##plugins.themes.oapBasic.skip##
Internationale Zeitschrift für vergleichende Studien zur Geschichte der bildenden Künste, der sakralen und profanen Architektur, der städtebaulichen Entwicklung sowie der materiellen und immateriellen Kulturerbe-Überlieferung entlang der östlichen und westlichen Küsten des Adriatischen Meeres unter besonderer Berücksichtigung dalmatinischer, istrischer und venezianischer Verflechtungen vom frühen Mittelalter bis in die Gegenwart Suchen

Hvarski Arsenal u kontekstu ostalih mletačkih arsenala

DOI 10.15291/ars.446

##plugins.themes.oapBasic.downloadPdf##

Bd. 2 (2012)

##plugins.themes.oapBasic.openAccess##

##plugins.themes.oapBasic.articleMetrics##

  • 3 412 ##plugins.themes.oapBasic.abstractViews##
  • 1 248 ##plugins.themes.oapBasic.pdfDownloads##
  • 12 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsPerDay##
  • 164 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsThisMonth##
  • Andrej Žmegač Institut za povijest umjetnosti, Zagreb nepostojeci149@gmail.com ##plugins.themes.oapBasic.correspondingAuthor##
U radu je riječ o zgradi hvarskog Arsenala s obzirom na istovrsne zgrade Mletačke Republike. Autor iznosi podatke o ostalim arsenalima, onim najvećima kao i onim skromnijima, što se tiče brojnosti njihovih hala i zadaća koje su imali. Na temelju takva kontekstualiziranja  ocrtava se povijesni značaj hvarskog Arsenala. Upućuje se na neke specifičnosti, poput reprezentativnog vanjskog oblikovanja. Podjednako se naglašava i istaknut središnji položaj zgrade i neuobičajeno dograđivanje kata nad arsenalskom halom.
arsenal, galija, kazalište, Mletačka Republika, Kreta, Hvar
##plugins.themes.oapBasic.sections##
  1. Abstract
  2. Bilješke
  3. Literatura
  4. Literaturhinweise

Emil Hilje 97 Matrikula bratovštine Gospe od Umiljenja i Sv. Ivana Krstitelja u Znanstvenoj knjižnici u Zadru Mariegola (Statute) of the Confraternity of Our Lady of Tenderness and St John the Baptist in the Research Library at Zadar Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Nikola Jakšić 109 Raspeće-relikvijar kod Male braće u Dubrovniku La croce reliquiario del convento francescano di Ragusa Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Nikola Jakšić 119 Iluminirani psaltir 15. stoljeća zadarskih franjevaca An Illuminated Fifteenth Century Psalter of Zadar Franciscans Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Marijan Bradanović 139 Razvitak naselja na kvarnerskim otocima - primjer Dobrinja The Development of Settlements on the Northern Adriatic Islands - the Example of Dobrinj Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Andrej Žmegač 157 Hvarski Arsenal u kontekstu ostalih mletačkih arsenala The Arsenal at Hvar in the Context of Other Venetian Arsenals Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Gordana Sobota Matejčić 167 Krčki kipovi majstora iz Campsine radionice Statues from Krk by a Master from Campsa’s Workshop Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Igor Fisković 177 Lopudski oltari Miha Pracata Two Polychrome Wood-Carved Altars from the Island of Lopud Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Bojan Goja 203 Oltar Sv. Jeronima u crkvi Sv. Šime u Zadru i radionica Bettamelli The Altar of St Jerome in the Church of St Simeon at Zadar and the Bettamelli Workshop Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Radoslav Tomić 217 Slikar Filippo Naldi (II) Painter Filippo Naldi (II) Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Vinko Srhoj 225 Između originalnosti i epigonstva - slučaj Šime Dujmovića, kipara u Meštrovićevoj sjeni Between Originality and Imitation - the Case of Šime Dujmović, a Sculptor in the Shadow of Meštrović Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Dragana Modrić 241 Prilog poznavanju rane faze u kiparstvu Stipe Sikirice Contribution to Knowledge of the Early Phase of Stipe Sikirica’s Work Stručni rad - Professional paper

Suzana Valenta 249 Neobrađene fotografije Ive Petriciolija iz ostavštine Zbirke Petricioli Ivo Petricioli’s Unpublished Photographs from the Petricioli Collection Stručni rad - Professional paper

Ivica Župan 257 Majstor mirenja, spajanja i kombiniranja suprotnosti The Master of Conciliation, Fusion and the Combination of Contrasts Stručni rad - Professional paper

Nataša Lah 269 Medijacijska funkcija umjetničke kritike između povijesti i suvremenosti Mediatory Function of Art Criticism Between History and Contemporaneity Izvorni znanstveni rad - Original scientific paper

Osvrti i prikazi Comments and Reviews Pavuša Vežić 283 Eitelbergerovo obilaženje i promatranje Dalmacije Prikaz knjige - Review

