Preskoči na sadržaj
فنون الأدرياتيك: مجلة لتاريخ الفن والعمارة والتراث الثقافي Traži

Uspomeni vremena sretnog – in memoriam Marijani Kovačević

DOI 10.15291/ars.542

Preuzmi PDF

Svezak 6 (2016)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec
In memoriam, Nekrolog

neke nam stvari ponekad izgledaju kao da su unapri- Ali toliko se truditi da i u najtežim trenutcima ohra- jed bile zadane ili isplanirane, pa se stvara dojam da je bruješ druge, da iz perspektive Tvoje teške zdravstvene riječ o zatvorenom krugu životnih događaja koji su vođe- situacije umjesto straha i panike širiš optimizam i dobre ni nevidljivom rukom neke nadnaravne i transcendentne vibracije, da shvaćaš i podupireš sve nas u našim posve sile, a mi smo, kao protagonisti tih događaja, tek glumci malim, svakodnevnim i trivijalnim problemima, dok Ti koji igraju neke već davno osmišljene i napisane uloge. vodiš presudnu bitku za život..., to mogu samo rijetki... Pišući ovaj tekst, koji bi trebao evocirati uspomenu na Sjećanje na vrijeme Tvoje višegodišnje borbe s teškom Tebe, uistinu mi se čini da se zatvara jedan takav krug, bolešću stoga i ne pamtim samo kao neki isključivo ružan koji je započeo prije gotovo šest godina, a ono što je sta- period. Ti si ga, naime, i u toj teškoj situaciji napravila ne jalo na njegovu početku, a sad stoji i na njegovu kraju, samo prihvatljivim, nego čak i lijepim za sve nas. Pamtim jest upravo – Ars Adriatica. Tada nas je, naime, krajem ga tako i kao vrijeme Tvoje čvrste vjere u oporavak i na- veljače i početkom ožujka 2011. godine, neraskidivo spo- stavak normalnog života, prisjećam ga se kroz Tvoj po- jila želja našeg Odjela da pokrene vlastiti znanstveni ča- vratak na posao, sudjelovanje i druženje na XIII. Danima sopis. Glavna pokretačica i provoditeljica tog nastojanja Cvita Fiskovića u Orebićima (kad smo još posjetili Šibenik, bila si Ti, a ja sam se rado odazvao Tvom pozivu da Ti u Korčulu, Ston i Trogir), pripremama za novu terensku na- tome pomognom koliko god budem mogao. stavu u Italiji, kao i kroz kave i kolače u kafićima i slastičar- Nisam tada ni slutio da ću Te od tog trenutka vrlo brzo nicama oko fakulteta, vijesti da si u sretnoj vezi, i konačno, početi gledati nekim drugim očima! Sve do tada u Tebi kroz onu najljepšu vijest da si u drugom stanju... Prizna- sam vidio tek bivšu profesoricu, znanstveni uzor koji se jem, Mare, uspjela si! Povjerovao sam da će sve biti u redu! isticao među svim mlađim djelatnicima Odjela, osobu koja I ne samo ja, nego i Ana, i Antonija, i Emil, i Ivana... Jedino neosporno zna što želi i hoće, kako na profesionalnom, Sofiju nisi uspjela zavarati, nju nekad tako bolno realnu... tako i na privatnom planu. Od tog, međutim, trenutka, tj. I opet mi se nešto ne čini slučajnim! Kao jedno od od početka našega zajedničkog angažmana na