##plugins.themes.oapBasic.skip##
Sztuka Adriatyku Szukaj

Priručnik za Dalmaciju: De Trauxov opis iz 1805.

DOI 10.15291/ars.185

##plugins.themes.oapBasic.downloadPdf##

Tom 6 (2016)

##plugins.themes.oapBasic.openAccess##

##plugins.themes.oapBasic.articleMetrics##

  • 3 412 ##plugins.themes.oapBasic.abstractViews##
  • 1 248 ##plugins.themes.oapBasic.pdfDownloads##
  • 12 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsPerDay##
  • 164 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsThisMonth##
  • Andrej Žmegač Institut za povijest umjetnosti, Zagreb zmegac@gmail.com ##plugins.themes.oapBasic.correspondingAuthor##
U radu je riječ o opisu Dalmacije što ga je 1805. sastavio Maximilian De Traux, časnik u austrijskoj službi. Osim Dalmaciji, znatan prostor posvetio je i „Albaniji“ (bivšoj mletačkoj pokrajini Albania Veneta), tj. području oko Boke kotorske. Glavni autorov interes usmjeren je prema utvrdama u tim novostečenim austrijskim područjima te mogućnostima njihove zaštite. Usto De Traux daje svoja zapažanja o tamošnjem stanovništvu, tradicijama, načinima privređivanja i drugome. Tekstualno izlaganje praćeno je s 29 slikovnih priloga (tlocrti utvrda odnosno gradova, karte Kvarnera, Dalmacije i „Albanije“ te prikazi Zadra), čiji je odabir zanimljiv i odražava autorov strateški pogled na tadašnju političku situaciju. De Trauxovo djelo vrlo je malena formata, uslijed čega su tlocrti morali biti ograničeni u broju detalja; unatoč tomu i možda baš zato ti su prikazi neobično uspjeli, postigavši znatnu jasnoću i sugestivnost.
utvrde, Austrija, Dalmacija, Boka kotorska, Zadar, Maximilian De Traux
##plugins.themes.oapBasic.sections##
  1. Abstrakt
  2. Bilješke

This paper focuses on a description of Dalmatia written in 1805 by Maximilian De Traux, officer in the Austrian army. Besides Dalmatia, he wrote about “Albania” (the former Venetian province of Albania Veneta), the region around Boka Kotorska. He was mainly interested in fortifications throughout the newly acquired Austrian lands, including their defence potential. However, he also included various observations on the local population, including their traditions, ways of sustenance, and other aspects of life. His text is accompanied by 29 illustrations (ground plans of fortifications and cities, maps of the Kvarner Gulf, Dalmatia, and “Albania”, and depictions of Zadar) in an interesting selection, which reflects his strategy-oriented view of the political situation. De Traux’s work is small in format and the ground plans had to be limited in the number of details. However, despite that, or perhaps for this very reason, the depictions appear particularly convincing, clear, and suggestive.

