Skip to content
亚得里亚艺术:艺术史、建筑与文化遗产研究期刊 Search

Božidar Gagro’s Essays in the Catalogues of “Decade Exhibitions” at the Museum of Contemporary Art in Belgrade

DOI 10.15291/ars.4351

Download PDF

Vol. 13 (2023)

Open access

Article metrics

  • 3 412 Abstract views
  • 1 248 PDF downloads
  • 12 Downloads per day
  • 164 Downloads this month
  • Petar Prelog Institute of Art History, Zagreb, Croatia pprelog@ipu.hr Corresponding author

This paper examines three essays by Croatian art historian Božidar Gagro, published in the catalogues of “Decade Exhibitions” hosted at the Museum of Contemporary Art in Belgrade. The first essay (1972) explores the beginnings of Croatian modern painting as a series of critiques directed towards the recent past, marked by individualism and closely related to the prevailing social conditions. The second essay (1975) focuses on Croatian sculpture over a long eight-decade period (1870-1950), discussing its role in modern bourgeois society and identifying several generations of sculptors. In the third essay (1977), Gagro provides a synthesis of Croatian graphic arts during the first half of the 20th century, with a primary focus on its social function. Thus, his approach reveals the influence of a methodological current in art history that perceived artistic production as a clear reflection of its social context. The paper assesses the arthistorical significance of these essays, emphasizing elements of Gagro’s evaluative paradigm that considered European canonical values as an important guiding reference rather than an unattainable goal.

Božidar Gagaro, Croatian modern art, history of art history, “Decade Exhibitions” at the Museum of Contemporary Art in Belgrade, art-historical synthesis
Sections
  1. Abstract
  2. BILJEŠKE

Petar Prelog Studije Božidara Gagre u katalozima „decenijskih Institut za povijest umjetnosti Ulica grada Vukovara 68 izložaba” Muzeja HR - 10000 Zagreb savremene umetnosti u Beogradu* Izvorni znanstveni rad / Original scientific paper Božidar Gagro’s Essays in the Primljen / Received: 1. 9. 2023. Prihvaćen / Accepted: 31.10. 2023. Catalogues of “Decade Exhibitions” UDK / UDC: 7.07Gagro, B.:7(497.5)(091) DOI: 10.15291/ars.4351 at the Museum of Contemporary Art in Belgrade

