Skip to content
亚得里亚艺术:艺术史、建筑与文化遗产研究期刊 Search

Pre-Romanesque Sculpture from Biograd

DOI 10.15291/ars.1381

Download PDF

Vol. 7 (2017)

Open access

Article metrics

  • 3 412 Abstract views
  • 1 248 PDF downloads
  • 12 Downloads per day
  • 164 Downloads this month
  • Ivan Josipović Odjel za povijest umjetnosti Sveučilište u Zadru
This paper analyses the extant pre-Romanesque sculpture from Biograd, classifying it into homogeneous groups based on stylistic and visualmorphological features, and attributing it to various stone-carving workshops active from the last decades of the 8th until the late 9th century. Most of the fragments have been associated with the recently identified atelier called “Workshop of the Plutei of the Zadar Cathedral” and dated approximately to the last decades of the 8th or the very beginning of the 9th century. Some of the remaining fragments have been linked to the stone-carving workshops active in the times of the Croatian dukes Trpimir and Branimir, and thus dated to the middle and the last quarter of the 9th century, respectively. As for the rest of the reliefs, it has only been possible to establish that they show features of mature pre-Romanesque style typical of the 9th century, with three interesting fragments dated to a somewhat later period based on their stylistic features: two of them to the mid-11th and the third to the first quarter of the 12th century. Finally, an analysis and attribution of three fragments of two pilasters that were later re-carved as an architrave, discovered in St Chrysogonus’ church in Zadar, has helped the author to establish a chronological distinction between two early stone-carving productions identified in the broader Zadar region. One of them is the “Workshop of the Plutei of the Zadar Cathedral”, which helps in dating the largest group of pre-Romanesque reliefs from Biograd with greater accuracy.
Biograd, pre-Romanesque sculpture, chronology, “Workshop of the Plutei of the Zadar Cathedral”, last quarter of the 8th century
Sections
  1. Abstract
  2. Bilješke

This paper analyses the extant pre-Romanesque sculpture from Biograd, classifying it into homogeneous groups based on stylistic and visual- morphological features, and attributing it to various stone-carving workshops active from the last decades of the 8th until the late 9th century. Most of the fragments have been associated with the recently identified atelier called “Workshop of the Plutei of the Zadar Cathedral” and dated approximately to the last decades of the 8th or the very beginning of the 9th century. Some of the remaining fragments have been linked to the stone-carving workshops active in the times of the Croatian dukes Trpimir and Branimir, and thus dated to the middle and the last quarter of the 9th century, respectively. As for the rest of the reliefs, it has only been possible to establish that they show features of mature pre-Romanesque style typical of the 9th century, with three interesting fragments dated to a somewhat later period based on their stylistic features: two of them to the mid-11th and the third to the first quarter of the 12th century. Finally, an analysis and attribution of three fragments of two pilasters that were later re-carved as an architrave, discovered in St Chrysogonus’ church in Zadar, has helped the author to establish a chronological distinction between two early stone-carving productions identified in the broader Zadar region. One of them is the “Workshop of the Plutei of the Zadar Cathedral”, which helps in dating the largest group of pre-Romanesque reliefs from Biograd with greater accuracy.

1. Radionica plutejâ zadarske katedrale, ulomci liturgijskih instalacija iz Biograda Workshop of the Plutei of the Zadar Cathedral, fragments of liturgical installations from Biograd

doumica riješila su već navedena arheološka istraživanja točnih podataka o mjestu pronalaska nekih od njih, ali provedena u Galovcu, jer su se neki biogradski ulom- i svih zavrzlama oko njihova seljenja i pohrane, nekad ci (koji su u međuvremenu dospjeli u Zavičajni muzej bilo moguće smatrati dijelom iste cjeline oltarne ograde. u Biogradu) po crti loma mogli spojiti s fragmentima Također, iz korpusa biogradske predromaničke skulpture koji su pronađeni na galovačkom lokalitetu Crkvina, pa mogu se sa sigurnošću isključiti i svi oni ulomci iz Za- je time postalo jasno da su izvorno iz tog sela.25 Drugi vičajnoga muzeja koji su atribuirani Majstoru koljanskog dio nedoumica riješen je već spomenutim Buškariolovim pluteja jer se njegovo djelovanje u Biogradu, za razliku publiciranjem Jelićevih zapisa s istraživanja biogradske od Galovca, ničim ne može pouzdano dokazati.28 S dru- katedrale s početka 20. stoljeća. Evo jednog primjera koji ge strane, one biogradske reljefe koji su u likovno-mor- to može vrlo dobro predočiti! Temeljem likovno-mor- fološkom smislu identični dijelu galovačke skulpture, a foloških sličnosti s ostalom skuplturom pronađenom u za koje nije poznato mjesto nalaza, niti ima pouzdanih Galovcu, Janko Belošević je jedan ulomak koji se čuva dokaza da su iz Galovca, i dalje treba držati u korpusu u Zavičajnom muzeju u Biogradu (sl. 1a), a kojemu u to biogradske skulpture, pa ću se time rukovoditi i u na- vrijeme mjesto nalaza nije bilo poznato, proglasio izvor- stavku ovoga rada.29 no galovačkim fragmentom koji je u Biograd dospio na- Osim svega navedenog, pojedinih se biogradskih ra- kon amaterskih istraživanja don Kažimira Perkovića.26 nosrednjovjekovnih reljefa u raznim prilikama doticalo Međutim, Buškariolovo objavljivanje Jelićeve dokumen- još nekoliko autora,30 fragmente koji su pripadali bio- tacije ipak nije dalo Beloševiću za pravo jer se pokazalo gradskoj katedrali posebno je kataloški obradila Nikoli- da je navedeni ulomak uistinu pronađen na biogradskoj na Uroda,31 a u svom je korpusu arhitekture s područja Glavici.27 Taj primjer odlično svjedoči kolika je zapravo Kvarnera i sjeverne Dalmacije predromaničke reljefe iz podudarnost jednog dijela predromaničkog materijala s Biograda i okolice spomenuo i Tomislav Marasović.32 tih dvaju lokaliteta, budući da ih je, uslijed nedostatka Međutim, korpus biogradske skulpture koji se može pri-

Ivan Josipović: Biogradska predromanička skulptura Ars Adriatica 7/2017. (65-82)

