Preskoči na sadržaj
Tijdschrift voor Adriatische kunstgeschiedenis Traži

O historijskom slikarstvu i liku kralja Tomislava tiskanom na razglednicama tijekom obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine

DOI 10.15291/aa.3565

Preuzmi PDF

Svezak 11 (2021)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec

Unutar članka obrađuje se historijsko slikarstvo, odnosno lik kralja Tomislava tiskan na razglednicama tijekom obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine. Lik kralja Tomislava u izvornom je obliku bio dio plakata ili slike, a svoje je mjesto reproduciranjem pronašao na ukupno šest razglednica tijekom 1925. godine. Svaki od ovih šest motiva analizira se u kontekstu specifičnog slikarskog opusa, općeg likovnog stanja u međuratnom razdoblju te aktualnih društveno-političkih prilika. Razglednice se pritom uzimaju isključivo kao sredstvo masovne komunikacije kojim se posreduje historijsko slikarstvo, odnosno lik kralja Tomislava i doba uspona Hrvatskoga Kraljevstva. Unutar zaključka vrednuje se uloga historijskog slikarstva kao komunikatora informacija u obilježavanju tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine. Pritom se osobito upućuje na ulogu grafičkih reprodukcija i njihovu važnost pri formiranju kolektivne povijesne memorije i nacionalnog identiteta širih društvenih slojeva.

historijsko slikarstvo, kralj Tomislav, Hrvatsko Kraljevstvo, 1925. godina, razglednice
Odjeljci
  1. Sažetak
  2. BILJEŠKE

Ivan Kokeza O historijskom slikarstvu i liku kralja Tomislava tiskanom na Hrvatski povijesni muzej Matoševa 9 HR - 10000 Zagreb razglednicama tijekom obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine Pregledni rad / Review paper Historical Painting and the Primljen / Received: 26. 6. 2021. Prihvaćen / Accepted: 18. 9. 2021. Figure of King Tomislav Printed UDK / UDC: 75.044(497.5)(089.7) DOI: 10.15291/aa.3565 on Postcards for the 1000th Anniversary of the Kingdom of Croatia in 1925

Uvod1 Do 1925. godine lik kralja Tomislava postao je općeprihvaćeni i prepoznatljivi nacionalni simbol među srednjim i višim društvenim slojevima na području hr- vatskih zemalja.2 Iako su u historiografiji njegova vladarska funkcija i značenje bili predmetom intenzivne rasprave,3 na području umjetnosti, a osobito na području po- litike Tomislav je uživao iznimnu važnost i ugled. U historijskom slikarstvu druge polovine 19. i početka 20. stoljeća osobito su bili popularni prizori navodne krunid- be na Duvanjskom polju 925. godine.4 Ilustriranje Tomislavova lika i krunidbe tijekom 1925. godine shvaćalo se na ra- zličite načine. U političkom diskursu obično su prevladavale tri vrste interpretacija. Jedna se odnosila na isticanje samostalnosti i neovisnosti Hrvatskoga Kraljevstva u svjetlu negiranja opstojnosti Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Druga interpretacija također je uključivala pozivanje na hrvatsku samostalnost i neovisnost, ali ponajprije u kontekstu političke borbe protiv jugoslavenskog unitarizma. To je, među ostalim, zna- čilo i inzistiranje na federalizaciji te na povijesnoj ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda u zajedničkoj državi. Treća interpretacija naglašavala je pak „bliske” i „bratske” hrvatsko-srpske odnose početkom 10. stoljeća, primarno u svjetlu suvremenog inte- gralnog jugoslavenstva i zbližavanja suprotstavljenih političkih entiteta.5 Ovakav – iznimno široki interpretativni model odgovarao je različitim političkim opcijama. Nije stoga čudno da su tisućitu obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva na svoj način obilježavali i zagovornici jugoslavenskog zbližavanja i zagovornici hrvatske ne- ovisnosti.6 U srpnju 1925. godine Hrvatska (do tad republikanska) seljačka stranka ulazi u vladu s Narodnom radikalnom strankom što način percipiranja Tomislavova lika i djela čini još kompleksnijim.7 Na specifičnom političkom razmeđu motiv pr- vog hrvatskog kralja bio je dobrodošao među gotovo svim političkim grupacijama i društvenim slojevima, iako je najčešće zadržavao hrvatski politički predznak. Ti- skanje motiva kraljevskog lika na razglednicama, njegove krunidbe ili krune bio je, prema tome, vrlo praktičan politički i financijski isplativ potez.8 U sve napetijem društveno-političkom (međuratnom) ozračju likovna umjetnost i nacionalni identitet bili su blisko i uzajamno povezani.9 Lik kralja Tomislava po- javljivao se u opusima tradicionalnijih i u opusima modernijih hrvatskih slikara što nedvosmisleno potvrđuju i reprodukcije na razglednicama.10 Razvoj grafičke indu- strije znatno je pripomogao formiranju kolektivne povijesne memorije11 o Tomislavu kao prvom hrvatskom kralju okrunjenom 925. godine na Duvanjskom polju. Nasli- kani povijesni prizori mogli su se brzo i povoljno reproducirati u raznim formatima i ovisno o potražnji distribuirati diljem države.12 Inače, nacionalni motivi na razglednicama u Hrvatskoj bili su šire zastupljeni od kraja 19. i početka 20. stoljeća. Tada su, naime, na razglednicama bili tiskani hrvatski grbovi, zastave, različita domoljubna gesla i stihovi te portreti „slavnih muževa u medaljonima”. Kako ističe Krunoslav Leko, navedeni motivi reproducirani su prije svega kao „izraz političkoga otpora mađarizaciji i germanizaciji”. U kasnijem razdo- blju slični prikazi javit će se u većem broju upravo 1925. godine s proslavom tisućite godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva.13 U sljedećoj tablici donosi se popis slika i plakata (s historijskim slikarstvom i likom kralja Tomislava) reproduciranih na prednjim stranama razglednica. Riječ je o ukupno šest razglednica (pronađenih u javnim zbirkama Republike Hrvatske) koje donose re- produkcije šest likovnih umjetničkih djela tiskanih 1925. godine.14 Tiskane umjetničke slike i plakati posreduju, odnosno populariziraju lik kralja Tomislava kao opći naci- onalni simbol. Informacije u tablici odnose se ponajprije na slike i plakate (njihove reprodukcije) kao glavni predmet interesa. Reprodukcije na prednjoj strani razgled- nica napravljene su vjerno po originalu (izvornoj slici ili plakatu) s iznimkom plakata Gabrijela Jurkića i Marka Rašice kojima nije bilo moguće ustanoviti mjesto čuvanja i

tiskanom na razglednicama tijekom...

izvorni izgled.15 Prema kartofilskoj periodizaciji sve navedene razglednice nastale su u tzv. petom razdoblju proizvodnje razglednica (od 1919. do 1945. godine) kada njihovi popularnost i kvaliteta u svijetu opadaju.16 Korištene razglednice, s reprodukcijama historijskog slikarstva, na poleđini ne sadrže rukopisne poruke i datume slanja. Na- veden je tek datum zaprimanja u određenu zbirku ili signatura predmeta. Prosječne dimenzije svih šest razglednica su 90 x 140 mm u skladu s ondašnjim standardima.17

Historijsko slikarstvo s likom kralja Tomislava tiskanim na razglednicama tijekom obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine – pregled:

