Uvod
Na prvi dojam, Benzonijeva se kuća čini kao skromno zdanje (sl. 2, 3), lišeno nekadašnjih ukrasa i „utonulo” na- U gusto izgrađenom urbanom tkivu riječkog Sta- knadnim povisivanjem razine ulice. Ipak, sagledavanjem rog grada smjestila se, na današnjoj adresi Grivica 6, njezina prostornog rasporeda, unutrašnjeg uređenja, kao na trgu ispred crkve Sv. Vida, velika kuća koja je ne- i reprezentativnosti koju je dobila preoblikovanjem pro- kad pripadala plemićkoj obitelji Benzoni. Kuća dosad čelja krajem 18. stoljeća, nećemo pogriješiti nazovemo li nije bila predmetom detaljnijeg istraživanja premda se ju palačom. U kontekstu stambene arhitekture Rijeke tog u više navrata ističe njezin povijesni značaj. O kući je vremena, ona to doista i jest. najranije pisao Giovanni Kobler još daleke 1896. godi- ne, spominjući je kao kuću biskupa Benzonija, koju je podigao riječki arhitekt Antonio de Verneda.1 Radmila Biskup Giovanni Antonio Benzoni (1693. – 1745.) Matejčić u svojim razmatranjima barokne arhitekture u Rijeci i Primorju daje povijesnu i umjetničku valori- Obitelj Benzoni došla je u Rijeku oko 1650. godine, zaciju kuće, osobito ističući njezine urbanističke kvali- kada su ondje doselili braća trgovci iz Cremone, Giovanni tete.2 Kuća je, naime, položena uz zapadnu stranu trga Battista i Vincenzo. S vremenom su stekli građanstvo, a (sl. 1) i projektirana tako da otvara širu vizuru prema bili su i prilično imućni. Pripadnici te obitelji, koja je 1720. rotondi Sv. Vida, te ujedno formira ugao prema ulici dobila i plemićki naslov, bili su vrlo ugledni i aktivni u jav- Pod kaštelom, što njezinu izgradnju čini važnom i za nim i crkvenim krugovima. Mlađi sin Giovannija Battiste, urbanizam riječkog Starog grada. Felice, rođen 1662., bio je inspektor državnih pomorskih
Petar Puhmajer – Krasanka Majer Jurišić: Palača Benzoni – primjer... Ars Adriatica 6/2016. (185-198)
dobara u Primorju, a istaknuo se i u ratu za španjolsko nasljeđe. Bio je oženjen Orsolom de Marotti, i s njom je imao četiri sina, od kojih je najstariji Giovanni Antonio, koji će postati modruško-senjskim biskupom. Upravo je on bio naručiteljem palače na riječkoj Grivici.3 Giovanni Antonio Benzoni (1693. – 1745.) bio je kanonik u crkvi Uznesenja BDM u Rijeci, potom sudac crkvenog sudišta i glavni vikar Pićanske biskupije, mo- druški arhiđakon, carski savjetnik u Rimu, a od 1730. biskup Modruško-senjske biskupije.4 U vrijeme svojeg biskupovanja povremeno je stanovao u Senju, no najveći dio vremena provodio je u obiteljskoj kući u Rijeci.5 Važ- no je istaknuti da je Benzoni bio poznat po angažmanu na obnovi i uređenju crkava, vjerskoj i općoj izobrazbi, i, premda je potekao iz plemićke obitelji, bio je vrlo skro- man čovjek. Umro je 3. prosinca 1745. u Rijeci, a sahra- njen je u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.6
Izgradnja palače u prvoj polovini 18. stoljeća
Biskup Benzoni povjerio je, prema Kobleru, projekt 1. Situacijski nacrt s označenim položajem palače na Trgu Grivica, nekad Piazza San Vito, autor: Francesco Placsek, 1885. (izvor: Državni izgradnje svoje kuće pokraj crkve Sv. Vida arhitektu An- arhiv u Rijeci) toniju de Vernedi.7 Antonio de Verneda (1693. – 1774.) Situation plan with the marked position of the palace in Grivica Square, bio je jedan od najznačajnijih graditelja prve polovine formerly called Piazza San Vito. Author: Francesco Placsek, 1885
2. Palača Benzoni: glavno (istočno) pročelje (foto: N. Vasić, 2016.) Benzoni Palace, main (east) façade
3. Palača Benzoni: sjeverno pročelje palače (foto: N. Vasić, 2016.) Benzoni Palace, north façade
5. Glavni portal palače (foto: N. Vasić, 2016.) Benzoni Palace, main portal
4. Podest stubišta u prvom katu (foto: N. Vasić, 2016.) Staircase landing on the first floor