pisati ranijoj predromaničkoj fazi tek je nedavno grupi- liranja površine motivâ koji imaju oštro klesane rubove ran, a za njegovu nešto precizniju dataciju iskorištena je (čime se stvara dinamična igra svjetla i sjene), a uočljivo mogućnost usporedbe tog materijala sa sličnim reljefima je i njihovo poprilično rahlo postavljanje na dekorativnoj iz Zadra, Galovca i Novalje.33 površini reljefâ, što bi značilo da na njima nema zamjet- Ipak, glavni problem kod proučavanja ranosrednjovje- nije prisutnosti kompleksa horror vacui.42 kovne biogradske skulpture predstavlja njezino datiranje Navedene karakteristike vidljive su i na dvadesetak koje je, iz svih prije navedenih razloga, u većini slučajeva predromaničkih ulomaka koji su pripadali raznim dije- neprecizno i preopćenito. U tom pogledu, osim nedavnog lovima liturgijskih instalacija. Svi se oni danas čuvaju u izdvajanja najranijih biogradskih predromaničkih reljefa i Zavičajnom muzeju u Biogradu, a njih devet pouzdano njihova datiranja u sam kraj 8. i(li) u početak 9. stoljeća,34 je pronađeno na lokalitetu Glavica u tom gradu.43 Zbog određene pomake napravio je ranije samo Nikola Jakšić toga je sve njih (dakle i one kojima je mjesto pronalaska koji je neke ulomke prepoznao kao proizvode Klesarske nepoznato), moguće smatrati dijelovima prve predroma- radionice iz vremena kneza Trpimira (sl. 3), čime ih je i ničke opreme crkve koja je bila podignuta na tom po- preciznije datirao u drugu i treću četvrtinu 9. stoljeća,35 ložaju, a razmjerno velike dimenzije navedenih ulomaka jedan ulomak pluteja pripisao je Dvorskoj klesarskoj radi- svjedoče da je ranokršćanska crkva na tom lokalitetu za- onici iz vremena kneza Branimira iz posljednje četvrtine sigurno bila prostranija građevina (neovisno o tome je li 9. stoljeća (sl. 4b),36 dok je fragment od pečene gline s re- bila trobrodna ili jednobrodna), a nikako ne mala crkvi- ljefnim prikazom životinje (psa?) argumentirano datirao ca kao što se sve donedavno pretpostavljalo.44 Što se sa- oko sredine 11. stoljeća (sl. 6a).37 mih ulomaka tiče, primjetno je da su pripadali plutejima, pilastrima i arhitravima ograde svetišta, impost-kapiteli- *** ma dvojnih prozora i njihovim stupićima, zatim oltarnim stupićima, a vrlo vjerojatno i dovratnicima portala. Saču- Dakle, unatoč velikoj stilskoj heterogenosti biograd- vani ostaci dekoracije na tim fragmentima svjedoče da ske predromaničke skulpture, provedbom detaljne ana- su na izvedbenoj i ikonografskoj razini srodni reljefima lize svih sačuvanih ulomaka, ipak je moguće prepoznati koji su pronađeni u Zadru i njegovoj bližoj okolici, te u najmanje tri skupine reljefâ koje pokazuju identične li- Galovcu i Novalji, zbog čega i jesu prepoznati kao radovi kovno-morfološke karakteristike, a takvim grupiranjem jednoga klesarskog ateljea. otvara se i mogućnost njihove preciznije datacije i nešto Na ulomcima plutejâ tako se većinom sačuvao ukras sigurnijeg povezivanja s konkretnim sakralnim zdanjem njihovih vijenaca sa, za navedenu klesarsku radionicu čijim su liturgijskim instalacijama nekad pripadali. Naj- vrlo tipičnim, motivom niza troprutih arkada u kojima veći broj sačuvanih predromaničkih ulomaka iz Biograda je smještena po jedna polovina višelatične rozete (sl. 1d, može biti prepoznat kao klesarija tzv. Radionice plutejâ 1e). Jedan ulomak koji je najvjerojatnije pripadao glav- zadarske katedrale.38 Budući da je veliki broj tih fragme- nom polju pluteja svjedoči da su jedan tip dekoracije nata pronađen na lokalitetu Glavica, dok za većinu osta- činile troprute učvorene kružnice ispunjene višelatičnim lih ulomaka okolnosti pronalaska nisu poznate,39 upravo cvjetovima (sl. 1b). S druge stane, na dva je ulomka sa- će njihovo prepoznavanje kao produkata iste klesarske čuvano dovoljno dekoracije da se prepozna i drugi tip radionice omogućiti da se svi oni s velikom sigurnošću ukrasa plutejâ (sl. 1e, 1f), a riječ je o složenom motivu povežu s crkvom koja je bila podignuta na tom lokalite- u kojemu se iz središnje postavljenog kantarosa obično tu. Kako je riječ o klesarijama na kojima su uočljive ka- razlistava stilizirana tropruta lozica koja svojim slijepim rakteristike rane predromaničke skulpture, postaje jasno odsječcima tvori gotovo kružne oblike iz završetaka kojih da se radi o ostacima prvih predromaničkih liturgijskih izlazi peteljka s višelatičnim cvijetom koji ispunja unu- instalacija koje su zamijenile ranokršćansku opremu cr- trašnjost takvog kvazikruga, dok je s njegove unutrašnje kve podignute još u kasnoj antici,40 a o čemu svjedoče strane, a uokolo opisanog cvijeta, raspoređen niz prilju- ostaci ranokršćanske skulpture datirane u 5. ili na sam bljenih suzolikih listića. Opisani ukrasi vijenaca pluteja početak 6. stoljeća te pripisane klesarskoj radionici iz ka- zabilježeni su i na velikom mramornom pluteju iz zadar- snoantičkoga Zadra.41 ske katedrale, te na vijencima još nekoliko pluteja koji ta- Djela Radionice plutejâ zadarske katedrale, osim repe- kođer potječu iz Zadra, mada su neki od njih pronađeni rotoara motivâ ranokršćanske provenijencije, na izvedbe- u Božavi i Ljubču, a plutej iz Ljubča identičan je dvama noj razini pokazuju vrlo pravilan i uredan način klesanja biogradskim ulomcima i po pitanju dekoracije njegova u nešto višem reljefu, zatim kontrast između duboke i če- glavnog polja.45 Pilastrima oltarne ograde zasigurno pri- sto puta dosta grubo obrađene pozadine i mekog mode- pada jedan veći ulomak spojen od tri manja fragmenta

a b

c

j

e

k

f d

g h i l

2. Radionica plutejâ zadarske katedrale, ulomci liturgijskih instalacija i arhitektonske dekoracije iz Biograda Workshop of the Plutei of the Zadar Cathedral, fragments of liturgical installations and architectural decoration from Biograd

Ivan Josipović: Biogradska predromanička skulptura Ars Adriatica 7/2017. (65-82)

koji je ukrašen međusobno povezanim motivima ukrug 2f) na užoj, prednjoj strani ima izveden motiv stilizirane vrtećih krilaca koji izlaze iz zajedničkog središta, a koji palmete iznad koje se nalazi plastična narebrena zavoj- su naizmjenično okrenuti u suprotnom smjeru (sl. 1f); nica koja izgleda poput svitka, dok mu je tjemena stra- te, najvjerojatnije, i još jedan manji ulomak koji je na- na završavala abakom (sličan primjerak pronađen je i u knadno preupotrebljen u drugoj funkciji (sl. 1g). Taj je Galovcu).48 Od preostala dva, koja su inače dimenzijama fragment, koji je osim pilastru ograde svetišta mogao znatno veća nego prethodno opisani primjerak, jedan na pripadati i pluteju, znatno manji od prethodnoga te mu prednjoj strani ima motiv profilno postavljene ptičice ra- je naknadno prerađena poleđina prilikom kasnije preu- širenih krila i s repom u obliku riblje kosti (sl. 2g), a dru- potrebe. Tako na prednjoj strani ima motiv virovite ro- gome se na tom mjestu nalazi motiv stilizirane lozice s tri zete koji je smješten ispod uske, horizontalno položene kružno oblikovana slijepa kraka ispunjena ukrug vrtećim i izbočene trake, dok mu se na drugoj nalaze dvije kuke krilcima (sl. 2h).49 S dva potonje spomenuta impost-ka- na visokim neprofiliranim nožicama koje su svojim pu- pitela treba povezati i jedan veći primjerak stupića koji žolikim zavojnicama usmjerene s lijeva na desno te koje je sastavljen od dva manja ulomka spojena po crti loma pokazuju potpuno drukčiji, i zasigurno vremenski ka- (sl. 2i), jer je on najvjerojatnije bio razdjelni stupić bifore sniji, način klesarske izvedbe u odnosu na dekoraciju s na čijem su vrhu takvi impost-kapiteli mogli stajati.50 Na prednje strane ulomka. prednjoj strani tog stupića nalazi se dekoracija od šest Od preostalih fragmenata liturgijskih instalacija koje vertikalno poredanih i učvorenih troprutih kružnica, s se mogu atribuirati Radionici plutejâ zadarske katedrale tim da se ona najdonja ne zatvara u potpunosti nego se najbrojniji su ulomci arhitravâ koji su vrlo jednostavno njezina dva kraja savijaju prema vani te završavaju kao ukrašeni (sl. 2a-2c). Naime, njihove dekorativne površine svinute i u vrhu zašiljene trake. Kružnice su ispunjene podijeljene su u dvije zone, pa se tako u gornjoj nalaze šiljatim listovima, višelatičnim rozetama te s po jednom nizovi kuka koje imaju visoke neprofilirane nožice i ve- peterokrakom i četverokrakom zvjezdicom, dok je u like pužolike zavojnice, dok se u donjoj nalazilo natpisno vrhu stupića, u jednom izdvojenom pravokutnom polju polje, koje je na dvama ulomcima djelomično sačuvano, horizontalnog pružanja, smještena mala dvotračna dvo- dok je na preostala dva fragmenta najvjerojatnije na- pruta pletenica od svega četiri zavoja. Na stražnjoj se knadno radirano. Ulomci u morfološkom smislu izrazito pak strani nalazi ukras od intermitirajuće lozice iz koje srodnih arhitravâ, lukova i zabatâ s identično klesanim izbijaju razgranati izduženi listovi, a na njezinu se vrhu kukama pronađeni su i u Galovcu i Novalji.46 Osim ar- također nalazi horizontalno položena dvotračna dvopru- hitravâ, od opusa ove radionice u Biogradu sačuvala su ta pletenica koja je izvedena ponešto drukčije nego ple- se i dva ulomka oltarnog stupića (stipesa), od kojih je je- tenica na prednjoj strani stupića. Motiv intermitirajuće dan čitav, dok je drugi znatno oštećen (sl. 2d-2e). Po bolje lozice s razgranatim izduženim listovima karakterističan sačuvanom primjerku može se zaključiti da su im baze je ponajprije za ranoromaničku skulpturu, pa bi iz tog bile četvrtastog oblika, dna stupova ukrašavala je traka razloga, a pogotovo u kontekstu postojanja još jednog ispunjena cik-cak motivom, dok su se njihova debla la- srodnoga biogradskog ulomka s identičnom dekoraci- gano širila prema dnu te su bila glatko obrađena. Stupići jom (a o čemu će više riječi biti u nastavku), ukras na su završavali kapitelima od kojih su bili odvojeni različito poleđini navedenog stupića trebalo smatrati posljedicom dekoriranim prstenovima, dok su voluminozno oblikova- naknadne intervencije na njemu.51 ni kapiteli bili podijeljeni u dvije zone. Tako je u donjem Konačno, Radionici plutejâ zadarske katedrale mogu dijelu kapitelâ tekao niz ukrug raspoređenih arkadica, se atribuirati i tri vrlo srodna ulomka kojima mjesto i dok je gornja zona bila podijeljena na donji pojas sa stili- okolnosti nalaza nisu poznati, a za koje se može pret- ziranim i plastično izvedenim listovima koji su se svojim postaviti da su imali funkciju dovratnika (sl. 2j-2l). vrhovima povijali prema vani, te na gornji pojas s kutnim Unatoč nekim manjim međusobnim razlikama, reljefni volutama između kojih se nalazio motiv grčkog križa. Na ukras potonjih, tj. motiv guste troprute pletenice s kru- vrhu kapitelâ nalazio se plitki abak. Vrlo sličan i cjelovi- pnim „očima” u sredini svakog zavoja, posve je identi- to sačuvan stupić pronađen je i u nedalekom Galovcu, a čan izvedbi tog motiva na soklovima dvaju fragmenata stanovita ikonografska razlika u odnosu na bolje sačuvani plutejâ iz zadarske katedrale te na ploči sa Stupa srama biogradski primjerak vidljiva je u oblikovanju gornje zone na zadarskom forumu,52 pa ih je, temeljem korištenja njegova kapitela te u činjenici da mu se na dnu stupa ne tog motiva i načina njegove izvedbe, moguće s dosta si- nalazi traka s cik-cak motivom već s pletenicom.47 gurnosti uvrstiti u opus navedene klesarske produkcije. Također, u ovaj korpus skulpture treba uvrstiti i tri Također, možda bi se u njezina djela s oprezom mo- sačuvana impost-kapitela (sl. 2f-2h). Jedan od njih (sl. gao uključiti i još pokoji manji ulomak koji se čuva u