Izvorni tip Lokacija i Lokacija i medija Autor slike ili Naziv slike ili Izdavač Tekst na prednjoj strani Tekst na poleđini signatura signatura slike (slika ili plakata plakata razglednice razglednice razglednice razglednice ili plakata plakat) i (inv. br.) (inv. br.) namjena 1925 / SPOMEN SLIKA Slika; dio Crkva i Župa KRUNISANJA KRALJA Gradska crkvenog sv. Trojice, Krunidba kralja Tipografija TOMISLAVA U ŽUPNOJ knjižnica, Ahmetov, Ilija „TIPOGRAFIJA” ZAGREB interijera Karlovac; bez Tomislava Zagreb CRKVI SV. TROJCE U Crikvenica; – sakralna inventarnog KARLOVCU AKAD. SLIKARA CRIKV m2-s103 namjena broja I. AHMETOVA / 925 III. hrvatski 14. 15. 16. VIII. / 925 Grafička zbirka svesokolski slet / 1925 / III. HRVATSKI DOPISNICA / – Nacionalna Hrvatski Plakat; (lik vladara pri Tipografija SVESOKOLSKI SLET / (CARTE POSTALE) i sveučilišna povijesni muzej, Babić, Ljubo promocija dnu naslikanog Zagreb U ZAGREBU U SLAVU / „TIPOGRAFIJA” knjižnica, Zagreb; HPM- sleta spomenika, TISUĆGODIŠNJICE ZAGREB Zagreb; GZ734- PMH-9534 op. a.) HRVATSKOG KRALJEVSTVA 1974_002 925 / Tisućljeće Bogu Institut za Zaklada tiskare O. Iveković: Krunisanje i Hrvatskom narodu Privatno etnologiju i Slika; rađena Krunidba kralja Narodnih kralja Tomislava. U posvećeno / 1925 vlasništvo, bez Iveković, Oton folkloristiku, po privatnoj Tomislava novina u posjedu biskupa Dra. J. / Zaklada tiskare inventarnog Zagreb; IEF razgl narudžbi Zagrebu Drochobeckoga. Narodnih Novina u broja 182 Zagrebu 1000 godina Slikao: Gabrijel Kraljevstva 1000 GODINA Grafička zbirka Jurkić / DOPISNICA Hrvatskoga. Zaklada tiskare KRALJEVSTVA – Nacionalna Plakat; – ДОПИСНИЦА / Neutvrđena 925.-1925. Narodnih HRVATSKOGA. 925.-1925. i sveučilišna promocija Jurkić, Gabriel Reprodukcija i tisak lokacija i Spomen novina u SPOMEN KRUNISANJA knjižnica, sarajevske Zaklade tiskare signatura krunidbe prvog Zagrebu PRVOG KRALJA TOMISLAVA Zagreb; GZ721- obljetnice Narodnih Novina u kralja Tomislava U SARAJEVU 1967_001 Zagrebu u Sarajevu III. slet Hrvatskog CMXXV MCMXXV / III. HRVATSKI sokolskog saveza Grafička zbirka MARKO RAŠICA / III. SLET SVESOKOLSKI SLET U u slavu 1000 - Nacionalna HRVATSKOG SOKOLSKOG ZAGREBU 15. i 16. VIII. Plakat; Neutvrđena god. Hrvatskog Tipografija i sveučilišna Rašica, Marko SAVEZA U SLAVU 1000 1925. / DOPISNICA promocija lokacija i Kraljevstva Zagreb knjižnica, GOD. HRVATSKOG (CARTE POSTALE) sleta signatura (Kralj Tomislav Zagreb; GZ734- KRALJEVSTVA 14. 15. 16. / „TIPOGRAFIJA” na konju i sokol 1974_001 KOLOVOZA 1925. ZAGREB s hrvatskim grbom, op. a.) Nepoznati Nepoznato Institut za izvorni tip mjesto čuvanja, Neimenovani Krunidba prvog 925. / KRUNISANJE PRVOG etnologiju i Jug. Nov. d. d., DOPISNICA / Tisak: medija; nepoznata autor; Trepše, hrvatskog kralja HRVATSKOG KRALJA folkloristiku, Zagreb Jug. Nov. d. d., Zagreb nepoznata sudbina; bez Marijan (?) Tomislava TOMISLAVA / 1925. Zagreb; IEF razgl izvorna inventarnog 172 namjena broja

tiskanom na razglednicama tijekom...

Ilija Ahmetov: Krunidba kralja Tomislava O Iliji Ahmetovu sačuvano je vrlo malo informacija u hrvatskoj stručnoj i znan- stvenoj literaturi. Arhivski izvori također su poprilično oskudni.18 Zna se tek da je riječ o akademskom slikaru ruskog podrijetla koji je jedno vrijeme djelovao kao vrangelovac i politički emigrant.19 U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca dospio je na poziv jugoslavenskih državnih vlasti, odnosno kraljevskog dvora (dinastije Kara- đorđevića) i tamošnjih radikala (Narodna radikalna stranka) koji su u zaštitu uzi- mali ruske carske službenike i simpatizere. Ahmetov je za života u prvoj Jugoslaviji na području hrvatskih zemalja (primarno kontinentalne Hrvatske i Dalmacije) osli- kavao župne crkve i izrađivao portrete pripadnika srednjeg i višeg društvenog sloja. Razglednica s motivom Tomislavove krunidbe nastala je tijekom 1925. godine, a nje- zina naslovna strana zapravo predstavlja reprodukciju Ahmetovljeve slike iz župne crkve Sv. Trojice u Karlovcu. Prema dostupnim podatcima Ahmetov je u tamošnjoj crkvi izradio prizor Tomislavove krunidbe, a čini se da je sličnu scenu izradio i u župnoj crkvi Sv. Križa u Ogulinu.20 Slikarstvo Ilije Ahmetova nije bilo modernog karaktera. Dapače, na njegovim sa- kralnim i povijesnim prikazima prevladavao je kasni akademski realizam obilježen ikonografskom predvidljivošću i korektno odrađenom, premda u dijelovima prevla- davajuće plošnom figurativnošću. Bez reproduciranja u obliku razglednice21 slika Krunidba kralja Tomislava iz karlovačke crkve Sv. Trojice ne bi postala poznata široj javnosti. Ovako je njezin utjecaj na polju nacionalne integracije bio nešto izraženiji (šahirani grb, trobojnice i narodne nošnje kao prepoznatljivi nacionalni motivi u tom su pogledu tadašnjim promatračima zasigurno bili posebno zanimljivi). Valja ipak primijetiti da se Ahmetov u kompozicijskom pogledu izravnije oslonio na Kru- nidbu kralja Tomislava Otona Ivekovića (ispravniji naziv potonje slike bio bi Hrvati pozdravljaju svoga prvog kralja). Različite verzije te slike bit će široko rasprostranjene u drugoj polovini 20. stoljeća te će i kvalitativno i kvantitativno nadići skromne vi- zualne učinke Ahmetovljeve Krunidbe.22

Ljubo Babić: III. hrvatski svesokolski slet s motivima kralja Tomislava Osim Ahmetovljeve slike krunidbe, tiskarska i nakladnička kuća „Tipografija” iz- dala je tijekom 1925. godine još dvije razglednice s prikazom kralja Tomislava. Za razliku od Ilije Ahmetova autori tih prikaza primarno su promovirali slet Hrvatskog

1. Ilija Ahmetov, Krunidba kralja Tomislava, 1925., crkva Sv. Trojice, Karlovac, reprodukcija na razglednici, vlasništvo Gradske knjižnice u Crikvenici, Crikvenica, dimenzije 89 x 139 mm Ilija Ahmetov, Coronation of King Tomislav, 1925, church of the Holy Trinity in Karlovac, reproduced on a postcard owned by the Municipal Library in Crikvenica, 89 x 139 mm

tiskanom na razglednicama tijekom...

