##plugins.themes.oapBasic.skip##
Internationale Zeitschrift für vergleichende Studien zur Geschichte der bildenden Künste, der sakralen und profanen Architektur, der städtebaulichen Entwicklung sowie der materiellen und immateriellen Kulturerbe-Überlieferung entlang der östlichen und westlichen Küsten des Adriatischen Meeres unter besonderer Berücksichtigung dalmatinischer, istrischer und venezianischer Verflechtungen vom frühen Mittelalter bis in die Gegenwart Suchen

Nikola Dobrović – pod zastavama modernih pokreta

DOI 10.15291/aa.4068

##plugins.themes.oapBasic.downloadPdf##

Bd. 12 (2022)

##plugins.themes.oapBasic.openAccess##

##plugins.themes.oapBasic.articleMetrics##

  • 3 412 ##plugins.themes.oapBasic.abstractViews##
  • 1 248 ##plugins.themes.oapBasic.pdfDownloads##
  • 12 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsPerDay##
  • 164 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsThisMonth##
  • Aleksandar Kadijević Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju umetnosti akadijev@f.bg.ac.rs ##plugins.themes.oapBasic.correspondingAuthor##

Monografska izložba i katalog Nikola Dobrović – pod zastavama modernih pokreta Marte Vukotić Lazar i Bojana Kovačevića, urednik Dušan Otašević, svojim sadržajem doprinose temeljnoj reafirmaciji tog istaknutog jugoslavenskog arhitekta modernističke orijentacije.

Nikola Dobrović, izložba, katalog, SANU, Beograd

sija i 7 za izložbu posebno izrađenih modela (beogradske Terazijske terase i Gene- ralštaba, dubrovačkih vila Vesna, Svida, Mudre, Ljetnikovca Dobrović i Grand hotela na Lopudu u mjerilu 1 : 200, 1 : 125 i 1 : 50). Na zidovima galerije postavljeni su tekstni paneli koji posjetitelje uvode u arhitektonski svijet Nikole Dobrovića. Korektna u znanstvenom i veoma poticajna u edukacijsko-kulturološkom smislu, izložba dostojno obilježava Dobrovićev jubilej. Snažno afirmira njegov civilizacijski doprinos kao tekovinu nacionalne arhitektonske kulture, u kojoj danas nema jednako svestranih emancipatora. Nema ni dovoljno boraca za javni interes, a ni vizionara de- mokratskog grada, pošto te svijetle ideale suvremeni investitori uglavnom ignoriraju. Izložba posebno skreće pozornost na još uvijek neriješeno pitanje obnove i bu- duće funkcije kompleksa Dobrovićeva Generalštaba (1954. – 1965.), urušenog u NA- TO-ovu bombardiranju Beograda 1999. godine, kao i na alarmantan problem pro- padanja Dobrovićevih građevina na širem postjugoslavenskom prostoru, zbog čega se očekuje odlučnija reakcija regionalnih službi zaštite kulturnih spomenika. Zbog fokusiranosti na Dobrovićevu ličnost i njegov rad, na izložbi je u nedovoljnoj mjeri prikazano njegovo vrijeme, pogotovo jer je u Galeriji SANU ostalo mjesta da se po- drobnije prikaže sociokulturni i komparativni arhitektonsko-urbanistički kontekst razdoblja u kojima je djelovao. S druge strane, monografski katalog, sistematiziran na 204 stranice u mekom povezu, baca novo svjetlo na Dobrovićev život i rad. Njegov je urednik slikar i aka- demik Dušan Otašević, dok je nadahnut predgovor napisao predsjednik Odbora za pripremu i obilježavanje jubileja, akademik, arhitekt i profesor Milan Lojanica, inici- jator čitavog pothvata. Katalog je podijeljen na više funkcionalnih poglavlja i priloga tematski povezanih sa sadržajem izložbe: Nikola Dobrović (12. februar 1897. – 11. januar 1967.) autorice Marte Vukotić Lazar; Od sabranosti ka celovitosti. Dela Ni- kole Dobrovića pod jednim krovom, Bojana Kovačevića; Biografija Nikole Dobrovića; Počasne titule, javne funkcije i društvena priznanja; Skraćenice; Spisak arhitektonskih dela i ostalih eksponata i Zahvalnica. U cilju efikasnije međunarodne promocije Do- brovićevog djela, koliko i veće vidljivosti ponuđenih interpretacija, planirano je da se katalog objavi i na engleskom jeziku. Monografski narativ dr. Marte Vukotić Lazar plijeni kompaktno izloženim op- servacijama, kao i dosljednošću znanstvenog aparata. Iako je autorica već mnogo puta pisala o Dobroviću, objavivši i dvije monografije, ovom je prigodom iznijela niz novih zapažanja, veoma poticajnih za buduća promišljanja. Dobrovićev put kroz svijet arhitekture kontekstualno je zaokružen i jezgrovito rastumačen, s težištem na djelatnost u Pragu, Dubrovniku, Crnoj Gori i Beogradu, izložbenu aktivnost s bra- tom Petrom, pedagoški i publicistički rad. U slojevitoj raspravi mr. Bojana Kovačevića, lišenoj znanstvenog aparata, Do- brovićev razvoj se ne promatra u kronološkom, već primarno fenomenološkom kontekstu. Budući da je o Dobroviću često pisao, ovom je prigodom osvijetlio ma- nje poznate aspekte njegova rada. Polazeći od činjenice da istraživanja Dobrovi- ćeva djela desetljećima ograničava vizualno neujednačen i necjelovit materijal (i kada je riječ o tehničkoj i fotodokumentaciji postojećih objekata), Kovačević otva- ra diskusiju o fundamentalnim principima razumijevanja i vrednovanja njegovog opusa. Nakon što komentira Dobrovićeve početke u Pragu, temeljna ostvarenja u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, izdvaja i oblikovne motive koji se u njegovu dje- lu ponavljaju, da bi se na koncu fokusirao na impozantni kompleks beogradskog Generalštaba (o kojem je 2001. godine publicirao iscrpnu monografiju). Rasloja- vanjem raspravne elaboracije, uspio je pomjeriti granice kriteriološkog poimanja i terminološkog definiranja Dobrovićeve arhitekture. Uz to, Dobrovićevo oblaganje fasada pojedinih građevina bunjastim kamenom Kovačević ne smatra parafrazom povijesne gradnje, kako se to godinama povezivalo sa zidinama Dubrovnika, već