a b

3. Klesarska radionica iz vremena kneza Trpimira, ulomak pluteja (a) i gornji dio stupića ograde svetišta (b) Stone-carving workshop from the time of Duke Trpimir, fragment of a pluteus (a) and an upper part of a pilaster from the altar railing (b)

biogradskom muzeju, ali kako na njima nije sačuvano motiv virovite rozete s kružićem u središtu. Lijevo od dovoljno likovnog sadržaja, zasad je bolje suzdržati se nje nalazila se lijeva rubna letva koja se tek nazire, a od daljnjih atribucija. kružnica je s njom također bila povezana čvorom. U Među ostalom, u morfološkom i ikonografskom međuprostoru između kružnica, odnosno između kruž- smislu, heterogenom biogradskom predromaničkom nica i lijeve rubne letve te vijenca pluteja smješteni su skulpturom moguće je izdvojiti još nekoliko ulomaka različiti motivi. Tako se u gornjem lijevom kutu glav- koji se mogu atribuirati još dvjema dosad identificira- noga polja nalazi tzv. S-volutica, lijevo dolje isklesan je nim klesarskim radionicama 9. stoljeća. Tako se jedan stilizirani ljiljanov cvijet koji je širim krajem okrenut ulomak pluteja i kapitel s dijelom stupića koji su pripa- prema rubnoj letvi, isti motiv, samo drukčije orijenti- dali ogradi svetišta mogu prepoznati kao radovi Klesar- ran, nalazi se i desno gore pod vijencem pluteja, a desni ske radionice iz vremena kneza Trpimira, a samim time donji međuprostor od najbolje sačuvane kružnice ispu- i datirati u drugi i treću četvrtinu 9. stoljeća. Fragment nja osmerolatični cvijet s naizmjeničnim dužim i kra- pluteja (sl. 3a) prva je objavila i kataloški obradila Bran- ćim laticama te kružićem u središtu. Dekoracija na sa- ka Juraga, a navedenoj klesarskoj radionici pripisao ga čuvanom dijelu vijenca pluteja još je više oštećena nego je Nikola Jakšić.53 Prednja strana jako mu je izlizana glavno polje tako da ju više nije moguće ni prepoznati. tako da je i njegov reljefni ukras slabo vidljiv. Unatoč Unatoč oštećenosti, izvedbene i ikonografske karakte- tome, na ostatku njegova glavnog polja raspoznaje se ristike tog ulomka karakteristične su za najčešći način motiv troprute učvorene kružnice koja je s desne i do- na koji je Klesarska radionica iz vremena kneza Trpimi- nje strane povezana s dva istovrsna susjedna motiva od ra ukrašavala svoje pluteje,54 tako da njegova atribucija kojih su sačuvani samo mali dijelovi. Kružnicu ispunja tom klesarskom ateljeu nije upitna.

Ivan Josipović: Biogradska predromanička skulptura Ars Adriatica 7/2017. (65-82)

ni kosim linijama koje se penju slijeva nadesno, na lijevoj bočnoj kosim linijama koji se penju zdesna nalijevo, a na stražnjoj strani okomito urezanim linijama. Kapitel u vrhu završava tankim abakom. Bez obizira što se po na- činu klesanja ukrasnih motiva i morelijanskim detaljima koji se na njima primjećuju ovaj kapitel bez sumnje može uvrstiti u opus Klesarske radionice iz vremena kneza Trpi- mira, treba reći da se on od kapitelâ te klesarske produk- cije iz Plavna, Žažvića i Biljana Donjih ponešto razlikuje jer je manje voluminozan i ima zatvoreniju formu, ali je upravo po tome jako sličan kapitelima navedene radioni- b ce iz Kašića i Lepura.56 Nadalje, tri ulomka predromaničkih reljefa iz Bio- grada s velikom su sigurnošću pripisana Dvorskoj kle- sarskoj radionici iz vremena kneza Branimira, a čime su onda i precizno datirana godinama vladanja navedeno- ga hrvatskog kneza, dakle, okvirno, u posljednju četvr- tinu 9. stoljeća.57 Radi se o dva ulomka pluteja i jednom pilastru ograde svetišta. Fragmenti plutejâ pronađeni su na lokalitetu Glavica, pa se sa sigurnošću može smatrati da su sva tri ulomka, koja su neosporno dio iste cjeline, pripadala liturgijskim instalacijama crkve na tom loka- c litetu, bez obzira što mjesto pronalaska samog pilastra nije poznato. Manji ulomak pluteja većim je dijelom zapravo osta- a tak vijenca koji je bio ukrašen prepletom troprute trake (sl. 4c). Vijenac su izvorno sa sviju strana obrubljivale ši- 4. Dvorska klesarska radionica iz vremena kneza Branimira, dva roke, neprofilirane i izbočene rubne letve od kojih se na ulomka plutejâ (b, c) i pilastar ograde svetišta (a) ovom fragmentu sačuvao tek dio donje koja ga je ujedno Stone-carving workshop from the court of Duke Branimir, two i odvajala od glavnoga polja pluteja. Od glavnoga polja fragments of plutei (b, c) and a pilaster from the altar railing (a) pak na ovom ulomku gotovo da ništa nije ni preostalo. S druge strane, veći je fragment pluteja pripadao njego- vu gornjem desnom dijelu (sl. 4b). Na sačuvanom dijelu S druge strane, jako dobro sačuvani kapitel s dijelom vijenca zapažaju se tri troprute kružnice koje isprepliće stupića ograde svetišta izrađen je iz jednoga komada ka- beskonačna tropruta vrpca. Vijenac je sa sviju strana bio mena (sl. 3b), a i on je već pripisan Klesarskoj radionici ukrašen neprofiliranim i ponešto izbočenim rubnim le- iz vremena kneza Trpimira.55 Na prijelazu iz tijela stupa u tvama. Ispod donje rubne letve vijenca nalazi se gornja kapitel nalazi se prsten obrubljen s po jednom neprofili- rubna letva glavnoga polja. Glavno je polje u odnosu na ranom trakom. Njegova unutrašnjost ispunjena je nizom vijenac bilo više uvučeno u debljinu pluteja. Iako je od kuglica (tzv. bisernim nizom). Sve strane kapitela dobro njegova ukrasnog motiva sačuvan samo manji dio, sa- su sačuvane i ukrašene srodnim, ali ne i posve identič- svim je razvidno o kojem je motivu riječ. Naime, uku- nim ukrasom. U njegovoj donjoj zoni ukrug teče niz od pna površina glavnog polja bila je prekrivena troprutim osam šiljatih stiliziranih listova, od kojih su kutni glatko kružnicama koje nisu bile međusobno povezane, a sude- obrađeni, a oni koji se nalaze po sredini strane ukrašeni ći prema dimenzijama sačuvanog ulomka bile su raspo- su žljebovima koji prate osnovni obris lista. Gornji dio ređene u četiri horizontalna niza s tim da ih je u svakom kapitela ukrašen je kukama s dvoprutim nožicama i veli- nizu moglo biti četiri ili pet. Navedene su kružnice dija- kim pužolikim zavojnicama koje se sa susjednim kukama gonalno presijecale troprute trake koje su se uz okomite u kutovima dotiču vrhovima voluta. Između dviju kuka rubove pluteja preplitale, tj. formirale tzv. perec-motive kapitela nalazi se okomiti štapić koji je različito ukrašen koji su svojim dužim stranama bili okrenuti prema boč- na svakoj strani. Tako je na prednjoj strani dekoriran nim rubnim letvama. Taj je motiv jedan od najprepo- okomitim nizom od četiri kuglice, na desnoj bočnoj stra- znatljivijih „potpisa” klesarâ navedene radionice.

