Skip to content
Sztuka Adriatyku Search

On Contacts between the Painters Active in the Republic of Dubrovnik, Venetian Albania, and South Italy during the Early 16th Century, with a Focus on Painter Michele Greco from Valona as a Case Study

DOI 10.15291/ars.1387

Download PDF

Vol. 7 (2017)

Open access

Article metrics

  • 3 412 Abstract views
  • 1 248 PDF downloads
  • 12 Downloads per day
  • 164 Downloads this month
  • Ivana Prijatelj Pavičić Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
This article focuses on the painting style in Dalmatia and southern Adriatic during the 15th and the first decades of the 16th century, which merged Byzantine stylization, morphology, and iconography with Renaissance style, typology, and iconography. This type of hybrid style is observable both in the art of Eastern Orthodox painters and in the Roman Catholic ones. Special emphasis is on painter Michele Greco from Valona, who was active in Molise during the early 16th century.
Michele Greco, Carlo and Vittore Crivelli, Franjo Matijin, Angelo and Donato Bizamano
Sections
  1. Abstract
  2. Bilješke

This article focuses on the painting style in Dalmatia and southern Adriatic during the 15th and the first decades of the 16th century, which merged Byzantine stylization, morphology, and iconography with Renaissance style, typology, and iconography. This type of hybrid style is observable both in the art of Eastern Orthodox painters and in the Roman Catholic ones. Special emphasis is on painter Michele Greco from Valona, who was active in Molise during the early 16th century.

Bilješke

1 Istraživanje u okviru kojega je nastao ovaj članak sufinancirala lokalnog biskupa Maria Lozuponea. ROBERTO MATTEO je Hrvatska zaklada za znanost projektom 6827 Visual Arts and PASQUANDREA (ur.), Il Museo Diocesano di San Severo, Communication of Power in the Early Modern Period (1450–1800): Foggia, 2009., 54-55. Historical Croatian Regions at the Crossroads of Central Europe 4 KARLO KOVAČ, Nikolaus Ragusinus und seine Zeit, Jahrbuch and the Mediterranean / Likovna umjetnost i komunikacija moći u des Kunsthistorischen Insitututes der k.k. Zentralkomission für razdoblju ranoga novoga vijeka (1450. – 1800.): povijesne hrvatske Denkmalpflege, 11 (1917.), 51; JORJO TADIĆ (bilj. 3), dok. regije na razmeđi Srednje Europe i Mediterana. 705, 344; CVITO FISKOVIĆ, Contatti artistici tra la Puglia e 2 VOJISLAV J. ĐURIĆ, Dubrovačka slikarska škola, Beograd, la Dalmazia nel Medioevo, Archivio storico pugliese 14 (1961.), 1963., 244-245. 180-190; VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2), 243; CLARA GELAO, 3 JORJO TADIĆ, Građa o slikarskoj školi u Dubrovniku XIII-16 v., La scultura pugliese del Rinascimento. Aspetti e problematiche, 1284.-1499., knjiga I, Beograd, 1952., dok. 606, 289; VOJISLAV u: Scultura del Rinascimento in Puglia, zbornik simpozija, (ur. J. ĐURIĆ (bilj. 2), 242; MILAN PELC, Renesansa u Hrvatskoj, Clara Gelao), Edipuglia, 2004., 47 i 49. Zagreb, 2007., 387-389. Kompozicija je trebala sadržavati šest 5 Matko Milović bio je učenik dubrovačkog slikara Božidara izrezbarenih svetačkih kipova i pet svetačkih likova naslikanih Vlatkovića, nekadašnjeg učenika i suradnika Lovre Dobričevića. na krilima oltara. Tadašnji glavni oltar crkve sv. Severina nije Stupio je u njegovu radionicu neposredno po Lovrinoj smrti, o sačuvan. Međutim, valja spomenuti da je u Museo Diocesano čemu svjedoči poništeni šegrtski ugovor od 9. II. 1478. Dana 6. VII. u San Severu sačuvana jedna polikromirana drvena skulptura 1479. zabilježen je njegov bijeg iz učiteljeve radionice. Po završetku Bogorodice s Djetetom koja datira iz ovog razdoblja, a donacija školovanja, s učiteljem je sklopio ugovor o zajedničkoj suradnji, je odvjetnika Francesca Saveria Lozuponea, nećaka nekadašnjeg obavezavši se sedam godina živjeti i raditi u Božidarevoj kući.