pokreta

2. Odjeljci izložbenog postava: Beograđanin na delu i Urbanistički planovi (foto: A. Ilijevski) Sections of the exhibition: A Belgrader at Work and Urban Plans

3. Odjeljci izložbenog postava: Terazijska terasa i Grand hotel na Lopudu (foto: A. Ilijevski) Sections of the exhibition: Terazije Terrace and Grand Hotel on Lopud

inspiracijom teorijom zaodijevanja (Bekleidung) Gottfrieda Sempera, prvi put ma- nifestiranom na natječajnoj idejnoj skici za beogradsku palaču PRIZAD u stude- nome 1937. godine. U obama historiografskim narativima (monografskom i raspravnom) dužna se pozornost poklanja Dobrovićevu radu u Dalmaciji, koji Kovačević definira kao „opus unutar opusa”. Međutim, i taj dio Dobrovićeva razgranatog stvaralaštva, una-

pokreta

4. toč specifičnim karakteristikama i znatnoj inovativnosti, ne bi trebalo korjenito raz- Maketa Dobrovićeva dvajati od graditeljskih pothvata koje je provodio u drugim dijelovima Jugoslavije. Generalštaba (izradio Vladan Jovanović), fragment izložbenog Uz crteže sačinjene na različitim podlogama, kvalitetne crno-bijele fotografije i postava (foto: A. Ilijevski) kolor-fotografije efektno upotpunjuju tekstna poglavlja kataloga, ali se u legendi gru- Model of Dobrović’s General pne fotografije iz 1921. godine na stranici 39 potkrala pogreška da je riječ o snimci Headquarters (made by Vladan iz Praga umjesto iz Leipziga, što se tijekom pripreme izdanja na engleskom jeziku Jovanović), fragment of the može ispraviti. exhibition Iako se u srbijanskoj znanstvenoj javnosti 2022. godine neopravdano zaboravi- lo na stogodišnjicu rođenja trojice također značajnih arhitekata – Alekseja Brkića (1922. – 1999.), Bogdana Bogdanovića (1922. – 2010.) i Mihajla Mitrovića (1922. – 2018.), izložba i monografski katalog o Dobroviću pohvalni su primjeri institucijsko organizirane retrospektive, bez obzira na to što je u ovom slučaju prednost dobio akademik (Bogdan Bogdanović nije, jer se demonstrativno povukao iz SANU-a tije- kom 80-ih godina, a Brkić i Mitrović i pored velikih zasluga nisu postali akademici). No, ostaje žal što institucije iz Hrvatske, uključujući i HAZU, nisu surađivale u ovom pothvatu, pogotovo jer je Dobrović od 1963. bio član JAZU-a, ali to ne sprečava udruge hrvatskih arhitekata, konzervatore i znanstvenike da obilježe njegov jubilej. Time bi se nadogradio proces koji je nakon Dobrovićeve smrti u historiografiji za- počeo neumorni Tomislav Premerl, a upotpunili Marina Oreb, Krunoslav Ivanišin, Aleksander Laslo, Darovan Tušek, Dubravko Bačić, Stanko Piplović, Antun Baće, Luka Skansi, Sandra Uskoković, Nora Mojaš i drugi.

Ähnliche Artikel

1-10 von 22

Sie können auch eine erweiterte Ähnlichkeitssuche starten für diesen Artikel nutzen.