pokretanju zadnjih, sretnih i vedrih sjećanja na Tebe pamtim trenu- Ars Adiaticae, otkrio sam Tvoju drugu stranu, onu život- tak kad sam Marina i Tebe susreo u šetnji s malim Jerom niju i važniju, onu koja većini ljudi, pa tako i meni, puno ispred moje zgrade. Anita i ja išli smo na nekoliko dana u više znači. Ni ne sluteći, spontano ali sigurno, dobio sam Gorski kotar, a vi ste mi izgledali tako sretni i puni vjere u Prijateljicu. Prijateljicu koja je uvijek imala strpljenja za budućnost! Dok ovo pišem, opet sam u Gorskom kotaru, ljude, koja je umjela slušati tuđe probleme, koja je uvijek kao i tada opet je mjesec listopad, kao i tada opet je pre- znala dati savjet i ohrabrenje, osobu koja je imala zarazan krasno vrijeme... Sve je skoro isto, samo što Tebe nema... osmjeh, velik smisao za humor i naglašen osjećaj za druge... Prisjetim se odmah i toga tmurnoga ožujskog jutra 2015. Nije mi se mnogo puta u životu dogodilo da mi u berlinskom hotelu, Anine SMS-poruke sa strašnom vije- se netko tako brzo „uvukao pod kožu”, da sam s ne- šću, osjećaja praznine i boli, suza koje su potekle u tišini... kim tako brzo „kliknuo”, da sam s nekim u tako krat- Danas sam tako svjestan svih naših nerealnih nadanja kom vremenu postao uistinu dobar prijatelj. A nikad i iluzija, ali se još uvijek samo pitam: zašto? Zašto je ta mi se, nažalost, s nekim nije dogodilo ni tako kratko „sveprisutna smrt” (koja je tema jednog od Tvojih člana- razdoblje „sretnih dana” nakon istinskog upoznava- ka) tako rano i preko reda morala doći po Tebe i iščupati nja. Još uvijek mi se kao bolno sjećanje vraća kraj tog Te iz naših života, odvojiti nas od Tvog vedrog duha koji ožujka 2011. godine, kao trenutak kad je prst sudbine sad tek živi u našim sjećanjima...? Sjećanja, pitanja bez pokrenuo klupko nemilih događaja koji će Te, polako odgovora i traganje za smislom... Kao i trenutni pokušaj ali neminovno, zauvijek odvojiti od svih nas, od Tvoje mog verbalnog oproštaja s Tobom, neke efektne poruke obitelji, od Tvojih ljubavi, od Tvojih prijatelja, kolega i ili dubokoumne misli na rastanku... Ali, evo, i sad, dok studenata... Još me i danas fascinira Tvoj vedar duh i grozničavo tragam za tim što bih Ti još na kraju mogao optimizam koji su ispunjali sve naše razgovore i druže- reći, ustvari, ...ništa..., možda to i nije toliko važno, jer nja, tako da sam stvarno vjerovao da sve što se događa i što bi rekao Pjesnik: ,,...postoje u nama neke neprevodive nije realno, da nije istinito, već mi je izgledalo kao neka dubine, postoje u nama neke stvari neprevodive u reči...” noćna mora koje sam se, nakon šokovita buđenja, još uvijek prisjećao na javi. Da, znam da si se bojala, znam Tvoj Ivan da si strepila što će biti s Tobom, u konačnici, to je tako normalna i očekivana ljudska reakcija. U Fužinama, 31. listopada 2016. godine