Riječ je o radionici smještenoj u jedanaestom bloku na Stradunu, 16 Michele Greco da Valona e Rinascimento adriatico, znanstveni kojega je Vlatković preuzeo u najam po Dobričevićevoj smrti. skup održan u Campobasso - Guglionesi, 22. ožujka 2012. Dana 12. VIII. 1484. izbio je spor između Milovića i Vlakovića. (zbornik nije objavljen). VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2), 119, 195-197, 243. Oslobodio ga se 17 O njegovoj slici Bogorodice s Djetetom i svecima Ivanom 1485. godine. Dana 15. IV. 1486. spor je riješio dubrovački knez Krstiteljem i Adamom iz Museo nazionale di Abruzzo vidi: http:// koji je Miloviću dozvolio da otkaže najam dućana (stationem) i www.museonazionaleabruzzo.beniculturali.it/index.php?it/23/ da ključeve vrati u kancelariju. U vrijeme dok mu je Matko bio opere/192/madonna-con-bambino-tra-s-giovanni-battista-e-s- šegrt, dana 3. IX. 1479., Vlatković je primio narudžbu od Darija iz adamo-cristo-in-piet-nella-cuspide (stranica modificirana 8. 7. Manfredonije za izradu drvenog stropa, za koju je isplaćen 10. IV. 2015., pregledana 4. 4. 2017.). 1480. godine. VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2), 118. 18 DORA CATALANO (bilj. 12, 2010.), sl. 4. 6 JORJO TADIĆ, Građa o slikarskoj školi u Dubrovniku XIII-16 v., 19 DORA CATALANO (bilj. 12, 2010.), sl. 2. knjiga II, Beograd, 1953., dok. 752, 2. 20 Nikola Božidarević boravi u Italiji od 1477. (kada je otišao iz 7 JORJO TADIĆ (bilj. 6), dok. 777 i 778, 15-16. VOJISLAV J. Dubrovnika za Veneciju) do 1494. Istraživači koji su uočili ĐURIĆ (bilj. 2), 195, 243. Matko i Vladislav sklopili su društvo u njegovom izrazu utjecaje Quirizia da Murano, Vittorea 22. VII. 1504., a pridružio im se Orsat Miličević 17. VIII. 1504. Carpaccia i Bartolomea Vivarinija pretpostavljaju da je izučavao 8 IVANA PRIJATELJ PAVIČIĆ, Prilog poznavanju Navještenja venecijansko slikarstvo. Uočeni su i utjecaji umbrijskih slikara, Ludlow, u: Sic Ars Deprenditur Arte, zbornik u čast Vladimira Pietra Perugina i Pinturicchija, te Carla i Vittorea Crivellija, tada Markovića, Zagreb, 2009., 439-454; IVANA PRIJATELJ djelatnih u Markama. Vidi: KRUNO PRIJATELJ, Dubrovačko PAVIČIĆ, Rožatski poliptih. Priča o odcijepljenju dubrovačkih slikarstvo XV-16 stoljeća, Zagreb, 1968., 23; KRUNO PRIJATELJ, samostana od bosanske vikarije: slučaj Dobričevićevog poliptiha La pittura della scuola dalmata, Arte veneta, XI (1957.), 17; iz franjevačkog samostana u Rožatu, Svjetlo riječi, 316/317, VLADIMIR MARKOVIĆ, Nikola Božidarević u Rimu, u: srpanj-kolovoz 2009., 53-55; IVANA PRIJATELJ PAVIČIĆ, Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća, zbornik radova Priča o tome kako se jedan poliptih Lovre Dobričevića našao znanstvenog skupa, Dubrovnik, 18.-20. svibnja 1987., Zagreb, u zbirci dvorca Catajo zajedno s antičkim antikvitetima iz 1991., 184-188; INES RUPNIK, Umbrijski elementi u djelu Dalmacije, Histria Antiqua, vol. 18/2 (2009.), zbornik posvećen Nikole Božidarevića, u: Likovna kultura, 190-193. Vesni Girardi Jurkić, 481-488. 21 DANIELE FERRARA (bilj. 12, 2010.), 45. 9 JORJO TADIĆ (bilj. 6), dok. 758, 4-5. 