Preskoči na sadržaj
亚得里亚艺术:艺术史、建筑与文化遗产研究期刊 Traži

Graditelji Trogira od 1420. do 1450. godine

DOI 10.15291/ars.494

Preuzmi PDF

Svezak 4 (2014)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec
U radu se prezentiranju prikupljeni arhivski podaci o marangonima i lapicidama koji se spominju u Trogiru između 1420. i 1450. godine. Analizom istih te analizom njihova međuodnosa s podacima o tada poduzimanim podizanjima novih i preoblikovanjima postojećih zdanja nastoje se ocrtati njihove uloge u građevinskim pothvatima u onodobnom Trogiru. Prvotno smo za ovaj broj časopisa Ars Adriatica, posvećen profesoru Ivi Petricioliju koji nam je za vrijeme studija pobudio zanimanje prema proučavanju srednjovjekovne umjetnosti, a graditeljstva osobito, htjeli ponuditi prilog o zadarskim graditeljima u Trogiru. Njihovu ulogu i značaj moguće je, međutim, razmotriti tek u sklopu šire rasprave o svim marangonima i lapicidama koji su istovremeno djelovali u tom gradu.
marangoni, lapicide, graditeljski pothvati, arhivska građa, mletačka uprava, crkveni i privatni naručitelji
Odjeljci
  1. Sažetak
  2. Bilješke
  3. TROGIRANI
  4. MLEČANI
  5. DUBROVČANI
  6. TROGIRANI
  7. ZADRANI
  8. ŠIBENČANIN

The article presents the archival data relating to the marangoni and lapicide recorded in Trogir’s notarial books between 1420 and 1450. Through the analysis of these records and their relationship with the sources about contemporary building projects (such as new structures and the remodellings of old ones) the article aims to outline the role of those stonemasons and carpenters in the contemporary building works in Trogir. The initial idea for this article was to examine the activity of builders from Zadar in Trogir as a contribution to the present volume of Ars Adriatica which is dedicated to the memory of Professor Ivo Petricioli who kindled my interest in medieval art and especially medieval architecture. However, the role and importance of the builders from Zadar can only be studied within a broader discussion about all the marangoni and lapicide who worked in Trogir at the same time.

Bilješke

1 Za širu sliku graditeljskih pothvata te općenito umjetničke (1942.), 97-133; ISTI, Naši graditelji i kipari XV. i XVI. stoljeća u produkcije u kasnosrednjovjekovnom Trogiru vidi: IGOR Dubrovniku, Zagreb, 1947.; ISTI, Zaštita i popravak spomenika FISKOVIĆ, Gotička kultura Trogira, Mogućnosti, 10-11 (1980.), u Dalmaciji 1950.–1951. godine, Zbornik zaštite spomenika 1036-1065; IVO BABIĆ – KRUNO PRIJATELJ – RADOVAN kulture, 2 (Beograd, 1952.), 144-166; ISTI, Neobjavljeno djelo IVANČEVIĆ – SVETISLAV VUČENOVIĆ, Kulturno blago Blaža Jurjeva u Stonu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Trogira, Zagreb, 1990. 13 (1961.), 114-132; ISTI, Skulpture mletačkog kipara Nikole 2 Podrobnije o svim onodobnim preinakama, koje su obuhvaćale i Dente u Trogiru i Splitu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, niz rušenja postojećih zdanja, vidi: VANJA KOVAČIĆ, Trogirske 14 (1962.a), 63-78; ISTI, Poliptih Blaža Jurjeva u trogirskoj fortifikacije u XV. stoljeću, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, katedrali, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 14 (1962.b), 37 (1997.-1998.), 109-136; IRENA BENYOVSKY, Urbane 115-136; DANKO ZELIĆ (bilj. 4). promjene u Trogiru u prvim desetljećima mletačke vlasti (1420.- 8 GIOVANNI LUCIO, Memorie istoriche di Tragurio ora detto 1450.), Povijesni prilozi, 23 (2002.), 71-86; IVO BABIĆ, Stari Traù, Venetia, 1674.; u prijevodu J. Stipišića: IVAN LUCIĆ, trogirski mostovi, u: Luke istočnog Jadrana, Jadranske studije, Povijesna svjedočanstva o Trogiru, Split, 1979.; PAOLO Zbornik Pomorskog muzeja Orebić, 1, (ur.) M. Kozličić, Orebić, ANDREIS, Storia della città di Traù, (ur.) M. Perojević, Split, 2006., 155-182, te u tim djelima navedenu literaturu i izvore. 1908.; u prijevodu V. Rismonda: PAVAO ANDREIS, Povijest 3 Vidi prethodnu bilješku te VANJA KOVAČIĆ, Trogir, Samostan grada Trogira I, Split, 1977.; DANKO ZELIĆ, »Chiese in Traù« – sv. Dominika (G5), u: Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe rukopis Pavla Andreisa u Muzeju grada Trogira, Radovi Instituta (ur.) I. Fisković, Zagreb, 2011., 263-264; MILAN IVANIŠEVIĆ, za povijest umjetnosti, 33 (2009.), 91-114. Dio vizitacije biskupa Nestajanje najstarijega hrvatskoga franjevačkog mjesta u Didaka Manole objavio je CVITO FISKOVIĆ (bilj. 7, 1940.). U Trogiru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 39 (2001.- navedenim djelima mahom su doneseni podaci koji svjedoče o 2002.), 149-184 i u tim djelima navedenu literaturu. radovima na katedrali, a detaljno se citiraju u: ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆ (bilj. 5). 4 STJEPAN KRASIĆ, Dominikanski samostan sv. Križa na otoku Čiovu (1432.-1852.), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 9 Detaljnije vidi dalje u tekstu i pratećim bilješkama. 31 (1991.), 79-95; DANKO ZELIĆ, Nekoliko priloga povijesti 10 Sustavno su prikupljeni podaci iz dokumenata sačuvanih umjetnosti 15. stoljeća u Trogiru: Samostan sv. Križa na Čiovu, u notarskim knjigama, u kojima su marangoni i lapicide zlatar Matej Pomenić i kapela sv. Jeronima u katedrali sv. Lovre, zabilježeni imenom i zanimanjem, te su im pridodani i neki Peristil, 50 (2007.), 63-80; VANJA KOVAČIĆ, Čiovo, Samostan podaci iz bilježaka sudskih sporova i citacija. Navedena građa sv. Križa (G6), u: Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe, (ur.) I. čuva se u Državnom arhivu u Zadru, fondu „Arhiv Trogira“ Fisković, Zagreb, 2011., 265-269 i u tim djelima navedena literatura. (dalje: DAZd, AT), zatim u Arhivu HAZU u Zagrebu (dalje: 5 ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆ, Prilog poznavanju građevinske AHAZU; riječ je Ostavštini Ivana Kukuljevića Sakcinskog, o povijesti trogirske katedrale u 15. stoljeću, Radovi Instituta čemu vidi: DANKO ZELIĆ /bilj. 4 i bilj. 6/) te kod obitelji Petrić za povijest umjetnosti, 35 (2011.), 41-54. i ondje navedena u Trogiru (Spisi kod obitelji Petrić, dalje: SOP; o čemu vidi: literatura i izvori. FANI CELIO-CEGA, Istraživanje arhivske građe u muzejskim i privatnim zbirkama, Informatica museologica, 29 /3-4/ (1998.), 6 Bez mogućnosti, a i potrebe da na ovom mjestu donesemo 43-46). Transkripte relevantnih dijelova svih dokumenata XV. cjelovit pregled studija i rasprava o graditeljskim radovima stoljeća u kojima se bilježe marangoni i lapicide namjeravamo u Trogiru u drugoj polovici XV. stoljeća navest ćemo svega uskoro objaviti, dok ćemo u ovom radu donijeti samo signature. nekoliko bibliografskih jedinica te uputiti na u njima navedenu Također ćemo se tom prigodom podrobnije posvetiti i problemu literaturu, ali svakako ističemo da postoje i recentni radovi neujednačenosti bilježenja njihovih imena i prezimena. Sasvim vezani uz navedenu temu. CVITO FISKOVIĆ, Ivan Duknović štur pregled iznesen je u ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆ, Gotička – Ioannes Dalmata u domovini, Split, 1990.; RADOVAN stambena arhitektura Trogira, doktorska disertacija, Sveučilište IVANČEVIĆ, Rana renesansa u Trogiru, Split, 1997.; SAMO u Zagrebu, 2010., 238-260. ŠTEFANAC, Kiparstvo Nikole Firentinca i njegovog kruga, Split, 2006.; DANKO ZELIĆ, Jakov Florijev, trogirski klesar 11 Izostavljeni su marangoni Jurica Radičić (1449.-1473.) i majstor Ivan 15. stoljeća, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 32 (2008.), Dražinić Benača (1450.-1482.), budući da glavnina dokumenata u 17-38; RADOSLAV BUŽANČIĆ, Nikola Ivanov Firentinac i kojima se spominju datira iz druge polovice stoljeća. trogirska renovatio urbis, Split, 2012. 12 GIOVANNI LUCIO (bilj. 8), 448-449. 7 U ovoj bilješci donosimo popis radova u kojima su objavljeni 13 Prijepis natpisa objavili su: RUDOLF EITELBERGER V. podaci iz rečenih dokumenata, njihovi cjeloviti tekstovi ili EDELBERG, Die mittelalterlichen Kunstdenkmale Dalmatiens transkripti relevantnih dijelova, dok ćemo u daljnjim bilješkama, in Arbe, Zara, Traù, Spalato und Ragusa, beschrieben von koje prate njihov spomen u tekstu, preciznije navesti stranice Rudolf Eitelberger v. Edelberg, aufgenommen und dargestellt na kojima su otisnuti. IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI, vom Architekten W. Zimmermann, Jahrbuch der Kaiserlich Slovnik umjetnikah jugoslavenskih, Zagreb, 1858.-1860.; CVITO Königlichen Central-commission zur Erforschung und Erhaltung FISKOVIĆ, Opis trogirske katedrale iz XVIII. stoljeća, Split, 1940.; der Baudenkmale, V. Band, Wien (1861.), 220 i THOMAS ISTI, Drvena gotička skulptura u Trogiru, Rad JAZU, knjiga 275 GRAHAM JACKSON, Dalmatia, The Quarnero and Istria, vol.