Ivan Josipović: Uspomeni vremena sretnog – in memoriam... Ars Adriatica 6/2016. (284-288)

Marijana Kovačević – životopis

Marijana Kovačević rođena je 12. lipnja 1977. godine jekom kratke, ali vrlo plodonosne karijere, njezin znan- u Zadru, od majke Anđelke (dj. Dorotić) i oca Milana. U stveni interes većinom je bio usmjeren na istraživanja rodnom je gradu završila osnovnu školu, kao i opći smjer vezana za zadarsko gotičko zlatarstvo, pa je na tu temu Gimnazije „Vladimir Nazor” gdje je s odličnim uspje- objavila i više znanstvenih radova u raznim časopisima, hom maturirala 1995. godine. U srpnju iste godine na zbornicima i knjigama. Aktivno i zapaženo sudjelovala tadašnjem je Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih sku- Splitu upisala dvopredmetni studij povijesti umjetnosti te pova, a 25. ožujka 2013. dobila je i Godišnju nagradu engleskog jezika i književnosti. Iako je studentica zadar- rektora Sveučilišta u Zadru za zaslužnu djelatnicu. skoga Filozofskog fakulteta službeno postala s 1. listopa- U nastavnom radu na Odjelu za povijest umjetnosti dom 1995., od rujna te godine do rujna 1996. boravila je Sveučilišta u Zadru držala je nastavu i seminare iz više u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je uz rad pohađala i ško- temeljnih i izbornih predmeta. Tako je u predbolonj- lu stranih jezika, pa je tako stekla međunarodno prizna- skom sustavu nastave sudjelovala u izvođenju temeljnih tu diplomu Sveučilišta u Cambridgeu Certificate of Pro- kolegijâ Osnove likovnih umjetnosti i Umjetnost romanike ficiency in English. Tek po povratku u Zadar započelo je i gotike, a od uspostave bolonjskog sustava predavala je njezino pravo studiranje, pa je od tada redovito upisivala i/ili izvodila seminare iz temeljnih predmeta Osnove li- godine studija s vrlo visokim prosjekom ocjena. Studij kovnih umjetnosti, Osnove povijesti umjetnosti, Umjetnost je završila 6. svibnja 2002. kada je na tadašnjem Odsje- romanike te Hrvatska umjetnost romanike i gotike, a od ku za povijest umjetnosti, pod mentorstvom prof. dr. sc. izbornih Zadarsko srednjovjekovno zlatarstvo, Zadarsko Emila Hilje, s odličnim uspjehom obranila diplomski rad kiparstvo od 12. do 16. stoljeća i Srednjovjekovne freske u Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Zadru te je tako stekla Istri. Prilikom pokretanja odjelnog časopisa Ars Adriati- zvanje diplomirane povjesničarke umjetnosti i profesori- ca početkom 2011. godine obavljala je dužnost njegove ce engleskog jezika i književnosti. izvršne urednice te je imala jednu od ključnih uloga u Od 1. listopada 2002. zaposlena je kao znanstvena objavi prvoga broja. novakinja-asistentica na Odsjeku za povijest umjetno- Upravo kad je bila na vrhuncu svojih životnih i pro- sti Filozofskog fakulteta u Zadru, i to na znanstvenom fesionalnih uspjeha, krajem ožujka 2011., dijagnostici- projektu 0070013 Srednjovjekovna umjetnička baština rana joj je teška bolest – karcinom mozga, točnije agre- sjeverne Dalmacije voditelja prof. dr. sc. Emila Hilje. sivni glioblastom multiforme. Tijekom četiri pune go- Prerastanjem zadarskoga Filozofskog fakulteta u Sve- dine hrabro se, a u jednom razdoblju i – izgledalo je i učilište u Zadru 2003. godine, Marijana Kovačević od nadali smo se – dosta uspješno, borila s teškom bolešću, 29. siječnja 2003. postala je djelatnica novoformiranog pa se početkom akademske godine 2012./2013. čak i Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, a vratila na posao. Štoviše, u tom je razdoblju i zatrudnje- krajem ožujka 2006. godine na matičnom je Odjelu iza- la te je, zajedno sa svojim izabranikom Marinom Duji- brana u suradničko zvanje asistentice. Akademske go- ćem, 31. svibnja 2014. dobila sina Jeru. No, nažalost, u dine 2002./2003. upisala je Poslijediplomski studij po- trenutcima njihove najveće životne radosti, teška bolest vijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta vratila se u svom najžešćem obliku. Marijana Kovačević u Zagrebu, gdje je tijekom narednih godina uspješno preminula je u Zagrebu, u ranim jutarnjim satima, 11. odradila sve propisane obveze te s najvišim ocjenama ožujka 2015. godine u trideset i osmoj godini života. položila sve ispite, pa je 1. travnja 2010. godine i dok- Njezin Jere još nije bio napunio ni svoju prvu godinu... torirala s temom Umjetnička obrada plemenitih metala u 14. stoljeću u Zadru (mentor: prof. dr. sc. Emil Hilje, redoviti profesor). Nakon toga, dana 9. srpnja 2010. na Sveučilištu u Zadru najprije je postala viša asistentica, da bi sredinom ožujka 2011. godine bila izabrana i u znanstveno-nastavno zvanje sveučilišne docentice. Ti-