a b

c d

e f

5. Primjerci zrele predromaničke skulpture iz Biograda Examples of mature pre-Romanesque sculpture from Biograd

Pilastar s ostatkom baze stupića, pak, isklesan je u ca kroz koje se provlači tropruta pletenica. Ukras u dnu i istom komadu kamena (sl. 4a). Dobro je sačuvan, a sa- u vrhu završava ravnom trakom. Središnji motiv pilastra stavljen je od triju ulomaka koji se spajaju po crti loma. S sa sve četiri strane uokviruju neprofilirane letve, a u dnu lijeve i sa stražnje strane pilastra nalazi se utor za uglav- pilastra vidi se i veći neobrađeni dio koji je ulazio u rupu ljivanje širine 7 centimetara, dok mu je desna strana glat- za uglavljivanje u podu crkve. ko obrađena. Po tim se detaljima može zaključiti da je Ovime se iscrpljuje korpus biogradske predromanič- stajao lijevo od prolaza ograde svetišta. Prednja strana ke skulpture koja se može povezati s dosad prepoznatim pilastra ukrašena je nizom nepravilnih troprutih kružni- klesarskim radionicama djelatnima od posljednje četvrti-

Ivan Josipović: Biogradska predromanička skulptura Ars Adriatica 7/2017. (65-82)

ne 8. do kraja 9. stoljeća. Naime, ostali biogradski ulomci heterogeni su i u stilskom i u morfološkom smislu, ali se ipak većina njih može okarakterizirati kao zrela predro- manička skulptura i okvirno datirati u 9. stoljeće. Tako se među njima, osim brojnih manje važnih fragmenata, ističe jedan veći ostatak pluteja sa složenim geometrijskim ukra- som (ispresijecane koncentrične kružnice) (sl. 5e), zatim nekoliko ulomaka zabata i arhitravâ koji su pripadali istoj cjelini ograde svetišta (sl. 5a-5d), te veći fragment desnog dijela zabata s križem u središtu i dijelom uklesanog nat- pisa na luku [...s]TI PONTIF[icis...], a koji se danas čuva u Arheološkom muzeju u Splitu (sl. 5f).58 Znatno manji broj biogradskih reljefa pokazuje ka- rakteristike ranoromaničkog ili čistog romaničkog stila. Toj skupini svakako pripada već spominjani keramički ulomak s prikazom četveronožne životinje (sl. 6a), ali i impost-kapitel s voluminoznim orlom (sl. 7), od kojih je prvi nastao sredinom 11., a drugi u prvoj četvrtini 12. stoljeća.59 Ipak, među reljefe 11. stoljeća trebalo bi uvrstiti

7. Impost-kapitel s voluminozno isklesanim orlom na prednjoj strani Impost-capital with a voluminously carved eagle in front

i još jedan dvostrano obrađeni biogradski ulomak koji s jedne strane ima isklesan motiv dviju ptica upletenih u debelu biljnu lozicu troprute profilacije, dok mu se na a drugoj nalazi ukras od intermitirajuće lozice iz koje izbi- jaju razgranati izduženi listovi (sl. 6b). Način oblikovanja cjelovito sačuvane ptice, ponajprije volumen i detalji nje- zine glave i vrata, ali i obrada ostatka tijela s primjetnim kratkim površinskim urezotinama, pokazuju opću stilsku podudarnost s izvedbom istih ili sličnih motiva na reljefi- ma tzv. Zadarsko-splitske klesarske radionice iz 2. četvrtine 11. stoljeća, ali i s ostalom njoj srodnom i istovremenom skulpturom sa šireg područja gornjojadranskog bazena, od Ravenne i Pompose u Italiji pa sve do Osora na našoj obali Jadrana, ali također i Zadra, Nina i Splita na jugu.60 S druge pak strane, dekoracija od intermitirajuće lozice na stražnjoj strani tog reljefa identična je ukrasu s pole- đine već spominjanog stupića koji na prednjoj strani ima dekoraciju koja na izvedbenoj razini pokazuje karakte- b ristike Radionice plutejâ zadarske katedrale (sl. 2i), pa se čini da je ukras njegove pozadine posljedica naknadnog 6. Dva ulomka reljefa 11. stoljeća iz Biograda preklesavanja, tj. da je nastao istom prigodom kao i dvo- Two fragments of 11th-century reliefs from Biograd strano obrađeni ulomak o kojem je trenuto riječ.

8. Radionica plutejâ zadarske katedrale, reljefi pronađeni u crkvi Sv. Krševana u Zadru Workshop of the Plutei of the Zadar Cathedral, reliefs uncovered in the church of St Chrysogonus in Zadar

*** datirana u isto vremensko razdoblje kao i klesarije Radi- onice plutejâ zadarske katedrale, mada je postojanje istih Dakle, posve je razvidno da najveći broj biograd- djelova ograde svetišta i tada logično nametalo zaključak ske predromaničke skulpture općenito, a pogotovo kad o sukcesivnoj zamjeni liturgijskih instalacija i u tom re- se govori o djelima identificiranih klesarskih radionica, lativno kratkom vremenskom periodu. Drugim riječima pripada klesarskoj produkciji koja pokazuje stilske ka- rečeno, to bi značilo da su djela mlađe klesarske produk- rakteristike rane predromaničke skulpture i koja je na- cije zamijenila radove one nešto starije. No, pitanje koje zvana Radionicom plutejâ zadarske katedrale. Takvim se u tom kontekstu može postaviti jest sljedeće: Je li to grupiranjem dio biogradskih reljefa na izvedbenoj i iko- zaista bilo tako, i ako jest, koja je od tih dviju klesarskih nografskoj razini povezan je sa srodnom skulpturom iz produkcija starija, a koja mlađa? Galovca, Novalje i Zadra te okvirno datiran u posljednju Prije nego što pokušam dati odgovor na postavljeno četvrtinu 8. i na sam početak 9. stoljeća.61 Osim navede- pitanje, treba nešto reći i o karakteristikama djelâ Maj- ne klesarske radionice, analizom ostale rane predroma- stora zadarskih ambona te lokalitetima gdje je dosad ničke skulpture iz Zadra, prepoznat je još jedan klesarski prepoznato njegovo djelovanje. Riječ je o ateljeu za čiju atelje koji je nazvan Majstorom zadarskih ambona,62 a u su djelatnost karakteristične kompozicije unutar mre- nedostatku čvršćih oslonaca i njegova su djela okvirno že kvadratnih i pravokutnih polja, zatim često prikazi-

Ivan Josipović: Biogradska predromanička skulptura Ars Adriatica 7/2017. (65-82)