II, Oxford, 1887., 138-139. O starijim, netočnim ili nepotpunim 28 CVITO Fisković (bilj. 7, 1961.), 123, bilješka 33, 126-127. prijepisima vidi: ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆ (bilj. 5), 45, bilješka 15. 29 DAZd, AT, LXVI/29, fol. 29v. 14 IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI (bilj. 7), 3, s. v. Alegreti. 30 U diobi dobara, nakon njegove smrti, doznajemo da je 15 IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI (bilj. 7), 109-110, s. v. Gruato, posjedovao kamenu kuću u sjevernom dijelu grada, pokraj vidi i 360, s. v. Racić; izvod iz dogovora operarija i majstora o patricija iz roda Casoti, da mu je jedan sin bio đakon, a drugi dinamici isplata iz 1436. objavio je CVITO FISKOVIĆ (bilj. postolar. DAZd, AT, LXVII/6, fol. 163r-163v. 7, 1962.a), 66, bilješka 7; ISTI (bilj. 7, 1962.b), 116, bilješka 6; 31 Jednako tako za nekolicinu dokumenata u kojima se bilježi cjelovit tekst vidi ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆ (bilj. 5), 48, br. 7; marangon Martin nije moguće utvrditi odnose li se na Martina potvrdu o isplati iz 1436. vidi ibidem, 48, br. 8. Stipkovića ili Martina Božitkovića; isti je slučaj i sa spomenom 16 Podatak je zabilježen u vizitaciji biskupa Manole, vidi: CVITO posjeda marangona Lukana u burgu, koji je mogao biti u FISKOVIĆ (bilj. 7, 1940.), 35-36. vlasništvu Lukana Bogoslavića i Lukana Bilanića; također je 17 Prijepis odluke o nabavi vapnenca iz Skradina za gradnju svoda i u Martikuli bratovštine Sv. Duha dvaput zabilježen Marinus nad petim travejem objavio je CVITO FISKOVIĆ (bilj. 7, 1940.), protomagister, što se može odnositi na Marina Radoja i Marina 59-60, bilješka 55. Račića. O svemu vidi u bilješkama 202, 215 i 260. 18 O svodovima vidi: MARINA ŠIMUNIĆ BURŠIĆ, Specifičnosti 32 IVO BABIĆ et alii (bilj. 1), 43, 51. Podrobne studije tog kaštela, križno-rebrastih svodova trogirske katedrale, Prostor, 20 (2012.), poznata kao Kamerlengo, načinila je Vanja Kovačić, analiziravši 2 (44), 237-249 i ondje navedenu literaturu. pritom i ranije nacrte, rezultate arheoloških istraživanja te dokumente vezane za gradnju: one objavljene u Lucićevoj 19 Ugovor o gradnji iz 1438. objavio je IVAN KUKULJEVIĆ Povijesti ili sačuvane u njegovoj Ostavštini u Arhivu HAZU u SAKCINSKI (bilj. 7), 110, s. v. Gruato; dopunivši Kukuljevićev Zagrebu te podatke koje je donio Kukuljević. VANJA KOVAČIĆ prijepis ugovor je objavio i DANKO ZELIĆ (bilj. 4), 75-76, br. 8. (bilj. 2), 117-125; ISTA, Gradski kaštel u Trogiru. Prilog O vremenu završetka gradnje vidi oporuku donatorice iz 1444. proučavanju fortifikacija ranog XV. stoljeća, Prilozi povijesti godine u CVITO FISKOVIĆ (bilj. 7, 1962.b), 117-121, bilješka 8. umjetnosti u Dalmaciji, 41 (2011.), 95-120; ISTA, Alessandro 20 Podugovor iz 1438. vidi u: ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆ (bilj. 5), 49, Ganassa, 99. Pianta e profilo dell castello Camerlengo / Plan br. 10. and section of the Camerlengo Castle at Trogir, u: Tesori della 21 Izvod iz ugovora o poduci iz 1439. objavio je CVITO FISKOVIĆ Croazia restaurati da Venetian Heritage inc., Edizioni Multigraf, (bilj. 7, 1940.), 63, bilješka 94; cjelovit prijepis vidi ANA Venezia, 2001., 204-205. Vidi svakako i IRENA BENYOVSKY PLOSNIĆ ŠKARIĆ (bilj. 5), 50, br. 14. (bilj. 2) te literaturu citiranu u navedenim djelima. 22 Podatak je zabilježen u vizitaciji biskupa Manole, vidi: CVITO 33 Podatak da je kapelica bila nadsvedena sadržan je u popisu i FISKOVIĆ (bilj. 7, 1940.), 36. opisu javnih zgrada iz 1789. IRENA BENYOVSKY, Popis javnih zgrada u Trogiru 1789. godine, Povijesni prilozi, 29 (2005.), 23 S vremenom gradnje drugog kata zvonika slažu se svi autori koji 191-210, 207. Općenito o tom popisu i tumačenju u njemu su o njemu pisali, ali im se mišljenja o njegovim graditeljima navedenih termina vidi: DARKA BILIĆ, Generalni inventar razmimoilaze. RUDOLF EITELBERGER von EDELBERG (bilj. državnih građevina u Dalmaciji iz 1789. godine, Radovi Instituta 13), 220; THOMAS GRAHAM JACKSON (bilj. 13), 138-139; za povijest umjetnosti, 31 (2007.), 179-188. HANS FOLNESICS, Studien zur Entwicklungsgeschichte der Architektur und Plastik des XV. Jahrhunderts in Dalmatien, 34 VANJA KOVAČIĆ (bilj. 2), 117-122; ISTA (bilj. 32, 2011.), 107- Jahrbuch des Kunsthistorisches Institutes der K. K. Zentralkommission 108; ALBERTO RIZZI, I Leoni di Venezia in Dalmatia, Venezia, für Denkmalpflege, VIII (1914.), 29-33; ALESSANDRO DUDAN, 2005., 68-77; ISTI, Maestro marchesco di Traù, 20. Leone La Dalmazia nell’arte italiana, vol I i II, Trieste, 1920.-1921., 145- marciano andante / Lion of St Mark, u: Tesori della Croazia 146; LJUBO KARAMAN, Umjetnost u Dalmaciji, XV. i XVI. vijek, restaurati da Venetian Heritage inc., Edizioni Multigraf, Venezia, Zagreb, 1933., 19, 34-35; CVITO FISKOVIĆ (bilj. 7, 1942.), 107; 2001., 72-73. ISTI, Trogir, Beograd, 1959., 5; ISTI, Mletački reljefi XIV. stoljeća 35 Actum Tragurii in castro ad ripam barbachani coram prefato u Dubrovniku, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, domino comite (...). DAZd, AT, LXVII/2, fol. 28v. X-XI (1962.-1963.), 12, bilješka 19; WART ARSLAN, L’architettura 36 (...) che commandando la nostra Signoria di far fortezza al gotica civile in dalmazia dal 1420 al 1520 circa, Rivista dell’ istituto canton, o altra con esse se pora lauorar, le qual haue fatto nazionale d’archeologia e storia dell’arte, NS XXIII-XXIV (1976.- dissegnar a Marin Sourastante (...). GIOVANNI LUCIO (bilj. 8), 1977.), Roma, 1977., 306-308; IGOR FISKOVIĆ (bilj. 1), 1047, 428-430. 1053; RADOSLAV BUŽANČIĆ, Dovršetak trogirske katedrale 37 O radu komisije detaljnije VANJA KOVAČIĆ (bilj. 32, 2011.), u 17. stoljeću, u: Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 98-103. 18. stoljeću, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 21. i 22. studenog 2003. godine u Splitu, (ur.) V. Marković i I. Prijatelj- 38 VANJA KOVAČIĆ (bilj. 32, 2011.), 99-103; svakako i Pavičić, 2007., 79, 82. IVO PETRICIOLI, Rezultati istraživanja srednjovjekovnih fortifikacija, u: Umjetnička baština Zadra, Zagreb, 2005., 15-35, 24 LJUBO KARAMAN (bilj. 23). 15-20; EMIL HILJE, Mletački kaštel u Zadru, Ars Adriatica, 1 25 O ostalim tezama vidi u literaturi navedenoj u bilješci 23. (2011.), 109-116. 26 DAZd, AT, II/41, fol. 9v. 39 (...) et Marino Radoi lapicida protomagistro testibus (…). DAZd, 27 DAZd, AT, LXVI/32, fol. 4v. AT, LXVI/27, fol. 5r.

