1. lik s ponuđenog rada ne javlja ni na jednoj poznatoj Strozzijevoj slici, da je ovdje Radionica Bernarda Strozzija, riječ o nekoj vrsti karakterne studije kakve je slikar držao u svojoj radionici te su se Glava bradatog starca, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog njima on sam ili njegovi suradnici služili pri osmišljavanju novih djela.19 U osnovi, primorja Rijeka, Rijeka (foto: D. riječ je ovdje o ponovljenu mišljenju stručnjaka iz Christie’sa, na čijoj se aukciji rad Tulić) prodao pet godina prije anonimnom njujorškom kolekcionaru.20 Zanimljivo je da se Studio of Bernardo Strozzi, Head ni jedna aukcijska kuća ne određuje glede mogućeg datuma nastanka Glave bradatog of a Bearded Man, Maritime and starca, no na temelju decidiranog poteza, snažnog chiaroscura i naglašena plastici- History Museum of the Croatian teta, može se pretpostaviti da je djelo nastalo u trenutku kada je Strozzi bio pod Littoral in Rijeka utjecajem Caravaggiovih sljedbenika aktivnih u Genovi, poput Domenica Fiaselle (Sarzana, 1589. – Genova, 1669.).21 Recentno se, međutim, na ovu skicu u ulju osvr- 2. nula i Anna Orlando u katalogu najnovije Strozzijeve izložbe te iznijela hipotezu da Bernardo Strozzi ili suradnik, je ona rad imitatora đenovskog majstora.22 Iako polemika oko autorstva djela što je Glava bradatog starca, prodano na Sotheby's New York 2010. godine prodano na dražbi aukcijske kuće Sotheby’s 2010. godine još uvijek nije zaključena, (foto: Sotheby's) očigledno postoji suglasnost da ga treba povezati sa Strozzijevim imenom, odnosno Bernardo Strozzi or an associate, s njegovim krugom. Head of a Bearded Man, sold at Da je Glava bradatog starca prodana na njujorškoj aukciji najvjerojatnije služila Sotheby’s New York in 2010 kao radionički predložak, potvrđuje riječka slika na kojoj se, za razliku od izvor- nika, u donjem dijelu kompozicije vide starčev plašt i lijeva šaka. Bez obzira na to je li aukcijska verzija u jednom trenutku bila rezana ili je riječka slika, zapravo, patchwork više Strozzijevih studija, kvaliteta potonje, njezina specifična faktura i odlučan potez upućuju na to da je riječ o djelu majstorove radionice što je nastalo tijekom druge četvrtine ili sredinom 17. stoljeća, odnosno u rasponu od nekoliko desetljeća nakon originala. Strozzi je u Genovi i Veneciji formirao velike radionice. Poznato je kako su mu neki od suradnika u Genovi bili Carletto Calzia, Giovanni Antonio Carrosio (Ge-
povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka...
nova, o. 1606. – ?), Tommaso Ferro, Giovanni Andrea De Ferrari (Genova, 1598. – 1669.), Giuseppe Badaracco (Genova, 1588 – 1657.), Clemente Bocciardo znan kao il Clementone (Genova, 1620. – Pisa, 1658.), Antonio Travi poznat kao il Sordo di Sestri (Sestri Ponente, 1608. – 1665.), Goffredo Wals (Köln, o. 1595. – Kalabrija, o. 1638.) te Giuseppe Catto, koji sa Strozzijem nastavlja raditi i u Veneciji.23 Tamo su pak kao majstorovi suradnici zabilježeni još Ermanno Stroiffi (Padova, 1616. – Ve- necija, 1693.), Francesco Durello i Johann Eisenmann (Salzburg, 1604. – Venecija, 1698.).24 Stoga ne iznenađuje da je „Cappuccino“ uz pomoć suradnika imao iznimno veliku produkciju oltarnih pala, pobožnih i kabinetskih slika za lokalne naručitelje, ali i stranu klijentelu.25 Međutim, još uvijek unutar Strozzijeva opusa postoji niz slika za koje ne postoji konsenzus o autorstvu, a napose kad je riječ o ponovljenim kom- pozicijama. Strozzi je s praksom pravljenja duplikata započeo još u prvoj polovici drugog desetljeća 17. stoljeća te su ih on i njegova radionica, zbog uspjeha i potra- 3. žnje, nastavili izrađivati do kraja karijere.26 Takva se djela pokušavaju, uglavnom na Radionica Bernarda Strozzija, temelju stilske analize, kategorizirati u majstorove autografne replike ili Strozzijeve Sveti Lovro dijeli milostinju, duplikate što su nastali uz pomoć radionice, zatim u replike koje su u potpunosti župna crkva Svetog Maura, Izola produkt radionice, u djela koja su kopije suvremenika te ona koja su nastala nakon (foto: D. Tulić) toga, odnosno koja su kasnije kopije.27 Koliko je pitanje ove ogromne produkcije Studio of Bernardo Strozzi, St. složeno, svjedoče primjeri djela što se nalaze u Istri i Hrvatskom primorju, a koja se Lawrence giving alms, parish vežu sa Strozzijevom radionicom. church of St Maurus, Izola
povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka...