18. stoljeća u Rijeci i Primorju. Kao vojni inženjer, vo- dio je gradnju luke i brodogradilišta u Kraljevici, sudje- lovao u izgradnji riječkih Lazareta, a vodio je obnovu i dogradnju gradske vijećnice te zvonika i crkve Sv. Roka. Oženio se Giovannom Benzoni, biskupovom sestrom, s kojom je od tada stalno živio u Rijeci, u kući koju je sam izgradio na Rovu, danas istočnom dijelu Korza.8 Ako se uzme da je njihov brak sklopljen 1726. godine, te da je biskup Giovanni Antonio umro 1745. godine, kuća na Grivici morala je biti sagrađena u tom razdo- blju od 19 godina. Istraživanjem arhivskih spisa9 zasad 6. Južni podrumski ulaz (foto: N. Vasić, 2016.) nije bilo moguće pronaći preciznije podatke o vremenu Benzoni Palace, entrance to the basement
Petar Puhmajer – Krasanka Majer Jurišić: Palača Benzoni – primjer... Ars Adriatica 6/2016. (185-198)
i okolnostima izgradnje pa se u razmatranju moramo osloniti na sekundarne izvore i stanje građevine in situ. Kobler donosi podatak da je Vernedin projekt obu- hvatio proširenje kuće prema uličici koja vodi na Trg San Michele,10 dakle, prema sjeveru. To znači da su neke strukture već tada postojale, no danas ih ipak nije moguće točno identificirati.11 Naknadna prigradnja sje- vernog dijela palače vidljiva je u činjenici što se njezin zapadni zid nalazi uz sam rub kamenih okvira prozora sjevernog pročelja (sl. 3). Ipak, na glavnom pročelju, na kojemu gotovo da nema žbuke, ne vidi se jasna okomi- ta reška u građi koja bi ukazivala naknadnu prigradnju čitave pete prozorske osi s juga, kao i šeste i sedme na skošenom dijelu pročelja,12 pa stoga možemo zaključiti 7. Rešetke od kovanog željeza na prozorima sjevernog pročelja (foto: da prigradnja svakako nastaje naknadno u odnosu na N. Vasić, 2016.) sjeverni zid palače, ali je istovremena s njenim istočnim Wrought iron grid on the windows of the north façade perimetralnim zidom.
8. Prijedlog rekonstrukcije istočnog pročelja palače (izradili: P. Puhmajer, M. Čalušić) Proposal for the reconstruction of the east façade
9. Prijedlog rekonstrukcije južnog pročelja palače (izradili: P. Puhmajer, M. Čalušić) Proposal for the reconstruction of the south façade
Verneda je formirao glavno, istočno pročelje prema podeste s kojih se ulazi u prostorije, kroz dvoja, sučelice trgu Grivica, što je moralo biti povezano s gradnjom postavljena vrata (sl. 4). Skupine prostorija koje na sva- isusovačke crkve Sv. Vida koja je dovršena netom prije kom katu čine jedan stan, odraz su karakterističnih rje- toga,13 i kojom je definiran sjeverni obod trga i njegova šenja stambenih palača 18. stoljeća, koja će biti značajno glavna vizura. Pročelje palače projektirano je sa skoše- prisutna i u riječkoj arhitekturi tog razdoblja.15 njem na desnoj, sjeveroistočnoj strani, čime se zasigur- O izvornoj funkciji prostorija teško je govoriti. Svaka- no željelo uspostaviti širi pogled prema crkvi te ublažiti ko su se na prvom katu nalazili reprezentativni stambeni skretanje u ulicu Pod kaštelom, u čemu se očituje i Ver- prostori, sobe i saloni okrenuti prema trgu, a na drugom nedin izvrstan osjećaj za urbanizam. Možemo pretpo- katu spavaće sobe i sobe za poslugu.16 U prizemlju se staviti da su prvotna pročelja palače bila jednostavna, s mogla nalaziti kuhinja i servisne prostorije. Ispod kuće nizovima kamenih prozora profiliranih klupčica i ravnih postoji i podrum, vjerojatno izvorno u funkciji skladišta, nadstrešnica, koji su većinom sačuvani do danas, a boga- u koji se ulazi iz bočne ulice Pod voltun. tije je mogao biti urešen glavni portal. Pročelja će, među- tim, biti preoblikovana krajem 18. stoljeća,14 o čemu će biti riječi dalje u tekstu. Obnova palače u doba klasicizma koncem 18. stoljeća Tlocrtni raspored i obilježja unutrašnjosti palače ta- kođer ukazuju na znalački projekt. Prostor je organizi- Palaču je nakon biskupove smrti naslijedio sin nje- ran oko centralno smještenog velikog stubišta. Ono je gova brata, Giulio Benzoni (1732. – 1798.), koji je 1753. dvokrako, konvergentno, a na svakoj etaži ima svođene postao gradskim vijećnikom.17 Prema podacima iz Jo-