vanje ljudskog lika, kontrast između duboke pozadine i i najreprezentativnijih djela Majstora zadarskih ambo- mekog tretiranja rubova prikazanih motiva te korištenje na „svakako upućuju na kratak period karolinškog pri- plitko urezanih linija za predočavanje detalja ponajpri- sustva u dalmatinskim gradovima u prvom desetljeću je ljudskih i životinjskih likova, ali isto tako i ostavlja- 9. stoljeća”.64 Ovakvo mišljenje čini se razložno i logično, nje potpuno glatkih površina na tim istim motivima. tim više što se do sličnih zaključaka dolazilo i ranije,65 ali Njegove radove prepoznao sam u opremi zadarske kate- nedostatak konkretnijih dokaza ipak je nametao oprez drale i reljefima za koje je pretpostavljeno da potječu iz prilikom iznošenja bilo kakvih apodiktičkih tvrdnji. Me- crkve Sv. Krševana u tom gradu (mada su pronađeni u đutim, sad mi se čini da je, nedavnom objavom materi- Neviđanima na otoku Pašmanu) te u crkvi Sv. Martina jala koji je pronađen u zadarskoj crkvi Sv. Krševana, a u Pridragi. Nedavno je Miljenko Jurković opus navede- koji široj stručnoj javnosti sve do tada najvećim dijelom nog majstora proširio i djelima iz grada Raba gdje mu je praktički nije ni bio poznat,66 moguće osnažiti gore izne- uvjerljivo atribuirao ulomak pluteja iz gradskog lapidari- sene zaključke, a time i dataciju djelovanja Majstora za- ja s rijetkim prikazom senmurva, hibridnog bića koje u darskih ambona u prvo desetljeće 9. stoljeća. izvornom obliku ima pseću glavu često isplažena jezika Naime, među predromaničkom skulpturom koja je te lavlje šape i paunov rep. Također, s određenim opre- pronađena u crkvi Sv. Krševana, i to najvećim dijelom zom, Jurković je u vezu s djelovanjem Majstora zadarskih još tijekom dviju dosta davnih obnova te građevine iz ambona doveo i tri predromaničke arkade ciborija rap- 1888. i 1902. godine, mogu se prepoznati dvije homoge- ske katedrale. Iako je navedeni autor prihvatio okvirnu ne skupine reljefa. Tako su nešto brojniji ulomci koje je dataciju koju sam ponudio, iznio je ipak mišljenje da bi moguće atribuirati tzv. Benediktinskoj klesarskoj radionici datiranje možda moglo biti i još preciznije, a po njegovu iz vremena kneza Branimira, a time i datirati u posljed- mišljenju to je prvo desetljeće 9. stoljeća.63 nju četvrtinu 9. stoljeća, dok preostali ulomci pokazuju Takvu dataciju Jurković je nastojao podkrijepiti stil- karakteristike Radionice plutejâ zadarske katedrale (sl. 8).67 skim i ikonografskim sličnostima između radova Maj- Među njima su posebno važna tri ulomka dvaju pilastara stora zadarskih ambona i todobne skulpture s područja ograde svetišta, i to dva koja se spajaju po crti loma te je- Friulija, u prvom redu iz tadašnjega važnoga vjerskog dan manji (sl. 9).68 Međutim, ono čemu se u pogledu tih središta Cividalea, ali i ostalim društveno-političkim dvaju pilastara dosad u literaturi nije posvetilo dovoljno razlozima koji su iz toga proizlazili. Naime, on drži da pažnje, već je samo evidentirano kao činjenica, jest to da je i sami majstor-klesar u Zadar, Rab i Pridragu najvje- su oni obrađeni i s prednje i sa stražnje strane. Tako se rojatnije došao iz Cividalea ili njegove okolice te da sve na prednjoj strani bolje sačuvanog pilastra nalazi ukras uspostavljene analogije između skulpture iz tog grada od stilizirane intermitirajuće troprute stabljike koja svojim

9. Ulomci dvaju pilastara ograde svetišta (naknadno preklesani u arhitrav) iz crkve Sv. Krševana u Zadru Fragments of two pilasters from the altar railing (subsequently re-carved as an architrave) from the church of St Chrysogonus in Zadar

a

b

10. Majstor zadarskih ambona, ulomci parapeta ambona iz Sv. Krševana pronađeni u Neviđanima (a) i parapet ambona iz zadarske katedrale (b) Master of the Zadar Ambons, fragments of ambon parapets from the church of St Chrysogonus found at Neviđane (a) and an ambon parapet from the Zadar cathedral (b)

slijepim krakovima gotovo zatvara pune krugove. U njima potvrđuje određenu vremensku distinkciju između dje- su pak postavljena po dva sučeljena lista koja imaju suzo- lovanja dviju navedenih klesarskih produkcija od kojih liko oblikovane listiće. Na prednjoj strani manjeg ulomka su obje bile djelatne u Zadru. U tom bi pogledu Radio- raspoznaje se pak motiv učvorenih troprutih kružnica is- nica plutejâ zadarske katedrale bila starija, te bi ju treba- punjenih nasuprotno postavljenim nazubljenim listovima lo vezati za zadnju četvrtinu 8. stoljeća, uostalom kao i u njihovim unutrašnjostima. Modelacija tih motiva odaje djelovanje ostalih identificiranih klesarskih radionica na nešto tvrđe i grublje klesanje od većine dosad prepoznatih istočnoj obali Jadrana koje su koristile identične ili slične radova Radionice plutejâ zadarske katedrale, ali nipošto to- ikonografske obrasce (Kvarnerska klesarska radionica,70 liko da bi se ta dva pilastra isključila iz njezina opusa jer Splitska klesarska radionica,71 Klesarska radionica iz vre- je to primjetno i na nekim njezinim drugim radovima u mena kotorskog biskupa Ivana72), a sve one uvjerljivo su Zadru. No uobičajeni obrub glavnih motiva pilastara ne- datirane oko vremena održavanja Nicejskog koncila 787. dostaje jer su oni naknadno preklesani u arhitrav oltarne godine.73 S druge strane, kao jedino vrijeme kad je mo- ograde, čija je dekoracija tom prigodom izvedena na su- gao djelovati Majstor zadarskih ambona ostaje upravo ono protnoj strani. Dakle, u kronološkom je smislu posve ja- koje predlaže Jurković, a to je prvo desetljeće 9. stoljeća, sno da su ovi ulomci prvotno bili u funkciji dvaju pilastara svakako prije sklapanja Aachenskog mira 812. godine. te da su tek naknadno preklesani u arhitrav.69 Taj je pak Nadalje, prepoznavanjem ulomaka koji su sigurno pro- arhitrav imao dvozonsku podjelu na gornji niz kuka i do- nađeni u crkvi Sv. Krševana kao radova navedene klesar- nje polje ispunjeno motivom dvotračne troprute pletenice. ske produkcije, na uvjerljivosti dodatno dobivaju i dosad Kuke imaju visoke neprofilirane nožice i isvrdlane rupice iznošene pretpostavke da njegovi reljefi koji su pronađeni u središtima svojih dosta velikih voluta, dok se u središti- u Neviđanima na otoku Pašmanu, a među kojima su i dva ma svakoga zavoja pletenice zamjećuju jednako isvrdlene čuvena ulomka koja su pripadala parapetu ambona (sl. rupice kao i na volutama kukâ. Način klesanja pojedinih 10a), izvorno potječu upravo iz te zadarske crkve.74 detalja (ponajprije volute kukâ i pletenica) na tom arhitra- vu podsjeća na oblikovanje gotovo identičnih detalja na *** dijelovima arhitravâ i plutejâ ograda svetišta, ali i parapetâ ambonâ (sl. 10) iz Zadra i Pridrage koje sam prepoznao Nadovezujući se na gore iznesene zaključke, a vraćajući kao radove već spominjanog Majstora zadarskih ambona. se na temu biogradske predromaničke skulpture, naglaša- Ukoliko se ove atribucije prihvate, to bi značilo da su vam da je preciznije datiranje Radionice plutejâ zadarske navedeni pilastri iz Sv. Krševana prvi sigurni dokaz koji katedrale u zadnju četvrtinu 8. stoljeća posljedično dovelo

Ivan Josipović: Biogradska predromanička skulptura Ars Adriatica 7/2017. (65-82)

i do točnije datacije najveće grupe predromaničkih reljefa drana, od Kvarnera do Boke kotorske, ali i južnije. Posebno iz Biograda, a koji su povezani s nekadašnjom ranokršćan- mi je zadovoljstvo što ovaj moj mali prilog boljem pozna- skom crkvom podignutom na lokalitetu Glavica u tom gra- vanju kako biogradske predromaničke skulpture tako i rane du. Tako postaje razvidno da je zadnja četvrtina 8. stoljeća predromaničke skulpture na području sjeverne Dalmacije vrijeme u kojem je navedena biogradska ranokršćanska općenito izlazi u ovom broju časopisa Ars Adriatica, kojim crkva (koja će i nakon toga biti sukcesivno pregrađivana i se prigodničarski obilježava sedamdeseti rođendan prof. obnavljana i prije nego što je sredinom 11. stoljeća postala dr. sc. Pavuše Vežića, mog profesora, kolege i prijatelja, ali katedralom) dobila nove liturgijske instalacije i arhitekton- i čovjeka s kojim dijelim i iste zavičajne korijene, a kojem sku dekoraciju, ostaci kojih u stilskom smislu pokazuju sve su biogradske, zadarske i općenito dalmatinske teme bile osobine rane predromaničke skulpture kakva je evidentira- nepresušan izvor inspiracije tijekom duge i plodonosne ka- na i u velikom broju drugih gradova na istočnoj obali Ja- rijere kako konzervatora tako i sveučilišnog profesora.