1. Naslov i drugi podatci (izvor: Narodna biblioteka Srbije, Beograd) Title and other data

autor zabilježio zbog njihovih važnih utvrda, a ne zbog Zanimljivo je uvrštenje Sv. Petra, otoka južno uz Lošinj, zanemarivih naselja (Zadvarje, Klis pa i Opuzen). Među nasuprot otoku Iloviku. Taj je maleni otok tematizirao otocima De Traux izabire Pag, Sv. Petar, Osor, Hvar, Brač očito zbog strateške važnosti tamošnjeg sidrišta i kašte- i Korčulu. Dakle riječ je o ponajvažnijim jadranskim la.3 Naposljetku je obradio „Albaniju”, ponovo s važnim otocima, ali tek nekoliko njih. U tekstu o Osoru piše o utvrđenim gradovima: Kotorom, Herceg Novim, Sv. samom gradu, a o otoku Osoru (tj. Lošinju) tek usput. Trojstvom, Budvom, Sv. Stefanom i Perastom. Među nji- ma se kao iznimka ističe Sv. Trojstvo (S. Trinità), gdje je posrijedi samo utvrda, bez naselja. O toj utvrdi pred Ko- torom autor ne misli ništa dobro, no smatra da se može održavati kao zaštita pred napadima lakih crnogorskih postrojbi. Na ovome mjestu vrijedi dodati da kratka po- glavlja o pojedinim lokalitetima uglavnom završavaju malenim vinjetama, gdje je De Traux pokazao određeno likovno nagnuće i talent. Ilustrativna sekcija De Trauxova izvješća obuhvaća tlocrtne prikaze navedenih gradova ili utvrda s njihovom neposrednom okolicom te karte većih područja Dalma- cije, kvarnerskih otoka i „Albanije”. Osim toga, na sa- mom su početku kompozicijski i hijerarhijski izdvojeni prikazi Zadra, glavnoga grada Dalmacije: pogled na grad i luku sa sjeveroistoka te crtež Kopnenih vrata, koji ujed- no tvori naslovnicu djela. De Trauxova knjižica skromna je formata (veličina listova cca 11x19 cm) i zato je autor 2. Posveta nadvojvodi Johannu (izvor: Narodna biblioteka Srbije, Beograd) zove džepnom (Taschenbuch). To je osobito zanimljivo Dedication to Archduke Johann s obzirom na adresata, nadvojvodu Johanna, kojemu je,

dakle, imala biti spretna za korištenje i uvijek pri ruci; na ondje s velikom radošću. Braneći monarhistički pore- mogli bismo je zato nazvati priručnikom, i to više u do- dak, i njegovu austrijsku inačicu, autor tvrdi kako Austri- slovnom nego tradicionalnom značenju. Ta praktična ja među svim svojim vladarima nije poznavala niti jed- osobina očigledno je bila važnija od neke moguće repre- nog tiranina (str. V, VI). Očekivano, o republikanskom zentativnosti. De Traux se osvrće i na posljedično malen poretku sudi posve negativno, a takva mu je i Mletačka format karata, navodeći da nadvojvoda i tako posjeduje Republika, prema kojoj se zbog povijesne i geografske zemljovide istoga područja u većemu mjerilu. Skromno blizine morao odrediti. Nalazimo autorovu provokativnu zaključuje da njegovim kartama vrijednost daje spretnije procjenu o tome da je Venecija namjerno zapuštala Dal- korištenje, odnosno pregledavanje.4 maciju zbog zavisti, ali i uslijed straha od zavisti drugih U uvodnome tekstu o Dalmaciji autor konstatira kako država ako bi se Dalmacija previše razvila. Zbog takve su o njoj pisali mnogi, ali da još nema njezina cjelovita svoje politike, Mletačka bi Republika bila odgovorna za prikaza. Za brojna djela smatra da je riječ o „gomili kri- njezinu slabu naseljenost (Dalmacija, str. 1). Na tragu votvorina i izmišljotina”, uz iznimku onoga što su preu- Fortisa, vidi u tamošnjem stanovništvu dva supstrata: zeli od Lučića i Fortisa (Uvod, str. II). To su, prema tome, stanovnike gradova, po svemu nalik Talijanima, i stanov- autori koje De Traux uvažava te na njihovim podatcima ništvo zaleđa, „prave Dalmatince ili tzv. Morlake, narod i shvaćanjima temelji i svoje tumačenje Dalmacije. Kako vrlo nalik Hrvatima, čiji jezik je ilirski...”. Oni su, zapaža svoj rad upućuje, de facto, austrijskoj vladarskoj kući, ra- De Traux, siromašni, tromi, neodgojeni i sirovi te divlji i zumljiv je njegov politički pristup. Odbija demokratske ratoborni (Dalmacija, str. 5, 6). ideje, koje su se tada, nedugo nakon Francuske revolu- Osobito zanimljive komentare De Traux daje o moguć- cije, stale širiti drugim zemljama i nesumnjivo zabrinule nostima obrane Dalmacije. Zapaža da su ondje strma brda njihove vladare. Kao neku vrstu pouke navodi kako su bez cesta, a malobrojne je prolaze lako braniti iz visinskih demokratski raspoloženi stanovnici nakon pada Venecije utvrda. Ima ih neobično mnogo – kaže da se na njih na- 1797. u nekim gradovima (Šibenik, Trogir, Split) počinili ilazi svakih pola sata – a među njima ističe Knin, Vrliku, zločine. Austrija je nakon svega, tvrdi De Traux, dočeka- Sinj, Drniš, Klis, Zadvarje, Vrgorac i Imotski; nisu, dodu-