BILJEŠKE

1 TONKO MAROEVIĆ, Božidar Gagro (1937. – 2009.), Kvartal, Treća decenija – konstruktivno slikarstvo (1967.) nije bilo podjele 3–4 (2009.), 6–7, 6. studija po takozvanom republičkom ključu; autor jedne, objedi- 2 O tome vidi: PETAR PRELOG, Pledoaje za perifernu strukturu – njujuće, opsežne kataloške studije bio je Miodrag B. Protić. Vidi: središte i periferija u tumačenjima Božidara Gagre, u: Institutcije MIODRAG B. PROTIĆ, Treća decenija – konstruktivno slikar- povijesti umjetnosti: Zbornik 4. kongresa hrvatskih povjesničara stvo, u: Treća decenija – konstruktivno slikarstvo, katalog izložbe umjetnosti (ur. Ivana Mance, Martina Petrinović i Tanja Trška), (ur. Miodrag B. Protić), Beograd, 1967., 7–39. Zagreb, 2019., 131–136. 9 Počeci jugoslovenskog modernog slikarstva 1900 – 1920, katalog 3 Spomenimo ovom prigodom samo neke: Kritička retrospekti- izložbe (ur. Miodrag B. Protić), Beograd, 1972. va „Zemlja” (1971.), Nadrealizam i hrvatska umjetnost (1972.), 10 BOŽIDAR GAGRO, Putevi modernosti u hrvatskom slikarstvu, Slikarstvo Minhenskog kruga – Račić, Becić, Herman, Kraljević u: (bilj. 9), 34–45. (1973.), Grupa trojice (1976.), Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo 11 Hauserova ključna djela prevedena su u bivšoj državi šezdesetih (1980.), Kubizam i hrvatsko slikarstvo (1981.). godina kao važan dio filozofske, sociološke i povijesnoumjetničke 4 Ješa Denegri naknadno je, pišući o temeljnom usmjerenju be- literature te su ostvarila znatan utjecaj. Vidi: ARNOLD HAUSER, ogradskog muzeja kao muzeja „jugoslavenskog umjetničkog Filozofija povijesti umjetnosti, Zagreb, 1963., ARNOLD HAUSER, prostora”, čvrsto definirao taj pojam, a koji se prije Miodragu Socijalna istorija umetnosti i književnosti, sv. 1 i 2, Beograd, 1966. B. Protiću jednostavno podrazumijevao: „Pojam ‘jugoslavenski 12 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 34. umetnički prostor’ podrazumeva geografsko, političko i kultur- 13 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 35. no područje unutar kojega se odvijao policentrični no ujedno i zajednički umetnički život više nacionalnih sredina kao nekadaš- 14 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 35. Pitanje kontinuiteta nacional- njih konstitutivnih jedinica prethodne dve jugoslovenske države. ne umjetnosti tijekom Prvog svjetskog rata moguće je tumačiti i Taj prostor bio je i policentričan i zajednički u isti mah jer se u na drukčiji način. O tome vidi: PETAR PRELOG, Kontinuitet ili svakoj od tih sredina formirala dovoljno autonomna i autohtona diskontinuitet? Hrvatska moderna umjetnost i Prvi svjetski rat kulturna i umetnička scena sa zasebnim i specifičnim problem- / Continuity or Discontinuity? Crotian Modern Art and World skim fizionomijama i sa sopstvenim protagonistima, a ipak su War I, Život umjetnosti, 103 (2018.), 8–25; PETAR PRELOG, In sve te scene bile uključene u jedan od svake ponaosob znatno širi Pursuit of National Identity. Croatian Modern Art before and ‘svet umetnosti’ ili ‘sistem umetnosti’ zasnovan na veoma inten- after the Great War, u: Nationalism and Cosmopolitanism in the zivnim protocima umetničkih zbivanja.” JEŠA DENEGRI, Ideolo- Avant-Garde and Modernism. The Impact of the First World War gija postavke Muzeja savremene umetnosti. Jugoslavenski umetnič- (ur. Lidia Głuchowska i Vojtêch Lahoda), Prague, 2022., 438–458. ki prostor, Beograd, 2011., 6. 15 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 35. 5 O pojmu jugoslavenske umjetnosti – koji je poput svojevrsne 16 „Ukratko, vrijeme koje je pred nama nije obilježeno jedinstvom, egide stajao kao nadnaslov svake od osam održanih izložaba – obilježeno je naprotiv dinamizmom razvoja, logikom višeslojno- Ješa Denegri zaključuje kako je neosporno da je na ovim izložba- sti i vanredno brzim prerastanjem ideja koje ćemo nastojati da sa- ma predmet povijesnoumjetničke obrade bila produkcija države gledamo u njihovim vitalnim očitovanjima i njihovim odnosima.” imena Jugoslavija, ali da taj pojam nije pretendirao na uspostav- BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 36. ljanje jedinstvenog političkog, kulturnog i umjetničkog fenome- 17 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 36. na. JEŠA DENEGRI, „Decenijske izložbe” jugoslovenske umet- 18 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 36. nosti XX veka, u: Prilozi za istoriju Muzeja savremene umetnosti 19 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 37. (ur. Dejan Sretenović), Beograd, 2016., 135–171, 166. 20 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 37. 6 Izložbe su bile koncipirane na način da su umjetnička djela izla- gana po načelu zajedničkih stilskih obilježja, odnosno unutar 21 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 38. jasno određenih poetičkih cjelina, dok je katalog – s tekstovima 22 Vidi: LJUBO BABIĆ, Umjetnost kod Hrvata, Zagreb, 1943., 151– o nacionalnim umjetničkim korpusima – poštovao nacionalne 153; IGOR ZIDIĆ, Emanuel Vidović, katalog izložbe, Zagreb, umjetničke i kulturne posebnosti. 1971. 7 „Nakon punih trideset godina od poslednje izložbe u ciklusu ‘Ju- 23 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 40. goslovenska umetnost XX veka’ u organizaciji Muzeja savremene 24 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 40. umetnosti sasvim je izvesno da ovaj ciklus predstavlja jedini i ve- 25 Naslov toga odjeljka jest „Racionalizacija slikarske predmetnosti”. rovatno će zadugo ostati neprevaziđeni timski projekt istorizacije BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 40–44. umetnosti modernizma u nekadašnjem jugoslovenskom umen- tičkom prostoru.” JEŠA DENEGRI (bilj. 5), 165. 26 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 41. 8 JOSIP DEPOLO, Zemlja 1929. – 1935., u: Nadrealizam. Socijal- 27 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 44. na umetnost. 1929–1950., katalog izložbe (ur. Miodrag B. Protić), 28 „(…) Herman počinje slikati motive u kojima je predmetnost ista- Beograd, 1969., 36–50; IGOR ZIDIĆ, Slikari čistog oka – neke te- knuta sažetim jasnim postupkom slikarske gradnje u kojoj se opaža žnje u hrvatskom slikarstvu četvrtog desetljeća, u: Četvrta deceni- težnja da boja poprimi značaj gradivne tvari; on se tako potvrđuje ja: ekspresionizam boje, poetski realizam, katalog izložbe (ur. Mi- kao ravnopravan sudionik one temeljne misli i cjeline figurativnih odrag B. Protić), Beograd, 1971., 37–51. U katalogu prve izložbe formulacija koja nastaje u djelima sve četvorice mladih umjetnika

izložaba” Muzeja savremene umetnosti...