Bilješke

1 Usporedi FERDO ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih u: Biograd i njegova okolica u prošlosti, Biogradski zbornik 1 vladara, Zagreb, 1925., 500; VEDRANA DELONGA, Latinski (Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog u Biogradu od epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Split, 11. do 13. studenoga 1988. godine), (ur. Šime Batović), Zadar, 1996., 174. 1990., 264-266. Vidi još: EDUARD PERIČIĆ, Biogradska 2 SLOBODAN ČAČE, Blandona i susjedna središta – prilog biskupija, u: Biograd i njegova okolica u prošlosti, Biogradski antičkoj topografiji biogradskog područja, u: Biograd i njegova zbornik 1 (Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog okolica u prošlosti, Biogradski zbornik 1 (Zbornik radova sa u Biogradu od 11. do 13. studenoga 1988. godine), (ur. Šime znanstvenoga skupa održanog u Biogradu od 11. do 13. studenoga Batović), Zadar, 1990., 339-341. 1988. godine), (ur. Šime Batović), Zadar, 1990., 197-212. 7 IVO GOLDSTEIN, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb, 3 PAVUŠA VEŽIĆ, Katedrala (sv. Anastazije) u Biogradu, 1995., 358; NIKOLINA URODA, Biogradska katedrala, Split Diadora, 23 (2009.), 195. - Biograd na moru, 2005., 4-5; IVAN BASIĆ, Sjeverna i srednja Dalmacija u ranome srednjem vijeku, u: Nova zraka u 4 Više o teritoriju i granicama navedene županije vidi u: FRANJO europskom svjetlu – hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku SMILJANIĆ, Teritorij i granice Sidraške županije u srednjem (oko 550 – oko 1550), (ur. Zrinka Nikolić Jakus), Zagreb, 2015., vijeku, u: Biograd i njegova okolica u prošlosti, Biogradski zbornik 449; TRPIMIR VEDRIŠ, Crkva i vjerski život, u: Nova zraka u 1 (Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog u Biogradu europskom svjetlu – hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku od 11. do 13. studenoga 1988. godine), (ur. Šime Batović), Zadar, (oko 550 – oko 1550), (ur. Zrinka Nikolić Jakus), Zagreb, 2015., 1990., 319-333. 217. U ovom je kontekstu zanimljivo napomenuti da je jedina 5 CONSTANTINE PORPHYROGENITUS, De Administrando koja je smatrala da bi se osnutak Biogradske biskupije mogao Imperio, (ur. Gyula Moravcsik, Romilly J. H. Jenkins), smjestiti u sam kraj 10. i početak 11. stoljeća bila Nada Klaić, Dumbarton Oaks, Washington, D.C., 1967., 151. a to je temeljila na događajima oko godine 1000. u kojima je 6 Na tome da je Biogradska biskupija postojala već sredinom Biograd, kao i ostali gradovi na istočnoj obali Jadrana, potpao 10. stoljeća posebno je inzistirao Stjepan Antoljak. STJEPAN pod vlast Venecije, te je oprezno pretpostavila da je taj grad ANTOLJAK, Biograd za vrijeme hrvatskih narodnih vladara, svoj civitet mogao dobiti upravo u tim okolnostima. Vidi

NADA KLAIĆ, Povijest Hrvata u srednjem vijeku, Zagreb, najranijoj crkvi na biogradskoj Glavici, a koja je prepoznata kao 1990., 108-109. produkt tzv. Radionice plutejâ zadarske katedrale i datirana u 8 O tome vidi više u: IVAN OSTOJIĆ, Benediktinci u Hrvatskoj i kasno 8. i(li) rano 9. stoljeće, jer ti reljefi „svojim dimenzijama ostalim našim krajevima, sv. II, Benediktinci u Dalmaciji, Split, pokazuju da su izvorno bili sastavni dijelovi dosta velikih i 1964., 215-217, 240-242. reprezentativnih liturgijskih instalacija koje sasvim sigurno nisu mogle stajati u jednostavnoj i jednoapsidnoj ranokršćanskoj crkvi 9 JANKO BELOŠEVIĆ, Sv. Ivan, Biograd na moru – starohrvatska koja je sve donedavno pretpostavljana na tom lokalitetu”. Vidi crkva, Arheološki pregled, 12 (Beograd, 1970.), 167-168; Biograd, IVAN JOSIPOVIĆ, Predromanički reljefi na teritoriju Sklavinije Zadar, 1970., 25; BRANKA JURAGA, Srednjovjekovni kameni Hrvatske između Zrmanje i Krke do kraja 9. stoljeća (doktorski spomenici na području Biograda, Diadora, 9 (1980.), 448-449; rad), Zagreb, 2013., 55; ISTI, Radionica plutejâ zadarske RADOMIR JURIĆ, Srednjovjekovni spomenici na biogradskom katedrale, Ars Adriatica, 4 (2014.), 57. području, u: Biograd i njegova okolica u prošlosti, Biogradski zbornik 1 (Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog 13 O tome postoji brojna literatura, pa ovdje upućujem samo na u Biogradu od 11. do 13. studenoga 1988. godine), (ur. Šime posljednje radove koji su se bavili tom problematikom, a koji Batović), Zadar, 1990., 285; VEDRANA DELONGA (bilj. 1), pregledno i kritički donose sva mišljenja ranijih istraživača: 174; TOMISLAV MARASOVIĆ, Dalmatia praeromanica: NIKOLINA URODA (bilj. 7); TOMISLAV MARASOVIĆ (bilj. ranosrednjovjekovno graditeljstvo u Dalmaciji – 2. Korpus 9), 426-431; PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 3), 193-206. arhitekture: Kvarner i sjeverna Dalmacija, Split - Zagreb, 2009., 14 IVO PETRICIOLI, Prilog diskusiji o starohrvatskim crkvama 432-433, 436. s oblim kontraforima, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 10 O tim je istraživanjima Jelić objavio tek kraći novinski članak. 8 (1984.) (Znanstveni skup “Cetinska krajina od prethistorije do LUKA JELIĆ, Znamenito otkriće u Biogradu, Narodni list, god. dolaska Turaka”, Sinj, 3–6. VI. 1980.), passim. 41, br. 11, 5. veljače 1902. godine, Zadar, 1902., 1. 15 PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 3), 202. 11 FRANE BUŠKARIOL, Istraživanja don Luke Jelića u Biogradu 16 FERDO ŠIŠIĆ, Priručnik izvora hrvatske historije, Zagreb, na moru na položaju Glavica – Biogradski spomenici I, Prilozi 1914., 561-562, dok. 25d; ISTI (bilj. 1), 641-643; NADA KLAIĆ, povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 27 (1988.), 21-55; FRANE Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb, 1972., 86- BUŠKARIOL – LUKA JELIĆ, O katedrali u Biogradu na Moru, 87, dok. 65; ISTA (bilj. 7), 154-155; NEVEN BUDAK, Prva u: Biograd i njegova okolica u prošlosti, Biogradski zbornik 1 stoljeća Hrvatske, Zagreb, 1994., 125; IVO GOLDSTEIN (bilj. (Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog u Biogradu od 7), 446-447; TOMISLAV RAUKAR, Hrvatsko srednjovjekovlje, 11. do 13. studenoga 1988. godine), (ur. Šime Batović), Zadar, Zagreb, 1997., 74-75; NEVEN BUDAK - TOMISLAV RAUKAR, 1990., 351-372. Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Zagreb, 2006., 172-173; ANTE 12 Prvu arhitektonsku fazu crkve na Glavici, za koju se donedavno BIRIN, Pregled političke povijesti Hrvata u ranome srednjem unisono držalo da je bila jednobrodna građevina s jednom vijeku, u: Nova zraka u europskom svjetlu – hrvatske zemlje apsidom i s unutrašnjim raščlanjenjem zidova uz pomoć lezena, u ranome srednjem vijeku (oko 550 – oko 1550), (ur. Zrinka Frane Buškariol datira u „vrijeme oko polovine 8. stoljeća”, a takva Nikolić Jakus), Zagreb, 2015., 66-67. datacija proizlazi iz njegova pogrešnog datiranja nekih reljefa pronađenih na Glavici u to razdoblje. FRANE BUŠKARIOL (bilj. 17 Usporedi NADA KLAIĆ (bilj. 7), 167; TOMISLAV RAUKAR 11), 48-50. No Pavuša Vežić je te ulomke opravdano povezao (bilj. 16), 66.; NIKOLINA URODA (bilj. 7), 5; IVAN BASIĆ s nekoliko ranokršćanskih fragmenata koji većinom potječu iz (bilj. 7), 457; LOVORKA ČORALIĆ, Venecija, u: Nova zraka u dviju zadarskih ranokršćanskih bazilika, tj. iz crkve Sv. Tome i europskom svjetlu – hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku iz crkve Sv. Stjepana, te je zaključio da su u pitanju radovi iste (oko 550 – oko 1550), (ur. Zrinka Nikolić Jakus), Zagreb, 2015., klesarske radionice djelovanje koje je smjestio u 5. ili na sam 556-557; TRPIMIR VEDRIŠ (bilj. 7), 217. početak 6. stoljeća. PAVUŠA VEŽIĆ, Klesarska radionica u 18 VELIMIR ŠKARPA, Popis manjih starinskih predmeta u kasnoantičkom Zadru, u: Biograd i njegova okolica u prošlosti, Biogradu, u: Izvještaji muzejskih povjerenika i prijatelja, Vjesnik Biogradski zbornik 1 (Zbornik radova sa znanstvenoga skupa hrvatskoga arheološkoga društva, N. S., 3 (1898.), 232-233. održanog u Biogradu od 11. do 13. studenoga 1988. godine), (ur. 19 BRANKA JURAGA (bilj. 9), 445-492. Šime Batović), Zadar, 1990., 247-251. Vežićeva datacija sasvim je opravdano poslužila Nikolini Uroda i Nikoli Jakšiću da prvu 20 FRANE BUŠKARIOL (bilj. 11), 21-55. fazu sakralne građevine na biogradskoj Glavici opet datiraju u 21 FRANE BUŠKARIOL (bij. 11), 47-48. Usporedi NIKOLINA ranokršćansko razdoblje. Usporedi NIKOLINA URODA (bilj. URODA (bilj. 7), 7, 14-20. 7), 11, 21; NIKOLA JAKŠIĆ, Naslijeđe, u: Biograd na Moru, 22 Usporedi FRANE BUŠKARIOL (bilj. 11), 48-50. Dio tih razloga (ur. Vinko Baković), Zadar, 2006., 111-112. Međutim, Vežić je nedavno iznio mišljenje da je „već u kasnoantičkom vremenu naveden je u bilj. 12. na mjestu buduće katedrale u Biogradu postojala ranokršćanska 23 Sustavna arheološka istraživanja vođena su u pet kampanja od crkva, vjerojatno kao trobrodna građevina”, tj. da je crkva iz 1979. do 1991. godine, o njihovim rezultatima glavni je istraživač druge polovine 9. stoljeća naslijedila „osnovnu matricu one pisao u više navrata, a sintezu svojih spoznaja dao je u: JANKO stare”, tj. ranokršćanske građevine. PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 3), BELOŠEVIĆ, Osvrt na konačne ishode istraživanja položaja 202, 204. Ovaj Vežićev stav dodatno je potvrđen analizom Crkvine u selu Galovcu kod Zadra, Diadora, 18-19/1996.-1997. najranije biogradske predromaničke skulpture koja je pripadala (1997.), 301-350.