2. Ljubo Babić, III. hrvatski svesokolski slet, 1925., reprodukcija na razglednici, vlasništvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Zagreb, dimenzije 140 x 90 mm Ljubo Babić, 3rd Croatian Falcon Rally, 1925, reproduced on a postcard owned by the National and University Library in Zagreb, 140 x 90 mm

sokolskog saveza u slavu tisućite godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva. Kralj Tomislav bio je pritom sporedni (slučaj Ljube Babića) ili glavni (slučaj Marka Rašice) motiv. Babićeva ilustracija tiskana na razglednici našla se i na plakatu rađenom za potrebe Hrvatskog svesokolskog sleta.23 Isti sadržaj pronašao je svoje mjesto i na naslovni- ci knjižice Hrvatski svesokolski slet iz 1925. godine.24 U likovnom pogledu Babićev „III. hrvatski svesokolski slet” jedan je od kvalitetnijih umjetničkih uradaka na temu obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Prije toga Babić je slikao ilustracije za različita književna izdanja koja su uključivala povijesne motive, a bavio se i scenografijom.25 Autor je, dakle, već godinama uspješno sintetizirao moderna umjetnička nastojanja te različite tradicionalne prizore i likove iz hrvatske povijesti.26 „III. hrvatski svesokolski slet” promovirao je sokolske aktivnosti od 14., 15. i 16. kolovoza 1925. godine.27 U prednjem dijelu prikaza isticao se stup na čijem se vrhu nalazio ženski lik s krilima u profilu. Po držanju i opremi može se zaključiti da je riječ o spomeniku božici pobjede (grčkoj Niki ili rimskoj Viktoriji). Postolje, odno- sno baza stupa sadržavala je natpis – osnovne informacije o aktualnom događaju (sokolskom sletu) s lijeve te hrvatski grb (šahovnicu) s desne strane. Visinom stupa od dna prema vrhu redali su se reljefi s ličnostima, prizorima i grbovima iz povijesti Hrvatskoga Kraljevstva (od Tomislava, Petra Krešimira i Stjepana Šubića pri dnu, preko Tvrtka i Hrvoja Hrvatinića po sredini, sve do Matije Gupca te Zrinskih i Fran-

tiskanom na razglednicama tijekom...

kopana prema vrhu). U drugom planu, u pozadini svega navedenog, niz stiliziranih ptica – sokolova uzdizao se zdesna nalijevo ostavljajući za sobom trag u bojama hrvatske zastave (crven, bijel i plav).28 Babićevo rješenje sa stupom, svojevrsnim spomenikom kralju Tomislavu, ponav- ljalo se u drukčijem obliku na naslovnici brošure Rudolfa Horvata Tomislav prvi kralj hrvatski koja je izdana na Božić 1925. godine. Brošura je bila namijenjena pri- kupljanju sredstava za eventualni spomenik. Dok je na vrhu stupa prikazanog na razglednici smještena Nika ili Viktorija, na vrhu stupa prikazanog na brošuri nalazio se sami kralj Tomislav.29 Babić je, prema tome, još za izrade „III. hrvatskog svesokol- skog sleta” maštao o potencijalnom izgledu spomenika prvom hrvatskom kralju, što je i naslikao za potrebe popratne sokolske knjižice i plakata (kako je poslije reprodu- cirano na prednjoj strani razglednice). Čitavi prikaz u formalno-stilskom pogledu iskazivao je stanovitu aktualnost i usuglašenost s vizualnim dizajnerskim trendovima dvadesetih godina 20. stoljeća (posebice kroz spoj tradicionalnih motiva i međuratnog industrijskog futurizma utjelovljenog u sokolovima koji djeluju poput oklopljenih ratnih zrakoplova). U po- litičkom pak pogledu jasno se isticala nacionalna identifikacija utjelovljena u grbu, bojama zastave i povijesnim ličnostima i prizorima na stupu, a posebno u politički aktualnom citatu prema samom vrhu (Regnum regno non praescribit leges.). Moder- na umjetnost dospijevala je putem razglednica, plakata i brošura do šire publike i time činila bitan dio procesa nacionalne integracije i vizualnog opismenjavanja pu- čanstva.30 Ljubo Babić svojim je prikazom na izravan način povezao povijesni lik kralja Tomislava sa suvremenim sokolskim sletom 1925. godine. Po heraldičkim simbolima odlučio je primarno istaknuti hrvatski karakter obljetnice s manjim alu- zijama na jugoslavenski politički kontekst. Njegov likovni izraz odlikovao se pritom čvršćom formom, prevlašću figuracije te djelomičnom stilizacijom motiva, ali bez isticanja emocionalnosti ili patetičnosti.

Oton Iveković: Krunidba kralja Tomislava (Hrvati pozdravljaju svoga prvog kralja) Najveći dio „prigodničarskih” razglednica iz 1925. godine donio je javnosti dotad nepoznate ili baš za tisućitu obljetnicu rađene prizore. Neki su sadržaji, međutim, bili i otprije poznati. Razglednica u izdanju Zaklade tiskare Narodnih novina repro- ducirala je, primjerice, sliku Otona Ivekovića Krunidba kralja Tomislava ili Hrvati pozdravljaju svoga prvog kralja iz 1904., odnosno 1905. godine.31 Tijekom 1925. godine Oton Iveković živio je u dvorcu Veliki Tabor gdje se pre- selio nakon završetka Prvog svjetskog rata. Povukavši se u osamu dvorca njegova istupanja u javnosti bivala su sve rjeđa. Njegov nekadašnji utjecaj na umjetničko mnijenje također je izrazito oslabio.32 Zasad nije poznato je li Iveković u povodu obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva primio kakvu privatnu na- rudžbu za izradu određenog povijesnog prizora.33 Sredinom dvadesetih godina 20. stoljeća njegovo historijsko slikarstvo bilo je popularizirano prije svega posredstvom reprodukcija starih slika kao što je to slučaj s Krunidbom kralja Tomislava.34 Ovo se djelo tih godina, kako svjedoči natpis na poleđini razglednice, nalazilo u privat- nom vlasništvu.35 Riječ je zapravo o jednoj u nizu vrlo sličnih slikarskih verzija koje su tada cirkulirale hrvatskim javnim prostorom.36 Zaklada tiskare Narodnih novina očito je procijenila da će Ivekovićev prikaz Hrvata kako salutiraju nakon krunidbe biti tražen među svim društvenim slojevima, tim više jer je proces nacionalne in- tegracije upravo tih godina poprilično uznapredovao. Reprodukcija vodećeg pred- stavnika historijskog slikarstva na razglednici bila je, dakle, marketinški promišljen i financijski vjerojatno isplativ potez.

tiskanom na razglednicama tijekom...