Petar Puhmajer – Krasanka Majer Jurišić: Palača Benzoni – primjer... Ars Adriatica 6/2016. (185-198)
zefinskog katastra iz 1785./87.18 on je posjedovao više ta balkona imaju višestruko profilirani okvir i kamenu nekretnina u Rijeci, od kojih se jedna nalazila u blizini trokutastu nadstrešnicu. Nadstrešnice su imali i svi pro- Kaštela, uz „Weeg nach den Kastel”, što je izgledno upra- zori prvog kata, ali od žbuke, što se vidi po njihovima vo palača na Grivici. Poznato je da Giulio 1779. darovao ostatcima (sl. 2), u naizmjeničnom ritmu trokutastih i gradu Rijeci obiteljsku knjižnicu koja je sadržavala 900 segmentnih oblika, upravo kakvima ih prikazuje i nacrt svezaka, a koja se nalazila u obiteljskoj palači.19 iz 1885. godine (sl. 14) i stara fotografija (sl. 15). Sama Krajem 18. stoljeća palača je značajno obnovljena, činjenica da su prozorske nadstrešnice bile od žbuke, a pri čemu je dobila novo oblikovanje pročelja s klasici- natprozornici i drugi okviri od kamena, govori u prilog stičkim elementima koji su i danas njezino glavno obi- tome da su oni naknadno oblikovani na pročelju, jer lježje. Glavni akcent pročelja postao je reprezentativni je ugradnja novih kamenih greda na postojeće, mogla kameni portal s balkonom na prvom katu (sl. 5), a ma- izazvati statičke poremećaje. Kamena trokutasta nad- nji balkon izveden je u istoj osi na drugom katu. Glavni strešnica nad vratima balkona vjerojatno je izvedena portal, povišen na nekoliko stuba, omeđen je dvama to- kada je, prilikom prigradnje balkona, nekadašnji prozor skanskim stupovima, podignutima na visoke postamen- probijen u vrata, pa su projektirani potpuno novi ka- te, koji nose obrate gređa i hodnu ploču balkona. Vra- meni okviri i nadstrešnica. Općenito govoreći, u prilog
10. Shema uređenja palače za smještaj vojske koju je izradila vojna komanda u Rijeci, 1851. (izvor: Državni arhiv u Rijeci) Project of the military command in Rijeka for the installation of army barracks, 1851
11. Plan adaptacije palače Benzoni za vojarnu, autor: Adam Olf, 1851. (izvor: Državni arhiv u Rijeci) Project for installation of army barracks, design by Adam Olf, 1851
12. Plan preuređenja palače nakon iseljenja vojarne, autor: Giuseppe Chierego, 1860. (izvor: Državni arhiv u Rijeci) Project for the reconstruction of the palace after the relocation of the army barracks, design by Giuseppe Chierego, 1860
Petar Puhmajer – Krasanka Majer Jurišić: Palača Benzoni – primjer... Ars Adriatica 6/2016. (185-198)
naknadnoj ugradnji kamenih elemenata u središnjoj pročelje, u vrijeme kada su se ondje nalazili prozori. Na osi ide i činjenica da su oni pomalo stisnuti na skuče- temelju istraživanja, kao i kasnije nastalih nacrta, o koji- noj plohi relativno niskih gornjih etaža, tako da nad- ma će biti riječi dalje u tekstu,21 moguće je rekonstruirati strešnica vrata donjeg balkona gotovo dodiruje hodnu pročelja palače s kraja 18. stoljeća (sl. 8, 9). ploču gornjeg balkona.20 Dodajmo tome da su kameni Oblikovanje portala s balkonom te prozora s naiz- elementi ugrađeni i u južno pročelje, gdje se ističe po- mjenično trokutastim i segmentnim nadstrešnicama, drumski ulaz koji je riješen kao reprezentativan kameni rađeno je posve u duhu kasnobaroknog klasicizma, i portal s bočnim dovratnicima profiliranih baza i kapi- karakteristično za stambene kuće i palača s kraja 18. i tela te polukružnog nadvratnika s istaknutim zaglavnim početka 19. stoljeća u Rijeci. Štoviše, na više pročelja kamenom (sl. 6). nalazimo vrlo slična rješenja, primjerice nadstrešnice U ovoj obnovi, pročelja su dobila iznimno bogato na staroj guvernerovoj palači (1780.), palači Wohinz oblikovane elemente od kovanog željeza, ograde balko- (oko 1783.), Adamić (1785. – 1786.), Vuković (1789. na na prvom i drugom katu, rešetku u luneti glavnog – 1791.) i Bolf (početak 19. st.), dok oblikovanje por- portala te rešetke na prozorima prizemlja, od kojih je tala s balkonom, izuzetno sliči portalima palača Bašić danas sačuvano tek nekoliko na sjevernom pročelju (sl. i Belinić iz oko 1800. godine.22 Ondje su prisutna goto- 7). Rešetke su svakako morale krasiti i glavno, istočno vo identična rješenja tročetvrtinski istaknutih stupova,