Ana Mišković 288 Svjedočanstva o kršćanstvu u Omišlju Prikaz knjige - Review

Andrej Žmegač Hvarski Arsenal u kontekstu ostalih mletačkih arsenala Andrej Žmegač Izvorni znanstveni rad Institut za povijest umjetnosti Original scientific paper Ulica grada Vukovara 68 Primljen / Received: 20. 9. 2011. HR - 10 000 Zagreb Prihvaćen / Accepted: 15. 3. 2012. UDK: 725(497.5 Hvar):725(450 Venecija)]”12/16”

U radu je riječ o zgradi hvarskog Arsenala s obzirom na istovrsne zgrade Mletačke Republike. Autor iznosi podatke o ostalim arsenalima, onim najvećima kao i onim skromnijima, što se tiče brojnosti njihovih hala i zadaća koje su imali. Na temelju takva kontekstualiziranja ocrtava se povijesni značaj hvarskog Arsenala. Upućuje se na neke specifičnosti, poput reprezentativnog vanjskog oblikovanja. Podjednako se naglašava i istaknut središnji položaj zgrade i neuobičajeno dograđivanje kata nad arsenalskom halom.

1. Hvar, Arsenal Hvar, Arsenal

javnoga korištenja.12 Prostor prizemne hale služio je dakako izvlačenju broda na suho i potom njegovu održavanju. Vrijedi skrenuti pozornost na poznate crteže Giuseppea Santinija iz 1668. godine, koji tvore najtočnije starije prikaze Hvara. Pritom je za Arsenal osobito zanimljiv onaj što ga prikazuje sa zapada, jer mu je vidljivo pročelje: čini se da je - nespretno - naznačen velik otvor u prizemlju, ali u zatvorenu stanju. Takav je zasigurno bio uobičajeni izgled Arsenala, iako je moguće da je otvor bio i zazidan - odgovarajuća praksa poznata je na primjeru dubrovačkog arsenala.13 U doba Santinijeva djelovanja u Dalmaciji još traje Kandijski rat, što je moglo potaknuti eventualno zazidavanje otvora. 2. G. Santini, prikaz Hvara, 1668., detalj (izvor: Muzej grada Splita) No, s obzirom na izraženu vjerodostojnost njegovih G. Santini, view of Hvar, 1668, detail crteža, iznenađuje kako nije ubilježena nikakva rampa pred Arsenalom, kojom je bilo moguće brod izvlačiti doba vrhovništva ugarske države nad Hvarom, potječe na suho. Ona je nesumnjivo morala postojati, barem u zapis da su s Hvara traženi majstori vični gradnji galija razdobljima kada je hala korištena na taj način. i manjih brodova, kalafati i maranguni,10 što nesumnjivo Arsenal 16. stoljeća, kojemu konstrukcija i stanje pokazuje da ih je ondje bilo; ti su majstori, doduše, bili krovišta nisu dovoljno jasni, Semitecolovim zahvatom potrebni za održavanje lađa, pa i hvarske galije, a ne dobio je kamene lukove kako bi na njima mogao biti nužno za njihovu izgradnju. izgrađen kat. Riječ je o malogdje zastupljenoj konstrukciji Inicijativom hvarskoga kneza Pietra Semitecola upravo stoga što arsenali uglavnom nisu bili zgrade uređen je Arsenal u danas poznatu obliku: u prizemlju je na kat. Postojeći zidovi očigledno su mogli podnijeti zadržana velika hala, a kat je dobio djelomice društvenu bočni potisak lukova, a sa sjeverne strane kao pojačanje namjenu. O tome sam Semitecolo piše „...da je arsenal je služila niža zgrada odnosno fontik. Uz to su lukovi u mogao dobiti jedan vrlo udoban hodnik, koji je od velike svojim završecima temeljeni na tlu, pa i onamo prenose koristi ne samo za mornaricu Vaše Prejasnosti, nego za dio sila. Da je, primjerice, nad halom bio izveden svod, s sve stanovnike ove jurisdikcije...”11 Ta se formulacija iz vanjske bi strane zgrade bilo potrebno načiniti pojačanja, 1612. godine, u kojoj je po svemu sudeći riječ o terasi tj. kontrafore. U arsenalskom graditeljstvu poznajemo kao prilazu kazalištu, tumači kao potvrda njegova četiri načina natkrivanja hale: krovište s odozdo postojanja od samog početka nove zgrade, kao i njegova otvorenom konstrukcijom, potom zabatno završene

3. Iraklio (Kandija), povijesna luka s ostacima arsenala Heraklion (Candia), historic port with the remains of the Arsenal

Andrej Žmegač: Hvarski Arsenal u kontekstu ostalih mletačkih... Ars Adriatica 2/2012. (157-166)