3. Oton Iveković, Krunidba kralja Tomislava (Hrvati pozdravljaju svoga prvog kralja), 1925., reprodukcija na razglednici, vlasništvo Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, dimenzije 140 x 90 mm Oton Iveković, Coronation of King Tomislav (Croats Greeting Their First King), 1925, reproduced on a postcard owned by the Institute of Ethnology and Folklore, Zagreb, 140 x 90 mm

Ivekovićeva slika tijekom 1905. godine aludirala je na specifični društveno-poli- tički i povijesni status Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u duali- stičkom sustavu Austro-Ugarske Monarhije. Tijekom 1925. godine Krunidba kralja Tomislava djelovala je na sličnom tragu, premda u drukčijim geopolitičkim okol- nostima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kralj Tomislav na konju s obližnjim likovima Eugena Kvaternika i Ante Starčevića37 u očima gledatelja više nije prizi- vao reviziju Nagodbe, već je isticao kontinuitet hrvatskog državnog prava u svjetlu priželjkivane ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda (Srba, Hrvata i Slovenaca). Reproduciranje navodne krunidbe na Duvanjskom polju predstavljalo je, jednim dijelom, povod za preispitivanje suvremenih političkih odnosa. Reprodukcija na razglednici, ukratko, nije bila samo sredstvo vizualiziranja i promoviranja hrvatske povijesti, već i sredstvo nacionalne te političke agitacije.

Gabriel Jurkić: Spomen krunidbe prvog kralja Tomislava u Sarajevu Ivekovićeva slika krunidbenog ceremonijala u likovnom pogledu upućuje na dugotrajne utjecaje Pilotyjeve minhenske škole i akademskog realizma početkom 20. stoljeća. S druge strane, plakat Gabriela Jurkića, reproduciran na razglednici u izdanju Zaklade tiskare Narodnih novina u Zagrebu, jasno demonstrira da je aka- demizirani slikarski obrazac bio ukorijenjen među pojedinim autorima i poslije – u međuratnom razdoblju. Jurkićev prikaz reproduciran na razglednici, međutim,

tiskanom na razglednicama tijekom...

4. Gabriel Jurkić, 1000 godina Kraljevstva Hrvatskoga. 925.- 1925. Spomen krunidbe prvog kralja Tomislava u Sarajevu, 1925., reprodukcija na razglednici, vlasništvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Zagreb, dimenzije 140 x 90 mm Gabriel Jurkić, 1000th Anniversary of the Kingdom of Croatia, 925-1925, Memorial to the Coronation of the First King Tomislav in Sarajevo, 1925, reproduced on a postcard owned by the National and University Library in Zagreb, 140 x 90 mm

ne povodi se isključivo za standardima akademskog realizma druge polovine 19. stoljeća, već stilskim i narativnim rješenjem uvelike zalazi u sferu secesijskog sli- karstva i grafike.38 Ovo je, uz Babićevu modernizmom prožetu likovnost, vjerojatno i najdosjetljiviji i najzanimljiviji pristup tematici obilježavanja tisućite godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva.39 Jurkićev prikaz zamišljen je scenografski po principu izlaganja povijesnog mo- tiva na kazališnoj sceni. Mlada žena u profilu po silueti i načinu izrade podsjeća na pojedine likove iz opusa Alphonsea Muche (1860. – 1939.). Ona lijevom rukom povlači crveni kazališni zastor upućujući gledatelja na kralja Tomislava kao na sre- dišnji motiv najavljene sarajevske proslave. Idealizirani lik na konju podiže desnu ruku na pozdrav, uvodeći time na inovativan način elemente izravne komunikacije s gledateljem. Podno nježno obrađenog i pitomog krajolika pruža se natpis „1000 godina Kraljevstva Hrvatskoga. 925.-1925. Spomen krunidbe prvog kralja Tomisla- va u Sarajevu”.40 Ovakav način naracije nije tek informativan, već i simbolički. Povijesni lik kra- lja Tomislava stupa na suvremenu društveno-političku scenu, predstavljajući se ši- roj hrvatskoj, srpskoj i slovenskoj javnosti. Njegova pojava na tadašnjoj sarajevskoj obljetnici predstavlja se kao zalog očuvanju hrvatske individualnosti i ostvarivanju

tiskanom na razglednicama tijekom...

zajedničkog državnog prosperiteta u svjetlu aktualne seljačko-radikalske (hrvatsko- srpske) suradnje.41 Za tadašnje političke elite kralj Tomislav postaje sredstvo nacio- nalne i političke agitacije pa u tom svjetlu i većina tadašnjih gledatelja shvaća Jurki- ćevo „kazališno” uprizorenje.42

Marko Rašica: III. slet Hrvatskog sokolskog saveza u slavu 1000 god. Hrvatskog Kraljevstva Za razliku od secesijski dekoriranog i simbolistički zamišljenog Jurkićeva ili Ba- bićeva modernog, ali detaljima obilatijeg prikaza, Marko Rašica autor je najjedno- stavnijeg i kompozicijski „najčišćeg” likovnog prizora na razglednicama.43 Rašićeva ilustracija u cjelini nije opterećena detaljima. Oblikovanje pejzaža svodi se na oblu zelenu (zemljanu) površinu i plavu (nebesku) pozadinu. U središtu kompozicije smještena su dva lika, kralj Tomislav na konju u profilu okrenut zdesna nalijevo te sokol s hrvatskim grbom također usmjeren od desne prema lijevoj strani.44 Po nači- nu obrade, možda tek s iznimkom sokola koji nosi grb te vladarove glave i krune,45 riječ je o jednostavnim i jednobojnim plohama koje središnjem liku daju dojam in- tenzivnije statičnosti i čvrstine. Ova pojava u Rašičinu opusu nije rijetkost jer, kako je u svojoj disertaciji istaknula još Sanja Žaja Vrbica,46 slikar se upravo dvadesetih godina 20. stoljeća živo zanima za geometrijske i stilizirane oblike utjelovljene u no-

5. Marko Rašica, III. slet Hrvatskog sokolskog saveza u slavu 1000 god. Hrvatskog Kraljevstva, 1925., reprodukcija na razglednici, vlasništvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Zagreb, dimenzije 140 x 90 mm Marko Rašica, 3rd Rally of the Croatian Falcon Association, Celebrating the 1000th Anniversary of the Kingdom of Croatia, 1925, reproduced on a postcard owned by the National and University Library in Zagreb, 140 x 90 mm

tiskanom na razglednicama tijekom...

vim likovnim pravcima poput magičnog realizma i art décoa. Pojava ovakvog moti- va u tadašnjoj djelatnosti tim je zanimljivija jer se idućih godina slikar intenzivnije bavi i nacionalnim motivima u umjetnosti.47 Pokretom „umrtvljena” ili gotovo nepokretna figura kralja Tomislava izrađena je tako da više podsjeća na kolorirani spomenik negoli na ilustraciju živućeg ko- njanika. Način slikanja stremi, dakle, primarno isticanju Tomislavovih vladarskih obilježja i insignija vlasti. Takav način vizualizacije nije sasvim tradicionalan, odno- sno ne oslanja se, poput Ivekovićeva i Jurkićeva prikaza na akademske zasade druge polovine 19. stoljeća. U tom je smislu Rašica bliži Ljubi Babiću, premda je njihov od- nos u tretiranju detalja različit. S Babićem uostalom dijeli i istu temu – Trećeg sleta hrvatskog sokolskog saveza, a što je također zanimljivo i istog izdavača razglednice – Tipografiju Zagreb. Povezivanje kralja Tomislava s tradicijom hrvatskog sokolskog pokreta nalazi i u ovom primjeru uporište u sličnim idejnim zasadima, posebice u isticanju hrvatskog povijesnog prava u novoj jugoslavenskoj državi.