4. Tako su se slike Sveti Lovro dijeli milostinju (sl. 3) i Čudo svete Zite (sl. 4), iz Radionica Bernarda Strozzija, župne crkve Svetog Maura u Izoli, koje vrsnoćom zaostaju za Glavom bradatog Čudo svete Zite, župna crkva Svetog Maura, Izola (foto: D. starca (sl. 5) iz Rijeke, do sada u literaturi, bez razlikovanja njihove međusobne Tulić) kvalitete i fakture, pripisivale radionici Bernarda Strozzija.28 Sveti Lovro dijeli milo- Studio of Bernardo Strozzi, Saint stinju kopija je Strozzijeva originala što se čuva u North Carolina Museum of Art, Zita’s Miracle, parish church of St a njezin je autor prilično vješto izvedenim chiaroscurom postigao čvrstoću likova, Maurus, Izola što se, primjerice, može uočiti na detaljima poput vrata i glave svetog đakona. Kada je riječ o Čudu svete Zite,29 valja zamijetiti slabiju izvedbu u odnosu na njezin pandan iz župne crkve u Izoli, ali, kao što je već naglašeno, i u odnosu na riječku Glavu bradatog starca. To ponajviše dolazi do izražaja u koloritu, kreiranju dubine prostora i plasticiteta odjeće te detaljima fizionomija, iako je izvorni slikani sloj trenutačno relativno slabo raspoznatljiv zbog oksidirana laka. U dostupnim izvo- rima i literaturi nema vijesti o vremenu dolaska dviju slika u župnu crkvu Svetog Maura, no za pretpostaviti je da je riječ o istovremenoj narudžbi ili donaciji. Kao što je bilo uobičajeno za Strozzijevu radionicu, premda zamišljena kao pandan, djela su naslikali različiti majstorovi suradnici. Osim djela iz Izole radionici ovog eminentnog đenovskog slikara na sjeveroistoč- nom Jadranu pripisuje se i djelo Sveti Franjo Asiški iz crkve Svetog Antuna Opata u Velom Lošinju, koju je lošinjski kapetan Gaspare Craglietto (Veli Lošinj, 1772. – Ve- necija, 1838.) oporučno ostavio crkvi.30 Ta je slika, također, slabije vrsnoće u uspo- redbi s „Cappuccinovim“ originalom, ali i s Glavom bradatog starca iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka...
5. Radionica Bernarda Strozzija, Glava bradatog starca, detalj, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Rijeka (foto: D. Tulić) Studio of Bernardo Strozzi, Head of a Bearded Man, detail, Maritime and History Museum of the Croatian Littoral in Rijeka
Sveti Jakov Stariji Slika s inventarnim brojem PPMHP 107374 (ulje na platnu, 93,5 x 78 cm, sl. 6), koja se trenutačno nalazi u depou Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog pri- morja Rijeka,31 objavljena je kao djelo Tiziana Vecellija (Pieve di Cadore, 1488./1890. – Venecija, 1576.) što prikazuje svetog Roka.32 Osim što kolorit i duktus slike iska- zuju evidentne odlike slikarstva 17. stoljeća, riječ je o kopiji djela Sveti Jakov Stariji Bernarda Strozzija (ulje na platnu, 86 x 63,5 cm, sl. 7) što se do nedavno čuvalo u
povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka...