22 DORA CATALANO (bilj. 12) spominje da je Guglionesi 10 JORJO TADIĆ (bilj. 6), dok. 796, 25. naseljen Albancima nakon 1496. godine, za vrijeme vladavine 11 CLARA GELAO, Icone di Puglia e Basilicata dal Medioevo kraljice Ivane Napuljskim Kraljevstvom. al Settecento, Bari, Pinacoteca Provinciale, katalog izložbe, 9. 23 Vidi: DORA CATALANO (bilj. 6), sl. 5. Uočeno je da sveci listopada – 11. prosinca 1988., 146-148. Autorica se poziva na Petar i Pavao s ovog triptiha pokazuju sličnosti sa svecima s MICHELE D’ELIA, Aggiunte ala pittura del ‘500 in Puglia, poliptiha Carla Crivellija iz crkve Sv. Jurja u Porto San Giorgio, u: Studi di storia dell’arte, erudizione e bibliologia in onore di naručenog 1470. godine. Godine 1803. Crivellijev je poliptih Alfredo Petrucci, Milano-Roma, 1967.-1969., 32. uklonjen s izvorne lokacije, a polja sa svecima Petrom i Pavlom danas se nalaze u National Gallery u Londonu. Zanimljivo je 12 DORA CATALANO, Michele Greco da Valona e la pittura da je naručitelj Crivellijeve slike bio Albanac Juraj, doseljen u postbizantina in Molise, u: DORA CATALANO - DANIELE spomenuti gradić nakon 1468. godine. Postavlja se pitanje i je li FERRARA – FIORAVANTE VIGNONE, Rinascimento in Molise, nepoznati autor slike iz Guglionesija, datirana u 1508., poznavao materiali per la ricerca e la valorizzazione, Campobasso, Palladino slikarstvo Nicole d’Ancona (zvan i Nicola di Maestro Antonio, Editore, 2010., 11-31; DANIELE FERRARA, Fra Oriente e spominje se od 1472. godine u Anconi, preminuo 1511.). Occidente: pittori e committenti del „Rinascimento adriatico” in Molise e sulla sponda italiana, u: DORA CATALANO - DANIELE 24 PIETRO ZAMPETTI, Pittura nelle Marche, volume primo, Dalle FERRARA – FIORAVANTE VIGNONE, 35-58. Nove podatke o origini al primo rinascimento, Nardini Editore, 1988., 330-333, slikaru iznio je DANIELE FERRARA, Michele Greco da Valona 340-341, sl. 124-134. nel „Rinascimento adriatico”: pittori e committenti fra Oriente e 25 MARIA ROSARIA VALAZZI, Giovanni Bellini e la pala Pesaro, Occidente, u: Il Rinascimento danzante. Michele Greco da Valona u: Pittura veneta nelle Marche, uredio Valter Curzi, Silvana e gli artisti dell’Adriatico tra Abruzzo e Molise (katalog izložbe), Editoriale, Cinisello Balsamo, 2000., 101-106. Celano (L’Aquila), Castello Piccolomini, 28. srpnja – 1. studenog 26 DANIELE FERRARA, u: DORA CATALANO - DANIELE 2011., Celano, 2011., ur. Lucia Arbace – Daniele Ferrara, 26-35. FERRARA - FIORAVANTE VIGNONE (bilj. 12, 2011.), 51. 13 DORA CATALANO (bilj. 12, 2010.), slike 3 i 6. 27 VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2), 260. 14 MIMMA PASCULLI FERRARA, Un pittore della scuola dalmata 28 SVETOZAR RADOJČIĆ, O slikarstvu u Boki Kotorskoj, tra l’Aquila e Guglonesi: Michele Greco da Valona, u: L’Abruzzo Spomenik CIII (1953.), 58-59; SVETOZAR RADOJČIĆ, Majstori e la Republica di Ragusa tra il XIII e 16I secolo, zbornik radova srpskog slikarstva, Beograd, 1955., 55. skupa održanog u srpnju 1987., (ur. Nicola Iubatti, Nicola 29 RAJKO VUJIČIĆ, Zidno slikarstvo, u: Zagovori svetom Tripunu. Serafini), Ortona, 1989., 58. Blago Kotorske biskupije povodom 1200. obljetnice prijenosa moći 15 Il Rinascimento danzante. Michele Greco da Valona e gli artisti svetog Tripuna u Kotoru, katalog izložbe, Klovićevi dvori 14. dell’Adriatico tra Abruzzo e Molise (bilj.12). prosinca 2009. - 14. veljače 2010., Zagreb, 2009., 77-79.

Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata... Ars Adriatica 7/2017. (167-180)

30 DORA CATALANO (bilj. 12, 2010.), 20. djelatnih u ankonitanskim Markama), Ferrara se pita i je li se 31 DANIELE FERRARA (bilj. 12, 2011.),31. Michele mogao susreti sa slikarstvom Venecijanca Bartolomea Vivarinija u Bariju i Lovre Dobričevića u Dubrovniku. 32 DAVOR DOMANČIĆ, Slike Vittorea Crivellija u Dalmaciji, u: DAVOR DOMANČIĆ, Zavičajni album, Sabrane studije i članci, 38 Napustivši Squarcioneovu radionicu, stigao je u Zadar 1461.- Split-Hvar, 2008., 293-296. 1462. U Šibeniku je od 1463. godine. KRUNO PRIJATELJ, Juraj Ćulinović, Zagreb, 1952.; KRUNO PRIJATELJ, Juraj Ćulinović i 33 KRUNO PRIJATELJ, Juraj Ćulinović i slikarska zbivanja u slikarska zbivanja u Šibeniku u doba Jurja Dalmatinca, Radovi Šibeniku u doba Jurja Dalmatinca, Radovi Instituta za povijest Instituta za povijest umjetnosti, 3-6 (1979.-1982.), 238-248; umjetnosti, 3-6 (1979.-1982.), 238-248. KRUNO PRIJATELJ, Juraj Ćulinović, Enciklopedija hrvatske 34 DAVOR DOMANIČIĆ (bilj. 32); GIUSEPPE CROCETTI, umjetnosti, I, 1995., 174. Regesto biografico di Vittore Crivelli, u: Vittore Crivelli e la 39 Vezano uz upotrebu termina kretsko-venecijanska škola pittura del suo tempo ne Fermano, (ur. Stefano Papetti), Fermo, u talijanskoj, grčkoj i hrvatskoj historiografiji vidi u knjizi 1997., 91-92. ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ, Javni kultovi ikona u 35 Likove sv. Ivana Evanđeliste i Margarete (?) Hilje dovodi u vezi s Dalmaciji, Književni Krug - Hrvatski restauratorski zavod, naručiteljima iz obitelji Milković. O slici vidi: FEDERICO ZERI, Zagreb - Split, 2017., 159-176 (poglavlje „Umjetnici i modeli: Appunti nell’ Ermitage e nel Museo Pusckin, Bollettino d’arte, III, Ikone „kretsko-venecijanske škole” od 15. do 17. stoljeća). 1961., 231-234 (pretiskano u: Federico Zeri Diario marchigiano 1948-1988, società editrice Umberto Allemandi &c., prosinac 40 VOJISLAV J. ĐURIĆ, (bilj. 2), 207-217. 2000., 236-245); EMIL HILJE, Nepoznati dokument o radu 41 Pripisuju mu se pod znakom pitanja predela s čudima sv. Vittorea Crivellija u Zadru, Radovi Instituta za povijest Ante Padovanskog (nekoć u franjevačkom samostanu u umjetnosti, 32 (2008.), 39-48. Posljednji dokument u kojem Rijeci Dubrovačkoj), slika koja prikazuje mučeničku smrt sv. se spominje njegov boravak u Zadru je od 27. ožujka 1476. Vinka Ferrerskoga u zbirci samostana crkve Sv. Domenika Godine 1479. potpisao se na okviru slike Bogorodice s Djetetom u Dubrovniku, slika sv. Ante Padovanskog s malim Isusom u iz Faleronea. O boravku braće Crivelli u Dalmaciji vidi i: kotorskoj franjevačkoj crkvi i prikaz stigmatizacije sv. Frane FRANCESCA COLTRINARI, Vittore e Carlo Crivelli. Due vite u zbirci Galerije umjetnina u Splitu. O Franji Matijinom paralelle, u: Da Venezia alle Marche. Vittore Crivelli. Maestri del vidi: LJUBO KARAMAN, Notes sur l’art byzantin et les Slaves Rinascimento nell’ Appennino, Marsilio, 2011., (katalog izložbe), catholiques de Dalmatie, in: L’art byzantin chez les Slaves, (ur. Francesca Coltrinari, Alessandro Delpriori), 54-58. Deuxieme recueil dédié a la mémorie de Théodore Uspenskij, 36 Zadarski slikar Petar Jordanić nezakoniti je sin zadarskog Pariz, 1932., 378-379; VOJISLAV J. ĐURIĆ, Franjo Matijin, plemića Marka Jordanovog Nozdronje, a prvi put se spominje dubrovački slikar 16 veka, Starinar, n. s. V-VI/1954.