Neimenovani autor, Marijan Trepše (?): Krunidba prvog hrvatskog kralja Tomislava Nisu svi autori reprodukcija (slika i plakata) na razglednicama bili navedeni ime- nom i prezimenom. Neki su, kako to dokazuje prikaz krunidbe prvog hrvatskog kralja Tomislava (vidi posljednji slikovni prilog), ostali neimenovani. Razglednica s umjetničkim djelom zasad neodređenog autora tiskana je 1925. godine u izdanju

6. Neimenovani autor, Marijan Trepše (?), Krunidba prvog hrvatskog kralja Tomislava, 1925., reprodukcija na razglednici, vlasništvo Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, dimenzije 140 x 90 mm Anonymous, Marijan Trepše (?), Coronation of the First Croatian king Tomislav, 1925, reproduced on a postcard owned by the Institute of Ethnology and Folklore, Zagreb, 140 x 90 mm

tiskanom na razglednicama tijekom...

nakladničke kuće „Jug. Nov. d. d.” u Zagrebu i nije poznato je li riječ o prizoru koji je nastao isključivo za potrebe obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljev- stva. Način oblikovanja likova i kompozicijski detalji upućuju na autora koji bi mo- gao biti blizak ondašnjim predstavnicima ekspresionizma. Likovni učinci na prizoru krunidbe, s iznimkom pojedinih detalja, ipak su dosta skromniji. Pokušaj poveziva- nja suvremenih pravaca u slikarstvu i aktualnih povijesnih motiva vrlo je zanimljiv, ali prije svega dokumentaran.48 Je li autor slike doista mladi Marijan Trepše, zasad nije moguće sa sigurnošću tvrditi. U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu čuva se plakat identičnog sadržaja „Imamo Hrvatsku (dan državnosti)” iz 1995. godine. Pri njegovu opisu izričito se navodi da je riječ o reprodukciji „figuralne kompozicije na temu krunidbe kralja Tomislava autora M. Trepšea”.49

Zaključak U dosadašnjem tekstu navedeno je ukupno šest slika i plakata reproduciranih na razglednicama prigodom obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine. Po žanrovskom određenju sve slike i plakati spadaju pod historijsko slikarstvo. Lik kralja Tomislava središnji je motiv na gotovo svim prikazima. Jedina je iznimka Babićeva ilustracija na kojoj je kralj Tomislav sporedni motiv, premda i ovdje valja uzeti u obzir da se njegov lik pojavljuje na prvom u nizu reljefa (od dna prema vrhu spomenika). Nadalje, tek jedan od ukupno šest prikaza nastao je mnogo prije obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Riječ je o slici Otona Ivekovića iz 1904., odnosno 1905. godine. Sva ostala djela reproducirana na razgled- nicama nastala su, dakle, neposredno prije ili baš tijekom 1925. godine te su bila namijenjena za potrebe promoviranja događaja povezanih sa samom obljetnicom. Djela tiskana na razglednicama djelovala su, među ostalim, i kao sredstvo nacio- nalne te političke agitacije, jer je sama obljetnica bila korištena u društveno-političke svrhe. Lik kralja Tomislava, dotad svojstven prije svega akademskom historijskom slikarstvu i pripadajućim oleografijama, na taj je način ušao u šire socijalno polje kao predmet nacionalne prepoznatljivosti i političke interakcije. S obzirom na funkciju i dostupnost, može se pretpostaviti da su razglednice bile korištene u većoj ili manjoj mjeri među svim društvenim slojevima. Premda je njihovo slanje poštom podrazu- mijevalo jezičnu pismenost pošiljatelja, ne može se isključiti da su same ilustracije formirale određenu predodžbu o povijesnim ličnostima i događajima i među nepi- smenim pučanstvom koje je inače dolazilo sve više u doticaj s masovnim sredstvima komunikacije. Zbog istraživačkih ograničenja nije moguće ustvrditi na koji su točno način gle- datelji ili kupci interpretirali određene likovne materijale. Ipak, u skladu s povijesnim kontekstom tijekom 1925. godine moglo bi se zaključiti da su grafičke reprodukci- je s motivima kralja Tomislava zasigurno pridonijele jačanju nacionalne integracije među različitim slojevima ponajprije hrvatskog stanovništva. Upravo je zahvaljujući obljetnici 1925. godine kralj Tomislav, uostalom, „zacementirao” svoj status u kolek- tivnoj povijesnoj memoriji širih društvenih masa. Slika na razglednici, kao ogledni primjer popularne grafičke reprodukcije, nije bila, dakle, samo sredstvo informiranja ili reklamiranja, već i sredstvo vizualiziranja nacionalne povijesti.

tiskanom na razglednicama tijekom...