Ana Plosnić Škarić: Graditelji Trogira od 1420. do 1450. godine Ars Adriatica 4/2014. (173-198)

40 EMIL HILJE, Zadarski protomajstor Andrija Desin, Prilozi 15 (1971.-1972.), 128. C. Fisković pritom napominje da je u povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 34 (1994.), 85-109, 94-96. Trogiru djelovao još jedan klesar Stjepan – Mišljenović. CVITO 41 Ibidem. Fisković (bilj. 7, 1962.a), 66, bilješka 7. Taj je imenom i prezimenom zabilježen samo 1416.: DAZd, AT, LXVI/29, fol. 8r. 42 Prijepis dokumenta iz Ostavštine Lucius vidi kod: VANJA KOVAČIĆ (bilj. 32, 2011.), 103-104 i GIOVANNI LUCIO 63 DANKO ZELIĆ (bilj. 4), 64-66. (bilj. 8), 443. 64 Ibidem. 43 Podatke iz obaju ugovora detaljno je donio IVAN KUKULJEVIĆ 65 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 151bv. SAKCINSKI (bilj. 7), 3, s. v. Alegreti ili Radovanov Mate, 50, s. v. 66 Vidi literaturu navedenu u bilješci 4. Šimun Bulsić. 67 O ugovoru su pisali IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI (bilj. 7), 44 Ugovori su sačuvani pa smo nadopunili podatke s margina. 45, s. v. Brakuš Stjepan i CVITO FISKOVIĆ (bilj. 7, 1947.), 100, Transkripte ćemo naknadno objaviti, a na ovom mjestu 175, bilješka 233. Detaljno tumačenje i transkript vidi: DANKO donosimo do sada neobjavljenu signaturu prvog ugovora, Zelić (bilj. 4), 64-66, 72, br. 1. DAZd, AT, LXVII/1, fol. 57r-57v, dok je signaturu drugog 68 DAZd, AT, LXVII/3, fol. 185v. objavila IRENA BENYOVSKY LATIN (bilj. 2), 77, bilješka 61. 69 Podatke je objavio CVITO Fisković (bilj. 7, 1942.), 129, 45 Godine 1419.: In civitate Tragurii in domo habitationis Nicolai bilješka 1, a cjelovit prijepis DANKO Zelić (bilj. 4), 72-73, br. Ratcich lapicide de Tragurio (...). DAZd, AT, II/41, fol. 61v-62r. 2. Možda je identičan s Ivanom Draginovićem koji se spominje u 46 VANJA KOVAČIĆ (bilj. 32, 2011.), 110. šibenskim spisima. IGOR FISKOVIĆ, Neki vidovi umjetničkog 47 O toj obitelji klesara, premda ne spominjući samog Marka, vidi: rada Jurja Dalmatinca u Šibeniku i Splitu, Radovi Zavoda JAZU SUSAN CONELL, The Employment of Sculptors and Stonemasons u Zadru, 27-28 (1981.), 107-176, 156, bilješka 131. in Venice in the Fifteenth Century, Garland Publishing, Inc., New 70 ĆIRIL METOD Iveković, Građevinski i umetnički spomenici York & London, 1988., 84-85. Dalmacije: Šibenik, Beograd, 1928. tabla 41, slika gore desno. 48 Godine 1446., kad uzima još jednog učenika. CVITO FISKOVIĆ, 71 Oporuka: DAZd, AT, XLVI/6, fol. 35v-36r; kodicil: DAZd, AT, Umjetnički obrt XV.–XVI. st. u Splitu, Zbornik Marka Marulića, XLVI/6, fol. 37v-38v. Uz provedbu oporuke vidi i DAZd, AT, Djela JAZU, Zagreb, 1950., 127-164, 131, 157, bilješka 29. LXVII/6, fol. 61v-63r. O njegovom ocu vidi: MIRKO DRAŽEN 49 CVITO Fisković (bilj. 7, 1940.), 63, bilješka 94. GRMEK, Lik šibenskog liječnika Marka iz XV. stoljeća, Liječnički 50 C. Fisković spominje mogućnost da je Mate Radov Zadranin, vjesnik, 9-10 (1949.) god. LXXI, 352–354. zabilježen na Brijunima 1453., možda upravo Mate Alegretov. 72 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 212v. CVITO FISKOVIĆ, Zadarski sredovječni majstori, Split, 1959., 30. 73 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 226v. 51 CVITO Fisković (bilj. 7, 1961.), 126. O bratovištini vidi i: 74 Vidi bilješku 72. IRENA BENYOVSKY LATIN, Uloga bratovštine Sv. Duha u 75 DAZd, AT, II/31, fol. 6v-7r. Trogiru u srednjem i novom vijeku, Povijesni prilozi, 32 (2007.), 25-61 i ondje navedenu literaturu. 76 Dokument spominje CVITO FISKOVIĆ (bilj. 7, 1947.), 100. Prijepis i tumačenje vidi: DANKO ZELIĆ (bilj. 4), 66, 73, br. 4. 52 Opširnije vidi: CVITO FISKOVIĆ (bilj. 50), 64-65, 166, bilješke 385-390; EMIL HILJE (bilj. 40), 95; ISTI, Zadarski graditelj Ivan 77 Dokument spominje CVITO FISKOVIĆ (bilj. 7, 1947.), 100. Vidulov i njegovi sinovi, Radovi Zavoda za povijesne znanosti Prijepis i tumačenje vidi: DANKO ZELIĆ (bilj. 4), 66, 73, br. 4 HAZU u Zadru, 47 (2005.), 149-190, 171, bilješka 141. te 77, bilješke 26 i 27, gdje upućuje na literaturu o Radmonićevu angažmanu u Dubrovniku: CVITO FISKOVIĆ (bilj. 7, 1947.), 53 EMIL HILJE (bilj. 40), 94-96. 62, 81, 118-119, 122-124; ISTI, Dokumenti o radu naših 54 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 50), 64, 166, bilješka 385. graditelja i klesara XV. i XVI. stoljeća u Dubrovniku, Split, 1947. 55 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 50), 64, 166, bilješka 386. (Izdanje Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju u Splitu, 3.), 16, bilješka 18, 25, bilješka 71; RENATA NOVAK KLEMENČIČ, 56 DAZd, AT, LXVII/3, fol. 174v-175r. Kamnoseška podjetja v Dubrovniku v prvi polovici 15. stoletja, 57 C. Fisković navodi da mu se nadimak Mahmut različito bilježio u: Med srednjo Evropo in Sredozemljem. Vojetov zbornik, (ur. S. u spisima, ali ne donosi ni godine ni podatke ni signature tih Jerše), Ljubljana, 2006., 466-467. dokumenata. CVITO FISKOVIĆ (bilj. 50), 30, 147, bilješka 215. 78 HAZU-II-c-70, sv. 1450., fol. 1r. 58 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 115v-116r. 79 DAZd, AT, XLVI/6, fol. 231r-231v. 59 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 148r. 80 Vidi bilješku 77. 60 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 48), 131, 157, bilješka 26. 81 Najraniji sačuvani spomen gradnje (ili namjere gradnje) crkve 61 STJEPAN ANTOLJAK, Novi podaci o trogirskim kiparima Ivanu je iz 1293. kada je patricij Desa Petrov, iz roda Lucio, oporučno Duknoviću i Jakovu, Peristil, 1 (1954.), 167-169, 168, bilješka 14; ostavio 5 malih libara operi ecclesie fratrum predicatorum CVITO Fisković (bilj. 7, 1940.), 35, 59, bilješka 54. Tragurii. MIHO Barada, Trogirski spomenici, dio 1., Zapisci 62 STJEPAN ANTOLJAK (bilj. 61), 168, bilješka 15; CVITO pisarne općine Trogirske, sv. II., od 31. I. 1274. do 1. IV. 1294., Fisković (bilj. 7, 1962.a), 66, bilješka 24; isti, Duknovićeva Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, vrata Cipikove palače u Trogiru, Peristil, 10-11 (1967.-1968.), knjiga 45, Zagreb, 1950., 316–317, br. 15. Crkva se spominje 52; ISTI, Duknovićev kip apostola Ivana u Trogiru, Peristil, 14- 1341.: Actum in ecclesia fratrum predicatorum di Tragurio (...).

