Preskoči na sadržaj
Revue d’histoire de l’art adriatique Traži

Sa sjećanjem na Miljenka Domijana

DOI 10.15291/ars.4986

Preuzmi PDF

Svezak 15 (2025)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec

Nedavno je u Zadru umro konzervator Miljenko Domijan (1946. – 2025.). Rodio se u Rabu, a veliki dio života proveo u Zadru. Tu je studirao na Filozofskom fakultetu te diplomirao 1972. godine. Zaposlio se tada u Zavodu za zaštitu spomenika kulture. Godine 1977. postao je i ravnateljem te ustanove te potom dva desetljeća upravljao službom zaštite povijesnih spomenika na zadarskom području. Istaknuo se kao dobar suradnik s kolegama u uredu, kao i onima iz različitih stručnih ustanova, a ujedno i s predstavnicima političkih i crkvenih vlasti. Bio je vrstan organizator zaštitnih zahvata, po čemu je zapažen u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske te imenovan za glavnog konzervatora. Stoga se radom i životom preselio u Zagreb. Na novoj dužnosti osobito važni bijahu njegovi napori uloženi u organiziranje popravka i obnova ratom oštećenih i razorenih spomenika u Dalmaciji i Slavoniji. Vrlo dobro je surađivao i sa stručnjacima iz inozemstva, onima s područja čuvanja i obnove kulturne baštine. Uz posao konzervatora povremeno se bavio također muzealskim i pedagoškim radom, a objavljivao je znanstvene i stručne radove. Važan doprinos kulturnoj javnosti dao je izložbama svojih dokumentarnih i umjetničkih fotografija. Za svoj rad stekao je niz domaćih i stranih priznanja.

Miljenko Domijan, zaštita, spomenik, baština, konzervator, Zadar

ta, a potom i nagradu NIŠRO Oslobođenje iz Sarajeva za sveukupnu konzervatorsku djelatnost Zavoda. Potonja nagrada imala je značenje saveznog priznanja za očuva- nje kulturnohistorijske baštine na tlu Jugoslavije. Svojom strukom Miljenko Domijan je radio i na otoku Rabu, svojemu užem za- vičaju. Tu je u gradu Rabu proveo složene zahvate na obnovi katedrale Sv. Marije Velike kao i na postavljanju riznice u njoj; zatim konzervaciju ostataka samostana Sv. Ivana Evanđelista s očuvanim zvonikom te obrušenom apsidom i zidovima crkve; k tomu zahvate na ostalim zvonicima i crkvama grada; obnovu crkve Sv. Kristofora s postavom lapidarija u njoj; ali i na crkvama izvan grada, posebno one u benedik- tinskom samostanu Sv. Petra u Supetarskoj Dragi. Spomenike grada i otoka Raba obradio je u knjizi Rab – Grad umjetnosti.