13. Plan nadogradnje palače, tlocrti drugog i trećeg kata te potkrovlja, autor: Francesco Placsek, 1885. (izvor: Državni arhiv u Rijeci) Project for an enlargement of the palace with floor plans of the third and fourth stories and the attick, deisgn by Francesco Placsek, 1885
14. Plan nadogradnje palače, glavno pročelje i presjek, autor: Francesco Placsek, 1885. (izvor: Državni arhiv u Rijeci) Project for an enlargement of the palace with the main façade and the cross-section, design by Francesco Placsek, 1885
podignutih na postamente, koji pridržavaju balkon te ria Lodovica i Ana otkupile njegov dio i postale jedine omeđuju portalni otvor s dovratnicima naglašenih ka- nasljednice.23 Nije poznato što se događalo s palačom pitela i profiliranim polukružnim nadvratnikom. Sta- idućih desetljeća. Kobler kaže da je u njoj 1841. uspo- rom guvernerovom palačom, a posebno palačom Wo- stavljeno sirotište, koje se ondje vjerojatno nalazilo do hinz, kojima je započela izgradnja Korza, uspostavljena 1847. kada je za sirotište izgrađena nova zgrada. 24 su paradigmatska rješenja pročelja u riječkoj stambenoj U drugoj polovici 19. stoljeća, palača je u vlasništvu arhitekturi, čije su primjere slijedile brojne kasnije pa- obitelji Kinsele. Godine 1851. Giuseppe Kinsele iznaj- lače i kuće. Stoga današnje oblikovanje pročelja Benzo- mljuje ju gradskom magistratu kako bi se ondje smje- nijeve palače možemo datirati u posljednja dva deset- stila vojska, o čemu je sačuvana arhivska dokumentaci- ljeća 18. stoljeća. U to ju je vrijeme posjedovao Giulio ja.25 Vojne su vlasti izradile projektni program korištenja Benzoni, pa vjerujemo da je upravo on bio obnovitelj prostora i shemu s oznakama na kojoj se vidi planirani palače u klasicističkom stilu. raspored kreveta u vojarni (sl. 10).26 Adaptaciju je vodio gradski inženjer Adam Olf, koji je na nacrtu zabilježio planirano uklanjanje nekih pregradnih zidova i peći (sl. Prenamjene i obnove palače u 19. stoljeću 11),27 a u pratećim dokumentima i skidanje stolarije te njenu pohranu na tavan. Giulio Benzoni bio je oženjen Annom Raffaelis, s Kinselin najamni ugovor produživao se sve do 1860. kojom je imao petero djece. Njegov sin Francesco Sa- godine, kada je magistrat poduzeo radove obnove kako verio, također gradski vijećnik, postao je vlasnikom bi se kuća vratila u „prvobitno stanje”.28 Ova je adaptacija palače 1814. godine, ali su već 1816. njegove sestre Ma- rađena prema planu inženjera Giuseppea Chierega 1860.,
Petar Puhmajer – Krasanka Majer Jurišić: Palača Benzoni – primjer... Ars Adriatica 6/2016. (185-198)
15. Fotografija trga i crkve sv. Vida s kraja 19. st. na kojoj se nazire detalj palače Benzoni s lijeve strane (izvor: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Kulturno-povijesni odjel, Zbirka razglednica) St Vitus’ church and Grivica Square on a 19th-century postcard, with a detail of the Benzoni Palace on the left
a izvedeni su novi podovi, ponovno su izgrađene peći i ma bili su predviđeni manji stanovi (sl. 13), svaki s kuhi- uspostavljena vrata.29 Sačuvan je i nacrt s naznačenim njom, po čemu zaključujemo da su oni bili namijenjeni intervencijama (sl. 12),30 na kojemu se također vidi i pla- iznajmljivanju. Iako do nadogradnje nikad nije došlo, nirano podizanje novih pregradnih zidova, a zanimljiva projekt je važan za poznavanje izgleda pojedinih izvor- je jasna distinkcija tzv. „hladnih” podova plavom bojom, nih detalja građevine. dakle onih koji su izvedeni u kamenu, i „toplih” podova U doba Kinsele bilo je svakako izvedeno preobli- žutom