekt za Saveznu školu njemačke unije Selmanagić nikada nije obnašao funkciju dekana te škole. radničkih sindikata (Bundesschule für den Allgemeinen Deutschen 3 SONJA WÜSTEN, u: Selman Selmanagić, Festgabe zum Gewerkschaftsbund), u Bernau nedaleko Berlina (1928.-30.), a 80. Geburtstag am 25. April 1985., Kunsthochschule Berlin, potom i proširivanje naselja Törten u Dessauu s tzv. kućama s Beiträge, 10. 1985., 6. balkonskim pristupom (Laubenganghäuser) i koje je otvoreno u

Aida Abadžić Hodžić - Antonija Mlikota: Selman Selmanagić... Ars Adriatica 4/2014. (385-398)

ljeto 1930. godine, neposredno pred Meyerov odlazak sa škole. taj sanduk u rijeku Drinu. Iz toga razloga, gotovo da i nema Više u: MAGDALENA DROSTE, Bauhaus 1919-1933, Bauhaus sačuvanih Selmanagićevih radova iz perioda školovanja u Archiv, Benedikt Taschen Verlag, Köln, 1990., 190-192. Bauhausu, (prema navodima Emire Selmanagić). 8 SONJA WÜSTEN (bilj. 3), 7. 22 Veza između studenata i profesora u Bauhausu bila je, naime, 9 HEINZ HIRDINA, Selman Selmanagić über das Bauhaus, vrlo bliska, bez naglašene distanciranosti u odnosima. Tako Erinnerungen von Bauhäuslern an das Bauhaus, Aufzeichnung je profesor Hannes Meyer, prema sjećanjima Selmanagića, sa eines Gesprächs, 1979., u: Form und Zweck, Fachzeitschrift für svojim studentima često objedovao u kantini ili igrao nogomet. industrielle Formgestaltung 3/79, DDR-Berlin, 67-68. SONJA WÜSTEN (bilj. 3), 11. 10 U arhivu obitelji Selmanagić (dalje AOS) u Berlinu nalazi se i 23 Ivana Tomljenović bila je osobito bliska sa Naftali Rubinsteinom, kopija nastavnog plana i programa za period od šest semestara, jednim od najagilinijh članova ćelije koji je zbog svojih od 1929. do 1932. godine i u kojoj se također navodi sljedeće: markstističkih aktivnosti bio izbačen iz škole. O uključenju Studiengang: entritt: 29. oktober 1929. i podatak da je upisao Ivane Tomljenović u komunističke krugove Bauhausa, detaljnije prvi, zimski semestar 1929./1930. godine. Na ovim podacima u: LEILA MEHULIĆ, Ivana Tomljenović, zagrepčanka u zahvaljujemo gdji Emiri Selmanagić, supruzi Selmana Bauhausu, Muzej grada Zagreba, katalog izložbe. 30. 11. 2010. Semanagića. Ovaj datum navodi sam Selman Selmanagić u - 31. 1. 2011. Zagreb, 2010., 72. svojim sjećanjima na dane provedene u Bauhausu, objavljenim 24 Selmanagić je bio član KPD-a od 1930. godine. Nav. prema: u: HEINZ HIRDINA (bilj. 9), 67. SIMONE HAIN, Gegen die Diktatur des Auges, Selman 11 JOSEF ALBERS, Gestaltungsunterricht, u: Form und Zweck, Selmanagić zum 100. Geburtstag, u: Form & Zweck 21, Berlin, Fachzeitschrift für industrielle Formgestaltung 3/79, DDR- 2005., 79-99. Sam Selmanagić naveo je u jednom razgovoru Berlin, 16-19. da ga je Albert Buske odveo krajem 1929. godine prvi puta na politički zbor komunističke partije, a 1969. godine, pred odlazak 12 HEINZ HIRDINA (bilj. 9), 67. u penziju, dodijeljena mu je nagrada za četrdesetogodišnju 13 HEINZ HIRDINA (bilj. 9), 67. vjernost i aktivnost u KP Njemačke. Vidjeti: DŽAVID HUSIĆ 14 AOS, Berlin, Rješenje sa sjednice majstorskog savjeta održane (bilj. 2), 8. Kroz prijateljstvo sa Albertom Buskeom, Isaakom 12. 4. 1930. Rješenje datirano: 14. 4. 