DAZd, AT, LXVI/6, fol. 20. Vidi i: GIOVANNI LUCIO (bilj. 8), 110 CVITO Fisković (bilj. 1961.), 125, bilješka 33, 126, bilj. 37. 493-495; CVITO Fisković (bilj. 7, 1962.a), 63-72 te VANJA 111 DAZd, AT, LXVI/33, fol. 28v. KOVAČIĆ (bilj. 3) i ondje navedenu literaturu. Godine 1335. 112 DAZd, AT, LXVI/33-II, fol. 32v. i 1342. spominje se samostan – domus fratrum predicatorum. DAZd, AT, LXVI/2, fol. 27v, DAZd, AT, LXVI/6, fol. 49v. 113 CVITO Fisković (bilj. 1961.), 126, bilješka 37. Godine 1374. spominje se sala fratrum predicatorum, DAZd, 114 Primjerice: 1432. AT, LXVI/33, f 6v; 1433. AT, LXVI/33-II, f AT, LXVI/13, fol. 10r, 1386. refektorij, DAZd, AT, LXVI/16, fol. 29v; 1437. AT, LXVII/2, f 96v i CVITO Fisković (bilj. 1961.), 1v, a groblje 1374., DAZd, AT, LXVI/13, fol. 1v. 126, bilješka 37, etc. 82 O zidinama vidi: VANJA KOVAČIĆ (bilj. 2); IRENA BENYOVSKY 115 EMIL HILJE (bilj. 40), 95; ISTI (bilj. 52, 2005.). LATIN, Izgradnja gradskih fortifikacija u Trogiru od 13. do 15. 116 Godine 1446.: DAZd, AT, LXVII/4, fol. 60v, godine 1449.: stoljeća, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne DAZd, AT, XLVI/6, fol. 45r-45v, 47r. Taj je, čini se, nenadano i društvene znanosti HAZU, 28 (2010.), 17-48. preminuo ostavivši za sobom maloljetnu djecu. 83 GIOVANNI LUCIO (bilj. 8) 467-468. 117 GIOVANNI LUCIO (bilj. 8), 452, 474. 84 PAVAO ANDREIS (bilj. 8), 336. 118 MILAN IVANIŠEVIĆ (bilj. 3), 156. 85 Statut grada Trogira. Statuta et reformationes civitatis Tragurii, 119 VANJA KOVAČIĆ, Samostan sv. Nikole u Trogiru – razvoj preveli i uredili M. Berket, A. Cvitanić, V. Gligo, Split, 1988., jugoistočnog dijela grada, doktorska disertacija, Sveučilište u REF. I., cap. 17. (od 22. siječnja 1346.). Zagrebu, 2012., 128–136 i ondje navedenu literaturu. 86 VANJA KOVAČIĆ (bilj. 3) i ondje navedena literatura. 120 Zgrada je ucrtana na planu katastarske izmjere iz 1830., o kojem 87 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 7, 1952.), 148. vidi: IRENA BENYOVSKY, Trogir u katastru Franje I., Zagreb, 88 CVITO FISKOVIĆ, Nekoliko dokumenata o našim starim 2005., te na tlocrtu komunalne palače koji je 1822. načinio Ivan majstorima, Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva, LII (1949.), Miotto, a čuva se u Muzeju grada Trogira. Taj je objavljen više 188-218, 189, bilješka 12; CVITO FISKOVIĆ (bilj. 48), 131. puta, primjerice: RADOSLAV BUŽANČIĆ (bilj. 6), 20. 89 DAZd, AT, LXVIII/1, fol. 6r. 121 IRENA BENYOVSKY LATIN, Srednjovjekovni Trogir. Prostor i društvo, Zagreb, 2009., 51-52. U knjizi komunalnih rashoda 1416. 90 CVITO Fisković (bilj. 7, 1961.), 125, bilješka 33. zapisano je da je vikaru isplaćeno za godišnji najam kućâ 10 dukata, 91 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 123v. vidi: DAZd, AT LXXI/3, fol. 4r, što je najviša svota zabilježena za 92 DAZd, AT, LXVII/4, fol. 82r. najam prostora u ono vrijeme. Najam se plaćao još 1789. pa su 93 DAZd, AT, LXVII/3, fol. 146r-146v. dvije preostale zgrade popisane i opisane u popisu javnih zgrada načinjenu te godine. IRENA BENYOVSKY (bilj. 33), 202-204. 94 CVITO Fisković (bilj. 7, 1961.), 124, bilješka 33. 122 Riječ je o ugovoru o najmu u kojem piše da je zgrada već dugo 95 Algreto/Radoje Marinov je 1438. te 1439., kada i daje sina na vremena bila iznajmljena komuni te da se, budući da je vraćena nauk, zabilježen kao habitator Scrisie (današnjeg Karlobaga). samostanu kao potvrda da je u njegovu vlasništvu i neko Vidi bilješku 21. vrijeme stajala prazna, ponovno iznajmljuje. Komuna se pritom 96 Godine 1407. sklopio je ugovor o poučavanju. SOP, Sv.1406.-1407., obavezala snositi troškove održavanja i mogućih pregradnja fol. 26v. Za godinu 1439. vidi: DAZd, AT, LXVII/3, fol. 226v. ili nadogradnja. DANIELE FARLATI, Illyricum sacrum IV, 97 DAZd, AT, LXVI/28, fol. 2r. Venetiis, 1769., 375-376 i Codex Diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Sclavoniae (dalje: CD), sv. IX., (ur.) T. Smičiklas, 98 CVITO Fisković (bilj. 7, 1940.), 63 bilješka 94. Zagreb, 1911., 537-541, br. 437. 99 Prijepis dokumenta sačuvana u Arhivu trogirskog kaptola 123 U navedenom popisu iz 1789. opisana je kao dvokatnica, s objavila je VANJA KOVAČIĆ (bilj. 32) 106, bilješka 24. uklonjenim drvenim međukatnim konstrukcijama u unutrašnjosti Istovjetan je sačuvan i u notarskim knjigama, pod signaturom te podijeljena na dva prostora koja su služila kao skladišta. IRENA DAZd, AT, LXVI/33-II, fol. 28r-28v. BENYOVSKY (bilj. 33), 202-204 te bilješka 121. 100 CVITO Fisković (bilj. 7, 1961.), 123, bilješka 33, 126. 124 Učestalo se bilježe riječima in platea communis prope / apud 101 DAZd, AT, LXVI/33, fol. 10v. hostium abbatie sancti Iohannis Baptiste, vidi primjerice: 1435., 102 DAZd, AT, LXVI/33-II, fol. 20r-20v. DAZd, AT LXVII/1, fol. 70r; 1436., DAZd, AT LXVII/2, fol. 6v; 103 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 234r. 1450., DAZd, AT LXVII/6, fol. 27r, etc. Ali: in via publica ante portam ecclesie sancti Iohannis Baptiste. DAZd, AT LXVII/6, 104 Vidi bilješku 96. fol. 179v. 105 DAZd, AT, LXVI/29, fol. 27r. Oporuku je dao sastaviti još 1435. 125 Prolaz je vidljiv i na tlocrtu I. Miotta. Vidi bilješku 120. DAZd, AT, XLVI/4, fol. 32v-33r. 126 Dvorište – curtile – spominje se 1274. MIHO Barada (bilj. 106 DAZd, AT II/11, fol. 3r. 81), 10-11, br. 20. i 21. Na tom se prostoru i ukapalo. VANJA 107 DAZd, AT, LXVII/3, fol. 108v-109r i DAZd, AT, LXVII/4, fol. 68r. KOVAČIĆ (bilj. 119). 108 GIOVANNI LUCIO (bilj. 8), 439, 451-452. Također MILAN 127 Na sjevernom pročelju crkve su zazidana vrata koja upućuju na IVANIŠEVIĆ (bilj. 3), 150-151. nekadašnji položaj kapele Sv. Benedikta kao aneksa po uzoru 109 DAZd, AT II/4, fol. 26v. na čiji svod je trebao biti oblikovan i onaj kapele Sv. Jeronima.