bojom, na kojima su drvene daske ili parketi. Spis kovanje prizemlja, koje je dobilo stiliziranu rustiku u koji se nalazi uz nacrt, neizravno govori da je tom prigo- žbuci33 te, umjesto prozora u prizemlju, još vidljivih na dom rađena i obnova pročelja. Prema uputama vlasnika nacrtu iz 1860., ulaze u dućane. Kod dva ulaza s obje Kinsele, postavljeni su novi žljebovi, a pročelje je oličeno strane glavnog portala, po okvirima se čini da su pr- svjetlosmeđom bojom.31 votni kameni prozori produljeni u vrata, a bilo je pro- Dvadesetak godina kasnije, Kinsele su planirali na šireno i prilazno stubište sa svake strane, kako bi im se kući nadograditi još dva kata, o čemu svjedoči sačuvani moglo pristupiti. Takvu situaciju pokazuju i stare foto- projekt arhitekta Francesca Placseka iz 1885. godine (sl. grafije (sl. 15). Još kasnije, na prijelazu u 20. stoljeće, i 13, 14).32 Projekt se sastoji od tlocrta postojećeg stanja drugi otvori prizemlja na istočnom pročelju, uz dva na drugog kata te dviju planiranih gornjih etaža, točnije južnom, probijeni su u ulaze, te su dobili jednostavne trećeg kata i visokog potkrovlja, kao i planiranog izgleda žbukane okvire s naglašenim zaglavnim kamenovima, novog pročelja i presjeka kroz kuću. Na gornjim etaža- koji su sačuvani do danas.34 U nekom je vremenu došlo
i do povišenja hodne razine trga, pri čemu su dijelom koja je vješto riješena formiranjem skupina prostorija uklonjene i stube ispred glavnog ulaza.35 na svakoj etaži oko središnjeg stubišta, čime je stvoren Dokad su Kinsele posjedovali palaču, nije nam po- udoban stambeni prostor. U obnovi krajem 18. stoljeća, znato. U popisu kuća iz 1889. četiri su vlasnika kuće na u doba Giulija Benzonija, palača dobiva klasicističko Piazza San Vito br. 1: Giacomo, Giuseppe, Maria i Re- oblikovanje pročelja s reprezentativnim portalom, dva- nata.36 Možemo pretpostaviti da je tijekom 20. stoljeća ma balkonima i bogatom opremom od kovanog željeza, došlo do prodaje pojedinih dijelova drugim vlasnicima, što je u osnovi definiralo njezin današnji izgled. a time i adaptacija stanova u unutrašnjosti, kao i pročelja, Projekti iz druge polovice 19. stoljeća, kojima je pa- odnosno njihove daljnje degradacije.37 lača adaptirana, prvo za sirotište, zatim za vojarnu, a kasnije i za najam stanova, govore kako ni Benzonije- va palača nije bila iznimka u općem trendu pretvaranja Zaključak plemićkih rezidencija u građanske stanove ili efemerne javne zgrade. Nadograđivanja kuća i palača u riječkom Sumirajući dosad istraženu povijest palače, temeljem Starom gradu i oko njega, bila su izrazito učestala, s ob- raspoloživih povijesnih izvora koji ukazuju na okolnosti zirom na gustu izgrađenost te nije bilo mogućnosti za izgradnje i obnova u ranijem razdoblju njezina posto- velike urbanističke zahvate. Upravo je sretna okolnost janja, ali i kasnije, u 19. stoljeću, nastojali smo odrediti da jedna takva planirana nadogradnja na Benzonijevoj osnovne faze izgradnje te istaknuti najvrednije prostor- palači nikad nije izvedena, jer se time očuvao njezin ne, oblikovne i stilske elemente, koji se unatoč oronulom izvorni volumen i oblikovanje. Treba ipak reći da su u stanju palače, još uvijek mogu raspoznati. riječkom Starom gradu brojne kuće uništene u vreme- Prvotna izgradnja za biskupa Benzonija, prema nu nakon toga, bombardiranjem u Drugom svjetskom projektu arhitekta Vernede, značila je formiranje da- ratu, a još i više nemarom u drugoj polovici 20. stoljeća našnjeg volumena, vjerojatno s ukorporiranim ranijim pa se Benzonijeva palača danas ističe kao rijetko do- strukturama. Vernedin se projekt odlikuje ne samo iz- bro sačuvan primjer stambene arhitekture 18. stoljeća vrsnim urbanističkim rješenjem uz zapadni obod trga te stoga zaslužuje potpunu stručnu i znanstvenu valori- ispred crkve Sv. Vida, već i unutrašnjom organizacijom zaciju, a u budućnosti i primjerenu obnovu.