3. „Nekadašnja utvrda Opus” (izvor: Narodna biblioteka Srbije, Beograd) “Former Fort of Opus”

Andrej Žmegač: Priručnik za Dalmaciju: De Trauxov opis iz 1805. Ars Adriatica 6/2016. (199-208)

4. „C. k. Albanija” (izvor: Narodna biblioteka Srbije, Beograd) “K. K. Albania”

še, suvremene (nisu kazamatirane, tvrdi), ali treba ih za- osmanlijske opsade 1647. i tadašnja uloga dviju novih držati zbog dobra položaja. I za napadne akcije Dalmacija utvrda nad gradom. Osim utvrda, ističe autor, prednost je povoljna, jer je granica kamenita, a ne močvarna kao u Šibenika jest i to što nema zemlje u blizini, kao ni hrane Slavoniji. Stoga bi napad na Bosnu bilo moguće iz Dalma- niti vode. Spominjući utvrdu Sv. Nikole, smatra da je ri- cije započeti već u veljači. Ali koliko je jaka kopnena gra- ječ o neobično snažnoj utvrdi „novije gradnje”; intrigan- nica, toliko je slaba obala, piše De Traux; tu su slabe utvr- tan komentar, jer nije znao za doba njezina nastanka, ali de Trogir i Split, a tek osrednje Zadar i Šibenik. Držimo ga je njezina struktura, možemo procijeniti, ponukala na da su kroz autorove bojazni izražene zapravo i skromne takvu ocjenu o njezinoj modernosti (str. 11-14). mogućnosti austrijske mornarice onoga doba. Naslijeđe- Opsežan i zanimljiv komentar De Traux posvećuje i no je naime bilo stanje iz mletačkih vremena, a Venecija Splitu, čije stanje utvrda i ukupan položaj smatra slabim. kao gospodarica mora nije bila zabrinuta oko napada s te Sigurnost grada dala je očigledno danak u međuvremenu strane. No De Traux promišljeno navodi kako naposljet- usavršenu topništvu, pa drži da se u obranu toga grada ku bolju zaštitu od utvrda pruža priroda, a to u Dalmaciji ne isplati ulagati. Ako bi ga ipak trebalo pojačati, onda znači da će neki mogući neprijatelj ondje naići na prostor treba podići utvrde na Marjanu, Sustipanu i Bačvicama, bez vode i hrane. Imajući na umu da Dalmacija graniči s a glavnome pojasu što opasava grad dodati vanjske ele- narodima koji nisu vični opsadi utvrda, zaključuje De Tra- mente. Nije bio zadovoljan niti stanjem utvrde na Gripa- ux, ona je dovoljno utvrđena te nije potrebno trošiti novac ma, koju bi trebalo takoreći iznova podići, a posebice je na takvu izgradnju (str. 2-4). zanimljivo što to veže uz moguće stanje anarhije u gradu, Komentare dalmatinskih gradova autor započinje Za- poput onoga iz 1797. godine. Slaba sigurnost Splita nije drom, za koji smatra da jedini zaslužuje naziv tvrđave. bila posljedica samo konceptualno neprimjerenih utvrda Ona, doduše, ne može izdržati bombardiranje, a Zadar već i njihove zapuštenosti. Tu De Traux ponavlja tvrdnju je moguće bombardirati preko luke. Za luku pak zapaža izrečenu i za niz drugih utvrda u Dalmaciji, da je Mletač- da je izložena snažnoj buri (str. 7-10). O povijesti Šibe- ka Republika bila neoprostivo nemarna prema vlastitim nika – kao i drugih dalmatinskih gradova – De Traux utvrdama; izvještava da su u Splitu tako odneseni veliki je dosta dobro obaviješten. Poznat mu je tijek kritične dijelovi zida, a bedemi i jarci pretvoreni u vrtove. Napo-