Međutim, kao glavni konzervator pri Ministarstvu bio je i savjetnikom za važne konzervatorske zahvate nakon ratnih razaranja širom Hrvatske. Time je dva desetlje- ća vodio stručno povjerenstvo za obnovu dubrovačkih spomenika; predsjedavao je i komisijom za obnovu oštećenja na kupoli katedrale u Šibeniku; sudjelovao je u radu ustanova koje su se brinule o konzervatorskim poslovima na području ratom razara- nog Podunavlja, njegove baštine, osobito graditeljskog nasljeđa u Iloku i Vukovaru. U razdoblju od 1997. do 2020. godine Miljenko Domijan je za stručnost i zalaga- nja dobio niz priznanja, čak petnaest domaćih i stranih nagrada za ukupne radove u organiziranju struke pri čuvanju i održavanju kulturnohistorijske građe u nas, pri- znanja stečena za zasluge koje je iskazivao prema čuvanju povijesnih spomenika te održavanju života u njima i s njima. Uz sve spomenuto navodim i napore koje je uložio u muzeološki dobro postavlja- ne riznice: riznicu uz bivšu katedralu Sv. Asela u Ninu, riznicu u katedrali Sv. Marije Velike u Rabu, riznicu uz pravoslavnu crkvu Sv. Nikole u Zadru i riznicu u sklopu Manastira u Krupi. Surađivao je također na postavljanju važnih prigodnih izložbi: Sjaj zadarskih riznica u Zagrebu, Hrvati – vjera, kultura i umjetnost u Vatikanu, te u Francuskoj: izložba o kraljevskoj porodici Anžuvinaca, izložba o hrvatskoj renesansi, izložba o srednjovjekovnoj kulturnoj baštini u Hrvatskoj, izložba o brončanom kipu Apoksiomena, skulpturi za koju je ujedno bio glavni koordinator pri restauratorskim radovima, a uz to i stalnoj muzejskoj postavi tog kipa u Malom Lošinju. Navedene djelatnosti Miljenko Domijan je pratio uz ostalo i sa svojim fotozapi- sima, osobito zavičajnih krajolika te stranih gradova i pejzaža. Zasebne takve teme obradio je s devet samostalnih izložbi fotografija koje su sabrane i u zasebnoj knjizi: Od oka k srcu. Posebno su zanimljive njegove „fotoskitnje” po Armeniji, temi koju je široko obradio u vrijednoj knjizi: Armenia sacra. Valja spomenuti i pedagoški rad Miljenka Domijana. Naime, povremeno je su- rađivao također s ustanovama visokog školstva u nas, na poslijediplomskim i di- plomskim studijima u Zagrebu, Splitu i Zadru. U Zadru je predavao Osnove estetske kulture i Povijest nacionalne umjetnosti na Višoj turističkoj školi, te na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Zaštitu spomenika kulture.

bibliografija Knjige: 1983. Riznica župne crkve u Ninu, Stalna izložba crkvene umjetnosti Zadar, Zadar. 2001. Rab – Grad umjetnosti, Barbat, Zagreb. 2002. Croazia – coste e isole, Giunti, Firenze. 2004. Rab u srednjem vijeku, MHAS, vodič br. 21, Split. 2005. Katedrala Sv. Marije Velike u Rabu, MHAS, vodič br. 23, Split. 2005. La cattedrale di Santa Maria Maggiore di Arbe, MHAS, vodič br. 24, Split. 2020. Od oka k srcu – Biljezi sjećanja, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb. (Knjiga je zbirka fotografija s devet izložbi i priloženih eseja desetorice autora koji su svojim štivom popratili kataloge Miljenkovih „fotozapisa”: 1) Bukovačka priča – fotozapis iz 1974. godine; 2) Anima et Corpus – Fotoskitnje; 3) Terra Toscana; 4) Mare morlacco – more pod Velebitom; 5) Kraške ljepotice zadarskog kraja; 6) Pariški zapisi i flanerije; 7) Lubenice za dušu; 8) Anima sacra – armenska sakralna arhitektura od 7. do 15. stoljeća; 9) Dvije obale). 2021. Armenia sacra – hodočašće sakralnoj arhitekturi, ArTresor, Zagreb.

