Preskoči na sadržaj
Rivista di storia dell’arte adriatica Traži

Liturgijska oprema i arhitektonska plastika iz trikonhosa u Pridragi i Bilicama na izmaku kasne antike

DOI 10.15291/ars.514

Preuzmi PDF

Svezak 5 (2015)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec
Dvama zanimljivim svetištima na srednjedalmatinskom području - u Pridragi i Bilicama, koja u konstruktivnom pogledu pripadaju trikonhosima već je uočena slična, ako ne istovjetna razvojna faza. Radi se o arhitekturi koja je u prvoj fazi slobodno stojeća longitudinalna jednobrodna građevina s trolisnim začeljem. U drugoj fazi trikonhosi dobivaju prigradnje po obodu uzdužne dvorane čime postaju kompleksne kršćanske bogomolje. U ovom radu autor će se posvetiti njihovoj liturgijskoj opremi koja je po svojoj formi također usporediva, tim više što dekoracija koja je na njihovoj plohi izvedena pokazuje istododobni period nastanka.
trikonhos, ograda svetišta, Miserere Christe, kasna antika
Odjeljci
  1. Sažetak
  2. Bilješke

It has already been noted in the scholarship that two interesting triconch churches in central Dalmatia, at Pridraga and Bilice, share a similar, if not identical, phase of architectural development. Originally, both structures were free-standing single-nave longitudinal buildings with a triconch sanctuary. In the second phase, both were provided with annexes along the lateral walls of the nave and transformed into more complex religious structures. This article discusses the liturgical furnishings from the churches at Pridraga and Bilice given that they also share many formal features, and argues that their decoration and carving technique point to the same time of production.

Bilješke

1 STJEPAN GUNJAČA, Srednjovjekovni Dolac kod Novigrada, 8 Dimenzije ulomka: visina 32 cm, širina 38 cm, debljina 9 cm. Starohrvatska prosvjeta, 8-9 (1963.),7-66, 11, 21-28; PAVUŠA Arheološki muzej u Zadru, inv. br. 1393. VEŽIĆ, Starokršćanska arhitektura u Zadru i na zadarskome 9 Dimenzije ulomka: visina 27 cm, širina 20 cm, debljina 9 cm. području, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 12 Arheološki muzej u Zadru, inv. br. 1407. (1986.), 161-177, 171-172; Ninska crkva u ranom srednjem vijeku – problem kontinuiteta i rezultati arheoloških istra- 10 Dimenzije ulomka: visina 20 cm, širina 36 cm, debljina 11 cm. živanja, Starohrvatska spomenička baština – Rađanje prvog Arheološki muzej u Zadru, inv. br. 1410. hrvatskog kulturnog pejzaža, Zagreb, 1996., 87-99, 93-97; 11 Dimenzije ulomka: 1. visina 26 cm, širina 16,5 cm, debljina Zadar na pragu kršćanstva. Arhitektura ranoga kršćanstva 10, 2. visina 31,5 cm, širina 23 cm, debljina 10 cm. Arheološki u Zadru i na zadarskome području, Zadar, 2005., 140-143; muzej u Zadru, inv. br. 1411; drugi ulomak čuva se u Muzeju Dalmatinski trikonhosi, Ars Adriatica, 1 (Zadar, 2011.), 27- hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, inv. br. 2205. 66, 34-37; MILJENKO DOMIJAN – IVO PETRICIOLI – 12 Dimenzije ulomka: visina 31 cm, širina 27 cm, debljina 11 cm. PAVUŠA VEŽIĆ, Sjaj zadarskih riznica, Sakralna umjetnost Arheološki muzej u Zadru, inv. br. 1412. na području zadarske nadbiskupije od IV. do XVIII: stoljeća, Zagreb, 1990., 297. 13 EMIL HILJE – NIKOLA JAKŠIĆ, Kiparstvo I., od IV. do XIV. stoljeća. Umjetnička baština zadarske nadbiskupije (ur. Nikola 2 PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 1, 2011.), 35. Jakšić), Zadar, 2008., 8. 3 STJEPAN GUNJAČA (bilj. 1), 1963, 22. 14 RAFAELLA OLIVIERA FARIOLI, I mosaici pavimentali della 4 ZLATKO GUNJAČA, Kontrafori, lezene i niše u starohrvatskom chiesa di S. Giovanni Evangelista in Ravenna, Felix Ravenna, graditeljstvu, Starohrvatska spomenička baština, Rađanje prvog 101 (Ravenna, 1970.), 169-222, 212, sl. 33. hrvatskog kulturnog pejzaža, Zagreb, 1996., 65-74. 15 JANKO BELOŠEVIĆ, Osvrt na rezultate istraživanja lokaliteta 5 Aneksi su porušeni nakon mletačko-turskih ratova kada je „Crkvina” u selu Galovac kod Zadra, Radovi Filozofskog cijela crkva bila spaljena. Na mjestu prigradnji nastaje groblje. fakulteta u Zadru, 29 (16) (Zadar, 1989./90.), T. VI.; Ograda PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 1, 2005), 86-94; (bilj. 1, 2011.), 35. svetišta ranokršćanske crkve Sv. Bartolomeja sa Crkvine kod 6 CASIMIR KUCHAREK, The Byzantine-Slav liturgy of St. John Galovca, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 33 (20) (Zadar, Chrysostom, Allendale N. J., 1971., 203. 1994.), 121-144, T. VIII, 4; BRANKA MIGOTTI, Dekorativna 7 Svetište je moralo posjedovati liturgijsku opremu. To što ranokršćanska plastika jaderskog i salonitanskog područja. nisu sačuvani njeni tragovi ukazuje na mogućnost da je bila Temeljne osobine i međusobne razlike, Diadora, 13 (1991.), napravljena od lako propadljiva materijala, vjerojatno od drveta. 291-312, 295; Salona I – Sculpture architecturale, Collection