Nizovi arsenalskih hala na Kreti imali su tu pogodnost što su svodovi, podignuti jedan uz drugi, međusobno djelovali kao kontrafori, a takva gradnja u nizu bila je i ekonomičnija.16 Ona je omogućavala i to da hale budu bočno međusobno povezane, pa su to one redovito i bile. Zid što je dijelio hale mogao je biti perforiran velikim arkadnim otvorima, ili je pak razdijelni zid u cijelosti bio dokinut, te zamijenjen nizom nosača (stupova ili stupaca) što su nosili krovnu konstrukciju. Hvarski Arsenal sa svojom jednom halom očigledno nije mogao imati takva rješenja. Kako smo već spomenuli najvažnije mletačke arsenale, navest ćemo podrobnije i njihova obilježja. 4. Iraklio, hala iz sklopa Arsenale Nuovo Dobro je poznato da je najvažniji i najveći središnji Heraklion, hall from the Arsenale Nuovo complex arsenal u Veneciji, s kojim se nijedan drugi niti približno nije mogao mjeriti. S obzirom na funkcioniranje i lukove što podržavaju krovište, zatim nadsvođenje ostvarivanje interesa Venecije na moru, posve je logična uzdužnim bačvastim svodom (s ili bez krovišta povrh kvalifikacija kojom je bio imenovan „srcem mletačke toga) te napokon opisano hvarsko rješenje. Čini se države”.17 Razvijao se i širio od početka 13. do druge kako je na sjeveru Mletačke Republike (Venecija), polovice 15. stoljeća u tri faze (Darsena Vecchia, Nuova, bio uobičajeniji tip s otvorenim krovištem, dok je za Nuovissima), pri čemu se posljednje širenje odvijalo već jug (Kreta) bilo karakteristično nadsvođivanje. Kad je u ozračju nadolazeće turske opasnosti i njihove postupno posrijedi Kreta, ondje je uzdužni bačvasti svod bio toliko sve opasnije flote. Venecijanski arsenal zauzima golemu samorazumljiv, da je postupno postao i sinonimom za površinu i obuhvaća više desetaka hala. Na svome arsenalsku halu u cjelini. Tako se u dokumentima kraja vrhuncu predstavljao je najveće brodogradilište onoga 15. i 16. stoljeća govori o voltima s povremenim očitim doba,18 a galije su izgrađivane svojevrsnim sustavom referiranjem na hale,14 a odgovarajuće je imenovanje „pokretne trake”. U pojedinim je kampanjama, redovito ušlo - pod navodnicima - i u suvremenu literaturu.15 u doba ratne opasnosti, izgrađivan zadivljujuć broj galija,

5. Iraklio, hale iz sklopa Arsenale Nuovissimo Heraklion, halls from the Arsenale Nuovissimo complex

6. Hania (Canea), središnja skupina arsenalskih hala Chania, central group of arsenal halls

kao potkraj 14. stoljeća, u doba rata s Genovom, kada je izvan Venecije u kojemu se proizvodilo i vatreno u dva mjeseca izrađeno 40 galija,19 ili pak više desetaka oružje.25 Takve su važne i posebne zadaće imali kretski galija pred Lepantsku bitku. Venecijanski arsenal u arsenali očito zbog položaja tog velikog otoka - daleko svakom je pogledu bio glavni državni arsenal, i kroz prvo od Venecije, a ujedno u istočnom Sredozemlju, kao je razdoblje takoreći imao monopol na izgradnju galija.20 drugo veliko središte proizvodnje i tehnologije potrebne U nešto kasnije doba, kada su se na moru pojavili Turci, plovidbi. Kako zaključuje Ruthy Gertwagen, Kreta je naloge za izgradnju galija dobivali su i kretski arsenali, bila jedini otok gdje su arsenali imali drukčiju ulogu od u prvom redu onaj kandijski (Kandija, mlet. Candia, običnog čuvanja ratnih brodova.26 grč. Iraklio); jedino bi se za taj arsenal - smatraju neki Trgovački i vojni uspjesi Venecije velikim su dijelom istraživači - moglo reći da je bio nalik venecijanskom.21 počivali na dobro organiziranoj uporabi galija. Ti Utemeljen 1281. godine, sastojao se od nekoliko skupina veliki brodovi odlikovali su se uskim trupom i stoga arsenalskih hala, građenih u nizu: Arsenali Antichi u dnu velikom brzinom, a prednost im je bila što su se, povijesne luke sastojali su se od pet hala, neuobičajeno primivši naoružanje, lako iz trgovačkih pretvarali u nadsvođenih križnim svodovima. Uz njih je kasnije ratne brodove. Galije su obično putovale u konvojima, podignuta skupina od četiri hale, nazvana Arsenali u kojima bi većinu tvorile trgovačke lađe, uz pratnju Vecchi, a potom prema istoku i odvojena skupina od pet naoružanih brodova. Bile su korištene za prijevoz hala prozvana Arsenali Nuovi. Valjda zbog nedostatka dragocjenije robe, poput začina, svile ili oružja, a prostora daljnje su hale izgrađene u produžetku, u osima robe veće zapremnine, kao što je to bilo žito, sol ili postojećih te je ta skupina nazvana Arsenali Nuovissimi; građevni materijali, prevožene su širim i sporijim, u takvim dugim halama sada su mogle stajati po dvije običnim lađama.27 Razumljiva je stoga izuzetna važnost galije jedna ispred druge. Moglo bi se reći da je na kraju organiziranja izgradnje i uporabe galija, najznačajnijih i svoga povijesnog i prostornog razvoja kandijski arsenal najbržih mletačkih brodova. brojao četrnaest hala.22 Kad je posrijedi veliki otvor zapadnog pročelja, valja Drugi veliki kretski arsenal bio je uređen u gradu primijetiti da je on u Hvaru razmjerno nizak, čineći Canei (grč. Hania), u zapadnom dijelu otoka. Tu je gotovo polukrug, s vrlo niskim vertikalnim ravninama arsenal spomenut već 1255., ali Mlečani ga izgrađuju podno luka. U velikim mletačkim arsenalima, poput od 1325. godine. Kao u Veneciji i Kandiji, razvijao se onih kretskih, ti su otvori znatno viši, visokih bočnih uzastopnim dograđivanjem novih hala. Ta je izgradnja stranica, a završavaju, dakako, također polukružnim bila najintenzivnija u 16. stoljeću, da bi u 17. stoljeću lukom. U nedostatku potrebnih podataka teško je arsenal dosegao konačan broj od 22 hale.23 U oba su objasniti zašto je tome tako; u Hvaru je očito zadržan kretska arsenala, kako je bilo rečeno, izgrađivane i stariji luk (današnje visine tjemena 5,7 m), za koji je galije.24 Povrh toga, Kandija je imala jedini arsenal procijenjeno da zadovoljava tekuće i buduće potrebe