6. milanskoj privatnoj zbirci. Ono je 29. listopada 2019. godine ponuđeno na aukciji Nepoznati slikar, Sveti Jakov kod njujorškog Christie’sa.33 Sveti Jakov Stariji u literaturi se datira u drugu polovicu Stariji, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Rijeka trećeg ili prvu polovicu četvrtog desetljeća 17. stoljeća,34 te je to, ujedno, i terminus (foto: D. Tulić) post quem za nastanak riječke slike. No, iako je ona doslovna kopija one milanske Unknown painter, Saint James the – istovjetne su njihove kompozicije te impostacija, fizionomija, odjeća svetca, kao i Elder, Maritime and History Museum njegov hodočasnički štap, pa čak i čvor svezan oko njegova gornjeg dijela – njezin of the Croatian Littoral in Rijeka autor pripada drukčijoj slikarskoj tradiciji i drukčijem vremenu od Bernarda Strozzi- ja. Ovdje crtež i obrubna linija dominiraju, kao što se često vidi kod kopista, plohe i volumeni nemaju izraženi plasticitet, a paleta boja je skučena i oslanja se uglavnom 7. Bernardo Strozzi, Sveti Jakov na smećkaste nijanse. Izostaje, k tomu, tipična strozzijevska psihologizacija svetčeva Stariji, ranije u privatnoj zbirci lika, uhvaćenog u trenutku, poluotvorenih usta, te se njegovo lice svodi na pomalo u Milanu, ponuđen na aukciji bezizražajnu masku. Christie'sa u New Yorku 29. U 17. i 18. stoljeću naglo raste potražnja za slikarskim djelima, i to ne samo listopada 2019. (foto: Christie's) među plemićima nego i među građanstvom, trgovcima, intelektualcima i drugima.35 Bernardo Strozzi, Saint James Budući da si ipak nisu svi mogli priuštiti vrhunska umjetnička djela, izrađivale su se the Elder, formerly in a private collection in Milan, offered for sale brojne kopije.36 Ipak, treba imati na umu da su običaji darivanja kopije ili dopuštanja at Christie’s in New York on October da se kopira djelo iz određene zbirke bili izraz zahvalnosti i poštovanja onoga tko je 29, 2019 posjedovao originalni rad.37 Tako je riječki Sveti Jakov Stariji mogao nastati po na- rudžbi samog vlasnika kao, na primjer, poklon za nekog prijatelja ili je pak naslikan po želji štovatelja zbirke. Provenijencija njegova izvornika, koji se donedavno čuvao u Milanu, je nepoznata. Činjenica da njegova riječka, likovno relativno skromna ko- pija iskazuje odlike lombardskog slikarstva sredine ili druge polovice 17. stoljeća, upućuje na to da se Strozzijeva slika u to vrijeme vjerojatno već nalazila u privatnoj zbirci baš na području Lombardije i stoga je do šezdesetih godina prošlog stoljeća ostala potpuno nepoznata poznavateljskoj ili široj javnosti.38
povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka...
BILJEŠKE 1 Istraživanje za ovaj rad sufinancirali su Hrvatska zaklada za zna- na međunarodnom znanstvenom skupu The Power of Media odr- nost putem projekta ET TIBI DABO: naručitelji i donatori umjet- žanom u Splitu od 13. do 15. lipnja 2018. nina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 10 Djela je atribuirao Grgo Gamulin. GRGO GAMULIN, Doprinos 1800. godine (IP-2016-06-1265) i putem Projekta razvoja karijera slikarstvu baroka, u: Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti, mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti te Sveučilište 18–19/1, 1975., 53–55, 53–54. Slike još spominju: IGOR ŽIC, (bilj. u Rijeci putem projekta Barokna Rijeka (uniri-human-18-85 1219). 8), 54–57; MARGITA CVIJETINOVIĆ STARAC (bilj. 2) 155; Članak je nastavak istraživanja što sam ga započeo u diplomskom VIŠNJA BRALIĆ, Motivi iz Ovidijevih Metamorfoza u slikama radu naslovljenom Predlošci i uzori za slike 17. i 18. stoljeća u Giulija Carpionija iz Rijeke, u: Renesansa i renesanse u umjetno- zbirci Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka sti Hrvatske: zbornik radova sa znanstvenih skupova ”Dani Cvita što je obranjen 25. rujna 2018. godine na Filozofskom fakultetu Fiskovića” održanih 2003. i 2004. godine, (ur. Predrag Marković, Sveučilišta u Rijeci. Zahvaljujem mentorici prof. dr. sc. Nini Ku- Jasenka Gudelj), Zagreb, 2008., 333–340; VIŠNJA BRALIĆ (bilj. 7, diš na brojnim savjetima i metodološkom usmjeravanju. Također, 2015.), kat. 42, 43, 213–215. zahvaljujem izv. prof. dr. sc. Damiru Tuliću na ustupljenim foto- grafijama i pomoći pri istraživanju. Isto tako, zahvalu dugujem i 11 IGOR ŽIC (bilj. 8), 57; MARGITA CVIJETINOVIĆ STARAC djelatnicima Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja (bilj. 2), 157. Rijeka, prije svega ravnateljici Nikolini Radić Štivić i višoj kusto- 12 GRGO GAMULIN, Neobjavljeni seicento: Il Seicento inedito, u: sici Margiti Cvijetinović na susretljivosti i dopuštenju da se fo- Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti, 16–17/1, 1973./74., tografiraju radovi o kojima sam pisao u diplomskom radu te na 79–94, 84–85; IGOR ŽIC (bilj. 8), 59–60. ustupljenoj dokumentaciji. 