Članci u knjigama, časopisima i katalozima izložbi: 1976. Ksenija Radulić, Miljenko Domijan, Zaštita spomenika kulture u Zadru 1954. – 1974., Zadarska revija, 2-3. 1983. Crkva Sv. Andrije na Vrgadi nakon posljednjih istraživačkih i konzervator- skih radova, Starohrvatska prosvjeta, III/13. 1983. Predgovor, u: Tomislav Marasović, Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb-Split. 1985. Orden rada sa zlatnim vijencem Vladi Ukrainčiku, Godišnjak zaštite spomeni- ka kulture Hrvatske, 10-11 (1984. – 1985.) 1989. Baština kao zalog za budućnost baštinika, Čovjek i prostor, 5. 1990. Zaštita sakralne baštine zadarskog kraja, u: Miljenko Domijan, Ivo Petricioli, Pavuša Vežić, Sjaj zadarskih riznica – Sakralna umjetnost na području Zadar- ske nadbiskupije, Zagreb. 1992. Ostaci utvrde Sv. Damjana u Barbatu na otoku Rabu, Diadora, 14. 1993. Zadar – rat i obnova vječiti usud, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 17. 1996. Rab, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Zagreb. 1996. Razaranje sakralne baštine u zadarskom zaleđu, Obavijesti Hrvatskog arheo- loškog društva, 28/1. 1999. Obnova graditeljske baštine na području djelovanja Konzervatorskog odjela u Zadru, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 24-25 (1998. – 1999.) 2004. Divan je otok; Otok i jedan grad; Veliki povratak sveca, sve u: Otok Rab, Biseri Jadrana – Edicija za kulturu putovanja, (ur. Mario Bošnjak), Fabra, Zagreb. 2004. Dobra i zla kob; Lauda najboljem u baštini; Moći sveca i moć majstorske ruke, sve u: Zadar, Biseri Jadrana – Edicija za kulturu putovanja, (ur. Miljen- ko Majnarić), Fabra, Zagreb. 2005. Predgovor, u: World heritage sites in Croatia, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb. 2006. Franjevački samostan u Karinu 1993. – 2006., (katalog izložbe), Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split. 2006. Hrvatski Apoksiomen / The Croatian Apoxyomenos, (katalog izložbe), Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb. 2006. T. G. Jackson četvrti put u Hrvatskoj / T. G. Jackson fourth time in Croatia, u: Sir T. G. Jackson: Hrvatski motivi na crtežima i akvarelima 1882. – 1885. / Croatian motives in drawings and watercolours 1882 – 1885, (katalog izložbe), Dubrovački muzeji, Dubrovnik. 2008. Hrvatski Apoksiomen / The Croatian Apoxyomenos, (katalog izložbe), Mini- starstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb. 2009. Predgovor, u: World heritage sites in Croatia, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb. 2011. Vita nuova per il tempio di Augusto – il Museo archeologico di Narona, u: Restituire la memoria – Atti del convegno internazionale, Aosta, 4 e 5 giugno 2010, Giunti, Firenze.

2020. Baština kao poticaj, u: Jerko Rošin – arhitektonski tragovi, Naklada Bošković, Split. 2023. Popeh se u San Leo... / Vasi in S. Leo..., (katalog izložbe), Pučko otvoreno uči- lište Rab, Rab.

Odličja: 1997. Pasquale Rotondi, nagrada Republike Italije za čuvanje baštine u ratnim prili- kama 2004. Godišnja nagrada Vicko Andrić, nagrada Ministarstva kulture Republike Hr- vatske 2005. Skupna nagrada Vicko Andrić, nagrada Ministarstva kulture Republike Hrvat- ske za rad na projektu zaštite antičkoga brončanog kipa Apoksiomena 2006. Europa nostra, nagrada Europske unije za obnovu katedrale u Rabu 2007. Europa nostra, skupna nagrada za restauraciju brončanog kipa Apoksiomena 2009. Nagrada grada Dubrovnika za dugogodišnji rad na čuvanju dubrovačke kul- turne baštine 2011. Nagrada za životno djelo Zadarske županije 2011. Godišnja nagrada HAZU za očuvanje hrvatske kulturne baštine 2013. Nagrada Vicko Andrić za životno djelo za očuvanje kulturne baštine Hrvatske 2016. Orden Danice s likom Marka Marulića 2016. Red kneza Branimira s ogrlicom 2016. Orden Svetog Save drugog reda, nagrada Svetog sinoda Srpske pravoslavne Crkve 2017. Svetozar Pribičević, nagrada Srpskoga narodnog vijeća u Hrvatskoj za unapre- đenje hrvatsko-srpskih odnosa 2017. Nagrada grada Zadra za životno djelo 2020. Nagrada za životno djelo grada Obrovca

Djelo je objavljeno pod uvjetima Creative Commons Autorstvo 4.0 Međunarodne licence (CC BY 4.0), koja omogućava korisnicima umnažanje, redistribuiranje, mijenjanje i prerađivanje materijala u bilo koju svrhu, pa i komercijalnu, uz uvjet ispravnog navođenja autorstva i izvora: https:// creativecommons.org/licenses/by/4.0/.

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

1 2 > >> 

Slični članci

1-10 od 51

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.