BILJEŠKE

1 Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom IP- Udruženja umjetnika Zemlja vidi: PETAR PRELOG (bilj. 9), 2018-01-9364 Umjetnost i država u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva 213–274. O tadašnjoj tijesnoj povezanosti političkih i izložbenih do danas. Na slikovnim prilozima zahvaljujem Nacionalnoj i sve- aktivnosti vidi, primjerice, riječke izložbe 1925. i 1927. te split- učilišnoj knjižnici u Zagrebu, Institutu za etnologiju i folkloristiku sku izložbu 1925. godine: GORDANA TUDOR, Jadranska izlož- u Zagrebu te Gradskoj knjižnici u Crikvenici. ba u Splitu 1925. godine, Kulturna baština, 41 (2015.), 147–172, 2 O povijesnom kontekstu od 1918. do 1925. godine i hrvatskim BRANKO METZGER-ŠOBER, Bijenalne umjetničke izložbe u nacionalnim simbolima u međuratnom razdoblju vidi: DUŠAN Rijeci 1925. i 1927. godine, Peristil: zbornik radova za povijest BILANDŽIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb: Golden Mar- umjetnosti, 62 (2019.), 85–101. keting, 1999., 68–75, HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Jugoslavije 10 Autori su: Ilija Ahmetov, Ljubo Babić, Oton Iveković, Gabri- (1918.-1991.) – Hrvatski pogled, Zagreb: Naklada Pavičić, 1998., jel Jurkić i Marko Rašica. Razglednica se definira po uzoru na 153–161, MARIO JAREB, Hrvatski nacionalni simboli, Zagreb: rad Ivana Bogavčića i Ive Salopek Bogavčić „Prve razglednice Alfa d.d. – Hrvatski institut za povijest, 2010., 161–265. na prostoru Hrvatske” u kojem se donosi: „Razglednicu može- 3 Sažeto o raspravama na području hrvatske historiografije do mo definirati kao otvoreni plošni poštanski medij, koji sadrža- 1925. godine vidi: IVO GOLDSTEIN, O Tomislavu i njegovom va ilustraciju i predviđen je za pisanu poruku te je namijenjen dobu, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta ili korišten u poštanskom prometu po povlaštenoj tarifi.” Više Sveučilišta u Zagrebu, 18 (1985.), 23–55, 24–28. o terminologiji razglednice, dopisnice i druge s time povezane povijesne i povijesno-umjetničke tematike vidi: IVAN BOGAV- 4 O popularizaciji krunidbe na Duvanjskom polju vidi: MARIO ČIĆ, IVA SALOPEK BOGAVČIĆ, Prve razglednice na prosto- JAREB, Kralj Tomislav kroz tisuć godina: Kralj Tomislav između ru Hrvatske, Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti, 63 stvarnosti i mita te proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga Kra- (2020.), 121–138, 124–126. ljevstva 1925. godine i njezini odjeci do danas, Zagreb: Despot 11 Ukratko o nacionalnoj integraciji i formiranju kolektivne povije- infinitus: Hrvatski institut za povijest: Družba Braća Hrvatskoga sne memorije i hrvatskog identiteta u razdoblju prve Jugoslavije Zmaja, 2017., 67–70. vidi: NIKŠA STANČIĆ, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 5 O nacionalnim pogledima na obljetnicu 1925. godine, a osobito 20. stoljeću, Zagreb: Barbat, 2002., 211–215, PETAR KORUNIĆ, na njezino korištenje u različite i često sasvim suprotstavljene Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije: nacija i nacionalni političke svrhe vidi: HRVOJE GRAČANIN, Povijesni identite- identitet, Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podruž- ti i politički realiteti: proslava tisućugodišnjice Hrvatskog Kra- nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2006., 219. ljevstva 1925. godine, u: Hrvati i manjine u Hrvatskoj: moderni 12 Polazeći od činjenice da su, kako tvrdi Sanja Puljar, razglednice identiteti. Četvrti hrvatski simpozij o nastavi povijesti (ur. Mari- „produkt određenog vremena, sveukupnosti različitih utjeca- jana Marinović), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 2014., ja, razmišljanja i življenja”, odnosno „odraz kulture” čitave za- 119–138, 126–138, MARIO JAREB (bilj. 4), 88. jednice, nedvojbeno se mogu smatrati relevantnim povijesnim 6 „Nove okolnosti u kojima se našao hrvatski narod nakon 1918. izvorom za izučavanje povijesne zbilje, a osobito za izučavanje godine nagovještavale su i nove načine uporabe povijesnih či- svakodnevnog političkog života tijekom povijesti. Vidi: SANJA njenica i historijskih znanja o Tomislavu, a u cilju opravdanja ili PULJAR, Putujuće slike. Razglednice – kulturnoantropološki kritike suvremenih akcija i događaja. Proslava ‘tisućugodišnjice dokumenti, Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i hrvatskog kraljevstva’ koja je, po računu historičara, padala u folkloristiku, 34/2 (1997.), 153–165, 162. U međuratnom razdo- godinu 1925. bila je prigoda da se svi raznorodni interesi ma- blju u Zagrebu djeluje nekoliko većih tiskarskih kuća, primjeri- nifestiraju kroz priču o hrvatskom srednjem vijeku i veličanje ce Tipografija d. d., Zaklada tiskare Narodnih novina i Dionička Tomislava.” Vidi: IVO GOLDSTEIN (bilj. 3), 28. (citat), 28–33 tiskara, od kojih dio tiska i ovdje prezentirane razglednice kako (različite interpretacije u međuratnom razdoblju). je vidljivo u tablici. Više o tadašnjem razvoju grafičke industrije 7 Dobar primjer tadašnjeg pragmatičnog držanja tijekom obilje- u Hrvatskoj vidi: LADA KAVURIĆ, Moderni grafički dizajn i žavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva jesu akcije za modernizacija društva, u: Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898.- gradnju duvanjske spomen-crkve. Vidi: MARIO JAREB (bilj. 4), 1975. (ur. Ljiljana Kolešnik, Petar Prelog), Zagreb: Institut za po- 94–101. vijest umjetnosti, 2012., 220–235, 230–234. 8 U prilog toj tezi ide i tiskanje većeg broja različitih razglednica s 13 KRUNOSLAV LEKO, Umijeće sakupljanja razglednica, Rijeka: Ex motivom vladara, krunidbe ili krune te opća društveno-politička libris, 2015., 75–76 (i slikovni prilozi od broja 13 do broja 20). i prigodničarska klima posebno izražena na području hrvatskih 14 Više o tom tipu tematskih razglednica vidi: IVAN BOGAVČIĆ, zemalja. Dalmatinske razglednice od njihova nastanka do kraja zlatnog 9 O nacionalnom identitetu i nacionalnom likovnom izrazu u doba, u: Zaboravljena Dalmacija na starim razglednicama (ur. Igor modernoj umjetnosti međuratnog razdoblja pisao je u posljed- Goleš), Split: Pozdrav iz Dalmacije, 2015., 19–73, 45. nje vrijeme Petar Prelog u knjizi Hrvatska moderna umjetnost i 15 U monografiji posvećenoj Gabrijelu Jurkiću, Ivanka Reberski ne nacionalni identitet. O „našem izrazu” u djelima Ljube Babića donosi informacije o Jurkićevu plakatu, dok Sanja Žaja Vrbica u vidi dakle: PETAR PRELOG, Hrvatska moderna umjetnost i na- monografiji o Marku Rašici donosi reprodukciju Rašičina pla- cionalni identitet, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2018., kata prema knjizi Ive Goldsteina „Hrvatska povijest” iz 2003. 173–212. O nacionalnom izrazu u djelima Krste Hegedušića i godine. U potonjoj knjizi također se ne navodi otkud potječe

tiskanom na razglednicama tijekom...