1930. Hochschule für Butkowim i Waldemarom Adlerom (sa ovom posljednjom Gestaltung, Bauhaus, Dessau. U potpisu rješenja: Hannes Meyer. dvojicom surađivat će u Studentskom kolektivu 1932.), Selmanagić je došao u kontakt s komunističkom ćelijom. 15 „Aber, ein Vorkursler am Bauhaus war noch kein Bauhäusler.” Prema: Selman Selmanagić, Festgabe zum 80. Geburtstag, Citirano prema: HEINZ HIRDINA (bilj. 9), 67. Kunsthochschule Berlin, 1985, 16. 16 Slovenac Avgust Černigoj u Bauhaus je stigao još za weimarskog 25 SIMONE HAIN (bilj. 24), 82. perioda, početkom 1924. godine, a Otti Berger stigla je u Dessauu nešto prije Selmana, tokom ljetnog semestra 1927. 26 SIMONE HAIN (bilj. 24), 82-83. godine gdje je završila Tekstilni odjel 1930. godine. Školske 27 Profesor K. G. Dürckheim postao je od 1929. godine poznat godine 1929./1930. Bauhaus su, pored Selmanagića, upisale još kroz svoja predavanja o ‘doživljenom prostoru’ (Untersuchungen dvije studentice iz Kraljevine Jugoslavije: Ivana Tomljenović i zum gelebten Raum). Detaljnije u: SIMONE HAIN (bilj. 24), 83. Marija (Maša) Baranyai, a nešto kasnije (1930.) pridružio im se 28 SONJA WÜSTEN (bilj. 3), 11. i Gustav Bohutinsky. 29 AOS, Berlin. 17 HEINZ HIRDINA (bilj. 9), 67. 30 Ta je kuća, nažalost, srušena 1997. godine, nakon ratnih 18 Navedeno prema: HEINZ HIRDINA (bilj. 9), 68. U daljnjem razaranja devedestih godina prošlog stoljeća u Bosni i dijelu teksta Selmanagić je navodio kako je morao istraživati Hercegovini. Fotografija kuće, tijekom gradnje, nalazi se u arhivi prilikom oblikovanja ormara koje su kupovne mogućnosti ljudi obitelji Selmanagić u Berlinu. U potvrdi s popisom radova koji zarađuju mjesečno u prosjeku između 150-200 DM, koliko realiziranih tijekom studija, a koja je Selmanagiću izdana uz odjeće s takvim primanjima u prosjeku posjeduju i u takvim diplomu, s potpisom profesora Mies van der Rohea, među tzv. istraživanjima on se, kao stolar, po prvi puta suočio sa sasvim slobodnim radovima (odnosno koji nisu bili obavezni zadaci novim promišljanjem principa oblikovanja, a koji je uvažavao tokom semestra) navodi se i: „projekt i samostalno vođenje socijalne, ekonomske i političke parametre. gradnje jedne samostojeće kuće” i to se vjerovatno odnosi na taj 19 HEINZ HIRDINA (bilj. 9), 68. projekt. Jedini raniji projekt, a koji je bio obavezan dio nastave, 20 HEINZ HIRDINA (bilj. 9), 67. u potvrdi se spominje „pod vodstvom profesora Engemanna” – „projekt za vikendice” i to je vjerovatno bilo tijekom trećeg, 21 Nažalost, najveći dio tog arhiva, a koji se odnosi na zimskog semestra 1930./31. godine, kada je Selmanagić Selmanagićeve crteže i projekte iz perioda Bauhausa, danas nije primljen na Graditeljski (arhitektonski) odjel na kojem mu je sačuvan. Vlastite crteže iz Bauhausa kao i spomenute grafike prof. Engemann predavao predmete: Konstruktivni nacrti i Klee-a, Selmanagić je čuvao u jednom drvenom sanduku u Graditeljska i rohbau konstrukcija. AOS, Berlin. svojoj obiteljskoj kući. U toku Drugog svjetskog rata, u strahu da partizani ne bi pogrešno protumačili povezanost obitelji 31 SONJA WÜSTEN, (bilj. 3), 11. s njemačkim okupatorom zbog prisustva dokumenata na 32 Kuća je preživjela ratna razaranja i danas je koriste za stanovanje njemačkom jeziku, članovi Selmanagićeve obitelji bacili su nasljednici njegove braće.