Marijana Kovačević – bibliografija

KNJIGE 5. Relikvijar Presvete krvi Kristove u bazilici Santa Ma- ria Gloriosa dei Frari u Veneciji – djelo zlatarskog maj- Poglavlja u knjizi stora Evanđelista Vidulova iz Zadra, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 34, Zagreb, 2010., 51-62 (s Donalom 1. Kasnosrednjovjekovne umjetnine otoka Rave, u: Otok Cooperom). Rava, (ur.) Josip Faričić, Zadar, 2008., 383-398. 6. O prvoj monografskoj obradi škrinje Svetog Šimuna u 2. Christ’s Blood Framed in Silver and Marble at the Zadru, Ars Adriatica, 1, Zadar, 2011., 187-204. Frari, u: Santa Maria Gloriosa dei Frari – Immagini di 7. The Omnipresent Death in the Iconography of Saint Devozione, Spazi della Fede – Devodional Spaces, Images Simeon’s Shrine in Zadar, IKON – časopis za ikonografske of Piety, (ur.) Carlo Corsato, Deborah Howard, Padova, studije (Journal of Iconographic Studies), 4, Rijeka, 2011., 2015., 3-14. (s Donalom Cooperom). 211-222.

8. Olipski fragment gotičkoga srebrnog ophodnog kri- ža s prikazom Sv. Stošije, Ars Adriatica, 3, Zadar, 2013., ZNANSTVENI RADOVI 103-110.

9. Zlatari Pavao i Stjepan Petrovi iz Kotora – majstori go- Doktorska disertacija tičkih ophodnih križeva iz Nina, Božave, Ugljana i Kali?, Ars Adriatica, 4, Zadar, 2014., 125-154. Umjetnička obrada plemenitih metala u 14. stoljeću u Za- dru (doktorska disertacija), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010. (mentor: prof. dr. sc. Emil Hi- Članci u zbornicima radova lje, redoviti profesor) 1. Pedagoški i drugi aspekti organizacije i funkcionira- nja zadarskih zlatarskih radionica 14. stoljeća u svje- Članci u časopisima tlu novih arhivskih podataka, u: Majstorske radionice u umjetničkoj baštini Hrvatske: zbornik radova znan- 1. Nekoliko priloga gotičkom zlatarstvu vinodolskog stvenog skupa ”Dani Cvita Fiskovića” održanog 2012. kraja, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 29, Zagreb, godine (Zbornika Danâ Cvita Fiskovića V), (ur.) Dino 2005., 17-28. Milinović, Ana Marinković, Ana Munk, Zagreb, 2014., 2. Ophodni križ – još jedan anžuvinski ex voto u Zadru, 47-61. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 31, Zagreb, 2007., 2. O ikonografiji Sv. Ljudevita Tuluškog u umjetnosti 29-42. anžuvinskog doba u Zadru, u: Zadarski mir – ishodište 3. The Images of Dragons in the Gothic Style Goldsmith’s jedne (zbornik znanstvenog skupa u povodu 650. obljet- Work of Zadar, IKON – časopis za ikonografske studije nice Zadarskog mira), (ur.) Mladen Ančić, Zadar (u (Journal of Iconographic Studies), 2, Rijeka, 2009., 217-228. pripremi).