Ivan Josipović: Biogradska predromanička skulptura Ars Adriatica 7/2017. (65-82)

24 O tome vidi više u: JANKO BELOŠEVIĆ, Predromanička – Kiparstvo I, Zadar, 2008., 31; ISTI, Klesarstvo u službi kamena plastika s Crkvine u Galovcu kod Zadra, Radovi evangelizacije – studije iz predromaničke skulpture na Jadranu, Filozofskog fakulteta u Zadru, 35(22)/1995.-1996. (1997.), 302; Split, 2015., 484. Osim toga, ostatak „reljefa s vegetabilnom IVAN JOSIPOVIĆ, »Majstor koljanskog pluteja« u stilskom ornamentikom” može se uspostavljanjem analogija sa razvrstavanju predromaničke skulpture iz Galovca kod Zadra, zadarskom, galovačkom i novaljskom skulpturom jasno povezati Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 34 (2010.), 7. u jedinstvenu likovno-morfološku cjelinu te prepoznati kao rad 25 JANKO BELOŠEVIĆ (bilj. 24), passim. jedne klesarske produkcije, a samim time i relativno pouzdano datirati, a o čemu će više riječi biti u nastavku. 26 Vidi JANKO BELOŠEVIĆ, Osvrt na rezultate istraživanja lokaliteta »Crkvina« u selu Galovac kod Zadra u 1989. godini, 32 TOMISLAV MARASOVIĆ (bilj. 9), 426-442. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 29(16)/1989.-1990. (1990.), 33 IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), 37-56; ISTI (bilj. 12, 2014.), 235, bilj. 10, T. X, 2. 43-62. 27 FRANE BUŠKARIOL (bilj. 11), 37, 47-48, sl. BXVI, 11. 34 Vidi prethodnu bilješku. 28 O tome vidi više u: IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), 260-261. 35 NIKOLA JAKŠIĆ (bilj. 30, 1986.), 54-58; ISTI (bilj. 30, 1997.), 29 Naime, taj princip razvrstavanja primijenio sam i prilikom 42-43, fig. 2. Navedeni je autor o djelima navedene klesarske formiranja kataloga biogradske i galovačke skulpture u mom radionice, a time i o biogradskoj skulpturi koju je svrstao u doktorskom radu. IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), 215-242, njezin opus, pisao i sasvim recentno, pa o tome vidi u: NIKOLA 255-285. JAKŠIĆ (bilj. 31, 2015.), 295-314. 30 NIKOLA JAKŠIĆ, Kiparsko klesarske radionice u Dalmaciji 36 NIKOLA JAKŠIĆ - EMIL HILJE (bilj. 31), 22, 117, kat. br. 031; od 9. do 12. stoljeća (doktorski rad), Zadar, 1986., 54-58, 134- ISTI (bilj. 31, 2015.), 325, sl. 13b. 138; RADOMIR JURIĆ (bilj. 9), 285, 287, 289-290; MARIE- 37 NIKOLA JAKŠIĆ (bilj. 31, 2006.), 26; NIKOLA JAKŠIĆ - EMIL PASCALE FLÈCHE MOURGUES – PASCALE CHEVALIER HILJE (bilj. 31), 31, sl. 40; NIKOLA JAKŠIĆ (bilj. 31, 2015.), – ANTE PITEŠA, Catalogue des sculptures du Haut Moyen- 484, sl. 41b. Age du Musée Archéologique de Split I., Vjesnik za arheologiju 38 O definiranju, datiranju i likovno-morfološkim karakteristikama i historiju dalmatinsku, 85/1992. (1993.), 248, S 61, V, 3; te klesarske produkcije vidi više u: IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, VEDRANA DELONGA (bilj. 1), 175, 303, T. LVIII, 140-141; 2013.), 37-56; ISTI (bilj. 12, 2014.), 43-62. NIKOLA JAKŠIĆ, Croatian Art in the Second Half of the Ninth Century, Hortus Artium Mdievalium, 3 (1997.), 42-43, 39 U tom pogledu izuzetak predstavljaju samo dva ulomaka koja su fig. 2; Hrvati i Karolinzi – Katalog, (ur. Ante Milošević), Split, otkivena kod ostataka nekadašnje samostanske crkve Sv. Ivana 2000., 196, kat. br. IV. 22; PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 3), 200-201, iz druge polovine 11. stoljeća. Radi se o jednom impost-kapitelu sl. 5; ANTE PITEŠA, Ranosrednjovjekovni kameni spomenici u (sl. 2g) te o jednom oltarnom stupiću (sl. 2d). Navedeni su Arheološkome muzeju u Splitu, Split, 2012., 112-114, kat. br. 58. ulomci kataloški obrađeni u: BRANKA JURAGA (bilj. 9), 452, 461, kat. br. 1, 50; T. I, 1; T. XII, 50. 31 NIKOLINA URODA (bilj. 7), 16-20. Napominjem, međutim, da Uroda prilikom obrade predromaničkih reljefa koji su 40 O tome vidi detaljnije u: IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), 54- pripadali biogradskoj katedrali navodi da se oni ne mogu 56; ISTI (bilj. 12, 2014.), 57. preciznije datirati, te ih samo okvirno razdvaja u dvije skupine. 41 Usporedi PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 12), 247-251; NIKOLINA Tako bi, prema njezinoj podjeli, u prvu grupu spadali „ulomci URODA (bilj. 7), 14-16, 21. na kojima prevladavaju geometrijski ornamenti”, a njih autorica 42 Usporedi IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), 46; ISTI (bilj. 12, okvirno smješta u sam kraj 9. stoljeća. S druge strane, u drugu 2014.), 46, 48. skupinu svrstava reljefe „na kojima prevladavaju vegetabilni motivi koji odudaraju od stroge geometrizacije karakteristične 43 Za preciznije podatke o mjestu pronalaska najvećeg broja za prethodno opisanu grupu namještaja”, a za koju onda, zbog tih ulomaka, ali i o njihovim dimenzijama, vidi u: IVAN učestalosti takve motivike ranokršćanske provenijencije tijekom JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), 220-230. Vidi također: BRANKA čitava predromaničkog razdoblja, kaže da ju je „teško kronološki JURAGA (bilj. 9), 452-469. definirati”. NIKOLINA URODA (bilj. 7), 21. Ne mogu se složiti 44 O tome je nešto više govora bilo u bilj. 12. s takvim načinom pristupa obradi predromaničke skulpture u 45 IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2014.), 44-45, T. I. 1; T. II, 1-4. kojoj ikonografska komponenta predstavlja jedini razlikovni element u pokušaju njezina razvrstavanja i grupiranja, tim više 46 IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2014.), 48, 53, T. IV. 3-6; T. VI, 10-15. što je jedan keramički ulomak (kod nje kat. br. 21; ovdje sl. 6a), 47 Naime, gornja zona galovačkog kapitela oltarnog stupića u koji je inače u Urodinu radu svrstan u drugu skupinu reljefa, donjem je dijelu imala glatke stilizirane listove palmeta koji su temeljem stilskih karakteristika prepoznat kao ranoromaničko na uglovima bili nešto izduženiji te se poviše njih nalazio par djelo iz vremena oko sredine ili druge polovine 11. stoljeća. Vidi sljubljenih kutnih voluta, dok se poviše kraćih listova sa sredine NIKOLA JAKŠIĆ (bilj. 30, 1986.), 134-138; ISTI, La scultura svake stranice kapitela nalazio motiv nazubljenih stupića. Kao dell’undicesimo secolo nell’Alto Adriatico e in Dalmazia, u: i u slučaju biogradskog primjerka, i galovački kapitel stupića Letteratura, arte e cultura italiana tra le due sponde dell’Adriatico, završava plitkim abakom. Vidi IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, (ur. Luciana Borsetto), Padova, 2006., 26; NIKOLA JAKŠIĆ 2014.), 50, 52, T. V. 5. Ipak, potebno je reći da se tu radi tek - EMIL HILJE, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije o uobičajenom variranju pojedinih ukrasnih detalja, pa je tako,