-1955., 15. prosinca 1468. godine u oporuci svoga oca, zadarskog Beograd, 1956, str. 145-152; VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2), 197- plemića Marka Jordanova Nozdronje, koji je svoga izvanbračnog 207; LJUBO KARAMAN, O dubrovačkom slikaru 16. Stoljeća sina, svećenika Petra, imenovao izvršiteljem oporuke. Rođen Frani Matejevu (Matkovom), Beritićev zbornik, Dubrovnik, je nešto prije sredine 15. stoljeća, možda između 1446. i 1448. 1960., 107-116; Franjo Matijin, u: Zlatno doba Dubrovnika, godine. Nedavno je uočena njegova slika Bogorodice s Djetetom katalog izložbe, 1987., 359; ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ, u The Courtauld Institute of Art u Londonu, (potpisana „OPVS S/10, Frano Matijin, pripisano, Mučenje sv. Vinka, u: Dominikanci P(RESBITERI) PETRI”). Indikativno je da je riječ o kopiji slike u Hrvatskoj, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, „Madonna Huldschinsky” Carla Crivellija iz San Diega, datirane 20. prosinca 2007.– 30. ožujka 2008., Zagreb, 2011., 322- 1465.-1470. Godine 1493. potpisao je Jordanić veliki, u Drugom 323; ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ, S/11, Prizori iz života svjetskom ratu nastradali poliptih u zadarskoj benediktinskoj sv. Ante Padovanskog, Frano Matijin (?), u: Milost susreta. crkvi Sv. Marije. Od 24. do 29. studenog 1500. godine Petar se Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, Galerija nalazio u pratnji Ivana Detrica, izaslanika zadarskih rektora, u Klovićevi dvori, Zagreb 16. prosinca 2010. – 20. veljače 2011., poslanstvu kod Martinka Banovca, kneginje Dorotee i njena katalog izložbe, Zagreb, 2010., 150-151; ZORAIDA DEMORI sina, krbavskog kneza Ivana, te ostrovičkog vojvode Kožula, sa STANIČIĆ (bilj. 39), 330-332. zadatkom da napravi crtež terena u svrhu obrane od Turaka. 42 VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2, 143) datira ovu sliku nakon smrti Sačuvana je njegova slika Bogorodice s Djetetom u župnoj crkvi Nikole Božidarevića, u treće ili četvrto desetljeće 16. stoljeća, u Tkonu, slika Bogorodice s Djetetom u privatnom vlasništvu u vrijeme kada je na zapadnoj obali Jadrana djelovao Majstor u Beču te sveci naslikani na ostacima dasaka stropa zadarske Z. T. O slici vidi i: KRUNO PRIJATELJ, Dubrovačko slikarstvo katedrale. Umro je 1504. godine. CVITO FISKOVIĆ, Zadarski XV-16 stoljeće, Zagreb, 1968., 33; GRGO GAMULIN, Bogorodica slikar Petar Jordanić, Bulletin Odjela VII. za likovne umjetnosti s Djetetom u staroj umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1971., 143; JAZU, VIII/1 (1960.), 25-32; IVO PETRICIOLI, Doprinos ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 320-321. U isti slikaru Petru Jordaniću. Zbornik Svetozara Radojčića, Beograd, kontekst „probuđenog bizantinizma u dubrovačkoj slikarskoj Filozofski fakultet, 1969., 267-269; KRUNO PRIJATELJ, sredini u drugoj četvrtini 16. stoljeća” Prijatelj smješta i Madonu Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983., 27-28; s Djetetom iz crkve Gospe od Šunja na Lopudu. (VOJISLAV J. EMIL HILJE, Slika Bogorodice s Djetetom u The Courtauld ĐURIĆ, bilj. 2, 210-211; KRUNO PRIJATELJ, 1968., 33). Demori Institute of Art, Ars Adriatica, 4 (2014.), 213-234. Staničić drži (na temelju gotičkog oblikovanja anđela) da je 37 DANIELE FERRARA (bilj. 12, 2011.), 30. Osim što uočava riječ o slici iz 15. stoljeća, preslikanoj u 16. stoljeću. ZORAIDA utjecaje Carla i Vittorea Crivellija te Pietra Alamana (slikara DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 322-323. Prijatelj se osvrće se i na

