Potreba za naglašavanjem medijacijske funkcije umjetničke kritike temelji se na posljedicama turbulentnih promjena u novijoj povijesti umjetnosti. Prva od njih odnosi se na produkciju 19. stoljeća, kada je sintagma dobrog ukusa po sebi postala upitna, uslijed čega je došlo do širenja niza, međusobno nesvodivih, teorijskih paradigmi. Druga se velika promjena dogodila u šezdesetim godinama 20. stoljeća kada se izbrisala granica između umjetničkog djela i predmeta koji to nisu, što je pitanje smisla, značenja i vrijednosti umjetničkog djela usmjerilo pitanjima smisla, značenja i vrijednosti same reprezentacije. Kriza vrijednosti pojačala se kritikom autonomije umjetnosti i antiteorijskim stavovima u kulturi postmodernizma. Umjetnička je kritika u posljednjim desetljećima 20. stoljeća podlegla krizi, našavši svoje mjesto u masovnim medijima, podilazeći zahtjevima njihove društvene funkcije, dokumentirajući u prvom redu konceptualne kustoske prakse, i svojstvene im modele valorizacije. Mogućnost revitalizacije kritičkog diskursa nalazi se u aktiviranju njegove medijacijske funkcije, s jedne strane između povijesti i suvremenosti u čvršćem disciplinarnom okviru povijesti umjetnosti, a s druge između umjetnosti i publike, prilagodbom na promjenjive okvire kulturnih obrazaca. Preduvjet kompetentnoj medijaciji u tom je slučaju pronalaženje povijesno- umjetničke, ali i kulturne paradigme, kao i autorizacija primjene određenih teorijskih i konceptualnih uporišta na aktualna umjetnička postignuća koja inicira, artikulira, teorijski interpretira i posreduje.
Literatura
ARENDT, H., 2006. - Hannah Arendt, O zlu. Predavanje JENKS, C., 2002., 26-29 - Chris Jenks, Središnja uloga o nekim pitanjima moralne filozofije. Naklada Breza / oka u zapadnoj kulturi, u: Vizualna kultura (ur.) Chris Biblioteka Phos, Zagreb. Jenks, Jesenski i Turk, Zagreb, 11-45. BÄTSCHMANN, O., 2004. - Oskar Bätschmann, Uvod u KRUGER, B., 2010. - Barbara Kruger, Alexander povijesnoumjetničku hermeneutiku, Scarabeus, Zagreb. Alberro, Hal Foster, Martha Gever, Miwon Know, Carol BOREV, Y., 1985. - Yuri Borev, Aesthetics, Progress, Squiers, Barbara Kruger, Rizzoli, New York. Moskva. KUSPIT, D.B., 2010. - Donald Burton Kuspit, Art BRYSON, N., 1983., - Norman Bryson, Vision and criticism. Academic Dictionaries and Encyclopedias, Painting: The Logic of the Gaze. Macmillan, London. http://universalium.academic.ru/247410/art_criticism. (Retrieved 19/01/2012.). COSGROVE, D., 2008.- Denis Cosgrove, Kartiranje / LAZARSFELD, P. F., MERTON, R. K.., 1948. - Paul kartografija, u: Kulturna geografija, (ur.) David Atkinson, F. Lazarsfeld, Robert K. Merton, Mass Comunication, Peter Jackson, David Sibley, Neil Washbourne, Disput, Popular Taste, and Organized Social Action, u: The Zagreb, 55-62. Communication of Ideas, (ur.) Lyman Bryson, Harper, CUPCHIK, G. C., KEMP, S., 2000. - Gerald C. Cupchik, New York, 95-118. Stephen Kemp, The Aesthetics of Media Fare, u: Media LIND, M., 2011. - Maria Lind, Ten Fundamental entertainment: the psychology of its appeal (ur.) Dolf Questions of Curatin: No. IV - Why Mediate Art?, u Zillmann, Peter Vorder, Lawrence Erlbaum Associates, Mousse Contenporary Art Magazin,e (ur.) Jens Hoffman, Inc., Mahwah, New Jersey, 249-277. Contrappunto S.R.L., Milano, 99-108. DICKIE,G.1977. - George Dickie, Introduction to MITCHEL, W., 2009. - William Mitchel, Ikonologija. Aesthetics: An Analytic Approach Oxford University Slika, tekst, ideologija. Antibarbarus, Zagreb. Press, New York. PAULI, G., 1921. - Gustav Pauli, Franz Marc. Der GADAMER, H. G., 1997. - Hans Georg Gadamer, Mandrill. In Kunsthalle, Kleine Fuhrer, Hamburg. Umjetnost slike i umjetnost riječi, u: Slika i riječ. Uvod u povjesnoumjetničku hermeneutiku, (ur.) Sonja Briski RORTY, R, 1995. - Richard Rorty, Kontingencija, ironija, Uzelac, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 37-59. solidarnost, Naprijed, Zagreb. GADAMER, H. G., 2003. - Hans Georg Gadamer. SACHS-HOMBACH, K., 2006. - Klaus Sachs-Hombach, Umjetnost i mediji, u: Ogledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Znanost o slici. Discipline, teme, metode, Antibarbarus, Zagreb, 211-235. Zagreb. GOODMAN, N., 2008. - Nelson Goodman, Načini SIEBERT, F. S., PETERSON, T., SCHRAMM, W., 1963. svjetotvorstva, Disput, Zagreb. - Fred S. Siebert, Theodore Peterson, Wilbur Schramm, Four Theories of the Press, University of Illinois Press., GOODMAN, N., 2002. - Nelson Goodman, Jezici Urbana, Chicago. umjetnosti. Pristup teoriji simbola. Kruzak, Zagreb. STRUKEN, M., CARTWRIGT, L., 2001. - Marita GRLIĆ, D., 1979. - Danko Grlić, Estetika IV. S onu Struken, Lisa Cartwrigt, Practices of Loocing Oxford stranu estetike. Naprijed, Zagreb. University Press, New York. HABERMAS, J., 1983.- Jürgen Habermas, Zahtjev ŠUVAKOVIĆ, M., 2005. - Miško Šuvaković, Pojmovnik hermeneutike za univerzalnošću, Zbornik teorije suvremene umjetnosti. Ghent: Horetzky, Vlees & Beton, tumačenja, Treći program, Beograd, 374-483. Zagreb. HÖRISCH, J., 2007. - Jochen Hörisch, Teorijska apoteka. VENTURI, L., 1963. - Lionello Venturi, Istorija Algoritam, Zagreb. umetničke kritike, Kultura, Beograd. HUTCHEON, L., 1988. - Linda Hutcheon, A Poetics of WHITE, H., 1999. - Hayden White, Historical Emplotment Postmodernism. Routledge, London - New York. and the Problem of Truth in Historical Representation, u: HUTCHEON, L., 19889 - Linda Hutcheon, The Politics Figural Realism: Studies in the Mimesis Effect, The Johns of Postmodernism. Routledge, London - New York. Hopkins University Press, Baltimore, 27-42.
WOLF, J., 2005., - Janet Wolf, Društvena proizvodnja ZERNER, H., 1982. - Henri Zerner, Perspektive umjetnosti, u: Umjetničko djelo kao društvena činjenica, istraživanja, u: Plastički znak. Zbornik tekstova iz teorije (ur.) Ljiljana Kolešnik, Institut za povijest umjetnosti, vizualnih umjetnosti (ur.). Nenad Miščević, Milan Zagreb, 9-49. Zinaić, ICR, Rijeka, 39-49.