5. „Donja Dalmacija” (izvor: Narodna biblioteka Srbije, Beograd) “Lower Dalmatia”

kon De Traux spominje dakako i Palaču, ali kao građevi- ulaganje mnogo novca jer, tvrdi, za državu ima važnijih nu loša ukusa, podjednako kao i njezin Jupiterov hram. područja i granica koje treba osigurati (str. 27-32). Ne objašnjavajući to svoje uvjerenje, misli da se arhitekti Nakon kopnenih gradova i utvrda, u De Trauxovu ne bi trebali ugledati na te antičke građevine (str. 17-22). izvješću slijedi sekcija o otocima. Autor navodi njihove U osvrtu na Opuzen manje se bavi samom utvrdom, glavne proizvode, a za dalmatinsko maslinovo ulje sma- smještenom na izvrsnu mjestu koje nadzire plovidbu Ne- tra da je ravno provansalskom. Gospodarstvo je na oto- retvom, a više gospodarskim aktivnostima toga područ- cima slabo razvijeno jer je pučanstva malo, a ti su ljudi ja. Ističe kako tamošnja jezera u zoni delte Neretve obilu- neznalice, lijeni i tvrdoglavi. Kaže kako radije umiru od ju ribom, koju bi bilo moguće izvoziti, no stanovništvo gladi ili jedu travu, nego da uzgoje krumpir. No ipak, u nije dovoljno radišno niti ga ima dovoljno. Nedostatak usporedbi s Morlacima na kopnu radišniji su od njih te pučanstva vidi preprekom i za melioraciju toga prostora, se više drže zakona. Pišući o Osoru, De Traux ne propu- tj. za odvođenje suvišne vode i stvaranje novih poljopri- šta navesti kako se to ime nekoć protezalo i na dva otoka, vrednih površina (str. 25, 26). Lošinj i Cres. Taj je naziv proistekao od imena Apsirta, Knin je potom tema kojoj je posvetio znatan prostor, Medejina brata, pa jedno tumačenje grčkog mita o Jazo- čime je neizravno ukazao na važnost toga naselja i tvr- novu ubojstvu Apsirta kaže da se to zbilo u Osoru. De đave. Na nju se odnosi mnogo onoga što je vrijedilo i Traux, štoviše, zapisuje da se to zbilo u jednome osor- za druge dalmatinske utvrde – da su zastarjele, ali i da skom hramu. U uskom prolazu što dijeli Cres od Lošinja nadziru važne položaje. Za kninsku misli da je tijesna, ne autor je zapazio da se dobro može promatrati kretanje omogućujući prihvat velike vojne posade. Njezina nesu- plime i oseke.5 O tome je važno djelo bio napisao Marko vremenost očitovala se pak, tvrdi De Traux, u nepostoja- Antun De Dominis, ali ga nitko ne čita, kaže De Traux nju kazamatiranih prostora kao i građevina sigurnih od (Otoci, str. VII, VIII). Sadržajan osvrt zaslužio je i grad topovskih zrna. No položaj Knina koji brani lijevo krilo Hvar sa svojom odličnom lukom; onamo se po oluji skla- Krke najvažniji je u Dalmaciji, misli autor. U procjeni nja svaki brod, plovio prema sjeveru ili jugu, na zapad ili kninske tvrđave između takva ključnog položaja i njezi- na istok. De Traux zanimljivo tumači premještanje mle- na slaba stanja i zapuštenosti, de Traux ne preporučuje tačke zimske luke sredinom 18. stoljeća iz Hvara u Kotor,