teoretski govoreći, moguće da je oštećeniji biogradski stupić 61 Vidi bilj. 38. u detaljima bio sličniji galovačkom nego bolje sačuvanom 62 IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), 21-35; ISTI, Il maestro biogradskom primjerku. degli amboni zaratini, Hortus Artium Medievalium, 22 (2016.), 48 IVAN JOSIPOVIĆ, (bilj. 12, 2014.), 50, T. V. 10. Inače, prilikom 443-450. prve objave toga biogradskog ulomka, Branka Juraga prepoznala 63 MILJENKO JURKOVIĆ, Un raro motivo iconografico sulla ga je kao konzolu, a kao impost-kapitel definirao ga je Janko scultura altomedievale – i senmurv di Arbe e Neviđane, u: Belošević nakon što ga je usporedio s navedenim galovačkim Scripta in honorem Igor Fisković. Zbornik povodom sedamdesetog primjerkom. Vidi detaljnije u: IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, rođendana / Festschrift on the occasion of his 70th birthday, (ur. 2013.), 228-229, kat. br. II. 11. Miljenko Jurković, Predrag Marković), Zagreb - Motovun, 49 BRANKA JURAGA (bilj. 9), 452, kat. br. 1, 3, T. I, 1, 3. 2016., 43-51. 50 U Zavičajnom muzeju u Biogradu čuva se još jedan impost- 64 MILJENKO JURKOVIĆ (bilj. 63), 48. kapitel koji ima potpuno isti oblik i dimenzije kao i dva već 65 Na primjer, takvo je mišljenje u pogledu datacije ulomaka opisana veća primjerka, s tim da se njemu na prednjoj strani parapetâ zadarskih ambona iznio na više mjesta i Nikola Jakšić. nalazi voluminozno isklesani orao raširenih krila koji je izveden Vidi NIKOLA JAKŠIĆ, Klesarstvo u službi evangelizacije, u: gotovo u punoj plastici (sl. 7). Unatoč znatnom površinskom Hrvati i Karolinzi – rasprave i vrela, (ur. Ante Milošević), Split, oštećenju, na njemu se primjećuje vjerno postignuta anatomija 2000., 202; Hrvati i Karolinzi – katalog, (ur. Ante Milošević), ptice, kao i detaljno klesano perje i dijelovi krilâ, tako da nema Split, 2000., 154-155 (Nikola Jakšić, kat. br. III. 46.); NIKOLA dileme da je riječ o zreloj romaničkoj inačici predromaničkih JAKŠIĆ (bilj. 31, 2015.), 83. impost-kapitelâ, a koja se može datirati u prvu četvrtinu 12. stoljeća (iz povijesnih razloga svakako prije 1125. godine). Vidi 66 IVAN JOSIPOVIĆ – IVANA TOMAS, The Abbey of St. BRANKA JURAGA (bilj. 9), 452, kat. br. 2, T. I, 2. Chrysogonus in Zadar – between Early Christian Sculpture and the Romanesque Architecture, Hortus Artium Medievalium, 51 Napominjem da sam o tome u ranijim radovima imao drukčije 23/1 (2017.), 299-305. mišljenje. Usporedi IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), 50, 223- 224, kat. br. II. 5; ISTI (bilj. 12, 2014.), 51. 67 Vidi detaljnije u: IVAN JOSIPOVIĆ – IVANA TOMAS (bilj. 66), 301-304, Figg. 6-11. 52 IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2014.), 44, T. I. 3-5. 68 Bolje sačuvani pilastar sastavljen od dvaju ulomaka prvi je objavio 53 O tome detaljnije vidi u: IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), te ga detaljno opisao Pavuša Vežić, ali je tom prilikom donio 230-231, kat. br. II. 13. fotografiju samo jednog od ulomaka. PAVUŠA VEŽIĆ, Pilastar sa 54 O tome vidi detaljnije u: IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), stupićem ograde svetišta iz episkopalnog kompleksa u Zadru, Ars 115-117; NIKOLA JAKŠIĆ (bilj. 31, 2015.), 301-305; sa svom Adriatica, 5 (2015.), 30, sl. 16. Inače, i pilastar koji je glavna tema ranijom literaturom. navedenog članka, kao i ostali fragmenti liturgijskih instalacija 55 Usporedi IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), 123, 231-232, kat. iz Zadra koji su autoru poslužili kao komparativni materijal, po br. II. 14; NIKOLA JAKŠIĆ (bilj. 31, 2015.), 300-301; sa svom svojim su likovno-morfološkim osobinama vrlo bliski dosad ranijom literaturom. prepoznatim djelima Radionice plutejâ zadarske katedrale. 56 IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), 123. 69 Usporedi PAVUŠA VEŽIĆ (bilj. 68), 30. 70 Više o toj klesarskoj radionici vidi u: MILJENKO JURKOVIĆ, 57 Usporedi IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), 160-162, 232-234, Quando il monumento diventa documento. Una bottega kat. br. II. 15-16; NIKOLA JAKŠIĆ (bilj. 31, 2015.), 300-301; sa lapicida del Quarnero, u: Alla ricerca di un passato complesso. svom ranijom literaturom. Contributi in onore di Gian Pietro Brogiolo per il suo settentesimo 58 Svi ti ulomci kataloški su obrađeni u: IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. compleanno, (ur. Alexandra Chavarría Arnau, Miljenko 12, 2013.), 234-242, kat. br. II. 17-II. 28, T. BIOGRAD IV- Jurković), Zagreb - Motovun, 2016., 231-242. V; sa svom ranijom literaturom. Za razliku od članka Branke 71 Više o toj klesarskoj radionici vidi u: IVAN BASIĆ - MILJENKO Juraga gdje su obrađeni svi ranosrednjovjekovni spomenici s JURKOVIĆ, Prilog opusu Splitske klesarske radionice kasnog VIII. područja Biograda, a posebno oni koji se čuvaju u Zavičajnom stoljeća, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 38 (2011.), 149-185. muzeju u tom gradu, i u mojoj doktorskoj disertaciji, kao i ovom prigodom, iz korpusa te skulpture izdvojio sam ulomke 72 Više o toj klesarskoj radionici vidi u: MERI ZORNIJA, koji se ne čuvaju u biogradskom muzeju, kao i one za koje je u „TEMPORIBUS DOMINI IOHANNIS EPISCOPI...” – o međuvremenu utvrđeno da izvorno potječu s lokaliteta Crkvina počecima predromaničke skulpture u Boki kotorskoj, Ars u Galovcu. Usporedi BRANKA JURAGA (bilj. 9), 445-492; Adriatica, 6 (2016.), 23-40. IVAN JOSIPOVIĆ (bilj. 12, 2013.), 215-242, 255-285. 73 Vidi MILJENKO JURKOVIĆ (bilj. 70), 242; IVAN BASIĆ - 59 Vidi bilj. 37 i 50. MILJENKO JURKOVIĆ (bilj. 71), 162-170; MERI ZORNIJA (bilj. 72), 24, 36. 60 Taj je ulomak kataloški obrađen u: BRANKA JURAGA (bilj. 9), 459, kat. br. 41, T. IX, 41. Za iznesene stilske usporedbe upućujem 74 Vidi NIKOLA JAKŠIĆ - EMIL HILJE (bilj. 31), 89. na recentni tekst Nikole Jakšića u kojemu je ta problematika najdetaljnije elaborirana, iako je navedeni autor o tome pisao i ranije. Vidi NIKOLA JAKŠIĆ (bilj. 31, 2015.), 482-485, sa svom relevantnom literaturom i pripadajućim slikovnim materijalom.

Ivan Josipović: Biogradska predromanička skulptura Ars Adriatica 7/2017. (65-82)

Most read articles by the same author(s)

Similar Articles

1-10 of 98

You may also start an advanced similarity search for this article.