Andrej Žmegač: Hvarski Arsenal u kontekstu ostalih mletačkih... Ars Adriatica 2/2012. (157-166)

„mokre” hale, u koje je ulazilo more. Takve su postojale u Veneciji, a u dokumentima se spominje i namjera za njihovim uređivanjem u Coronu i Krfu.31 Otok i grad Krf bio je iznimno važno mletačko uporište te je imao i jedan od znatnijih arsenala. Premda ključnog i strateškog položaja na ulazu u Jadransko more, postao je mletačkim posjedom razmjerno kasno, 1386. godine. Unatoč nekoliko arsenalskih hala, ondje nije bilo brodograđevne djelatnosti, osim kalafatskih i tesarskih zahvata. Arsenal je, suprotno tomu, funkcionirao kao opskrbno čvorište za robu koja se slala dalje u Grčku ili obratno. Radi toga je imao mnoštvo spremišta za barut, oružje, streljivo, žito, vino, 7. Hania, središnja skupina hala sol, mlinove, peći za dvopek itd.32 Nakon pada Krete u Chania, central group of halls Kandijskom ratu (1669.) i Peloponeza u tzv. Malome morejskom ratu (1715.), važnost otoka Krfa još je više porasla te se u 18. stoljeću bilježi izgradnja i posljednjeg prihvaćanja brodskih trupova. Na Kreti su, vjerojatno mletačkog arsenala uopće, u uvali podalje od grada Krfa. u 16. stoljeću, uspostavljeni viši otvori možda zbog sve Dva kretska arsenala te treći krfski tvore tri najvažnija viših paluba, tj. nadgrađa brodova. U tom kontekstu valja mletačka prekomorska arsenala, s tom razlikom što je navesti da brodski tip galije obuhvaća nekoliko varijanata: znatna brodograđevna djelatnost bila vezana samo za za hvarski su Arsenal za prihvat u obzir dolazile fusta i Kretu. Krf još pripada jadranskim arsenalima, koji su - galea sottile, a na Kreti zasigurno i složeniji i zahtjevniji kao tek opskrbni arsenali - imali bitno različitu ulogu brodovi poput galeazze. O tome je teško sa sigurnošću od onih kretskih.33 suditi, no očigledna razlika u veličini otvora morala je U skupinu spomenutih jadranskih arsenala pripadao biti potaknuta tehnološkim razlozima.28 je i onaj zadarski. Riječ je ondje o više zasebnih Osim opisanih velikih arsenala, Mletačka je lokaliteta, kojih je u gradu bilo barem tri. Najstariji Republika održavala i mnogo manjih, uglavnom arsenal, spominjan od 13. do 16. stoljeća, nalazio se u raspoređenih između Venecije i istočnoga Sredozemlja, istočnom dijelu lučke strane grada, i to je jedino što među kojima je dakako bio i onaj hvarski. Što su je o njemu poznato. Drugi i najzanimljiviji, dosad arsenali bili skromnije važnosti, to su povijesni podaci nedovoljno istražen, arsenal je u najvećem zadarskom o njima oskudniji i nesigurniji. K tome valja uzeti u bastionu, Pontonu, uz Kopnena vrata. Premda postoji obzir da su se, poput onih velikih, i ovi arsenali razvijali tumačenje prema kojem je ovaj prostor bio povezan i mijenjali, stradavali u požarima, i općenito nisu u s malenim mandraćem negdje u prostoru foše, pa i da svim razdobljima svoga postojanja zadržavali istu su unutarnji široki bačvasto svođeni prostori služili ulogu. Zadaće pojedinih arsenala bile su različite, pa shodno tome i njihova prostorna organizacija, veličina, opremljenost. U srednjem vijeku, u 13. i 14. stoljeću, na istočnom Jadranu arsenale su imali Cres, Zadar, Trogir, Split, Hvar i Dubrovnik,29 među kojima su u kasnije doba svoju važnost zadržali Zadar i Hvar, a Dubrovnik više nije pripadao Veneciji. Dalje je prema jugu Venecija potakla uređenje arsenala u Kotoru, Draču, Krfu, Zanteu, Modonu, Coronu, Naupliju, Negropontu, Retimu i drugdje.30 Bila je riječ o manjim arsenalima, što su imali po dvije (Coron, Retimo) ili tri hale (Krf, Negropont), a neki i samo jednu, poput hvarskog slučaja. Dakako da je većina hala podrazumijevala izvlačenje broda na suho, kako bi moglo biti obavljeno održavanje ili sama gradnja. Rad se onda odvijao pod krovom, a ponekad i na otvorenom u razdobljima kada 8. Hania, središnja skupina hala, začelje bi nedostajao krov. Posve iznimne i malobrojne bile su Chania, central group of halls, view of the back