Andrej Žmegač: Priručnik za Dalmaciju: De Trauxov opis iz 1805. Ars Adriatica 6/2016. (199-208)

jer tvrdi da se to zbilo kad su Mlečani izgubili povjerenje obale Ženevskog jezera, samo Boki manjka pero jednog u Albance zbog tamošnjih nemira (str. IX, X). U zapisu o Rousseaua da ih opiše, misli austrijski časnik. Zanimljiva Braču spominje, među ostalime, Supetar, smatrajući da je napomena tiče se stanovništva „Albanije”, za koje tvrdi posve nevažan. Neobično je pritom što mu ipak izrađuje da je radišnije od Dalmatinaca. Teško je utvrditi na koje i prilaže tlocrt u ilustrativnoj sekciji. Spomenut ćemo i je skupine mislio s obzirom na etnički i kulturno hetero- komentar grada Korčule, gdje je – bez posebnih argume- geno stanovništvo Boke i okolice (Hrvati, Talijani odno- nata – ocijenjena jadnom i loše građenom. Istaknuta je sno Mlečani, pravoslavci), a samo je za pretpostaviti da potom vrijednost korčulanske borovine, koja znade izra- je pod Dalmatincima podrazumijevao stanovništvo dal- sti u tako duge i ravne primjerke da mogu poslužiti za matinskog zaleđa. Stanovništvo Boke ponajviše se bavi brodske jarbole (str. XI-XIV). trgovinom i posjeduje „nebrojene ljetnikovce” razasute Vrlo opsežan dio svoga djela De Traux je posvetio „Al- obalama zaljeva, a tu je vjerojatno imao na umu poznate baniji”, tj. području Boke kotorske. Kao što smo naveli, bokeljske pomorce, kapetane. autor je taj kraj bio pomno upoznao, bavio se problemom Uspoređujući „Albaniju” s Dalmacijom, De Traux osiguranja ulaza u zaljev, a u kasnijim godinama izradit tvrdi da je sjevernija pokrajina nacionalno jedinstvena, a će i nekoliko karata Boke kotorske. Ovom prigodom oci- ljudi nisu jedni protiv drugih, kao u „Albaniji”. To je za- jenio je da posjed Boke znači moći se suprotstaviti onom nimljiva primjedba, jer znamo da je za Dalmaciju inače neprijatelju koji drži Krf. Za Austriju je posjedovanje Boke vodio računa o razlici između talijanske kulture grado- bilo korisno, ali zbog udaljenosti i vrlo skupo. Kritičnom va i Morlaka u zaleđu. No „Albanija” graniči s Crnom točkom držao je, očigledno, ulaz u zaljev, čiju je jednu Gorom, a Crnogoraca ima dakako i u samoj austrijskoj stranu – rt Oštro – držala tada još postojeća Dubrovačka pokrajini. Taj je narod, navodi De Traux, nemiran, odan Republika; tu činjenicu naveo je kao element nesigurnosti, pljački, ratoboran, siromašan i divlji. Bitna je sastavnica no ulaz je ipak širok preko 900 hvati pa ga se, kako kaže, takva stanja uloga pravoslavne crkve. Naime, crnogorski pod dobrim vjetrom može proći. biskup (tj. episkop) potiče nemire – primjerice nadzirući Ne čudi da se bokokotorski zaljev duboko dojmio manastir Maina i loše utječući na pravoslavno stanov- De Trauxa. Piše da su njegove obale tako slikovite kao ništvo – pa De Traux smatra da bi bilo dobro imeno-