Ana Plosnić Škarić: Graditelji Trogira od 1420. do 1450. godine Ars Adriatica 4/2014. (173-198)

DANKO ZELIĆ (bilj. 4), 69 i ondje navedena literatura. Između sastavljena je većina u notarske knjige upisanih dokumenata apside crkve i zidina bilo je ograđeno kasnosrednjovjekovno 14. i 15. stoljeća. DAZd, AT/LXVI, LXVII i LXVIII passim. groblje. VANJA KOVAČIĆ (bilj. 119). Ugovori su se učestalo sklapali i na trgu, pred njezinim vratima, 128 Godine 1468.: Actum in sala inferiori abbatie sancti Ioannis primjerice: Actum Tragurii in platea prope hostium cancellarie Batiste de Tragurio (…). DAZd, AT LXVIII/8, fol. 108v. comunis, DAZd, AT, LXVI/sv. 33, fol. 31v. 129 Godine 1468.: DAZd, AT LXVIII/8, fol. 73r; godine 1335.: 137 P. Andreis piše da su tamnice načinjene u južnom dijelu palače in domo monasterii sancti Iohannis subtus camberam domini na samom početku 14. stoljeća. PAVAO ANDREIS (bilj. 8), 60. abbatis: DAZd, AT LXVI/2, fol. 19r. U južnom krilu palače zabilježene su i na Miottovu nacrtu iz 1822., o čemu vidi bilješku 120. U opisu palače iz 1789. godine 130 Vidi bilješku 58. spominju se zatvori u njezinu prizemlju. IRENA BENYOVSKY 131 Vidi bilješku 59. (bilj. 33), 203. U Upisniku austrijskog premjera zabilježene su 132 Opisana je u spominjanom popisu javnih zgrada iz 1789., o na k. č. 450. IRENA BENYOVSKY (bilj. 120), 57. U sačuvanim čemu vidi IRENA BENYOVSKY (bilj. 33), 202-204 te bilješku dokumentima spominju se jednom, 1439. godine: Actum 121. Imala je po dvije prostorije na svakom katu, a na tavan joj Tragurii ad carceres comunis. DAZd, AT, LXVII/3, fol. 219v. se pristupalo s onog komunalne palače, iz čega smo i zaključili 138 Najčešće se navodi kao sala magna, ali i kao sala inferior. U 14. da je bila priljubljena uz njezino južno pročelje. Francesco stoljeću vidi: CD, sv. X, (ur.) T. Smičiklas, Zagreb, 1912., 84, br. Cicavo, inženjer koji je načinio popis, bilježi je kao torrione, 47., zatim CD, sv. XI, (ur.) T. Smičiklas, Zagreb, 1913., 76, br. jednako kao i obližnju Komunalnu kulu odnosno Kulu Sv. Ivana 62., DAZd, AT, LXVI/6, fol. 27v, DAZd, LXVI/16, fol. 4r, a u 15. (o kojoj vidi dalje u tekstu). U oba slučaja riječ je o zdanjima stoljeću: in sala inferiore palacii comunis, DAZd, AT, LXVI/27, fol. kvadratičnih tlocrta, kojima duljina visine nadmašuje one dužine 6r; Tragurii in sala magna palatii comunis, DAZd, AT, LXVI/33, i širine. Smatramo da je upravo iz tog razloga Cicavo za obje fol. 2r; ad bancum iuris in sala palacii, DAZd, AT, LXVI/33, fol. koristio termin torrione premda je kula bila samo ona uz zidine, 6v, etc. Da je zaista riječ o donjoj dvorani potvrđuje dokumenti iz a samostanska kuća tek uska dvokatnica. O kućama-kulama, 1467. godine: Magnificus et generosus dominus comes infrascriptus koje su nužno imale i obrambenu funkciju (a argumente koji bi sedens ad suum solitum iuris bancum in sala inferiori eius pallatii posvjedočili da je tu funkciju imala i samostanska dvokatnica ne cum nobilibus iudicibus suis (…). DAZd, AT, LXVIII/8, fol. 13r. nalazimo – pogotovo ne u dokumentu s kraja XVIII. stoljeća), Natpis na vratima dvorane AULA CONSILII NOBILIUM donosi opširnije vidi: ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆ, Decline of Medieval PAVAO ANDREIS (bilj. 8), 368. Urban Symbols of Power: Tower-Houses in Trogir (Croatia), (u 139 Godine 1435.: cancelaria superior posita in palatio prope salam tisku), i ondje navedenu literaturu. magnam. DAZd, AT, LXVII/1, fol. 30v. 133 IVO DELLALE, Trogir. Vodič po njegovoj historiji, umjetnosti i 140 Gornja se sala u 14. stoljeću spominje jednom, vidi: DAZd, AT, životu, Split, 1936., 54; IVO BABIĆ, Renesansni lučni prozori LXVI/14, fol. 5v, a u 15. stoljeću nekoliko puta, primjerice 1437. i općinska palača u Trogiru, Adrias Zavoda za znanstveni i kada je knez u njoj, budući da je očekivao prinovu u obitelji, umjetnički rad JAZU u Splitu, sv. 1 (1987.), 169-179, 114. sklopio ugovor s dojiljom: Actum Tragurii in sala superiori 134 Prethodno stanje zabilježeno je na nacrtima tlocrta prizemlja i palatii comunis Tragurii (…). DAZd, AT, LXVII/2, f 114r. prvog kata koje je načinio I. Miotto 1822. te opisano u popisu 141 Primjerice 1448.: Actum Tragurii in camera superiori palatii javnih zgrada iz 1789., o čemu vidi u bilješkama 120 i 121. comunis (...). DAZd, AT, LXVI/4, fol. 66r. 135 Još 1263. spominje se samo domus comunis. MIHO Barada, 142 Godine 1448.: Coram prefato domino comite sedente in camera Trogirski spomenici, dio 1., Zapisci pisarne općine Trogirske, sv. I., cubiculari palatii comunis Tragurii (…). DAZd, AT, XLVI/6, od 21. X. 1263. do 22. V. 1273., Monumenta spectantia historiam fol. 3r. O prostorijama u palači godine 1789. vidi: IRENA Slavorum meridionalium, knjiga 44, Zagreb, 1948., 38, br. 82. BENYOVSKY (bilj. 33), 202-203. Godine 1272. bila je donijeta odluka o njenu proširenju u koju svrhu je sklopljen dogovor o rušenju obližnje crkve Sv. Stjepana 143 O tome doznajemo iz narudžbe za izradu prozorskih okvira iz da bi terram ipsius ecclesie in comune recepissent pro palacio 1413.: (...) Item unam aliam fenestram sarasiniscam talem et tantam comunis faciendo. Ibidem, 438-439, br. 328. Godine 1274. kuću qualis et quantam est una illarum fenestrarum sarasiniscarum in je komuni, u zamjenu za neku drugu, dala Radda uxor Sabbe palatio comunis Tragurii. DAZd, AT, LXVI/27, fol. 13v-14r. aurificis. MIHO BARADA (bilj. 81), 8, br. 16., te 10-11 br. 20., 144 Tumačenje termina fenestra saracinisca vidi u: NADA GRUJIĆ, 21., 22. O tome vidi i IRENA BENYOVSKY LATIN (bilj. 121), Kuća u Gradu, Dubrovnik, 2013., 36-38. 47-52. O načinu na koji je komuna došla u posjed ostalih kuća 145 1300 die 16 Junii Tragurii in pede scalarum palatii comunis (...). nema sačuvanih dokumenata, ali je poznato da je posjedovala i Arhiv HAZU u Zagrebu, Ostavština Lucius, I, fol. 2. Tijekom XV. čitav sklop s dvorištem i kulom u istočnim bedemima, o čemu stoljeća: Actum Tragurii in plathea apud scallas palatii comunis vidi poslije u tekstu. O rezultatima arheoloških istraživanja na (...) ili in plathea ad pedem scallarum palatii comunis Tragurii, tom prostoru, u kojima su nađeni ostaci crkve Sv. Stjepana, vidi: vidi: 1437.: DAZd, AT, LXVII/2, fol. 155v; 1438.: DAZd, AT, VANJA KOVAČIĆ (bilj. 119), 140-147. LXVII/3, fol. 174r; 1448.: DAZd, AT, LXVII/4, fol. 70v, etc., te 136 Najraniji spomen komunalne kancelarije datira iz listopada najkasniji nama poznati od 29. prosinca 1468.: Actum supra 1279. kada je notar Scoro, kao mjesto sklapanja nekog ugovora, platea comunis Tragurii ante scallas pallatii (...), DAZd, AT, zabilježio: actum in palacio platee mei notarii. MIHO BARADA LXVIII/8, fol. 9v-10r. (Upozoravamo da se nova godina računala (bilj. 81), 214, br. 100. U kancelariji – cancellaria comunis – od 25. prosinca.)