Bilješke
1 GIOVANNI KOBLER, Storia della liburnica città di Fiume, vol. 90; GIACINTO LASZY, Fiume tra storia e leggenda – cronache 3, Fiume, 1896., 147, 190. fiumane d’altri tempi, Rijeka, 1998., 17-18; JOSIP BURIĆ, 2 RADMILA MATEJČIĆ, Barok u Istri i Hrvatskom primorju, u: Biskupije Senjska i Modruška u XVIII. stoljeću, Gospić-Zagreb, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982., 420-422; RADMILA MATEJČIĆ, 2002., 9-17; MILE BOGOVIĆ prir., Senjsko-Modruška ili Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1989., 122. Krbavska biskupija, Izvješća biskupa Svetoj Stolici, Zagreb, 3 GIOVANNI KOBLER (bilj. 1), sv. 3, 147. 2003., 72-73. 4 Vincenzo Tomsich, Notizie storiche sulla citta di Fiume 5 Biskupska kuća u Senju bila je trošna i biskupi su nerijetko cronologicamente svolte, Fiume, 1886., 183-185; GIOVANNI izbjegavali ondje boraviti. Sam Benzoni piše da tamo nije imao KOBLER (bilj. 1), sv. 3, 147, MILE BOGOVIĆ, Senjska ni zgodnog mjesta za šetnju ni uvjeta za potrebni odmor. U katedrala u biskupskim izvješćima za Rim i u postupcima za Senju je boravio u korizmeno doba i na najveće blagdane. JOSIP biskupska imenovanja, Senjski zbornik, 22 (1995.), 81-94, 89- BURIĆ (bilj. 4), 15; MILE BOGOVIĆ (bilj. 4, 2003), 176.
Petar Puhmajer – Krasanka Majer Jurišić: Palača Benzoni – primjer... Ars Adriatica 6/2016. (185-198)
6 JOSIP BURIĆ (bilj. 4), 16. Nadgrobnu ploču postavio je 14 Radmila Matejčić držala je da oblikovanje današnjeg glavnog biskupov brat Giovanni Stefano. pročelja potječe iz Vernedina vremena. RADMILA MATEJČIĆ 7 GIOVANNI KOBLER (bilj. 1), sv. 3, 147, 190. Vidi i: (bilj. 2, 1982.), 422. Radmila Matejčić, Monolog na trgu Grivici: prethodnica 15 PETAR PUHMAJER – KRASANKA MAJER JURIŠIĆ, Repre- i prihvaćanje baroka u Rijeci, Dometi, 5 (1974.), 1-24; zentativna stambena arhitektura Rijeke u drugoj polovici 18. i RADMILA MATEJČIĆ (bilj. 2, 1982.), 420-422; RADMILA početkom 19. stoljeća, u: Klasicizam u Hrvatskoj. Zbornik ra- MATEJČIĆ (bilj. 2, 1989.), 122; GIACINTO LASZY (bilj. dova sa znanstvenog skupa, Institut za povijest umjetnosti (ur. 4), 17-18. Kod Koblera nalazimo i podatak da je neku kuću Irena Kraševac), Zagreb, 2016., 127-146. nasuprot Sv. Vida izgradio Giuseppe Minoli (1670. – 1768.), 16 Mjestimično je sačuvana stara stolarija vrata i oplata vratnih no za tu kuću navodi i da ju je kasnije, 1806. posjedovao niša, međutim, može se općenito pretpostaviti da je kuća bila trgovac Vincenzo Thiepolo, a od 1814. Francesco Saverio bogato opremljena. O unutrašnjem uređenju tipične riječke de Benzoni. Obitelji Benzoni i Minoli bile su rodbinski kuće 18. stoljeća piše: RICCARDO GIGANTE, Arredamento di povezane ženidbama s Marottima, no kuća koju je gradio una casa borghese fiumana del Settecento, u: La vedetta d’Italia, Giuseppe, s obzirom na vrijeme njegovog življenja, nije mogla Rijeka, 23. ožujka 1945., 2. Benzonijevima doći kao dio miraza majke biskupa Giovannija 17 GIOVANNI KOBLER (bilj. 1), sv. 3, 148. Uz kuću kod Sv. Vida, Antonija. Zanimljivo je pak da se Orsola, kći Nicolòa Marottija Giulio je od strica u nasljedstvo dobio i vinograd kod crkve S. kod Koblera uopće ne navodi u podacima o obitelji Marotti. Andrea, a imao je i jedan vinograd i kuću „kod Hrasta”. Usp. GIOVANNI KOBLER (bilj. 1), sv. 3, 171. 18 IVAN ERCEG, Jozefinski katastar grada Rijeke i njegove uže 8 GIOVANNI KOBLER (bilj. 1), sv. 3, 190. O Antoniju Vernedi okolice (1785/87), knjiga I., Zagreb, 1998., 68, 126. vidi i: RADMILA MATEJČIĆ (bilj. 2, 1982.), 420-422, 479; 19 HR-DARI-32, kutija 5, Donazione della Sua libreria al Publico di DANILO KLEN ur., Povijest Rijeke, Rijeka, 1988., 154-155; Fiume dall’Assessore Guberniale de Benzoni, 26. listopad 1779. RADMILA MATEJČIĆ (bilj. 2, 1989.), 81, 122, 145, 176, 384 (…)io offrivo in dono a questo Magnifico Publico tutta la mia i 402; MARIJAN BRADANOVIĆ, Riječki lazareti