6. Šibenik (izvor: Narodna biblioteka Srbije, Beograd) Šibenik

7. Split (izvor: Narodna biblioteka Srbije, Beograd) Split

vati zasebna pravoslavnog biskupa za područje „Alba- pregledni. Već na prvi pogled može se reći da je to izvr- nije”, dakle ono pod austrijskim nadzorom. Procjenjuje sno uspjelo, da su prikazi neobično efektni i sugestivni.6 da pravoslavce njihova vjeroispovijest loše odgaja; oni, Na kartama većih područja kao točke ubilježene su utvr- nastavlja, nikada neće biti dobri podanici nekoga kato- de odnosno naselja, a potom su prikazane i ceste koje ih ličkog monarha, jer ta vjera vuče za sobom neznanje i povezuju. U strateškom razmišljanju utvrde i komunika- netoleranciju. Ta vjeroispovijest, štoviše, tvori državu u cije bile su najvažnije činjenice u obrani nekog prostora. državi, zaključuje De Traux (Uvod, str. VII, VIII, Albani- Čini se kako izbor prikazanih mjesta ne odgovara nekom ja, str. I-VIII, XXII). jasnom kriteriju, već su prikazane i pojedinačne utvrde Među komentarima pojedinih tamošnjih utvrda od- ili kule, a nema, primjerice, naselja kao što su Vodice. nosno gradova istaknut ćemo Kotor koji De Traux drži Dakako, u kartama su označene i državne granice, a kao jedinom tvrđavom u „Albaniji”, ubrajajući ga, dakle, primjer poslužit će karta „Albanije”, gdje se dolje lijevo u najviši rang utvrda. Ne manje pozornosti posvetio je vidi završetak Dubrovačke Republike na ulazu u Boku, a Herceg Novom, kojemu detaljno opisuje zaseban kaštel oko zaljeva i granice austrijskog posjeda. Duž obala Boke nad gradom te mletačko osvajanje u Morejskom ratu. Za niže se pak mnoštvo ljetnikovaca o kojima autor govori u Sv. Stefan navodi kako to dobro zaštićeno naselje, zajed- tekstu. Na drugoj karti, onoj srednje Dalmacije, prikazan no s Budvom i Lastvom, služi kao zaklon stanovništvu je drugi, sjeverni završetak dubrovačkog teritorija, koje- pred Crnogorcima. Na primjeru Perasta, napokon, De mu je tada pripadao i poluotok Klek, a koji se danas vodi Traux čini pogrešku koju je učinio i za više dalmatinskih kao teritorij BiH. utvrda, tvrdeći da su ih izgradili Turci (Albanija, str. IX- Recimo još riječ-dvije o prikazima pojedinih grado- XXIV). No za Perast to pogotovo ne vrijedi jer nikada va. Izdvojit ćemo Šibenik, jer je ovdje riječ o jedinome nije bio pao u njihove ruke. dvodijelnom prikazu. Desno je prikaz grada, pomno, ali Nakon pisanoga dijela izvješća slijedi druga velika i pregledno izveden, s jasno označenim cestama, građe- cjelina, karte Dalmacije i „Albanije” i njihovih najvaž- vinama, a osobito jasno predočenim utvrdama – onima nijih utvrda. Zbog malena formata De Trauxovi prikazi gradskim kao i dvjema zasebnim utvrdama nad gradom. morali su biti reducirani u izboru detalja kako bi ostali U lijevom kadru s vlastitim naslovom vidi se kanal Sv.

Andrej Žmegač: Priručnik za Dalmaciju: De Trauxov opis iz 1805. Ars Adriatica 6/2016. (199-208)