reprodukcija, tek da je riječ o plakatu nastalom u povodu Trećeg 22. XI. 1925.). Posebno je zanimljivo da je upravo njegovim na- sleta Hrvatskog sokolskog saveza iz 1925. godine. Vidi redom: stojanjem Odbor u suradnji sa zagrebačkom Tipografijom izdao IVANKA REBERSKI, Gabriel Jurkić: od realizma do secesije, od historijske razglednice grada Zagreba, također u povodu obilje- simbolizma do impresije, Zagreb: Školska knjiga, 2008., 99–116, žavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Vidi: Bilješke: 369, SANJA ŽAJA VRBICA, Marko Rašica, Zagreb: Društvo po- Historijske razglednice grada Zagreba, Narodna starina, knj. 4, vjesničara umjetnosti Hrvatske, 71–85, 182 i slikovni prilog pod sv. 10 (1925.), 199–204, 201. brojem 124, IVO GOLDSTEIN, Hrvatska povijest, Zagreb: Novi 24 III. HRVATSKI SVESOKOLSKI SLET, Zagreb: Tipografija, 1925. liber, 2003., 246, 499. 25 Ilustrirao je, primjerice, Hrvatske kraljeve Vladimira Nazora 1912. 16 Više o karakteristikama tog razdoblja razglednica vidi: KRUNO- i 1931. godine. Vidi: VLADIMIR NAZOR, Hrvatski kraljevi, Za- SLAV LEKO (bilj. 13), 43–44. greb: Matica hrvatska i Matica dalmatinska, 1912., VLADIMIR 17 IVAN BOGAVČIĆ (bilj. 14), 55. NAZOR, Hrvatski kraljevi, Zagreb: Jugoslavensko nakladno d. d. 18 Dosad je tek parcijalno istraživana slikareva djelatnost na po- ‘Obnova’, 1931. dručju Splita gdje je Ahmetov održao i izložbu vlastitih radova 26 O Babićevim aktivnostima na polju umjetnosti tijekom dvadese- 1929. godine (u Salonu Galić) o čemu svjedoči onodobni tisak. tih godina vidi: IVANKA REBERSKI, Babić u kontekstu ‘novih re- Vidi: STANKO PIPLOVIĆ, Pregradnja crkve i samostana kon- alizama’ dvadesetih godina, u: Ljubo Babić – Antologija (ur. Ivanka ventualaca u Splitu tijekom XIX. i početkom XX. stoljeća, Ra- Reberski, Libuše Jirsak), Zagreb: Moderna galerija, 2010., 88–107. dovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 46 (2004.), 27 Više o Trećem hrvatskom svesokolskom sletu 1925. godine vidi: 425–449, 438. MARIO JAREB (bilj. 4), 135–144. 19 Vrangelovci su bili „pripadnici vojnih jedinica koji su se borili 28 Mario Jareb objavio je „sletski” plakat u knjizi iz 2017. godine. protiv sovjetske vlasti u građanskom ratu od 1918. do 1920. kad Vidi: MARIO JAREB (bilj. 4), 137. su pobijeđeni i raspršeni u emigraciji”. Svoj naziv „duguju” gene- 29 Vidi: RUDOLF HORVAT, Tomislav, prvi hrvatski kralj, Zagreb: ralu Pjotru Wrangelu (1878. –1928.). Vidi: http://hjp.znanje.hr/ Odbor za podignuće spomenika kralju Tomislavu, 1925., naslov- index.php?show=search_by_id&id=f19vUBJ0&keyword=vrange nica brošure; objavljena i u: MARIO JAREB (bilj. 4), 192. lovci (pregled: 9. 3. 2021.). 30 Grgo Gamulin vidio je u Babićevu slikarstvu 20-ih godina odre- 20 Ogulinska slika uklonjena je nakon restauratorskih radova 50-ih đeni zastoj iskazivan stilskim nedoumicama. U opremi knjiga i godina pa njezin izgled nije poznat. Može se pretpostaviti, me- izradi plakata i u tom je razdoblju, međutim, pohvalio Babićevu đutim, da je rađena po sličnom „karlovačkom” obrascu. Način djelatnost: „(…) uvijek u stilu i s najvećom čistoćom sredstava: oslikavanja karlovačke crkve Sv. Trojice dopao se ogulinskom moćna receptivna imaginacija fenomena koji su se zbivali u vre- naručitelju koji je uskoro i sam angažirao Ahmetova i njegovu menu, ali kontrolirana intelektom; točnije, apriorno utvrđenih skupinu majstora. O ovome svjedoči Spomen knjiga za župu u (izabranih) načela.” Vidi: GRGO GAMULIN, Hrvatsko slikarstvo Ogulinu. O Ahmetovljevu dolasku u Ogulin i tamošnjim rado- XX. stoljeća, Zagreb: Naprijed, 1987., 124–126. vima vidi: EVA MARKOVIĆ, Župna crkva sv. Križa u Ogulinu: monografska obrada, diplomski rad, Zagreb: Filozofski fakultet 31 Kako je među prvima primijetio Mario Jareb razgledavajući re- Sveučilišta u Zagrebu, 2017., 45–47, 63. produkciju objavljenu u Hrvatskom kolu 1905. godine, Iveković u signaturi uza svoj potpis navodi 1904. kao godinu nastanka 21 https://www.europeana.eu/en/item/2058617/https___pikabit_ slike (odnosno jedne od verzija slike vertikalnog formata). Vidi: locloudhosting_net_files_original_fcd0bf6ca38c3753b69c6581ce MARIO JAREB (bilj. 4), 152. 69019a_jpg (pregled: 9. 3. 2021.). 32 Ukratko o Ivekovićevu životu i slikarskim aktivnostima vidi: SNJE- 22 Ivekovićeva slika iznova je reproducirana i time dostupna ši- ŽANA PINTARIĆ, LEA UKRAINČIK, ur., Oton Iveković: retros- roj javnosti upravo 1925. godine na razglednicama i u sklopu pektivna izložba, Zagreb: Umjetnički paviljon, 1995., 136–141. leksikona Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti 925-1925. Vidi: EMILIJ LASZOWSKI, ur., 33 Pregledom tadašnjih kataloga izložbi i međuratne periodike te Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvat- dosadašnje povijesno-umjetničke literature zasad nije pronađen skoj povijesti od 925–1925., Zagreb: Hrvatski štamparski zavod, ni jedan Ivekovićev rad koji bi se izričito bavio tisućitom obljet- 1925., I. nicom Hrvatskoga Kraljevstva. 23 Tijekom 1925. godine Ljubo Babić izradio je još jedan plakat s 34 Već krajem 19. i početkom 20. stoljeća Ivekovićeve slike naši- prikazom Tomislava i na temu obljetnice. Plakat je nosio naziv roko su se reproducirale u raznim oblicima. Ipak, tijekom 20- „Vladari hrvatske narodne dinastije” ili u reizdanju iz 1990. go- ih godina slikareva likovna produktivnost opada, a historijsko dine „Velikani hrvatskog naroda kroz povijest”, a prikazivao je, slikarstvo u stručnim krugovima inače više nije toliko cijenjeno. među ostalima, hrvatske narodne vladare krunjene starohrvat- Tiskanje starijih žanrovskih komada za potrebe različitih prigo- skom krunom. Izdan je u nakladi Društva za podizanje spome- da i izdanja bilo je stoga najpraktičnije rješenje. nika hrvatskom kralju Tomislavu kao promidžbeni letak. Vidi: 35 Kako se navodi na prednjem dijelu razglednice: „U posjedu bi- MARIO JAREB, ‘Old-Croatian Crown’ or the Construction and skupa Dra. J. Drochobeckoga”. Riječ je o križevačkom biskupu use of a National and Political Symbol from the Late 19th Cen- Juliju Drohobeckom (1853. – 1934.) koji u trenutku izdavanja tury to the WWII, Studia slavica et balcanica petropolitana, 2 razglednice ipak nije obnašao biskupsku dužnost. Vidi: ANTO (2014.), 16–33, 25, MARIO JAREB (bilj. 4), 242, 262. Tijekom LEŠIĆ, DROHOBECZKY, Julije (Drohobecki), Hrvatski biograf- iste – 1925. godine Ljubo Babić bio je i generalni tajnik Odbora ski leksikon, 1993., https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5462 (pre- za kulturno-historijsku izložbu grada Zagreba (održana 11. X. – gled: 9. 6. 2021.).

tiskanom na razglednicama tijekom...