33 Premda utopijski i ostvariv jedino u socijalističkom društvu, Selmana Selmanagića za Hajo Rose-a, 26. 10. 1935., Jerusalem projekt naselja Junkers bio je najambiciozniji, timski rad koji (kopija, orig. u mapi Katja Rose, 11/83). je proveo Odjel za arhitekturu, a koji je, na stanoviti način, 49 U razdoblju nakon povratka iz Berlina, Seyfi je osvojio tri prve oživio duh Meyerovog vremena i predstavljao alternativu visoko nagrade za projekte: Sümerbank, Općinska banka i putnička estetiziranom karakteru podučavanja arhitekture na seminarima dvorana u istanbulskoj luci. Navedeno prema: ESRA AKCAN Mies van der Rohea. MAGDALENA DROSTE (bilj. 7), 216. Ta (bilj. 47), 31. Nije poznato je li i u kolikoj mjeri Selmanagić razlika u pristupu između dvojice direktora Bauhausa bila je sudjelovao u navedenim projektima. vidljiva i kroz način imenovanja nastavnog modula. Naime, 50 BHA, SS, mp 2, Briefe Cit. prema: Pismo Hajo Rose-i, Jerusalem, Meyer je koristio termin: „Bauen”, a Mies: „Baukunst”. O ostalim 1. 10. 1935. godina.. razlikama, između Meyera i Miesa, detaljnije u: MAGDALENA DROSTE (bilj. 7), 214-215. 51 O boravku i projektima Selmanagića tokom tridesetih godina 20. stoljeća u Palestini detaljnije u: AIDA ABADŽIĆ HODŽIĆ 34 Bauhaus Archiv Berlin, Selman Selmanagić (dalje BHA, SS), pod - INES SONDER, Ein komuunistischer Muslim im Lande Israel, inventarnim brojem 3482/1, u mapi pod nazivom „Projekti/ Bauhaus 2, Stiftung Bauhaus, Dessau, 68-75. Planovi” u osobnom dosjeu Selmana Selmanagića u BHA u Berlinu čuva se izvorni nacrt ovog naselja, a kao njegovi autori 52 BHA, S.S., mp. 1., Preporuku Richarda Kauffmanna od 20. 4. navode se: Selman Selmanagić, Wilhelm Jacob Hess i Cornelius 1935. U arhitektonskom birou Richarda Kauffmanna radio je van der Linden. Nacrt je realiziran u tehnici crtež tušem,, od 12. 8. 1934. do 15. 4. 1935. Zajedno su radili na projektima dimenzija 42,5 x 59,5 cm, sign i dat. d.d.u.wilhelm hess, 32. kuće za dr. Jranowsky u Jeruzalemu, vile gđe. Strauss u Karmel Haifi, kuće za dr. Kruskal u Tel-Avivu, vile dr. Krojankera u 35 SONJA WÜSTEN (bilj. 3), 16. Jeruzalemu, kućâ za ing. Pomerantza i za ing. Ambacnea u 36 Ovo je istaknuo sam Selmanagić u razgovoru iz 1976. Jeruzalemu i namještaj za kuću dr. Waldmanna u Jeruzalemu. godine. Detaljnije u: Selman Selmanagić, Entwurf 53 OADF, (bilj. 44). einer Arbeitersiedlung, Form und Zweck, Fachzeitschrift für industrielle Formgestaltung, 6/1976., Berlin, 31-33. 54 DŽAVID HUSIĆ (bilj. 2), 7. 37 HEINZ HIRDINA (bilj. 9), 68. 55 AOS, Berlin, potvrda Egona Eiermanna izdana u Berlinu 6. 4. 1939. godine. 38 HEINZ HIRDINA (bilj. 9), 68. 56 AOS, Berlin, kao prva adresa UFA u radnoj knjižici navodi se: 39 SONJA WÜSTEN, (bilj. 3), 11. Krausenstraße 38/39. Na ovoj adresi Selmanagić je prijavljen od 40 Originalna diploma i popratni dokumenti o studijskom travnja 1939. do siječnja 1942. godine programu nalaze se u AOS, Berlin. 57 OADF, (bilj. 44). 41 MAGDALENA DROSTE (bilj. 7), 192. 58 AOS, Berlin, potvrda je izdana 1. 7. 1945. godine u Berlinu. 42 Riječ je o studentu Heinrich-Siegfried Bormann-u. 59 Prema svjedočenju Emire Selmanagić, supruge S. Selmanagića. 43 AOS, Berlin. Ovaj se podatak navodi u Radnoj knjižici 60 Prema svjedočenju Emire Selmanagić, supruge S. Selmanagića. Selmana Selmanagića (Arbeitsbuch Nr. 40/a 163192/3/ Sonstige Fachausbildung). 61 RUBIN ELI, The Form of Socialism without Ornament: Consumption, Ideology, and the Fall and Rise of Modernist 44 Online arhiv Deutsche Fotothek (dalje OADF): www. Design in the German Democratic Republic, Jurnal of Design deutschefotothek.de/Künstlerdokument 70123060, Selmanagic, History, (2006.), 19 (2), 155-168. Selman; i u: SONJA WÜSTEN (bilj. 3), 21. 62 Više u: PETER HAHN, Bauhaus in Berlin: Bauten und Projekte, 45 DŽAVID HUSIĆ (bilj. 2), 8. Bauhaus-Archiv, Museum für Gestaltung, 1995. 46 DŽAVID HUSIĆ (bilj. 2), 8. 63 Restaurator des Bauhauses, Zum Tod von Selman Selmanagic, 47 U svome tekstu „Ambiguites of Transparency and Privacy in Frankfurter Algemeine, 4. 6. 1986. i OADF, (bilj. 44). Seyfi Arkan’s houses for the new Turkish Republic”, Esra Akcan 64 Priznanje za antifašistički aktivizam (Aktivist der ersten Stunden); koristi za ovaj fenomen termin tzv. „inscenirane modenosti” 1964. Medalja za zasluge DDR-a; 1970. Domovinski brončani („staged modernity”) kako bi istaknula simboličko korištenje orden za zasluge; 1979. Domovinski zlatni orden za zasluge. arhitektonskih stilova za potrebe promoviranja novih vrijednosti 65 Gropius također u pismu navodi da u inozemstvu vlada veliko Atatürkove administracije. Detaljnije u: ESRA AKCAN, čuđenje zbog dosadašnjeg zanemarivanja Bauhausove građevine. „Ambiguites of Transparency and Privacy in Seyfi Arkan’s BHA, S.S., Mp 2., Briefe an Selman Selmanagić, pismo Waltera houses for the new Turkish Republic”, METU JFA (Journal of Gropiusa, 9. 1.1976. Faculty of Architecture, Middle East Technical University), Ankara, 2005., 25-49. 66 BHA, S.S., Mp 2., Briefe an Selman Selmanagić, pismo Waltera Gropiusa 8. 8. 1966., 9. 1. 1976.; pismo Selmana Selmanagića 48 U Radnoj knjižici Selmana Selmanagića navodi se podatak da je, za Waltera Gropiusa 14. 9. 1966.; pismo Richarda Neutre za kao samostalni arhitekt, boravio u Jugoslaviji i Turskoj od travnja Selmana Selmanagića od 9. 7. 1966. 1933. godine do ožujka 1934. godine. Ožujak 1934. godine, kao kraj boravka u Seyfijevom ateljeu, navodi i sam Selman u 67 Rubin Eli (bilj. 61), 155. svome pismu Haji iz Jerusalema, 1935. godine. Radna knjižica 68 THÖNER WOLFGANG, From an „Alien, hostile Phenomenon” (Arbeitsbuch Nr. 40/a 163192) nalazi se u AOS u Berlinu. Pismo to the „Poetry of the Future”: on the Bauhaus Reception in East upućeno Hajo Rosi, vidjeti u: BHA S.S. Berlin, Mp 2. Pismo Germany 1945.-70., GHI Bulletin suplement 2(2005.), 115-137.