146 Zabilježena je na Miottovu tlocrtu, o kojem vidi bilješku 120. 157 LJUBO Karaman (bilj. 23), 49-50. Vidi svakako i CVITO Možda se ona spominje u dokumentu iz sredine 14. stoljeća koji Fisković, Izgled splitskog Narodnog trga u prošlosti, Peristil, donosi Lucić: (...) Logia parua cisterne Palatij residentiae d. D. 1 (1954.), 71-102, 91 te PREDRAG MARKOVIĆ (bilj. 156). Comitis (...). GIOVANNI LUCIO (bilj. 8), 506. 158 Vidi literaturu navedenu u bilješci 6. 147 U preoblikovanju palače krajem 19. stoljeća u prizemlju 159 DAZd, AT, XLVI/4, fol. 18v. sjevernog krila oblikovan je trijem sa stupovima istih proporcija 160 Helena je bila udana za tadašnjega trogirskog liječnika, a Klara i donekle sličnim kapitelima (s resicama na listovima). O (kći pokojnog ser Blaža, klesara iz Venecije) je imenovala trogirskim trijemovima s kraja 13. i iz 14. stoljeća vidi: ANA prokuratorom ser Petra Petrova, klesara iz Venecije, radi PLOSNIĆ ŠKARIĆ (bilj. 10), 206-210. povratka vlasništva pokojnog ser Pavla, i to zbog kćerina miraza. 148 Tako su navedeni u popisu javnih zgrada iz 1789. IRENA DAZd, AT, LXVI/33-II, fol. 43v-44r; DAZd, AT, LXVII/2, fol. BENYOVSKY (bilj. 33), 202-204. 152r; DAZd, AT, LXVII/2, fol. 188v. 149 Franjevci su odbili objašnjavajući: quia sua non interest in 161 Vidi literaturu u bilješkama 2 i 32. locis eorum habere turres, palatia, sive domus ad habitandum pro venustate sed solum pro necessitate (...) sit superfluus et 162 O vratima u istočnim zidinama vidi: GIOVANNI LUCIO superabundans in domibus, perciupue in turri posita iuxta (bilj. 8), 158. murum civitatis et iuxta dictum locum et in palatio sive domo 163 O javnim radovima za Landova mandata vidi: DANKO ZELIĆ dicti loci iuxta predictum palatium comunis et viam publicam (bilj. 6) i ondje navedenu literaturu. et ecclesiam sancti Iohannis dicti loci et alia latera quod dicta 164 IVO BABIĆ (bilj. 133). turris et palatium pro fortitudine et manutentione dicte civitatis 165 CVITO FISKOVIĆ, Trifun Bokanić na Hvaru, Peristil, 16- soli Communi convenit (...). DANIELE FARLATI (bilj. 122), 373. 17 (1973.-1974.), 53-64, 56. O komunalnoj palači tijekom Slažemo se s Farlatijevim tumačenjem po kojem je dokument višestoljetne mletačke vladavine vidi: KRASANKA MAJER sastavljen u trenutku kada su franjevci već bili napustili JURIŠIĆ, Javne palače u Dalmaciji u vrijeme mletačke uprave, samostan Sv. Ivana Krstitelja te trebali napustiti i samostan Sv. doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 2012., 31-115, 207- Petra pa im je komuna, nastojeći ih zadržati u gradu, ponudila 214 i ondje navedenu literaturu i izvore. vetus ac desertum palacium, ibidem, pri čemu bi se iuxta... ecclesiam sancti Iohannis odnosilo na cijeli samostan, a ne samo 166 GIOVANNI LUCIO (bilj. 8), 214. Zgrada se bilježi kao domus crkvu, a ponuđeni prostori bili smješteni sjeverno od samostana, comunis te se ne smije brkati s komunalnom palačom koja se između komunalne palače i i zidina. Dokument je objavljen i u: redovito bilježi kao palacium communis. Skladište soli i prostori CD, sv. VIII, (ur.) T, Smičiklas, Zagreb, 1910., 547-548, br. 448. škole spominju se sedamdesetih godina XIV. stoljeća: Actum Opširnije vidi IVAN LUCIĆ (bilj. 8), 370, 373-377, 388. MILAN Tragurii in magazeno communis in quo sunt scole. MARIJA IVANIŠEVIĆ (bilj. 3), 150-151. KARBIĆ – ZORAN LADIĆ, Oporuke stanovnika grada Trogira u Arhivu HAZU, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU 150 U odredbi od 12. listopada 1403. piše da opat samostana u Zadru, 43 (2001.), 172, br. 1, etc. Godine 1425. bilježi se in treba u roku od 40 dana o vlastitu trošku popraviti turris statione scolarum. DAZd, AT, II/1, fol. 6r. Ljekarna se spominje ipsius monasterii, a ako ne bude htio, neka se popravi o trošku još od 13. stoljeća; vidi radove skupa održana 1971.: Radovi komune, dok ona iz 1409. godine kaže da opat possit ponere međunarodnog simpozija održanog prigodom proslave 700. murum super merlis civitatis ita, quod possint transire milites per godišnjice spomena ljekarne u Trogiru, Trogir, 1973. Nije je murum. FRANJO RAČKI, Notae Joannis Lucii, Starine JAZU, moguće točnije locirati prije dvadesetih godina XV. stoljeća, knjiga 13 (1881.), 211-268, 258, 264. otkada se nalazila u spomenutoj kući na trgu. 151 GIOVANNI LUCIO (bilj. 8), 471. 167 GIOVANNI LUCIO (bilj. 8), 214. 152 Cisterna je, čini se, bila otprije izgrađena, o čemu vidi bilješku 168 GIOVANNI LUCIO (bilj. 8), 471. 146. O bunarskoj kruni vidi VANJA KOVAČIĆ (bilj. 119), 88 i ondje navedenu literaturu. 169 GIOVANNI LUCIO (bilj. 8), 469. 153 Vidi bilješku 34. 170 ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆ (bilj. 132). 154 LJUBO KARAMAN (bilj. 23), 36. I. Delalle također bilježi 171 GIOVANNI LUCIO (bilj. 8), 469. tradiciju po kojoj je stubište izradio Matej Gojković te da je na 172 VANJA KOVAČIĆ (bilj. 2), 117. Jedna kamena kugla i danas se konzoli, koja podržava lukove zapadnoga kraka, isklesao svoj nalazi u kući u ulici koja od trga vodi prema zapadu. autoportret. IVO DELALLE (bilj. 133), 54. 173 Vidi bilješku 101. 155 DAZd, AT, LXVIII/12, fol. 27r. 174 DAZd, AT, LXVII/4, fol. 60v-61r. 156 O kapitelima vidi: LJUBO Karaman (bilj. 23), 49-50; IVO 175 Držimo da je riječ o onoj istoj praksi koju je provodio i Jakov BABIĆ, Utjecaji Jurja Dalmatinca u Trogiru, Radovi Instituta za Florijev, o čemu vidi: DANKO ZELIĆ (bilj. 6). povijest umjetnosti, 3-6 (1979.-1982.), 198-203, 198; PREDRAG MARKOVIĆ, Kasnosrednjovjekovni kapiteli u Istri (XIII.– 176 DAZd, AT II/11, fol. 1r. XVI. st.) – problemi gotičke arhitektonske plastike, magistarski 177 Taj se imenom i prezimenom bilježi 1436., DAZd, AT, XLVI/4, rad, Sveučilište u Zagrebu, 1995., 233-234 i bilješka 364; fol. 46v, etc., i 1437., DAZd, AT, LXVII/2, fol. 191v. Samo WOLFGANG WOLTERS, La scultura veneziana gotica 1300 – imenom zabilježen je 1432., DAZd, AT, II/4, fol. 38r, te 1450., 1460, Venezia, 1976., 249-251. kao već pokojni, DAZd, AT, XLVI/6, fol. 201r-201v.