kao škverovi za gradnju lađa,34 riječ je o hipotezi koja nasipan i iskorišten za središnju gradsku površinu. nema povijesne potvrde. Jugoistočna, „kopnena” strana Premda nevelika, aglomeracija se sastoji od razdvojenih zadarskog obrambenog pojasa morala je, barem u dijelova, od kojih je samo jedan zaštićen zidinama. Na ranije doba, odgovoriti kritičnim zahtjevima sigurnosti drugoj strani velikog trga, Arsenal je - kao i katedrala i stoga je ondje malo vjerojatan sklop opisane funkcije. - ostao izvan utvrda, što je također neuobičajena Za zanimljivo prostorno rješenje u bastionu tek u 18. situacija. Velika arsenalska središta (Venecija, Kreta) stoljeću imamo potvrdu da je korišteno kao arsenal, imala su nizove svojih hala organizirane u zasebne a tu je zasigurno bilo posrijedi njegovo značenje u komplekse, koji su tek na svome ulazu pokazivali smislu spremišta; takvu je ulogu, uostalom, prostor reprezentativnost i državno znakovlje; za same hale mogao imati i u ranije doba. I treći zadarski arsenal, pak nije bilo potrebe da im oblikovanje slijedi bilo koje onaj kraj nekadašnjih Lančanih vrata, imao je očigledno druge zahtjeve osim funkcionalnih. Urbanistički položaj ulogu spremišta jer, poput onoga u Pontonu, nema hvarske zgrade bio je takav da je bilo očekivano njezino neposrednu vezu s morem. U izvorima ga se učestalije reprezentativnije oblikovanje, pa stoga na njoj nalazimo naziva „magazinom” nego „arsenalom”. Prema tome, razdijelne vijence, profiliran odnosno dekoriran vijenac dva još postojeća zadarska arsenalska prostora pokazuju luka, lavove Sv. Marka. Bilo bi zanimljivo imati uvid kako je pojam arsenala povijesno obuhvaćao vrlo širok u nadležnosti prilikom koncipiranja novog hvarskog opseg djelatnosti, naime sve ono što je služilo plovidbi, arsenala; poznato je, naime, da je gradnju financirala ne samo brodogradnju i održavanje brodskog trupa, komuna iz svojih sredstava - a zapravo sredstava koja joj već i opskrbu veslima, jedrima, sidrima, oružjem, je prepustila središnja vlast - pa je utoliko vjerojatno da streljivom, hranom i vodom. Zasigurno su u Zadru, kao je mogla i utjecati na opremu, točnije reprezentativnost i u Hvaru, postojali neki skromniji oblici brodograđevne zgrade. Važnost i istaknutost njezina položaja nosi u djelatnosti,35 ali nije bilo znatne proizvodnje brodova, sebi neku „komunalnu” vrijednost, a logičan je razvoj a pogotovo ne galija.36 Uostalom, Zadar je smješten takve situacije bilo dodavanje kazališta u posljednjoj razmjerno vrlo blizu Veneciji, pa nije bilo logično pregradnji 1612. godine. Stvorena je, prema tome, ondje, nadomak velikog središnjeg arsenala, razvijati neuobičajena simbioza vojne i civilne namjene, a brodogradnju. I zadarski je, dakle, pripadao opskrbnim također je posve neuobičajeno bilo da arsenalskoj hali arsenalima, te ga Rossi ubraja među tri takva glavna bude dograđen kat. Tako je Arsenalu potvrđena njegova istočnojadranska arsenala (Zadar, Hvar, Krf).37 S komunalna uloga, koju će otad imati ne samo svojim pogledom na ukupnu opisanu mrežu mletačkih arsenala, smještajem, već i javnom funkcijom. hvarski, dakle, valja smatrati jednim od manjih arsenala, s prvenstvenom opskrbnom zadaćom i s uobičajenom ulogom skrbi o (jednoj) vlastitoj galiji. Kad je riječ o razdoblju nastanka i kasnije izgradnje, hvarski je arsenal sporo pratio opće procese širenja mletačkih pomorskih uporišta. Njegovo zasnivanje (barem odluka o tome) potkraj 13. stoljeća pripada dobu osnivanja starijih mletačkih arsenala. Kasnije, u doba jačanja neprijateljske turske flote i, kao reakcije na to, najintenzivnije izgradnje mletačke pomorske infrastrukture u 16. stoljeću, novogradnju hvarske hale nalazimo još bez krova, a potom i spaljenu u turskom pohodu uoči Ciparskoga rata. Poslije toga je desetljećima popravljana, stojeći bez cjelovita krova i tek 1611. doživljava pravu obnovu i pregradnju. Bilo je to već potkraj posljednjeg velikog vala mletačkih ulaganja u tu architetturu navale,38 kao i u javne građevine poput vodosprema i loža. Stjecajem okolnosti, hvarski Arsenal u urbanističkom pogledu ima atipičan položaj. Nalazi se, doduše, u dnu luke, što je uobičajen smještaj, ali istodobno stoji i na glavnom gradskom trgu. Takva situacija rezultat je urbanog razvoja Hvara, gdje je završetak morske uvale