i koja uistinu poprima svoje značenje tek u svojoj nastalosti, kao 43 O tome nadalje zaključuje: „Njezinu su razvoju i utvrđivanju ta- dedukcija iz cjeline.” BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 44. kve svrhe pomogle sposobnost umnožavanja u srazmjerno ve- 29 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 44. likim serijama, jeftinoća materijala i lakoća prenošenja.” BOŽI- DAR GAGRO (bilj. 40), 25–26. 30 BOŽIDAR GAGRO, Prema sintezi, u: Slikarstvo Minhenskog kruga – Račić, Becić, Herman, Kraljević, katalog izložbe, Zagreb, 1973. 44 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 40), 26. 31 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 10), 44. 45 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 40), 26. 32 MIODRAG B. PROTIĆ, Jugoslovenska skulptura 1870–1950., u: 46 Gagro piše o Crnčićevu radu kao temelju „polustoljetnog konti- Jugoslovenska skulptura 1870–1950., katalog izložbe (ur. Miodrag nuiteta”: „(…) gotovo da nema ličnosti koja se jednom nogom ne B. Protić), Beograd, 1975., 7–31, 10. oslanja na pripremljeno tlo, na novonastalu tradiciju, a drugom traži uporište na terenu grafičke tehnike i imaginacije koju sama 33 BOŽIDAR GAGRO, Hrvatska skulptura građanskog perioda, u: osvaja.” BOŽIDAR GAGRO (bilj. 40), 26. Jugoslovenska skulptura 1870–1950., katalog izložbe (ur. Miodrag 47 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 40), 27. B. Protić), Beograd, 1975., 33–41. 48 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 40), 27. 34 „(…) javni spomenik i portret dvije su najizrazitije i najtrajnije teme ovog prvog velikog razdoblja moderne skulpture u Hrvat- 49 „Ona (grafika – op. a.) se našla u procjepu tog širokog zadatka i skoj.” BOŽIDAR GAGRO (bilj. 33), 35. funkcije koju je u polustoljetnom razvoju građanske umjetnosti bila osvojila. Ona se ponovno našla u sjeni reprezentativnih ve- 35 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 33), 33. ličina kiparstva i slikarstva. I tu činjenicu ne može promijeniti 36 „Uz realizam jedino je secesija određeni stilski pojam u koji bi- ni napor umjetnika koji grafiku rade niti broj grafičkih radova. smo mogli grupirati veći broj djela i ličnosti (…)”. BOŽIDAR GA- Ona na samoj sredini stoljeća ide svojoj krizi koja će se konkretno GRO (bilj. 33), 36. očitovati kao kriza njezine dokumentarne vokacije.” BOŽIDAR 37 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 33), 37. GAGRO (bilj. 40), 30. 38 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 33), 37. 50 ŽELIMIR KOŠČEVIĆ, Grafika u Hrvatskoj, u: Jugoslovenska gra- 39 MIODRAG B. PROTIĆ (bilj. 32), 9. fika 1950–1980, katalog izložbe, 1985., 47–48. 51 BOŽIDAR GAGRO, Treća decenija, konstruktivno slikarstvo, Ži- 40 BOŽIDAR GAGRO, Hrvatska grafika u prvoj polovini XX sto- vot umjetnosti, 6 (1968.), 117–125. ljeća, u: Jugoslavenska grafika 1900–1950, katalog izložbe (ur. Miodrag B. Protić), Beograd, 1977., 25–30. Izložba je održana 52 JEŠA DENEGRI (bilj. 5), 141. krajem 1977. i početkom 1978. kao šesta „decenijska izložba”. 53 BOŽIDAR GAGRO, Nadrealizam, socijalna umjetnost 1929/1950, 41 Vidi: LJUBO BABIĆ, Hrvatska grafika u XIX stoljeću, Hrvatsko Život umjetnosti, 10 (1069.), 149–167. kolo, 17 (1936.), 109–119. 54 LJUBO BABIĆ (bilj. 22). 42 BOŽIDAR GAGRO (bilj. 40), 26. 55 Vidi: TONKO MAROEVIĆ (bilj. 1).

Most read articles by the same author(s)

Similar Articles

1-10 of 59

You may also start an advanced similarity search for this article.