Ana Plosnić Škarić: Graditelji Trogira od 1420. do 1450. godine Ars Adriatica 4/2014. (173-198)

178 Imenom i prezimenom spominje se od 1439., DAZd, AT, Između godina 1432. i 1450. više se puta u dokumentima LXVII/3, fol. 228v, do 1451., DAZd, AT, XLVI/6, fol. 234r. spominje samo Martin drvodjelac imenom, a bez prezimena. 179 EMIL HILJE (bilj. 52), 156, 165; ISTI, Andrija Aleši i stambeno Nije moguće utvrditi je li riječ o Stipkoviću ili Božitkoviću. graditeljstvo u Splitu sredinom 15. stoljeća, Radovi Instituta za 203 DAZd, AT, LXVI/33-II, fol. 28r-28v. povijest umjetnosti, 29 (2005.), 43-56, 45. 204 Godine 1435.: DAZd, AT, XLVI/4, fol. 6v-7r; 1436.: DAZd, AT, 180 DANKO ZELIĆ (bilj. 6), 21-22. LXVII/2, fol. 26r. 181 Dokument spominje IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI (bilj. 7), 205 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 104r. 111, s. v. Gruato; dokument objavio CVITO FISKOVIĆ (bilj. 7, 206 Godine 1437.: DAZd, AT, LXVII/2, fol. 124v; 1438.: AHAZU- 1940.), 63, bilješka 94.; ponovljeno u: ISTI (bilj. 7, 1962.b) 116, II-c-70, sv. 1436/1438, fol. 10v-11r. bilješka 7. 207 Godine 1438.: DAZd, AT, LXVII/3, fol. 176r; 1473.: DAZd, AT, 182 ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆ (bilj. 5). LXVIII/8, fol. 262r. 183 ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆ (bilj. 10), 182-200. 208 DAZd, AT, XLVI/6, fol. 23r. 184 JOSIP STOŠIĆ, Umjetnost obrade kamena u Dalmaciji u doba 209 DAZd, AT, XLVI/6, fol. 59v. gotike prije djelovanja Jurja Dalmatinca, Radovi Instituta za 210 DAZd, AT, XLVI/6, fol. 91v. povijest umjetnosti, 3-6 (1979.-1982.), 251-252, 251. 211 DAZd, AT, XLVI/6, fol. 149r. 185 Vidi bilješku 143. 212 DAZd, AT, LXVII/6, fol. 21r. 186 ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆ (bilj. 10), 213-214. 213 Godine 1450.: DAZd, AT, LXVII/6, fol. 31v; oporuka 1452.: 187 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 23, 1962.-1963.), 12, i sl. 8. DAZd, AT, XLVI/6, fol. 270v-271r; inventar iste godine: DAZd, 188 DAZd, AT, LXVI/33-II, fol. 52v. AT, XLVI/6, fol. 271v. 189 DAZd, AT, LXVII/1, fol. 19r. 214 DAZd, AT, LXVII/6, fol. 47r. 190 DAZd, AT, LXVII/1, fol. 29r-29v. 215 DAZd, AT, LXVII/6, fol. 51v. Godine 1451. spominje se posjed 191 DAZd, AT, LXVII/6, fol. 71v-72r. nekog Lukana drvodjelca u Prigrađu. DAZd, AT, LXVII/6, 192 Dijelom su zabilježeni kao cives Tragurii / de Tragurio odnosno fol. 119v-120r. Može biti riječ o Lukanu Bilaniću ili Lukanu de burgo / de civitate nova Tragurii, dok se za ostale zaključuje da Bogoslaviću. su bili Trogirani temeljem dokumenata koji svjedoče o njihovu 216 DAZd, AT II/1, fol. 1v. vlasništvu nad nekretninama u gradu ili burgu. 217 DAZd, AT II/4, fol. 32r 193 Vidi bilješke 109-114. Budući da nema potrebe da tekst 218 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 49v. opterećujemo navođenjem signatura svih dokumenata u kojima se pojedini marangon ili lapicida bilježi, u pravilu ćemo 219 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 157r. navoditi signature onih u kojima se navode prvi i zadnji put. 220 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 235v. Ukupan broj dokumenata u kojima se svaki pojedini spominje 221 DAZd, AT, XLVI/6, fol. 96v-97r. naveden je prilogu: Pregled arhivskih podataka o lapicidama i 222 Vidi bilješke 72-75. marangonima u Trogiru od 1420. do 1450. 223 Vidi bilješke 14, 43-44, 50-56. 194 Vidi bilješke 176 i 178. 224 DAZd, AT, LXVI/33-II, fol. 15v. 195 Vidi bilješke 176 i 177. 225 DAZd, AT, LXVII/3, fol. 100r. 196 Vidi bilješku 190; 1438., kao već pokojni. DAZd, AT, LXVII/3, fol. 28r-28v. 226 DAZd, AT, LXVII/1, fol. 1r. 197 Vidi bilješku 56; 1459. zabilježena je njegova oporuka, DAZd, 227 Vidi bilješke 176-178. AT, XLVI/8, fol. 4r-4v, a par dana poslije i inventar pokojnikovih 228 Vidi bilješke 73 i 111. dobara, DAZd, AT, XLVI/8, fol. 5r-5v. O njemu vidi i dalje u tekstu. 229 Godine 1449. marangonus: DAZd, AT, XLVI/6, fol. 85r; 1453. 198 Vidi bilješku 116. carpentarius: DAZd, AT II/18, fol. 3v; 1451. murarius et lapicida: 199 Godine 1413.: DAZd, AT, LXVI/27, fol. 12v; 1433.: DAZd, AT, DAZd, AT, LXVII/6, fol. 144v-145r. LXVI/33-II, fol. 34r. 230 Vidi signaturu uz 1451. godinu u prethodnoj bilješci. 200 DAZd, AT, LXVI/31, fol. 16r. 231 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 7, 1942.). 201 Godine 1432., kao gastald: DAZd, AT, LXVI/33, fol. 1r; 1433.: 232 Godine 1450.: DAZd, AT, LXVII/6, fol. 63r. AT, LXVI/33-II, f 22r. 233 Taj se raspon jasno vidi iz podjele mletačkog ceha marangona na 202 Godine 1433.: DAZd, AT, LXVI/33-II, fol. 30v. Godine 1437. manje ogranke, o čemu vidi: DANIEL PREMERL, Drveni oltari u kupoprodajnom dokumentu spominje se posjed supruge u crkvi sv. Frane u Šibeniku – izvođač, predložak, naručitelj, u: Martina drvodjelca u Prigrađu. DAZd, AT, LXVII/2, fol. 145v. Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske, Zbornik radova Budući da se Martin Božitković oženio 1438. godine, a Martin sa znanstvenih skupova »Dani Cvita Fiskovića« održanih 2003. Klapotić Gislim redovito je bilježen prezimenom ili nadimkom, i 2004. godine, (ur.) P. Marković i J. Gudelj, Zagreb, 2008., pretpostavljamo da se taj zapis odnosi na Martina Stipkovića. 313-322, 314-315; BOJAN GOJA, Novi podaci o djelovanju

Gierolima Mondelle i Giacoma Cavallota u Šibeniku, Radovi zajedno s Radmilom Ratkovčićem, s kojim je radio i u Trogiru, Instituta za povijest umjetnosti, 35 (2011.), 115-124, 118-119 i u vidi: IGOR FISKOVIĆ (bilj. 69), 155, i bilješka 129, 156, i bilješka tim djelima navedenu literaturu. 131, 163, i bilješka 147. Također i bilješka 263 u ovom radu. 234 Vidi bilješke 36, 39, 42, 93, 95-105. 256 Vidi bilješku 191. 235 Vidi bilješku 95. 257 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 15v. 236 Vidi bilješke 15, 19, 22, 45, 87-90. 258 DAZd, AT, LXVII/2, fol. 232v. 237 Vidi bilješke 87, 91-93. 259 Vidi bilješke 188, 189. 238 Vidi bilješke 93, 107. 260 Godine 1435.: DAZd, AT, XLVI/4, fol. 20r-20v; 1437.: DAZd, 239 DAZd, AT, XLVI/6, fol. 143v-144r. AT, LXVII/2, fol. 200v. 240 Vidi bilješke 12-13, 23-30. 261 7. III. 1434. (...) Magister Marinus Racich protomagister. CVITO 241 DAZd, AT, LXVII/3, fol. 69v. Fisković (bilj. 7, 1961.), 123, bilješka 33, 126. Godine 1432. i 1440. zabilježeno je u matrikuli Marinus protomagister, vidi: ibidem, 242 Godine 1450.: DAZd, AT, LXVII/6, fol. 86v; 1451.: DAZd, AT, što se može odnositi i na Marina Račića i na Marina Radoja. LXVII/6, fol. 161v. 262 CVITO Fisković (bilj. 7, 1942.), 114, bilješka 71. 243 Vidi bilješke 15, 19-22, 47-49. 263 Riječ je o zarana osamostaljenu učeniku Jurja Dalmatinca, 244 Vidi bilješku 159. o čijim angažmanima vidi: IGOR FISKOVIĆ (bilj. 69), 127, i 245 Vidi bilješku 160. bilješka 68, 155, i bilješka 129, 157, bilješka 134, 173, i bilješka 246 Vidi bilješku 20. 194; EMIL HILJE, Radmil Ratković i stambeno graditeljstvo u 247 Vidi bilješke 77, 79-80. Šibeniku u drugoj polovini 15. stoljeća, Peristil, 56 (2013.), 61- 248 Jamačno je to Marko Matov, zabilježen 1438., kojeg spominje 70 i u tim djelima navedenu literaturu i izvore. CVITO FISKOVIĆ (bilj. 7, 1947.), 99 i bilješka 230; 1439.: 264 Ukupno sačuvani dokumenti XV. stoljeća u kojima su DAZd, AT, LXVII/3, fol. 228r. navedene nekretnine u burgu bilježe 40% drvenih kuća, 40% 249 AHAZU-II-c-70, sv. 1450., fol. 1r. neizgrađenih zemljišta i 20% kamenih kuća. ANA PLOSNIĆ ŠKARIĆ (bilj. 10), 28. 250 Vidi bilješku 191. 265 O shemi po kojoj su se dokumenti vezani uz gradnju katedrale 251 Vidi bilješke 68, 69. sastavljali i bilježili u notarskim knjigama vidi: ANA PLOSNIĆ 252 Vidi bilješke 16, 61, 63-65, 67. ŠKARIĆ (bilj. 5), 43-44. O operarijima katedrale vidi literaturu 253 Vidi bilješke 57-60. navedenu ibidem, 45, bilješka 5. 254 Vidi bilješku 93, 106. 266 Vidi svakako DANKO ZELIĆ, Dva požara, dvije obnove, dva stila: 255 Vidi bilješku 191. Moguće je da je identičan s Matkom prilog poznavanju dubrovačke stambene arhitekture sredinom Stojislavčićem zabilježenim u šibenskim spisima, ponekad i 16. stoljeća, Peristil, 56 (2013.), 113-126, 119.