13 VIŠNJA BRALIĆ (bilj. 7, 2015.), 56. 2 MARGITA CVIJETINOVIĆ STARAC, Zbirke slika, grafika i skul- 14 IGOR ŽIC (bilj. 8), 14. Više o Zbirci Nugent na Trsatu vidjeti u: ptura, u: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, ĐURO VANĐURA, Zbirka umjetnina Arthura grofa Nugenta (ur. Denis Nepokoj), Rijeka, 2004., 140–185, 150–152. na Trsatu, u: Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti, 34/1, 3 MARGITA CVIJETINOVIĆ STARAC (bilj. 2), 162. 1991., 131–136. 4 Dio je slika 1941. godine, za talijanske uprave gradom, odnesen 15 Vidjeti primjerice: ZVONKO MAKOVIĆ, Perzijanci, u: Pisma iz Museo Civico Fiume u Italiju te im se gubi trag. Također, tada Bertoltu Brechtu: kronike, Zagreb, 2002., 11–14; ZVONKO MA- su nestali inventari te ostala dokumentacija. MARGITA CVIJETI- KOVIĆ, Kuća lutaka, u: Pisma Bertoltu Brechtu: kronike, Zagreb, NOVIĆ STARAC (bilj. 2), 150, f. 3, 160. 2002., 15–19. 5 IVA PERČIĆ-ČALOGOVIĆ, Muzej Hrvatskog primorja: I. O po- 16 Djelo je u muzejskoj predmetnoj legendi zavedeno pod inventar- stanku muzeja u Rijeci, u: Rijeka: zbornik: geografija, etnologija, nim brojem PPMHP 107344 i naziva se Portret starca. Prijedlog ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura, (ur. Jakša Ravlić), Zagreb, da je riječka slika napravljena prema ulju na papiru prodanom u 1953., 587–590, 587–590; MARGITA CVIJETINOVIĆ STARAC New Yorku, kao i prijedlog povezan s prikazom Svetog Jakova Sta- (bilj. 2), 148. rijeg, prvi sam put iznio na jednodnevnom skupu Umjetnička ba- 6 MARGITA CVIJETINOVIĆ STARAC (bilj. 2), 160–162. ština ranog novog vijeka u Rijeci, Hrvatskom primorju i Istri: nova istraživanja i spoznaje što se održao 6. lipnja 2018. na Filozofskom 7 VIŠNJA BRALIĆ, Barokno slikarstvo u sjevernojadranskoj Hrvat- fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a u čijem je radu sudjelovala i ku- skoj – slikari, radionice i utjecaji, doktorski rad, Zagreb, 2012., 15; stosica Margita Cvijetinović. Ovim putem joj zahvaljujem što je VIŠNJA BRALIĆ, Venecija i slikarstvo baroknih stoljeća u sjever- prihvatila moj prijedlog i uvrstila ga u predmetnu legendu. nojadranskoj Hrvatskoj, u: Sveto i profano: slikarstvo talijanskoga baroka u Hrvatskoj: Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 16.04.2015.– 17 IGOR ŽIC (bilj. 8), 70–72. 02.08.2015., (ur. Radoslav Tomić, Danijela Marković), Zagreb, 18 Ovakvu je atribuciju za Sotheby’s, nakon izravnog uvida u djelo, 2015., 39–60, 43. potvrdila i Andaleeb Banta. Djelo (62 x 45 cm) u tehnici ulja na 8 Djelo je atribuirao Grgo Gamulin. GRGO GAMULIN, Opere ine- papiru pričvršćenom na dasku ponuđeno je na dražbi naslovljenoj dite del Rinascimento, u: Arte Veneta, 27, 1973., 265–269, 269. O Important Old Master Paintings and Sculpture pod brojem 275 te njemu su još pisali: IGOR ŽIC, Zbirka starih majstora Pomorskog procijenjeno na 20 000 – 30 000 USD, a prodano za 31 250 USD. i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci, Rijeka, 1993., SOTHEBY’S, Bernardo Strozzi, Head of bearded man, http://www. 47–50; MARGITA CVIJETINOVIĆ STARAC (bilj. 2) 154; SANJA sothebys.com/en/auctions/ecatalogue/2010/important-old-master- CVETNIĆ, Portreti Leandra Bassana u Hrvatskoj, u: Radovi Insti- paintings-and-sculpture-n08610/lot.275.html (26. srpnja 2018.). tuta za povijest umjetnosti, 28, 2005., 87–95, 92; SANJA CVET- 19 Mišljenje stručnjaka aukcijskih kuća Christie’s i Sotheby’s da je ov- NIĆ, Leandro dal Ponte, odnosno Leandro Bassano, u: Sveto i dje riječ o „character study” koja se rabila u Strozzijevoj radionici profano: slikarstvo talijanskoga baroka u Hrvatskoj: Galerija Klovi- kao predložak temelji se najvjerojatnije na činjenici da su nakon ćevi dvori, Zagreb, 16.04.2015.– 02.08.2015., (ur. Radoslav Tomić, Strozzijeve smrti njegovi suradnici i sljedbenici raspolagali veli- Danijela Marković), Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2015., kat. kim brojem majstorovih crteža i pripremnih skica koje su dobrim 62, 261–263. dijelom i danas sačuvane. Također, u inventaru dobara Ermanna 9 Djelo je autoru atribuirala Nina Kudiš, iznijevši svoje spoznaje u Stroiffija (Padova, 1616. – Venecija, 1693.) – najvažnijeg Strozzi- izlaganju The Glorification of Marcantonio Barbarigo, Podestà of jeva učenika, što je sačinjen 29. srpnja 1693., zabilježeno je da je Chioggia: Representation and Propaganda, Maybe Even a Memory slikar posjedovao više od 300 crteža. Mnogi od njih su očigledno
povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka...