Aida Abadžić Hodžić - Antonija Mlikota: Selman Selmanagić... Ars Adriatica 4/2014. (385-398)

69 RUBIN ELI (bilj. 61), 156. samim tim i nepoželjno, počela je kampanja protiv modernizma, 70 Burg je bio popularan naziv za Fakultet za umjetnost i dizajn rođen je soc-realizam. u Burg-Geibchenstein u Halleu, koji je kasnije postao Visoka 73 Cijeli program obilježavanja otvaranja obnovljene aule nosio škola za industrijski dizajn. je naslov „Eine Aula im Kontext”, a sve je bilo popraćeno i 71 THÖNER WOLFGANG (bilj. 68), 117. dokumentarnom izložbom te simpozijem (Kunsthochschule 72 RUBIN ELI (bilj. 61), 158; THÖNER WOLFGANG (bilj. 68), Weissensee, Berlin, 3. 2. 2012.) Posljednjih se godina, vrlo 118. Val kritika protiv estetike Bauhausa u Istočnoj njemačkoj intenzivno, istražuje naslijeđe Bauhausa u tadašnjoj Istočnoj pokrenuo je predsjednik Udruženja arhitekta Istočne Njemačke Njemačkoj i modaliteti njegove recepcije i interpretacije. (DBA) Kurt Liebknecht. Sve što je bilo povezano s Bauhausom Radovi sa simpozija su u pripremi za tisak (u izd. KHB Berlin i i CIAM-om označeno je kao formalističko i narodu strano, a Wüstenrot Stiftung).

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

Slični članci

1-10 od 34

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.