192 PREGLED ARHIVSKIH PODATAKA O LAPICIDAMA I MARANGONIMA U TROGIRU OD 1420. DO 1450. OVERVIEW OF ARCHIVAL RECORDS ON LAPICIDE AND MARANGONI IN TROGIR FROM 1420 TO 1450

G1 – prva godina u kojoj je zabilježen lapicida ili marangon / the earliest record of a lapicida or marangon; G2 – zadnja godina u kojoj je zabilježen / the latest record; D1 – broj dokumenata u kojima se spominje uposlenje / number of documents recording a professional engagement; D2 – ukupan broj dokumenata u kojima je zabilježen / total number of the documents recording a lapicida or marangon vremenski raspon unutar kojeg se spominje u trogirskim spisima / time frame within a lapicida or marangon is recorded in notarial books; pretpostavljeno vrijeme boravka u Trogiru (temeljem arhivskih podataka u kojima je navedeno samo ime) / presumed period of time in which a craftsman was active at Trogir (based on the archival records which mention the name but not the surname); dokument koji svjedoči o angažmanu / document recording the commission; ugovor za poduku / training contract Kamerlengo – uposlenje na gradnji značajnih zdanja / important building projects

Br. LAPICIDE D1 D2 Ana Plosnić Škarić: Graditelji Trogira od 1420. do 1450. godine

1420. 1430. 1440. 1450. G1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 2 3 4 5 6 7 8 9 G2

TROGIRANI

1407. Kamerlengo 1439. 9 46 1 Protomajstor Marin Radoj

2 Allegreto Marina 1419. 1439. 5 Radoja

1419. Katedrala/svodovi Kapela Sv. Jeronima Dominikanski samostan 1451. 7 18 3 Majstor Nikola Račić

1437. Dominikanski samostan 1451. 2 7 4 Antonio Leonić († prije1468.)

5 Ivan Spanja 1438. 1448. 1 3

6 Grgur † prije 1450. 1

NIJE NAVEDENO, PRETPOSTAVLJA SE TROGIRANI

7 Nikola Baroh 1436. 1

8 Toma Radojević 1437. 1

9 Matej Stoislavić 1450. 1 1

10 Marko Trakonić 1450. 1 1

STANOVNICI TROGIRA (PODRIJETLO NIJE NAVEDENO)

1417.? † 1451.? 11 Majstor Matej Gojković 1 10?

12 Nikola Germolčić 1438. 1

13 Marko Lukača Zilić 1450. 1451. 2

MLEČANI

1431. Katedrala/svodovi. Kapela Sv. Jeronima 1449. 14 Majstor Marko Gruato 8 13

15 Ser Paolo † prije 1433. 3

16 Marin 1435. 1

17 Majstor Ivan Antonijev 1438. Kapela Sv. Jeronima 1 1

18 Majstor Grgur 1438. Kapela Sv. Jeronima 1 1 Damjanov

DUBROVČANI

19 Marko pok. Mateja zvan 1438. 1439. 2 Pinokio

20 Rade Radmonić 1444. Samostan Sv. Križa 1451. 1 3

21 Juraj Resnina 1450. 1

193 Ana Plosnić Škarić: Graditelji Trogira od 1420. do 1450. godine

194 ŠIBENČANI ŠIBENČANI

22 22 Majstor MajstorMihael Mihaelpok. pok.m. m. 1438. 1438. 11 11 Grgura Grgura Samostan SamostanSv. Sv.Križa Križa

23 23 Ivan IvanDrakanović Drakanović 1439. 1439. Samostan SamostanSv. Sv.Križa Križa 11 11

SPLIĆANIN SPLIĆANIN

1431.? 1431.? Samostan SamostanSv. Sv.Križa Križa 1437. 1437. 24 24 Stjepan StjepanBrachus Brachus 2? 2? 3? 3? protomajstor protomajstor

ZADRANIN ZADRANIN

1437. 1437. Benediktinski Benediktinskisamostan samostan Ana Plosnić Škarić: Graditelji Trogira od 1420. do 1450. godine

25 25 Majstor MajstorMarko Marko 22 22 Tvrtković Tvrtković

IZ IZBOSNE, BOSNE,ADRIJE ADRIJEIISA SAHVARA HVARA

26 26 Dragiša DragišaizizBosne Bosne 1438. 1438. 1443. 1443. 11 22

27 27 Majstor MajstorFilip FilipIvanov Ivanoviziz 1433. 1433. 1435. 1435. 22 22 Adrije Adrije

28 28 Radmil RadmilRatković Ratkovićss 1450. 1450. 11 22 Hvara Hvara

TROGIRANIN TROGIRANIN

11 Marin MarinRačić Račić 1435. 1435. 1437. 1437. 33 protomajstor protomajstor

Br. MARANGONI 1420. 1430. 1440. 1450. D1 D2

G1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 2 3 4 5 6 7 8 9 G2

TROGIRANI

1 Nikola Garzanić 1413. 1433. 2

2 Majstor Mihael 1420. 1

3 Maksim 1420. 1

4 Majstor Ratko Mihovilić 1431. 1439. 4 27 protomajstor marangona

5 Jakov Vulkašinić 1432. 1450. 1 8

6 Marin Novaković 1432. 1433. 2

7 Martin Stipković 1433. 1437. 7

8 Marin Lokvrica 1433. 1

9 Magreto † prije 1433. 1

10 Majstor Stojša 1435. 1

11 Majstor Marin Mali 1435. †prije 1438. 1 1

12 Marin Skvalica 1435. 1436. 2

13 Mihael Civitanović 1437. 2

14 Martin Božitković 1437. 1438. 2

15 Maj. Ivan Sanotić 1438. †1459. 1 6

16 Matej Petrov Šubinić 1438. 1

17 Ivan Budislavić incisor 1438. 1473. 2 47

18 Juraj Radoslavić 1439. 1451. 1 5

19 Majstor Marin Glamočić 1446. †1449. 7 protomajstor marangona

195 Ana Plosnić Škarić: Graditelji Trogira od 1420. do 1450. godine

196 20 Matej Mladinović 1448. 1

21 Matej Šošta 1449. 1

22 Juraj zet Urošov 1450. 1

23 Lukan Bogoslavić 1450. 1

24 Paolo Matijević 1450. 1

25 ŠimunVučić Pozupčić 1450. 1452. 5

26 Marin Veselinić 1450. 3

27 Lukan Bilanić 1450. 1

28 Majstor Ivan Krajna 1450. 1

NIJE NAVEDENO, PRETPOSTAVLJA SE TROGIRANI Ana Plosnić Škarić: Graditelji Trogira od 1420. do 1450. godine

29 Prodan Prčelić 1422. 1

30 Kvalko 1432. †prije1438. 1

31 Matej zvan Kursar 1436. 1

32 Božitko Rusinović †prije 1437. 1

33 Marko Pročidić 1437. 1

34 Juraj Marinov 1450. 1

ZADRANI

1427. Katedrala/svod. Kamerlengo 1436. 3 3 35 Majstor Mate Allegretov

1435. Kamerlengo 1438. 3 3 36 Majstor Šimun Bilšić

ŠIBENČANIN

1437. 1471. 2 14 37 Marin Klapotić Gislim

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

Slični članci

11-14 od 14

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.