triptih iz Lastova s Bogorodicom bizantskog porijekla i likovima Deuxieme recueil dédié a la mémorie de Théodore Uspenskij, svetaca Kuzme, Damjana, Ivana Evanđelista i Magdalene, poznat Pariz, 1932., 376-377, sl. 140; CVITO FISKOVIĆ (bilj. 45) 85-86; pod imenom triptih Gospe na Griži. (KRUNO PRIJATELJ, GRGO GAMULIN, Italokrećani na našoj obali, Prilozi povijesti 1968., 32). Riječ je o slici koju Đurić (VOJISLAV J. ĐURIĆ, bilj. umjetnosti u Dalmaciji, 16 (1966.), 265-270; GRGO GAMULIN, 2, 211-212) približava stilu Kristofora-Krile Nikolinog. Likove Bogorodica s Djetetom u staroj umjetnosti Hrvatske, Zagreb, povezuje uz sljedbenike talijanskog slikara Pietra Giovannijevog, 1971., 141, ilustracije X16I i XXIX; CVITO FISKOVIĆ, Alcuni čiji su učenici bili uz Krilu Nikolinog Petar Radonjić i Marko pittori di Cinquecento in Puglia e in Dalmazia: Nikola Lazanić, Radojević. Vidi o ovoj temi ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ A. Rizzo e D. Bizzamano, D. Ateniese, Italjug, II/9 (1972.), (bilj. 39), 323-324. 27-30; VLADIMIR MARKOVIĆ, Slikarstvo, u: Zlatno doba 43 DANIELE FERRARA (bilj. 12, 2010.), 37. Dubrovnika, katalog izložbe, Muzejski prostor, Zagreb, 1987., 44 CLARA GELAO (bilj. 12, 1988.), 40. ur. Vladimir Marković, ISTI, kat. jedinica SL/32, 358; ARSEN DUPLANČIĆ, Kronologija zbirke slika Arheološkog muzeja u 45 Na ovu tematiku detaljno se osvrnula Zoraida Demori Staničić Splitu, u: ARSEN DUPLANČIĆ - RADOSLAV TOMIĆ, Zbirka u disertaciji Javni kultovi ikona u Dalmaciji obranjenoj na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zagrebu 2012., slika Arheološkog muzeja u Splitu, katalog izložbe, Split, 2004., 20; koju je nedavno objavila kao knjigu. ZORAIDA DEMORI RADOSLAV TOMIĆ, u: ARSEN DUPLANČIĆ - RADOSLAV STANIČIĆ, (bilj. 39), 26-28, 30, 39-40, 44-51, 176. TOMIĆ, kataloška jedinica br. 6, 58-59; ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 327-328. Z. Demori Staničić mu pod 46 Baveći se i pitanjem grčkih migranata-umjetnika C. Fisković znakom pitanja pripisuje sliku Bogorodice s Djetetom zvanu upozorava da se početkom 1512. u Dubrovniku spominju dva Gospa od Slavodobića u crkvi Gospe od Karmena u Brelima. grčka zlatara, Andrija i Antun. CVITO FISKOVIĆ, Dubrovački ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 329-330. zlatari od XIII. do 16I. stoljeća, Starohrvatska prosvjeta, s. III (1949.), 243. Isti je autor znanstveno obradio boravak 52 CLARA GELAO (bilj.12), 142. Angela Bizamana u Dalmaciji. CVITO FISKOVIĆ, Slikar 53 VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2), 174; CVITO FISKOVIĆ (bilj. Angelo Bizamano u Dubrovniku, Prilozi povijesti umjetnosti u 51), 72-91; Zlatno doba Dubrovnika (bilj. 41), kat. SL/32, 358; Dalmaciji, 11, 1960., 89-90. ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ, S/12, Sveci zaštitnici i pustinjaci, (bilj. 39), 324-327. Angelo Bizamano, u: Milost susreta, katalog izložbe, 2010./2011., 47 Godine 1521. spominje se „uno quadro pinto cum la imagine 151-152; ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 324-327. de nostra domina cum lo figliol in brazo e S. Johanne Baptista”,.. 