bili rad đenovskog majstora. Treba imati na umu da su gotovo svi Milano, 2004., kat. 69, 308–309; CAMILLO MANZITTI, Bernar- „Cappuccinovi” crteži iz venecijanskog perioda, kao i oni što ih je do Strozzi, Torino, 2013., 274; VIŠNJA BRALIĆ, (bilj. 7, 2015.), 49. donio sa sobom iz Genove u Veneciju, najvjerojatnije nastali s ci- 29 Istovjetna se kompozicija nalazi u Palazzo del Rettorato u Sieni, ljem obrazovanja slikara unutar velike radionice, a većina njih bili međutim, stručnjaci se ne slažu oko njezina autora: dok, na pri- su „portreti” koji nisu dio standardne tipologije, već su bili ukla- mjer, Luisa Mortari i Anna Orlando smatraju da je riječ o auto- pani u prikaze scena s mnoštvom likova. PIERO BOCCARDO, grafu, Monica Folchi misli da je to radioničko djelo, a autorice L’ opera grafica: caratteri generali e vicende, u: Bernardo Strozzi: skede talijanskog Ministarstva kulture pak vjeruju da je plat- Genova 1581/82 – Venezia 1644, (ur. Ezia Gavazza, Giovanna Nepi no nastalo u suradnji Strozzija i radionice. LUISA MORTARI Scirè, Giovanna Rotondi Terminiello), Milano, 1995., 277–281, (bilj. 28, 1966.), 176; LUISA MORTARI (bilj. 21), kat. 135, 112; 279; WILLIAM R. REARICK, Bernardo Strozzi: un aggiornamen- WILLIAM R. REARICK, (bilj. 19), 233; ANNA ORLANDO, (bilj. to, Saggi e Memorie di Storia dell’Arte, 20, 1996., 229–275, 268– 28, 2004.), kat. 69, 308–309; ANGELA CARONNA – ANNALI- 269; ANNA ORLANDO, Genio ed estro: quadri ”da stanza”, natu- SA RANIERI, Santa Zita, u: Catalogo Generale dei Beni Culturali, re morte e ritratti di Bernardo Strozzi per la committenza privata, br. skede 00860086, 2015., http://www.catalogo.beniculturali.it/ u: Bernardo Strozzi: 1582-1644: la conquista del colore, (ur. Anna sigecSSU_FE/dettaglioScheda.action?[Beni%20mobili,%20Tos- Orlando, Daniele Sanguineti), Genova, 2019., 105–171, 124–130. cana,%20Soprintendenza%20per%20i%20Beni%20Storici%20 20 Na dražbi se aukcijske kuće Christie’s, što se održala 26. siječnja Artistici%20ed%20Etnoantropologici%20%20per%20le%20pro- 2005. godine, ovo djelo javlja pod brojem 293. Tom je prigodom vince%20di%20Siena%20e%20Grosseto]&{Beni%20mobili=,%20 slika procijenjena na 30 000 – 40 000 USD. CHRISTIES, Impor- Toscana=statoDove1=09&,%20Soprintendenza%20per%20i%20 tant Old Masters Paintings: Part II: Wednesday 26 January 2005, Beni%20Storici%20Artistici%20ed%20Etnoantropologici%20%20 New York, 2005., br. 293. per%20le%20province%20di%20Siena%20e%20Grosseto=statoD 21 LUISA MORTARI, Bernardo Strozzi, Roma, 1995., 29. ove1=09&statoChi1=s61&}&keycode=ICCD11760435&valoreR icerca=strozzi&titoloScheda=dipinto&stringBeneCategoria=00- 22 Anna Orlando je autora djela okarakterizirala kao „più Strozzi di 000000000001&selezioneSchede=&contenitore=&flagFisicoGiuri Strozzi” zbog toga što smatra da su slobodni potezi kistom izvje- dico=0 (11. studenoga 2018.). štačeni i prenaglašeni da bi odgovarali duktusu samog Strozzija. ANNA ORLANDO (bilj. 19), 130–132. 30 O djelu se u Inventario degli oggetti d’arte d’Italia navodi kako ga je 27. srpnja 1838. godine u Veneciji kupio Gaspare Craglietto za 23 AGNESE MARENGO – ANNA ORLANDO, Una nuova identità 1800 lira. Pri kupnji, rad je bio atribuiran Bernardu Strozziju, no per Bernardo Strozzi nato Pizzorno e divenuto Fra Antonio: i suoi autor zamjećuje: „Il quadro fu acquistato (…) con l’atribuzione a anni ”genovesi” (1582-1633), u: Bernardo Strozzi: 1582-1644: la Bernardo Strozzi, che non mi sembra confermata dallo stile e dala conquista del colore, (ur.) Anna Orlando, Daniele Sanguineti, Ge- qualità dell’opera”. Luisa Mortari pak smatra da je riječ o jednoj nova, 2019., 19–41, 37. od slika iz radionice Bernarda Strozzija što su nastale oko 1615. 