8. Kopnena vrata u Zadru (izvor: Narodna biblioteka Srbije, Beograd) Land Gate in Zadar

Ante kojime se prilazi gradu, branjen utvrdom na vanj- graditelj bio Leonardo Sanmicheli, prema nacrtu njegova skome ulazu; taj kanal dakle bio je za sigurnost grada ujaka Andree Sanmichelija, a ujak je bio slavan, među tako važan da mu je pridružen prikaz u posebnu okviru. ostalim i kao pronalazač bastiona. Tu valja primijetiti da Drugi pak tlocrt na koji upozoravamo prikaz je Splita. I se De Traux drži, po svemu sudeći, točne relacije između ovdje pred sobom imamo čisto i uvjerljivo izveden tlocrt, ujaka i nećaka u smislu da je mlađi izveo ono što je stariji s točno ucrtanim još nevelikim predgrađima (Varoš, Lu- projektirao. Samo što su pomiješana imena: ujak je bio čac), sa zanemarenom utvrdom na Bačvicama, ali i s još Michele, a nećak (u drugome koljenu) Giangirolamo Sa- cjelovitim pojasom oko grada. No iznenađuje prikaz Di- nmicheli. Teško je reći od kojih je ranijih pisaca De Traux oklecijanove palače, koja je dočarana kao struktura iz- preuzimao te ispremiješane podatke. A dakako valja upo- građena samo uza svoje zidove, tj. s golemim slobodnim zoriti i na tradicionalno, ali i pogrešno shvaćanje, koje prostorom u središtu, nalik kakvu enormnu trgu. Postav- potječe još od Vasarija, da je prvi bastion uopće stvorio lja se pitanje što je potaknulo De Trauxa da tako prikaže Michele Sanmicheli (njegov bastion u Veroni iz 1527.). izgradnju u Palači, s obzirom na to da je zasigurno po- De Trauxov je sud o ovome spomeniku povoljan, uz sjetio Split, uvjerivši se u pravo stanje stvari, a pogotovo s jednu iznimku: smatra pogrešnim oblikovanje podnožja obzirom na to da mu se inače, u drugim prikazima, nisu (sokla, baze) jer misli da je trebalo biti izvedeno kao kom- događali takvi otkloni, već je posvuda vrlo pouzdan. paktno, glatko tijelo, a ne tako da su podnožja nosećih Pogledajmo napokon i De Trauxov osvrt na zadarska elemenata istaknuta pred pozadinom zida.8 Pa ipak, kre- Kopnena vrata. Taj je osvrt izdvojen na samome počet- atora ovoga djela drži velikim arhitektom, jer se to vidi ne ku djela, čak i ispred teksta naslova. Crtež i tekst o Ko- samo iz cjeline već i po nekim pojedinostima, poput „oja- pnenim vratima tvore takoreći ulaz u De Trauxovo djelo, čanja ugla”;9 time valjda misli na rješenje bočnih rubova kao što taj spomenik tvori – kao glavni pristup Zadru – građevine, gdje nalazimo po dva nosača, stupac i stup. U simboličan ulaz u Dalmaciju. Autorov komentar o Ko- nastavku u ne posve jasnoj formulaciji pretpostavlja da za pnenim vratima višestruko je zanimljiv, u neku ruku kao pogrešku s podnožjem nije kriv projektant, već da su ga prikaz njihova poznavanja u tom trenutku na temelju ra- na to prisilili graditelji-izvođači.10 To bi, prema našem ra- zličitih, dijelom i nepouzdanih, izvora.7 On tvrdi da im je zumijevanju, imalo značiti da je Giangirolamo – koji je u

Zadru boravio dulje od Michelea i koji je, po uobičajenom drugih; gospodarski ili strateški razlozi njihove važnosti tumačenju, izvodio ono što je Michele projektirao – na mogu se pronaći u autorovu popratnom tekstu. Ali kao loš način preinačio ujakovu zamisao.11 De Traux, prema glavnu vrijednost De Trauxovih tlocrta ističemo da su tome, ostaje pri ocjeni starijega Sanmichelija kao velikog unatoč malenu formatu – ili baš zbog njega – izvedeni umjetnika, a to još podcrtava pozivanjem na Michelangela vrlo jasno, sugestivno i pouzdano. koji, kako navodi, Michelea nije mogao dovoljno nahvaliti. De Trauxov rad o Dalmaciji i „Albaniji”, posvećen i Tako je ovaj spomenik dobio posve posebno mjesto u De namijenjen nadvojvodi Johannu, dostatno je zanimljiv da Trauxovu izvještaju jer, premda stoji u sklopu fortifikacij- bude predmetom pomna izučavanja, kako je to učinjeno skoga pojasa te je tada (1805.) još imao i svoju komunika- i ovim prilogom.12 U sadržajnom smislu, prema svojem cijsko-obrambenu ulogu, tome autor nije posvetio ni rije- naslovu to je rad o utvrdama i mogućnostima osigurava- či, već je očigledno preteglo njegovo simbolično značenje, nja dviju pokrajina, no uistinu on donosi i druge ocjene što je De Trauxa odvelo u čisto estetičku raspravu. važne za vladanje odnosno upravljanje, kao one o kul- Rekli bismo zaključno da je glavna autorova zasluga u turi pojedinih skupina stanovništva, vjerskim utjecajima, njegovim prikazima utvrđenih gradova, gdje je mjerenje tradicijama i sl. Očekivano za ono doba, autor priželjku- i predočavanje fizičkih oblika, njegov pravi métier, došao je da se poradi na obrazovanju stanovništva zaleđa i na do punog izražaja. Izbor lokaliteta zanimljiv je i ne posve unaprjeđenju poljoprivrede, što su jasne modernizacijske očekivan, jer osim glavnih tvrđava nalazimo i neke ma- težnje. De Trauxov rad ima, jer je morao imati, i očeki- lene, udaljene utvrde (Sv. Petar kraj Lošinja, Sv. Trojstvo van politički pečat u smislu tematiziranja monarhijskog kraj Kotora) koje su se u onom trenutku, tj. onodobnoj poretka, potom odnosa prema Veneciji koja je tretira- političkoj konstelaciji De Trauxu činile dostatno važni- na kao primjer republikanskog poretka, a razumije se i ma da ih uvrsti u svoju zbirku. Podjednako je zanimlji- Osmanskog Carstva koje je i dalje predstavljalo protivni- vo i uvrštenje mjesta kao što su Makarska ili Pag i nekih ka i prijetnju u bliskom susjedstvu.