54 Italo Furlan obrađuje sliku sv. Jerolima, nepoznatog madonera U inventaru Miruše, žene Boža M. Dobrića spomenute su 11. V. porijeklom iz ostavštine padovanskog opata Stefana Piombina 1519. „due figure picole una alla greca”. U jednom inventaru od iz 1887. godine koja se čuva u Musei Civici u Padovi. ITALO 23. I. 1520. se spominje „una incona pizola indorata gregescha”. FURLAN, Iconografo del sec. 16, kat. 17, u: Da Giotto al JORJO TADIĆ (bilj. 6), dokumenti 824, 984, 985. tardogotico, Dipinti dei Musei Civici di Padova del Trecento e 48 Rođen je oko 1467. godine, a bio je učenik kretskog slikara della prima metà del Quattrocento, katalog izložbe, Padova, Andreasa Paviasa između 1482. i 1487. godine. Godine 1539. Musei Civici, 29 giugno – dicembre 1989, ur. Davide Banzato potpisao je sliku Bogorodice sa svecima, danas u muzeju u – Franca Pellegrini, 123-124. Uočava da je svečeva ikonografija Bariju. Vidi: MANOLIS CHATZIDAKIS, Essai sur l’ école dite identična s onom prikazanom na kompoziciji iz Komolca. „Italogrecque” précédéd d’une note sur les rapports de l’art 55 Dijelovi njegove oltarne slike – predela sa svecima i ulomak venitien avec l’art cretois jusqu’a 1500’, u: Venezia e il Levante fino središnje kompozicije Silaska sv. Duha - sačuvani su u zbirci al XV secolo, (ed. A. Pertusi), vol. II., Firenca, 1974., 195; IGOR dubrovačkog samostana Male braće. U crkvi u Komolcu se čuva FISKOVIĆ, Bizamano, Angelo, Hrvatski bibliografski leksikon, 1, kopija Bizamanove kompozicije koju je kopirao kopista Ludwig Zagreb, 1983., 800; CLARA GELAO (bilj. 11), 141; Bizamano, 1888. godine. ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 326. Angelo Sauer allgemeines kunstlerlexikon, II, München-Leipzig, 1995., 271; ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 324-327. 56 STJEPAN KRASIĆ, Dipinti di Angelo e Donato Bizamano 49 O fenomenu neobizantinskog slikarstva nakon pada Carigrada, in Dubrovnik, u: Studi di storia pugliese in onore di Giuseppe u 15. i početkom 16. stoljeća, i pojavi kretskih slikara u južnoj Chiarelli, ur. M. Paone, II, Galatina, 1973., 353-363. CLARA Italiji, FRANCESCO ABBATE, Storia dell’arte nell’Italia GELAO (bilj. 11), 144-145; ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ, meridionale, Il Cinquecento, Progetti Donzelli, Rim, 2001., 363- Slikarstvo u crkvama dominikanskog reda u Dalmaciji od 1300. 364. Autor spominje Andreu Rizza (njegova djela: triptih u crkvi do 1520 godine, u: Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe, Sv. Nikole u Bariju i Bogorodicu iz Tranija) te braću Angela i Zagreb, Klovićevi dvori, 2011., 127; ZORAIDA DEMORI Donata Bizamana, koji su zasnovali slikarsku školu u Otrantu. STANIČIĆ, S/9, Donato Bizamano, Bogorodica s Djetetom, u: Angelo je imao radionicu i u Barletti. Spominje njihovu Dominikanci u Hrvatskoj, 2011., 321-322; ZORAIDA DEMORI djelatnost u Apuliji i Abruzzu. STANIČIĆ (bilj. 39), 327-328. 50 CLARA GELAO (bilj. 11), 85, sl. 47 i kat. jedinica 47, 141-142. 57 CLARA GELAO (bilj. 12), 143-144. U Pinakoteca Provinciale u Slika pokazuje sličnosti sa stilom Andreasa Paviasa te Nikolaosa Bariju čuva se njegova potpisana slika Bogorodice s Djetetom i Tzafourisa. svecima Franom Asiškim i Katarinom Aleksandrijskom iz 1539. 51 LJUBO KARAMAN, Notes sur l’art byzantin et les Slaves godine, porijeklom iz mjesta Noicattaro. catholiques de Dalmatie, u: L’art byzantin chez les Slaves, 58 VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2).

Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata... Ars Adriatica 7/2017. (167-180)

Most read articles by the same author(s)

Similar Articles

You may also start an advanced similarity search for this article.