24 ANNA ORLANDO (bilj. 19), 145. godine, dok Rearick smatra da najranije Strozzijeve prikaze svetog 25 ANDALEEB BADIEE BANTA, Il Prete Genovese: Bernardo Franje treba datirati u sredinu trećeg desetljeća. Verzije analogne Strozzi and the venetian »Cinquecento«, u: The enduring legacy of slici na Velom Lošinju nalaze u pinakoteci u Sieni, u Wellesley Venetian Renaissance art, (ur. Andaleeb Badiee Banta), London, College Museumu u Wellesleyju, u zbirci Sangiorgi u Rimu te u 2016., 25–39, 26. zbirci Weitzner u New Yorku. Približavanje djela Strozzijevoj ra- dionici prihvaća i Radoslav Tomić. Camillo Manzitti pak i ovo 26 ANNA ORLANDO (bilj. 19), 138. djelo spominje u poglavlju „Opere inserite nella monografia della 27 ANNA ORLANDO (bilj. 19), 138. Mortari ritenute copie o estranee allo Strozzi”. ANTONINO SAN- 28 U Santangelovu se Inventario degli oggetti d’arte d’Italia za obje sli- TANGELO (bilj. 28), 104; LUISA MORTARI (bilj. 28, 1966.), 145; ke iz Izole predlaže Antonio Carneo kao mogući autor, no samo RADOSLAV TOMIĆ, Dva djela iz ostavštine Gaspara Kraljeta u se za Svetog Lovru ističu djela Bernarda Strozzija kao uzor. Luisa crkvi sv. Antuna Opata u Velom Lošinju, u: Umjetnost na istoč- Mortari pak navodi kako su oba djela kopije ili replike Strozzijeve noj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije: zbornik radova sa radionice. Camillo Manzitti u monografiji o Bernardu Strozziju znanstvenog skupa održanog u Opatiji u svibnju 1992., posvećenog spominje Čudo svete Zite u neuobičajeno naslovljenom poglav- djelu prof. dr. Radmile Matejčić, (ur. Nina Kudiš, Marina Vicelja), lju „Opere inserite nella monografia della Mortari ritenute copie Rijeka, 1993., 277–285, 281; LUISA MORTARI (bilj. 21), kat. 92, o estranee allo Strozzi” gdje se radovi samo taksativno navode 101–102; WILLIAM R. REARICK (bilj. 19), 246–248; CAMILLO bez objašnjenja o motivima selekcije pojedinog djela. ANTO- MANZITTI (bilj. 28), 274. NINO SANTANGELO, Inventario degli oggetti d’arte d’Italia, V, Strozzijevoj se radionici na području Hrvatske još pripisuje slika Provincia di Pola, Roma, 1935., 99; LUISA MORTARI, Bernardo Sveti Franjo Asiški što se čuva u samostanu na Visovcu. Prvotno je Strozzi, Roma, 1966., 139; TOMAŽ BREJC, Slikarstvo od 15. do sliku Grgo Gamulin atribuirao Ermannu Stroiffiju, dok Radoslav 19. stoletja na slovenski obali: Topografsko gradivo, Koper, 1983., Tomić misli da je riječ o radioničkoj verziji. GRGO GAMULIN, 119–120; LUISA MORTARI (bilj. 21), kat. 134, 112, kat. 327, 153; Neki problemi renesanse i baroka u Hrvatskoj, u: Peristil: zbornik ANNA ORLANDO, Miracolo di santa Zita, u: Bernardo Strozzi: radova za povijest umjetnosti, 26/1, 1983., 37–52, 44; RADOSLAV Genova 1581/82 - Venezia 1644, (ur. Ezia Gavazza, Giovanna Nepi TOMIĆ (bilj. 30), 277–285; RADOSLAV TOMIĆ, Strozzi i Car- Scirè, Giovanna Rotondi Terminiello), Milano, 1995., kat. 21, 138; neo, u: Vijenac, 43, 1995., 18; RADOSLAV TOMIĆ, O slikama u ANNA ORLANDO, Il miracolo di santa Zita, u: L’ età di Rubens: crkvi i samostanu na Visovcu, u: Visovački zbornik: zbornik radova Dimore, committenti e collezionisti genovesi, (ur. Piero Boccardo), simpozija u prigodi 550-te obljetnice franjevačke nazočnosti na Vi-
povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka...