36 Slika je do danas sačuvana u dva formata, na jednoj je radnja proslavi tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva u Sarajevu 1925. vertikalnog, a na drugoj horizontalnog usmjerenja. Slika ver- godine, Časopis za suvremenu povijest, 36/ 3 (2004.), 1127–1149, tikalnog usmjerenja (1900 x 1250 mm) nalazi se u privatnom 1127–1139. vlasništvu, a jedna njezina verzija objavljena je 1905. godine u 42 O proslavi tisućgodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva u Bosni i Her- zborniku Matice hrvatske Hrvatsko kolo. Slika horizontalnog cegovini s posebnim osvrtom na proslavu u Mostaru vidi: IVI- usmjerenja (800 x 1304 mm) danas se nalazi u Modernoj gale- CA GLIBUŠIĆ, Proslave tisućgodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva riji u Zagrebu, a objavljena je u leksikonu Znameniti i zaslužni u Bosni i Hercegovini s posebnim osvrtom na Mostar, Hercego- Hrvati 1925. godine. Vidi: Hrvatsko kolo. Knjiga I., Zagreb: Ma- vina: Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, 6 (2020.), 295–322. tica hrvatska, 1905., naslovna stranica; slika u Modernoj galeriji 43 Reprodukcija na razglednici je u crno-bijeloj verziji objavljena u pod inventarnim brojem MG-387, SNJEŽANA PINTARIĆ, LEA tekstu Snježane Koren „Poučavanje o interpretacijama” u časo- UKRAINČIK, ur. (bilj. 32), 34, 37, EMILIJ LASZOWSKI, ur. pisu „Povijest u nastavi”. Tijekom 2020. godine objavljena je i u (bilj. 22), I. katalogu Hrvatskog športskog muzeja „Igra sporta i umjetnosti”. 37 DUBRAVKO HORVATIĆ, Starčević i Hrvatska stranka prava Vidi: SNJEŽANA KOREN, Poučavanje o interpretacijama, Povi- prema likovnim umjetnostima, Život umjetnosti: časopis za pita- jest u nastavi, X./20 (2012.), 185–215, 199, MARIJAN SUTLO- nja likovne kulture, 36 (1983.), 28–41, 36. VIĆ, Igra sporta i umjetnosti: ususret stalnom postavu Hrvatskog 38 Kako ističe Ivanka Reberski u monografiji o Gabrielu Jurki- športskog muzeja, Zagreb: Hrvatski športski muzej, 2020., 38. ću, slikar je pred Prvi svjetski rat bio pod snažnim utjecajem 44 Sličan sokol pojavljuje se na još jednom Rašičinu plakatu iz 1925. secesije, a pritom je osobito bio „zaokupljen idejama simboli- godine. Plakat je bio posvećen Trećoj sokolskoj izložbi održanoj u stičkog značaja”. Ovu karakteristiku u svojem radu zadržao je i Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Vidi: MARIJAN SUTLOVIĆ dalje, čemu svjedoči i prikaz kralja Tomislava. U međuratnom (bilj. 43), 38. likovnom izričaju Jurkić se zadržao na modernim idejama ra- 45 Za izradu modela krune poslužio je lik vladara iz splitske kr- nijeg doba i umjetničkim pokretima s kraja i prijelaza stoljeća, stionice. Do 1925. godine kruna vladara iz splitske krstionice poput impresionizma te prve secesije umjetnika. Premda je po bila je obično smatrana Tomislavovom ili rjeđe Zvonimirovom godini rođenja i vremenu života bio pripadnik kasnije genera- krunom. U kolektivnoj povijesnoj svijesti ova kruna je postala cije, nije, dakle, zašao pod izrazitiji utjecaj modernih tendenci- općeprihvaćena i popularna među širim slojevima stanovništva ja međuratnog razdoblja. Vidi: IVANKA REBERSKI (bilj. 15), upravo zahvaljujući obilježavanju tisućite obljetnice Hrvatskoga 48–49, 56. Kraljevstva 1925. godine. O tome vidi: MARIO JAREB (bilj. 23), 39 Pristup slike u slici, odnosno u prenesenom značenju „teatra” u 23. Za više informacija o liku vladara iz splitske kristionice vidi: „teatru” svojom inovativnošću posebno se ističe među svih šest IGOR FISKOVIĆ, Reljef kralja Petra Krešimira IV. – Zaključak, reprodukcija na razglednicama, bez obzira na Jurkićev tradicio- Starohrvatska prosvjeta, 28-29 (2001.-2002.), 341–358, 341–350 nalniji likovni izričaj. O Gabrielu Jurkiću pisano je opširnije i u (inače je cijeli broj tog časopisa posvećen reljefu za koji autor katalogu izložbe Gabriel Jurkić (izložba održana u Galeriji Klo- smatra da prikazuje krunu hrvatskog vladara Petra Krešimira vićevi dvori 2005. godine). Vidi: BISERKA RAUTER PLANČIĆ, IV.), IVO BABIĆ, O reljefu s prikazom kralja iz splitske krstioni- ur., Gabriel Jurkić: od secesije do impresije, Zagreb: Galerija Klo- ce, Archaeologia Adriatica, IV (2010.), 203–215. vićevi dvori, 2005. 46 Prije spomenute disertacije malo se tko posvetio obimnijem 40 Jurkićev prikaz uspješno objedinjava temeljne estetske i društve- istraživanju slikarskog opusa Marka Rašice. U pregledu hrvat- no-političke odrednice razglednice kako ih definira Sanja Puljar skog slikarstva na prijelazu stoljeća, primjerice, Grgo Gamulin u članku pod naslovom „Putujuće slike, razglednice – kultur- izložio je o slikarevu liku i djelu dvije stranice teksta, naglasivši noantropološki dokumenti”. Jurkić, naime, uvodi Tomislavov da je u pitanju slikar koji je „ušao ‘sa strane’ i do kraja ostao po kraljevski lik na društveno-političku pozornicu onoga vremena strani” te da je u pogledu stila proizašao između prve i druge na obavijesno- praktičan, ali i umjetnički atraktivan način. Vidi: secesije umjetnika. Vidi: GRGO GAMULIN, Hrvatsko slikarstvo SANJA PULJAR, (bilj. 12), 155. na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće, Zagreb: Naklada Naprijed, 41 Proslavu u Sarajevu organiziralo je Hrvatsko kulturno društvo 1995., 242–243. Napredak kao nepolitička i nestranačka organizacija. Članovi 47 U Hrvatskom povijesnom muzeju (Dokumentarnoj zbirci I) društva i tadašnji visoko rangirani političari, međutim, tamoš- pod inventarnim brojem HPM/PMH-9533 čuva se i plakat nje su aktivnosti uspjeli iskoristiti u promocijsko-ideološke „Treća sokolska izložba” također autora Marka Rašice u izdanju svrhe. Kralj Tomislav predstavljan je, primjerice, kao „kralj se- Tipografije 1925. godine (visina papira 910 mm i širina papira ljačke krvi” čijim se slavljenjem najavljuje novo doba složnosti 625 mm). u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca što je bilo u skladu s no- vim političkim usmjerenjem Hrvatske seljačke stranke i njezinih 48 Može se pretpostaviti da postoji još sličnih razglednica. Nacio- političkih prvaka. Oni su ušli u vladu sa srpskim radikalima – nalni i patriotski povijesni motivi u Hrvatskoj inače su bili ma- svojim dojučerašnjim ljutim političkim protivnicima. Proslavi u sovno reproducirani na razglednicama još od početka 20. stolje- Sarajevu 5., 6. i 7. rujna 1925. godine prisustvovao je i tadašnji ća. Vidi: MARIO JAREB (bilj. 23), 20. ministar agrarne reforme Pavle Radić. On je u svojim istupima 49 http://athena.muo.hr/?object=detail&id=9937 (pregled: 20. 8. 2021.). na obljetnici izravno i nedvosmisleno povezivao predmet pro- slave s aktualnim društveno-političkim zbivanjima o čemu svje- doče nebrojena izvješća u tadašnjem tisku. O svemu tome vidi: ZLATKO MATIJEVIĆ, Ministar Pavle Radić na ‘Napretkovoj’

Slični članci

11-20 od 32

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.