u: Riječka Libreria di non indifferente Valore, ereditata dal mio defunto Zio luka: povijest, izgradnja, promet (ur. Ervin Dubrović), Rijeka, Vescovo di Segna, e dal mio quondam Genitore di Sua Cesarea Reg.a 2001., 89-106; te vezano uz urbanističke zahvate RASTKO Maestà fù Consigliere Comerciale, ed ora altresì stata in appresso SCHWALBA, Barokizacija Rijeke i udio inženjera A. Vernede u aumentata dall’altro mio Zio ExGesuvita fù Procuratore Generale njenoj urbanizaciji, Novi Kamov, 4 (2004.), 93-116. in Roma dell’Assistenza di Germania, qual Libreria amontera 9 Pregledani su dokumenti kojima se služio i Kobler, zapisnici di presente a 900 Volumi incirca;( …) Donacija se spominje i u sjednica gradskog magistrata za razdoblje od 1726. do 1745., knjizi zapisnika sjednica gradskog magistrata (HR-DARI-32, kao i repertorij svih spisa gradskog magistrata. HR-DARI-32, knjiga I-138, str. 423), a navode ju i: GIOVANNI KOBLER (bilj. Knjiga zapisnika za godine 1682. – 1762. i Repertorio degli atti 1), sv. 3, 148; Vincenzo Tomsich (bilj. 4), 184; THEODOR esistenti nella cancelleria della citta di Fiume ab anno 1576 usque DE CANZIANI JAKŠIĆ, Začeci javnog knjižničarstva u Rijeci, ad annum 1777 inclusivo. Također su pregledani i sačuvani u: Temelji moderne Rijeke 1780. – 1830., Gospodarski i društveni notarski spisi iz 18. stoljeća, HR-DARI, PR 43, te oporuke, HR- život, (prir. Ervin Dubrović), Rijeka, 2006., 101-114, 104. DARI-494, PR 8, kutije 360 i 361. 20 U to je vrijeme možda ugrađen i kameni reljef ispod prozora 10 GIOVANNI KOBLER (bilj. 1), sv. 3, 147. u drugoj osi s juga na prvom katu. Reljef ima oblik romba, a 11 Primjerice, na južnom je pročelju vidljiva reška u građi cijelom prikazuje stilizirani muški lik s dugom bradom i kosom, uokviren visinom zida između treće i četvrte prozorske osi s istoka, koja naturalističkim lisnatim ornamentom. Prema stilskim odlikama, govori u prilog korištenju ranijih struktura. Iako te strukture vjerujemo da je riječ o kiparskom radu starijem od 17. stoljeća. izgledno datiraju u vrijeme ranog novog vijeka, moguće je da 21 U Državnom arhivu u Rijeci pronađeno je nekoliko nacrta za su građene na starijim ostacima. Usp. NINO Novak, Izvještaj obnovu palače iz sredine i druge polovice 19. stoljeća, a snimak sa zaštitnih i konzervatorskih istraživanja na lokaciji Trg pod stanja pročelja iz 1967. s izvanredno dobro prikazanim detaljima kaštelom 5 u riječkom Starom gradu, Rijeka, 1995. (izvještaj br. čuva se u Konzervatorskom odjelu u Rijeci. IGOR EMILI i sur., 286, KO Rijeka); NINO NOVAK, La topografia archeologica della Riječki Stari grad. Prijedlog uređenja. Prostorni plan, Građevno- cittavecchia di Fiume, Atti centro di ricerche storiche – Rovigno, projektni zavod, Rijeka, 1967., 59, 62-67. 35 (1995.), 387-421.; JOSIP VIŠNJIĆ, Antička arhitektura, u: 22 PETAR PUHMAJER - KRASANKA MAJER JURIŠIĆ (bilj. 15), Tarsatički principij – kasnoantičko vojno zapovjedništvo (ur. Luka 138-139. Bekić, N. Radić Štivić), Rijeka, 2009., 35-68, 48. 23 GIOVANNI KOBLER (bilj. 1), sv. 3, 148. 12 Treba s oprezom ipak konstatirati da takve reške često izostaju 24 GIOVANNI KOBLER (bilj. 1), sv. 3, 38, 223. u građi zida od lomljenog kamena, upravo zbog nepravilnih oblika kamena i sljubnica, pa njihov izostanak ne znači nužno 25 HR-DARI-32, kut. 479/1, All’Inclito Consiglio Administrativo di da se naknadna prigradnja nije dogodila, već može značiti i da Fiume. La Commisione incaricata dell’inquartieramento militare je prilikom izvođenja razgrađen ugao kuće te formiran pravilan nella Casa fù Benzoni, 10. prosinca 1851. vez s građom novog dijela pročelja. 26 HR-DARI-32, kut. 479/1, dopis vojne komande gradskom 13 Crkva Sv. Vida dovršava se oko 1725. godine. RADMILA magistratu, spisi 3 i 4, 6. kolovoz 1851. MATEJČIĆ (bilj. 2, 1982.), 422, 475. 27 HR-DARI-32, kut. 479/1, spisi 67 i 8, 26. kolovoz 1851.