Andrej Žmegač: Hvarski Arsenal u kontekstu ostalih mletačkih... Ars Adriatica 2/2012. (157-166)

Bilješke

1 Listine o odnošajih između južnog Slavenstva i Mletačke 24 CONCINA, E., 1986., 51; ROSSI, F., 1998., 419; GERTWAGEN, Republike (dalje LOSMR), I, (prir.) Simeon Ljubić, R., 170. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1868., 25 GERTWAGEN, R., 171. 150. Zanimljivo je kako je iste godine, nekoliko mjeseci kasnije, 26 GERTWAGEN, R., 172. riječ o „reparatio” arsenala (151). Dokazom postojanja arsenala smatra se prisega magistra arsenala u Hvarskom statutu 27 DOUMERC, B., I/2; II/3,4; III/3. 1331. godine, premda ondje nije izričito spomenuta sama 28 Na Santinijevim crtežima lijepo su i točno dočarani različiti zgrada: Hvarski statut, Književni krug, Split, 1991., 100, 101. brodovi korišteni u njegovo doba. Galije su zabilježene u Zahvaljujem kolegi Ambrozu Tudoru što mi je na raspolaganje prikazima Hvara, Zadra i Splita. Mapa crteža nalazi se u stavio svoj neobjavljeni rad o hvarskom Arsenalu. Muzeju grada Splita. 2 LOSMR, I, 295; NOVAK, G., 1924., 56, 57. 29 TOMBOR, T., 1989., 133. 3 CALABI, D., 1994., 950. 30 CONCINA, E., 2006., 230; La marine venitienne face a la 4 „...essendo situato in mezo esso Golfo, tutte le naui, che uengono menace turque 1645-1719, 6. di Leuante, et di Puglia per questa Città: et tutti quelli, che 31 GERTWAGEN, R., 168, 169. si partono da Venetia per andare in Leuante, tutti dan capo 32 CONCINA, E., 1986., 51. principalmente a Lesena...”: izvješće Andree Giustiniana i 33 ROSSI, F., 1998., 419, 420, 431. Octaviana Valiera iz 1576.; Commissiones et relationes venetae (dalje CRV), IV, (prir.) Grga Novak, Jugoslavenska akademija 34 DAL BORGO, M. - ZANELLI, G., 2008., 40-42. znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1964., 167. 35 Pretpostavlja se postojanje manjega brodogradilišta u susjedstvu 5 „...nel qual è fatto la faza sopra l’acqua, et parte delli muri da spomenutog arsenala kod Lančanih vrata to jest kaštela; li ladi, sichè cum pocha spesa se meteria a coverto...”: CRV, II, RAUKAR, T. - PETRICIOLI, I. - ŠVELEC, F. - PERIČIĆ, Š., (prir.) Simeon Ljubić, Jugoslavenska akademija znanosti i 1987., 543. umjetnosti, Zagreb, 1877., 178. 36 MORO, F., 2006., 54. 6 „Mancagli solemente il coperto, il solazo [solaio?], le porte et 37 ROSSI, F., 1998., 419. altre cosette...”; CRV, II, 223; CRV, III, (prir.) Simeon Ljubić, 38 CONCINA, E., 1987., 19. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1880., 33. 7 „...che si trovasse nella sala sopra l’ arsena...”; CRV, III, 90. 8 „...la terza parte del quale trouandosi dalla guerra in qua solamente coperta...”: CRV, VI, (prir.) Grga Novak, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1970., 149. 9 Primjerice navedeno izvješće iz 1547. godine (CRV, II, 178). 10 LOSMR, VII, (prir.) Simeon Ljubić, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1882., 226 (1416.). 11 NOVAK, G., 2005., 20. 12 Među radovima koji promiču ovakvo tumačenje valja istaknuti NIKOLANCI, M., 2005. 13 BERITIĆ, L., 1955., 34. 14 GEROLA, G., 1932., 124. 15 ROSSI, F., 1998., 420, 438. 16 GEROLA, G., 1932., 124. Povijesna formulacija je „in cadena”. 17 Navod iz 1520., prema: CONCINA, E., 1986., 48. 18 DOUMERC, B., 2. 19 TOMBOR, T., 1989., 137. 20 GERTWAGEN, R., 170. 21 GERTWAGEN, R., 170. 22 GEROLA, G., 1932., 124, 126, 130. Od njih su do danas očuvani ostaci pet hala, i tri što pripadaju sklopu Arsenale Nuovissimo. 23 GEROLA, G., 1932., 140-142. Danas je očuvano ukupno 11 hala, u tri skupine.