Ana Mišković: Liturgijska oprema i arhitektonska plastika iz trikonhosa... Ars Adriatica 5/2015. (7-20)

de l’École francaise de Rome (ur. Noel Duval – Emilio Marin), cm, visina 22 cm, širina 26 cm. Zavičajni muzej u Novigradu. Split – Rome, 1994., 252-253, X. c.11; DRAŽEN MARŠIĆ, BRANKA MIGOTTI (bilj. 15), 296; ANAMARIJA KURILIĆ, Skulptura – katalog, Srima – Prižba, Starokršćanske dvojne Vladajući sloj Asserije: magistrati i dobročinitelji, te njihove crkve, Šibenik, 2005., 137-138. familije i obitelji, Asseria, 4, Zadar (2006.), 7-72, 49; ANA 16 JANKO BELOŠEVIĆ (bilj. 15, 1994.), 121-144, sl. 1-7, T. PIKUNIĆ (bilj. 24), 410-412; PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 1, 2005.), V-VII; Osvrt na konačne ishode istraživanja položaja Crkvine 159; (bilj. 20), 135-136, 154-155. u selu Galovcu kod Zadra, Diadora, 18-19 (1996-1997.), 305- 26 Dimenzije ulomaka: 1. dužina 43 cm, širina 18 cm, debljina 19 321; EMIL HILJE – NIKOLA JAKŠIĆ (bilj. 13), 8; DRAŽEN cm, 2. dužina 34 cm, širina 18 cm, debljina 21 cm, Zavičajni MARŠIĆ (bilj. 15), 138-139. muzej u Novigradu. ANA PIKUNIĆ (bilj. 24), 410-412. 17 Dimenzije ulomka: br. 1 – visina 18 cm, širina 16 cm, 27 Sačuvana visina 68 cm, širina 27 cm, debljina 14 cm, i sačuvana Zavičajni muzej u Novigradu, br. 2 – visina 26 cm, širina 15 visina 24 cm, širina 40,5 cm, debljina 14 cm. Arheološki muzej cm, Arheološki muzej u Zadru, inv. br. 1398. u Zadru, inv. br. 1408 i 1445. EMIL HILJE – NIKOLA JAKŠIĆ 18 STJEPAN GUNJAČA (bilj. 1), 28-66; PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 1, (bilj. 13), 16. 2011.), 35. 28 STJEPAN GUNJAČA (bilj. 1), 23. 19 STJEPAN GUNJAČA (bilj. 1), 40, tab. III, sl. 4. 29 LUKA JELIĆ, Il complesso monumentale di Bilice presso 20 Maksimalna sačuvana visina stupića je 93 cm, a širina 22 cm. Sebenico, Bullettino di archeologia e storia dalmata, 35 (1912.), Čuvaju se na više lokacija: jedan je uzidan u rekonstruiranu 69-80, 77. biforu na pročelju crkve Sv. Martina u Pridragi; dva su u 30 O silnim tragovima rimskih zgrada koje su se nalazile na Arheološkom muzeju u Zadru, inv. br. 1409; a četvrti je otočiću Stipancu govori ĆIRIL METOD IVEKOVIĆ, Grobovi u privremenom depou Konzervatorskog zavoda u Zadru. otaca, Narodna starina, 3 (1924.), 20. O ruševinama antičke MILJENKO DOMIJAN – IVO PETRICIOLI – PAVUŠA vile i udaljenosti trikonhosa od nje LUKA JELIĆ (bilj. 29), 69. VEŽIĆ (bilj. 1), 111; MILJENKO DOMIJAN, Obnova 31 O tome piše ZLATKO GUNJAČA, Rezultati neobjavljenih i graditeljske baštine na području djelovanja Konzervatorskog najnovijih istraživanja antičkih i srednjovjekovnih lokaliteta na odjela u Zadru, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, šibenskom području, Novija i neobjavljena istraživanja u Dalmaciji, 24-25 (Zagreb, 1998.-99.), 157-158; PASCALE CHEVALIER, Izdanja HAD-a, 3, Vodice, 1976., tiskano u Splitu, 1978., 69-82, 71, Ecclesiae Dalmatiae, (Salona II), T. 2., Rome – Split 1995., bilj. 14, 16 i 47; PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 1, 2011.), 37. 