sovcu 1445. – 1995., (ur. Miroslav Ivić, fra Šime Samac), Visovac, – 17th centuries/Il mercato dell’arte in Italia: secc. XV – XVII, (ur. 1997., 133–134; RADOSLAV TOMIĆ, Samostan na Visovcu i nje- Marcello Fantoni, Louisa C. Matthew, Sara F. Matthews-Grieco), gove umjetnine, u: Visovac – zipka serafina, (ur. Ivo Babić), Split/ Modena, 2003., 367–388. Visovac, 1997., 114. 36 Danas je poznato da su brojna građanska kućanstva na Apeninskom 31 Djelo je u muzejskoj predmetnoj legendi zavedeno kao rad nepo- poluotoku ukrašavale kopije slika već od kraja 16. stoljeća. Tako je, znatog majstora iz 17. stoljeća što prikazuje svetog Roka. na primjer, već u inventaru bolonjskog patricija Tommasa Gozza- 32 IGOR ŽIC (bilj. 8), 24–26. dinija iz 1587. zabilježeno da posjeduje kopije radova napravljenih 33 Rad je tom je prigodom procijenjen na iznos 50 000 – 70 000 prema djelima Tiziana Vecellija, Antonia Allegrija (Correggio 1489. USD, no nije pronašao kupca. Zahvaljujem prof. dr. sc. Nini – 1534.) zvanog Correggio i Girolama Francesca Marije Mazzole Kudiš što me je uputila na ovaj podatak. O pojedinostima auk- (Parma, 1503. – Casalmaggiore, 1540.), poznatijeg pod nadimkom cije vidjeti: https://www.lotsearch.net/lot/bernardo-strozzi-genoa- Parmigianino. Također, poznato je da u 17. i 18. stoljeću nije posto- 1581-1644-venice-47755487 jala negativna percepcija nabave kopije neke umjetnine. To zorno dokazuje primjer od šezdesetak slika u zbirci slavnog kolekcionara, 34 Godine 1599. Strozzi ulazi u kapucinski samostan San Barnaba te engleskog kralja Karla I. (1625. – 1649.) koje su nastale kao ko- dobiva nadimak „Cappuccino”, a u Veneciji je poznat i kao „Prete pije starih majstora. Trend izrađivanja kopija čak će se i povećati Genovese”, što nije posve nevažno jer se na nekim njegovim ra- u 18. stoljeću jer tada pripadnici viših društvenih slojeva počinju dovima javljaju inicijali „P. G.”, za koje se vjeruje da su naknadne posjećivati europske gradove i prve galerije. Naime, oni su htjeli zabilješke venecijanskog kolekcionara Zaccarie Sagreda (Venecija zabilježiti što su vidjeli na svojem putovanju pa su redovito davali 1653. – 1729.). Godine 1633., bježeći iz matičnog reda, Strozzi na- izrađivati kopije prema najpoznatijim djelima iz gradova koje su pušta Genovu i dolazi u Veneciju. Kako on u prijestolnicu Mletač- posjetili. To su, ujedno, bili i prvi suveniri. Također, izrađivanje ko- ke Republike dolazi s crtežima prema kojima je izrađivao slike u pija smatralo se najboljim načinom savladavanja vještine slikanja Genovi, gotovo je nemoguće razlučiti njegov kasni đenovski od ra- pa sve do druge polovice 19. stoljeća nije uvriježeno mišljenje da je nog venecijanskog opusa. Na izložbi Dipinti di due secoli: 600 e 700, kopist kreativno ograničen. PATRICIA ALLERSTON, The Second- koja je bila postavljena 1963. godine u Palazzo Serbelloni u Milanu, Strozzijevo je djelo, po kojem je nastala riječka slika, smješteno u Hand Trade in the Arts in Early Modern Italy, u: The art market in kasnu đenovsku fazu, a prikazani svetac prepoznat je kao Jakov Italy: 15th – 17th centuries/Il mercato dell’arte in Italia: secc. XV – Stariji. Nedostatak atributa, koji je uzrokovao nedoumicu u pre- XVII, (ur. Marcello Fantoni, Louisa C. Matthew, Sara F. Matthews- poznavanju teme slike, kao i postavljanje lika u poluprofil odjeci su Grieco), Modena, 2003., 301–312, 307; CAROLINE P. MURPHY, utjecaja Antoona van Dycka (Antwerpen, 1599. – London, 1641.) The Market for Pictures in Post-Tridentine Bologna, u: The art koji je više puta boravio u Genovi tijekom dvadesetih godina 17. market in Italy: 15th – 17th