Literatura

BERITIĆ, L., 1955. - Lukša Beritić, Utvrđenja grada Hvarsko kazalište. Zbornik radova, (ur.) Nevenka Bezić- Dubrovnika, Jugoslavenska akademija znanosti i Božanić, Split, 13-67. umjetnosti, Zagreb. RAUKAR, T. - PETRICIOLI, I. - ŠVELEC, F. - PERIČIĆ, CALABI, D., 1994. - Donatella Calabi, Città e territorio Š., 1987. - Tomislav Raukar - Ivo Petricioli - Franjo nel Dominio da mar, u: Storia di Venezia dalle origini Švelec - Šime Peričić, Zadar pod mletačkom upravom alla caduta della Serenissima, VI, (ur.) Gaetano Cozzi, 1409-1797, Narodni list / Filozofski fakultet Zadar, Paolo Prodi, Rim, 943-976. Zadar. CONCINA, E., 1986. - Ennio Concina, „Sostener in ROSSI, F., 1998. - Franco Rossi, Rifornimenti marittimi vigore le cose del mare”: arsenali, vascelli, cannoni, u: agli arsenali veneziani del Levante, u: Venezia e Creta. Venezia e la difesa del Levante. Da Lepanto a Candia. Atti del convegno internazionale di studi, (ur.) Gherardo 1570-1670, (ur.) Maddalena Redolfi, Venecija, 47-55. Ortalli, Venecija, 415-442. CONCINA, E., 1987. - Ennio Concina, Venezia: arsenale, TOMBOR, T., 1989. - Tibor Tombor, Il Veneto, spazio urbano, spazio marittimo. L’età del primato e l’età l’Ungheria, l’Adriatico. I millenari legami storici artistici e del confronto, u: Arsenali e città nell’occidente europeo, umani veneto-ungheresi, Marsilio, Venecija. (ur.) Ennio Concina, Rim, 11-32. CONCINA, E., 1987. - Ennio Concina, L’arsenale della Repubblica di Venezia, Mondadori, Milano. DAL BORGO, M. - ZANELLI, G., 2008. - Michela dal Borgo - Guglielmo Zanelli, Zara. Una fortezza, un porto, un arsenale (secoli XV-XVIII), Viella, Rim. DOUMERC, B., - Bernard Doumerc, An Exemplary Maritime Republic: Venice at the End of the Middle Ages, II; http://nestmitchtri.blogspot.com/2009/12/exemplary- maritime-republic-venice-at.html [29. VIII. 2011.] GEROLA, G., 1932. - Giuseppe Gerola, Monumenti veneti nell’isola di Creta, IV, Venecija. GERTWAGEN, R. - Ruthy Gertwagen, The Contribution of Venice’s Colonies to its Naval Warfare in the Eastern Mediterranean in the Fifteenth Century; http://www. storiamediterranea.it/public/md1_dir/b686.pdf [29. VIII. 2011.] La marine venitienne face a la menace turque 1645-1719; http://www.sfhm.asso.fr/documents/marinevenitienne. pdf [29. VIII. 2011.] MORO, F., 2006. - Federico Moro, L’Arsenale nel Settecento, Rivista di Venezia, 2, Venecija, 54-56. NIKOLANCI, M., 2005. - Mladen Nikolanci, K pitanju Hvarskog teatra, u: Hvarsko kazalište. Zbornik radova, (ur.) Nevenka Bezić-Božanić, Split, 259-275. NOVAK, G., 1924. - Grgo Novak, Hvar, Općina grada Hvara, Beograd. NOVAK, G., 2005. - Grga Novak, Petar Semitecolo, posrednik u izmirivanju plemića i pučana i graditelj Arsenala, belvedera i teatra u Hvaru (1611-1613), u:

Andrej Žmegač: Hvarski Arsenal u kontekstu ostalih mletačkih... Ars Adriatica 2/2012. (157-166)

BERITIĆ, L., 1955. - Lukša Beritić, Utvrđenja grada

Dubrovnika, Jugoslavenska akademija znanosti i

umjetnosti, Zagreb.

CALABI, D., 1994. - Donatella Calabi, Città e territorio

nel Dominio da mar, u: Storia di Venezia dalle origini

alla caduta della Serenissima, VI, (ur.) Gaetano Cozzi,

Paolo Prodi, Rim, 943-976.

CONCINA, E., 1986. - Ennio Concina, „Sostener in

vigore le cose del mare”: arsenali, vascelli, cannoni, u:

Venezia e la difesa del Levante. Da Lepanto a Candia.

-1670, (ur.) Maddalena Redolfi, Venecija, 47-55.

CONCINA, E., 1987. - Ennio Concina, Venezia: arsenale,

spazio urbano, spazio marittimo. L’età del primato e l’età

del confronto, u: Arsenali e città nell’occidente europeo,

(ur.) Ennio Concina, Rim, 11-32.

CONCINA, E., 1987. - Ennio Concina, L’arsenale della

Repubblica di Venezia, Mondadori, Milano.

DAL BORGO, M. - ZANELLI, G., 2008. - Michela dal

Borgo - Guglielmo Zanelli, Zara. Una fortezza, un porto,

un arsenale (secoli XV-XVIII), Viella, Rim.

DOUMERC, B., - Bernard Doumerc, An Exemplary

Maritime Republic: Venice at the End of the Middle Ages,

II; http://nestmitchtri.blogspot.com/2009/12/exemplarymaritime-

republic-venice-at.html [29. VIII. 2011.]

GEROLA, G., 1932. - Giuseppe Gerola, Monumenti

veneti nell’isola di Creta, IV, Venecija.

GERTWAGEN, R. - Ruthy Gertwagen, The Contribution

of Venice’s Colonies to its Naval Warfare in the Eastern

Mediterranean in the Fifteenth Century; http://www.

storiamediterranea.it/public/md1_dir/b686.pdf [29. VIII.

]

La marine venitienne face a la menace turque 1645-1719;

http://www.sfhm.asso.fr/documents/marinevenitienne.

pdf [29. VIII. 2011.]

MORO, F., 2006. - Federico Moro, L’Arsenale nel

Settecento, Rivista di Venezia, 2, Venecija, 54-56.

NIKOLANCI, M., 2005. - Mladen Nikolanci, K pitanju

Hvarskog teatra, u: Hvarsko kazalište. Zbornik radova,

(ur.) Nevenka Bezić-Božanić, Split, 259-275.

NOVAK, G., 1924. - Grgo Novak, Hvar, Općina grada

Hvara, Beograd.

NOVAK, G., 2005. - Grga Novak, Petar Semitecolo,

posrednik u izmirivanju plemića i pučana i graditelj

Arsenala, belvedera i teatra u Hvaru (1611-1613), u:

Hvarsko kazalište. Zbornik radova, (ur.) Nevenka Bezić-

Božanić, Split, 13-67.

RAUKAR, T. - PETRICIOLI, I. - ŠVELEC, F. - PERIČIĆ,

Š., 1987. - Tomislav Raukar - Ivo Petricioli - Franjo

Švelec - Šime Peričić, Zadar pod mletačkom upravom

-1797, Narodni list / Filozofski fakultet Zadar,

Zadar.

ROSSI, F., 1998. - Franco Rossi, Rifornimenti marittimi

agli arsenali veneziani del Levante, u: Venezia e Creta.

Atti del convegno internazionale di studi, (ur.) Gherardo

Ortalli, Venecija, 415-442.

TOMBOR, T., 1989. - Tibor Tombor, Il Veneto,

l’Ungheria, l’Adriatico. I millenari legami storici artistici e

umani veneto-ungheresi, Marsilio, Venecija.

Am häufigsten gelesenen Artikel dieser/dieses Autor/in

Ähnliche Artikel

Sie können auch eine erweiterte Ähnlichkeitssuche starten für diesen Artikel nutzen.