Bilješke

1 Djelo se nalazi u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu. Nažalost, tj. unikatnom djelu pa nije moglo biti objavljeno. Na istome se unatoč brojnim signaturama i registraturnim oznakama na djelu, mjestu o De Trauxu može pročitati: „do 1830. sudjelovao je u danas je praktično nemoguće rekonstruirati njegovu vlasničku izmjeri Dalmacije, Boke kotorske i sjeverne Crne Gore”, premda povijest do sredine XX. stoljeća, kada je stiglo u današnju je prethodno navedeno da je umro 1817. ustanovu. Za pomoć i informacije zahvaljujem Jeleni Glišović, 5 Danas je poznato da struja u kanalu nije posljedica plime i oseke. voditeljici Kartografskog fonda Narodne biblioteke Srbije. 6 U kartama i gradskim planovima tako malenih formata De 2 Podatci prema dosad najiscrpnijem radu o De Trauxovu životu i Traux je pokazao iznimnu, upravo sitnoslikarsku točnost. djelu: JOHANNES DÖRFLINGER, Leben und kartographisches 7 De Traux čini pogrešku i u onome što ne preuzima iz izvora, već Werk der Ingenieuroffiziere De Traux (unter besonderer s građevine same, a to je datacija: umjesto 1543. navodi 1542. Berücksichtigung von Maximilian De Traux), La cartographie au godinu. XVIII siècle et l’oeuvre du comte De Ferraris (1726–1814), Collection Histoire Pro Civitate, s. 8, 54 (1978.), 205-213. Autor navodi kako je 8 „Den Fehler des Zockels ausgenommen, der in einem fort lau- fen sollte ohne Fussgestelle sehen zu lassen...”. zbog prorijeđene građe najslabije poznato De Trauxovo djelovanje upravo 1801. – 1810., 206. Dörflingeru očito nije poznat naš opis 9 „Verstärckung der Ecke”. Dalmacije iz 1805., jer ga u navedenom radu ne spominje. 10 „...wer weis ob er nicht, auch wie gewöhnlich durch die unwis- 3 ANDREJ ŽMEGAČ, Kaštel Sv. Petar kraj Lošinja, Radovi senden Erbauer zu obigen Fehler gezwungen wurde”. Instituta za povijest umjetnosti, 38 (2014.), 81-86. 11 No znamo da je dakako i projekt sadržavao takvo rješenje, jer je 4 U nas se pisalo da je De Trauxovo djelo „objavljeno”: Hrvatski ono vidljivo na crtežu zadarskih vrata iz Uffizija. kartografi. Biografski leksikon (prir. Miljenko Lapaine, Ivka 12 Držimo da bi bilo vrijedno prevesti i objaviti De Trauxov tekst Kljajić), Zagreb, 2009., 595. No dakako da je riječ o rukopisu, na hrvatskom.

Andrej Žmegač: Priručnik za Dalmaciju: De Trauxov opis iz 1805. Ars Adriatica 6/2016. (199-208)

Inne teksty tego samego autora

Podobne artykuły

1-10 z 139

Możesz również Rozpocznij zaawansowane wyszukiwanie podobieństw dla tego artykułu.