28 HR-DARI-32, kut. 479/1, dopisi od 15. ožujka 1860. i 26. svibnja (1880.) i kuću u ul. Ive Marinkovića 5 (1887.). HR-DARI-57, 1860. Tehnički ured grada Rijeke, kut. 126, spisi 117/1887., 127/1887. 29 Spominje se ponovna izgradnja peći u sjeverozapadnoj prostoriji 33 Rustika na pročelju vidi se na nekoliko starih fotografija s prizemlja te u prostoriji lijevo (južno) od glavnog ulaza, podove prikazom crkve Sv. Vida. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog koje na svim katovima treba izvesti onakvima kakvi su bili primorja, KPO-ZR 93 i KPO-ZR 1207. prije, vraćanje vrata u prvoj prostoriji desno od glavnog ulaza. 34 Takvo se oblikovanje prizemlja, s rustikom i ravnim nadstreš- Navodi se također vraćanje ormara u niše prozora na sjevernom nicama sa zaglavnim kamenovima, nalazilo i u prizemlju palače zidu u prvom i drugom katu. HR-DARI-32, kut. 479/1, Calcolo Adamić (Fiumara 13), koje je oblikovao gore spomenuti arhitekt della spesa per i lavori da eseguirsi onde rimettere la casa del Sig. Chierego prilikom nadogradnje palače za gimnaziju. Usp. Giuseppe Kinsele allo stato primitivo quando venne affittata per PETAR PUHMAJER – KRASANKA MAJER JURIŠIĆ (bilj. 15), uso di caserma, 15. ožujak 1860. 137, 146. Fotografija palače Adamić nakon nadogradnje čuva se 30 HR-DARI-32, Izdvojeni nacrti, kut. 477/1-488(2), br. 914/860, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, Zbirka *Piano dimonstrante i lavori interni da eseguirsi nella casa del razglednica, KPO-ZR 217. Sig. Kinsele al N. 155. 35 Dodajmo još tome i podatak da se prizemlje susjedne kuće, 31 Avendo il devoto sottoscritto da fare alcuni lavori interni nella čije je glavno pročelje okrenuto na ulicu Pod kaštelom, nalazi propria casa sita presso S. Vito al No. 155 e fin’ora serviente ad u razini prvog kata palače Benzoni. Prema nekim podacima ta uso di Caserma (…) il premesso di mettere la gorna al tetto e visina odgovara antičkim strukturama utvrđenim u tom dijelu dare una tinta caffé chiaro alla facciata, il che servirà pure di riječkog Starog grada. JOSIP VIŠNJIĆ (bilj. 11), 48. ornamento in quel punto della città tanto frequentato da citadini e dai forestieri che vanni a visitare la chiesa di S. Vito. HR- 36 HR-DARI-341, Zemljišno-knjižni ured grada Rijeke, Fiume DARI-32, Izdvojeni nacrti, kutija 478/3, br. 914/860, pismo Város. Hàzszàm Jegyzèk / Fiume Cittá. Elenco dei numeri di casa Giuseppea Kinsele gradskom magistratu od 7. travnja 1860. 1889. Compilato da Edoardo Suara geometra, 64. 32 HR-DARI-57, Tehnički ured grada Rijeke, kut. 122, spis 37 Najradikalniji je zahvat izgradnja tavanskog stana nad južnim 25/2/1885. Isti arhitekt projektirao je kuću na adresi Školjić 2 dijelom kuće s uzdignutim volumenom krovišta.
Petar Puhmajer – Krasanka Majer Jurišić: Palača Benzoni – primjer... Ars Adriatica 6/2016. (185-198)