59-61; PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 1, 2005.), 87, 132, 161; Ranokršćanski reljefi i arhitektonska plastika u Zadru i na 32 ZLATKO GUNJAČA (bilj. 31), 78, bilj. 16. zadarskome području, Diadora, 22 (2007.), 119-157, 128-130, 33 LUKA JELIĆ (bilj. 29), 69-80. 147-148; (bilj. 1, 2011.), 36-37. 34 ZLATKO GUNJAČA (bilj. 31), 71-73; PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 1, 21 1. visina 22 cm, širina 22 cm, debljina 20-14 cm; 2. visina 2011.), 37. 23 cm, širina 47 (20) cm, dužina 23 (14) cm. MILJENKO 35 LUKA JELIĆ (bilj. 29), 72-74. DOMIJAN – IVO PETRICIOLI – PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 1), 36 LUKA JELIĆ (bilj. 29), 72; PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 1, 2011.), 37. 111; MILJENKO DOMIJAN (bilj. 20), 157-158; PASCALE CHEVALIER (bilj. 20), 59-61; PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 1, 2005.), 37 LUKA JELIĆ (bilj. 29), 72. 87, 132, 161 (bilj. 20, 2007.), 129, 147-148. 38 LUKA JELIĆ (bilj. 29), 74. 22 Dimenzije ulomka: 1. visina 10,5 cm, širina 23,5 cm, debljina 8 39 PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 1, 2005.), 94-95. cm, 2. visina 24,5 cm, širina 22,5 cm, debljina 8 cm. Arheološki 40 Objašnjenje se argumentira promjenom obreda krštenja: muzej u Zadru, inv. br. 1428, 1446. Ulomak prozorske umjesto dotadašnjeg in immersione prelazi se u per aspersione rešetke u obliku skvama donosi i S. Gunjača. Navodi da je upravo na osnovi čega krsni zdenci postaju plići. PASCALE ulomak pronašao Grga Oštrić prigodom jednog sahranjivanja. CHEVALIER, Les baptistères paleochrétiens de la province Visok je 15 cm, širok 13,5 cm, a debeo 7,3 cm. Na stražnjoj romaine de Dalmatie, Diadora, 10 (1988.), 111-163, 144- strani ulomka sačuvane su urezane linije dlijeta. STJEPAN 145; NOEL DUVAL, L’autel paléochrétien: les progrès depuis GUNJAČA (bilj. 1), 28, tab. I, br. 5. le livre de Braun (1924) et les questions à résoudre, Hortus 23 PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 1, 2011.), 37. artium medievalium, 11 (2005.), 7-18, 10. 24 Arheološki muzej u Zadru, inv. br. 1414, 1433, 1434, 1435. 41 Lujo Marun donosi i podatke o grobu koji se nalazio u ANA PIKUNIĆ, Ulje u posveti ulaza u svetište, Histria antiqua, istočnom brodu bazilike, kako kaže: „... ispod tla istog broda. 15(2007.), 407-414, 410-412. Grob je prost ozidan od snešenih komada sedre od svoda 25 Rimski granični kamen raspilan je u dijelove vrata koja su bazilike. Imao je obične proste poklopnice, orientiran glavom možda bila u funkciji portala neke prostorije na mlađem sloju u iztok”. LUJO MARUN, Starinarski dnevnici (ur. M. Petrinec crkve Sv. Martina u Pridragi. Tercijarno su, kao dovratnici, = katalozi i monografije), Split, 1998., 179, 194. Taj grob očito ugrađeni u nova vrata na začelju Stare škole u Novigradu. je nastao nakon napuštanja svetišta. Tijekom radova preuređenja zgrade nanovo je demontiran i 42 Dimenzije ulomka: visina oko 29 cm, širina abaka 46 cm, pohranjen u njenu prizemlju. Radove je vodio Konzervatorski širina stupa 31 cm. Arheološki muzej u Splitu (dalje AMSt, zavod iz Zadra. Dimenzije ulomaka: 1. nadvratnik: dužina Jelićev arhiv, kutija IX / 1-2, dio pod Bilice; LUKA JELIĆ (bilj. 185 cm, visina 27 cm, širina 27 cm, 2. dovratnik: dužina 184 29), 69-80.