centuries/Il mercato dell’arte in Italia: stoljeća. U Strozzijevim monografijama iz 1966. i 1995. godine Lu- secc. XV – XVII, (ur. Marcello Fantoni, Louisa C. Matthew, Sara F. isa Mortari, kada se referira na djelo Sveti Jakov Stariji, pak navodi: Matthews-Grieco), Modena, 2003., 21–53, 45; EVELYN WELCH, „Non si conosce la provenienza antica del belissimo dipinto, da ri- From Retail to Resale: Artistic Value and the Second-Hand Market ferirsi all’ultimo periodo genovese o più probabilimente agli inizi in Italy (1400–1550), u: The art market in Italy: 15th - 17th cen- veneziani”. Također, lice Krista s pripremnog crteža, koji se čuva turies/Il mercato dell’arte in Italia: secc. XV – XVII, (ur. Marcello u The Art Institute of Chicago te je tipološki blisko licu milanskog Fantoni, Louisa C. Matthew, Sara F. Matthews-Grieco), Modena, Svetog Jakova Starijeg, datira se između 1630. i 1640. godine, iako 2003., 283–299; SOTHEBY’S, A Brief History of Old Master Co- su ga stručnjaci tog muzeja skloniji smjestiti u venecijansko raz- pies, https://www.sothebys.com/en/articles/a-brief-history-of-old- doblje Strozzijeva stvaralaštva. LEONARDO BORGESE, Dipinti di master copies?cmp=email_Daily_Marketing_Email_L18039_A_ due secoli: 600 e 700, Milano, 1963., 92; T. L., Milano. Le vendite de- Brief_History_of_Old_Master_Copies_06-Aug-18&utm_source= lla Finarte, u: Emporium, 139/830, 1964., 63–66, 66; LUISA MOR- zaius&utm_medium=email&utm_campaign=Daily_Marke- TARI (bilj. 28, 1966.), 149; LUISA MORTARI (bilj. 21) kat. 382, ting_Email&utm_content=A_Brief_History_of_Old_Master_ 167; CARMEN BAMBACH, NADINE M. ORENSTEIN, Genoa: Copies&utm_term=06-Aug-18 (20. kolovoza 2018.); više o vene- Drawings and Prints, 1530–1800, New York, 1996., 87; WILLIAM cijanskom tržištu umjetnina u 17. stoljeću vidjeti u: ISABELLA R. REARICK (bilj. 19), 229–275; PETER M. LUKEHART, A Pa- CECCHINI, Le figure del commercio: cenni sul mercato pittorico radoxical Priest Bernardo Strozzi (1581/82 – 1644), u: Elvehjem veneziano nel XVII secolo, u: The art market in Italy: 15th – 17th Museum of Art: Bulletin/Biennial Report 1995–97, Madison, 1998., centuries/Il mercato dell’arte in Italia: secc. XV – XVII, (ur. Marcello 7–24, 13–17; THE ART INSTITUTE OF CHICAGO, Bernardo Fantoni, Louisa C. Matthew, Sara F. Matthews-Grieco), Modena, Strozzi, Christ at Emmaus Presenting the Bread, http://www.artic. 2003., 389–399; ISABELLA CECCHINI, I modi della circolazione edu/aic/collections/artwork/151449?search_no=2&index=1 (13. dei dipinti, u: Il collezionismo d’arte a Venezia: il Seicento, (ur. Stefa- kolovoza 2017.); DANIELE SANGUINETI, Bernardo Strozzi detto nia Mason, Linda Borean), Venezia, 2007., 141–165. il Prete genovese o il Cappuccino, u: Dizionario biografico degli 37 Pritom valja istaknuti da je tržište, čak i kada je riječ o kopijama, Italiani, 2019., http://www.treccani.it/enciclopedia/strozzi-bernar- bilo izrazito stratificirano. Više o običajima kopiranja u seicentu do-detto-il-prete-genovese-o-il-cappuccino_%28Dizionario-Bi- vidjeti, na primjer, u: AGNESE MARENGO, ANNA ORLANDO, ografico%29/, (30. travnja 2020.); AGNESE MARENGO, ANNA Collezionare Caravaggio a Genova tra originali e copie, u: Cara- ORLANDO, (bilj. 23), 24. vaggio e i genovesi: committenti, collezionisti, pittori, (ur. Anna Or- 35 Više o cirkuliranju umjetničkih djela na tržištu 17. stoljeća vidjeti, lando), Genova, 2019., 76–99. na primjer, u: ADELINA MODESTI, Patrons as Agents and Arti- 38 O brojnosti Strozzijevih privatnih narudžbi vidjeti: ANDALEEB sts as Dealers in Seicento Bologna, u: The art market in Italy: 15th BADIEE BANTA (bilj. 25), 25–39.