4. St Louis of Toulouse in the Context of Franciscan Ico- 3. Ostaci fresaka u zvoniku i kapitularnoj dvorani samo- nography on the Portal of St Francis’ Church in Ancona, stana Sv. Marije, u: Zbornik radova s kolokvija povodom IKON – časopis za ikonografske studije (Journal of Icono- 900. obljetnice Većenegina epitafa, (ur.) Ivan Josipović, graphic Studies), 3, Rijeka, 2010., 219-228. Pavuša Vežić, Zadar (u pripremi) (s Emilom Hiljom).

Ivan Josipović: Uspomeni vremena sretnog – in memoriam... Ars Adriatica 6/2016. (284-288)

STRUČNI RADOVI 4. Znanstveni skup u povodu 650. obljetnice Zadarskog mira: Zadarski mir – ishodište jedne epohe, Zadar, 20.-22. Prikazi studenoga 2008., izlaganje: O ikonografiji Sv. Ludovika u umjetnosti anžuvinskog doba u Zadru. 1. „Konačno novi Prilozi – Radovanu Ivančeviću u čast” 5. Treći međunarodni znanstveni skup ikonografskih (prikaz dvaju brojeva časopisa: Prilozi povijesti umjetno- studija: Franjevačka ikonografija, Rijeka, 21.-22. svib- sti u Dalmaciji, (ur.) Joško Belamarić, 39 (2001.-2002. nja 2009., izlaganje: St Louis of Toulouse in the Context [2005].), 382 str. i 40 (2003.-2004. [2005.]), 320 str., ISSN of Franciscan Iconography on the Portal of St Francis’ 0555-1145)., Kvartal, II/3, Zagreb, 2005., 19-22. Church in Ancona.

6. Četvrti međunarodni znanstveni skup ikonografskih Katalozi izložbi studija: Ikonografija smrti, Rijeka, 20.-21. svibnja 2010., izlaganje: The Omnipresent Death in the Iconography of 1. Kép és kereszténység – Vizuális médiumok a középkor- Saint Simeon’s Shrine in Zadar. ban / Image and Christianity – Visual Media in the Midd- le Ages, (ur.) Péter Bokody, Pannonhalmi Fὂapáság, 2014. 7. Kolokvij povodom 900. obljetnice Većenegina epita- (suradnica na str. 198-199, 210-213). fa, Zadar, 4. studenoga 2011., izlaganje: Ostaci fresaka u zvoniku i kapitulu samostana Sv. Marije (s Emilom Hiljom).

8. XIII. Dani Cvita Fiskovića: Majstorske radionice u IZLAGANJA SA ZNANSTVENIH SKUPOVA umjetničkoj baštini Hrvatske, Orebići, 4.-7. listopada 2012., izlaganje: Pedagoški i drugi aspekti organizacije i 1. IX. Dani Cvita Fiskovića, Ston - Orebići - Korčula, 4.- funkcioniranja zadarskih zlatarskih radionica 14. stoljeća 8. listopada 2005., izlaganje: Arhivske vijesti o darivanju u svjetlu novih arhivskih podataka. srebrnine u anžuvinskom Zadru. 9. International Medieval Congress (Institute for Me- 2. Drugi međunarodni znanstveni skup ikonografskih dieval Studies, University of Leeds), Leeds, 1.-4. srpnja studija: Simbolizam životinja u umjetnosti i literaturi, Ri- 2013., izlaganje: Laetitiam menti, decus aulae, pignus jeka, 23.-24. svibnja 2008., izlaganje: The Images of Dra- egenti: The Pleasure of Possessing Luxurious Silverware gons in the Gothic Style Goldsmith’s Work of Zadar. in Angevin Zadar. 3. Znanstveni skup Otok Rava, Zadar - Rava, 20.-23. lip- nja 2008., izlaganje: Kasnosrednjovjekovne umjetnine otoka Rave. Ivan Josipović

Najčitaniji članci istog autora / istih autora