43 Dimenzije ulomka: visina 33 cm, širina baze 46 cm, širina 47 Napravljeno na jedinom dokumentu koji nam svjedoči stupa 36 cm. Drugi ulomak je iste širine, a visina iznosi 34 postojanje ovih ulomaka – na fotografiji iz Jelićeva arhiva. cm. AMSt, Jelićev arhiv, kutija IX / 1-2, dio pod Bilice; LUKA 48 AMSt, kutija IX / 1-2, dio pod BILICE. JELIĆ (bilj. 29), 72-73. 49 LUKA JELIĆ (bilj. 29), 75. 44 Dimenzije ulomka: širina: 68,5 cm, debljina: 9 cm, visina 93 50 Dimenzije ulomka: visina o. 33 cm, širina 20 cm cm, depo Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, inv. br. 2594. AMSt, Jelićev arhiv, kutija IX / 1-2, dio pod 51 Dimenzije ulomka: visina 15 cm, širina 23 cm, dužina 55 cm. Bilice. Zahvaljujem kolegi Tonči Buriću na proslijeđenim 52 LUJO MARUN (bilj. 41), 231. informacijama o dimenzijama ulomka; LUKA JELIĆ (bilj. 53 LUJO MARUN (bilj. 41), 179. 29), 69-80; ĆIRIL METOD IVEKOVIĆ (bilj. 30), 20, sl. 8. i 9; 54 ĆIRIL METOD IVEKOVIĆ, Die Entwickelung der VIKTOR NOVAK, Monogram MISERERE CHRISTE, Šišićev Mittelalterlichen Baukunst in Dalmatien, Wien, 1910., 17. zbornik, Zagreb, 1929., 517-530; STJEPAN GUNJAČA (bilj. 55 RAFAELLA OLIVIERI FARIOLI (bilj. 14), 212. 1), 23; ZLATKO GUNJAČA, O kontinuitetu naseljavanja na području Šibenika, Šibenik-spomen zbornik, Šibenik, 1976., 44; 56 S obzirom na poveću bibliografiju dvojnog kompleksa u Srimi (bilj. 31), 69-70; BRANKA MIGOTTI (bilj. 15), 299; ZLATKO navodim samo: DRAŽEN MARŠIĆ (bilj. 15), 122. GUNJAČA, Bilice, Hrvatska likovna enciklopedija, Zagreb, 57 PASCALE CHEVALIER (bilj. 40), 982; ZLATKO GUNJAČA, 1996., 92; LUJO MARUN (bilj. 41), 180; ŽELJKO RAPANIĆ, Srima – kompleks kasnoantičke sakralne arhitekture, Katalog Od grčkih kolonista do franačkih misionara. Povijesno izložbe Muzeja grada Šibenika, Šibenik, 1985.; DRAŽEN kulturna slika hrvatskoga prostora, Hrvati i Karolinzi, Split, MARŠIĆ (bilj. 15), 135-139. 2000., 49, sl. 19; ANTE UGLEŠIĆ, Ranokršćanska arhitektura 58 PAVUŠA VEŽIĆ, Crkva Sv. Ivana ispred Grada u Zadru, na području današnje šibenske biskupije, Drniš – Zadar, Diadora, 18-19 (1996.-97.), 281; (bilj. 1, 2005.), 172; (bilj. 20), 2006., 37, sl. 28; PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 20), 134; ŽELJKO 134, 151, sl. 33; DRAŽEN MARŠIĆ (bilj. 15), 114-115. KRNČEVIĆ, Ranokršćansko i starohrvatsko razdoblje, 59 NIKOLA JAKŠIĆ, Arheološka istraživanja razorene crkvice Sv. Arheološki tragovi kultova i religija na šibenskom području, Martina u Lepurima kod Benkovca, Starohrvatska prosvjeta, 27 Muzej grada Šibenika, 2008., 96. (2000.), 189-200; Benkovac i okolica u srednjem vijeku, MHAS 45 LUKA JELIĆ (bilj. 29), 73. – Kulturno-povijesni vodič, 15, Split, 2000., 17, PAVUŠA 46 AMSt, Jelićev arhiv, kutija IX / 1-2, dio pod Bilice; LUKA VEŽIĆ (bilj. 1, 2005.), 98-101. JELIĆ (bilj. 29), 69-80; LUJO MARUN (bilj. 41), 179. 60 STJEPAN GUNJAČA (bilj. 1), 25.

Ana Mišković: Liturgijska oprema i arhitektonska plastika iz trikonhosa... Ars Adriatica 5/2015. (7-20)

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

Slični članci

1-10 od 12

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.