The travelogue Lacroma was written in 1892 by Stephanie, the widowed Crown Princess of Austria (1864-1945). It offers a description of Dubrovnik’s island of Lokrum, including its cultural and natural riches, as well as the former Benedictine monastery, adapted by Maximilian into a summerhouse. Anton Perko (1833-1905), a seascape painter at the court and a personal secretary to the princess, illustrated the booklet with landscapes and details of the imperial residence, which offers a unique insight into the relatively recent history of the island and its appearance at the time when it served as an imperial summer residence. This paper analysis the textual and visual segments of the travelogue and discusses its importance for our knowledge of the recent history and artistic legacy of the island.
1. Ljetnikovac s mora i Prirodni luk (izvor: KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE, Lacroma, Wien, 1892.) View of the summerhouse from the sea and the Natural Arch
prijevoza uključen je i jednosatni boravak na otoku. Naziv otoka Lacroma pogrešno se tumači anagramom od Marco, po navodnom titularu samostana sv. Marku, no radi se o samostanu Sv. Marije, za koji navodi da ga je osnovao Ric- hard Lavljeg srca 1193.g., kasnije adaptiranim u imperijal- ni dvorac i nedostupan posjetiteljima.5 Zanimljivo je da se u izdanju iz 1896. godine ponavlja isti tekst, ali je besplat- nu dozvolu za posjet otoku potrebno zatražiti u Franjevač- kom samostanu6, dok je 1900.g. izmijenjen cjenik posjeta, a cijena ulaznice određuje se prema duljini boravka na otoku, no dozvolu za posjet moguće je dobiti na otoku i u Dubrovniku, sada uz određenu novčanu naknadu. Tu se više ne spominje carska rezidencija, već samostan kroz koji posjetitelje vode svećenici.7 Slikar Anton Perko8 (1833. – 1905.) od siječnja 1879. g. boravi na Lokrumu s kraćim prekidima do početka 1881., kad je postao tajnik buduće krunske princeze Stephanie i preselio se u Prag, a iste godine prijestolonasljednik Ru- dolf i princeza Stephanie od Belgije vjenčali su se u Beču. Sljedeće godine proveo je čitavu zimu na Lokrumu, a za- tim se nakon preseljenja krunskog para u Beč i on 1883. g. preselio sa svojom obitelji u austrijsku prijestolnicu. Dramom u Mayerlingu gdje su pod nejasnim okolno- stima smrtno stradali Rudolf i njegova mlada ljubavnica Marija Vetsera završena je jedna životna faza i za Perka, no ostao je u službi princeze Stephanie, do 1896. g. kad je otišao u mirovinu.9 Anton Perko nije ostavio svoju auto- biografiju, a njegovu poziciju u kraljevskoj kući ilustrira i 2. Ruševine crkve i cisterne, jugozapadna obala (izvor: KRONPRIZES- posebna pozornost koju Stephanie i njena kći posvećuju SIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE, Lacroma, Wien, 1892.) Perkovoj udovici u trenutku slikareve smrti 1905.g. Novi- Ruins of the church and the cistern, south-eastern coast ne ističu princezinu gestu, slanje vijenca s natpisom „Sa zahvalnošću – Stephanie” i srdačno pismo sućuti upućeno Perkovoj udovici, sa željom za otkupom svih Perkovih ra- vanja imućnih žitelja Monarhije, a već u prvoj rečenici: dova povezanih s njom,10 te pokop u Dubrovniku uz voj- „U sretnom podneblju Napulja (…)”13 autorica jasno na- ne počasti zbog njegove titule pomorskog oficira, zatim glašava svoju želju za afirmiranjem Lokruma kao austrij- podatka o slanju pisma sućuti i vijenca grofice Elisabeth skog Caprija, aludirajući na njegov smještaj u napuljskom Windisch-Graetz, Stephanijine kćeri.11 zaljevu. To se ponavlja i kod opisa prirodnog luka od sti- Godina objave prvog, njemačkog izdanja Lacrome, jena na južnoj obali, „arco naturale” i naglašava: „(…) 1892., također je i vrijeme objave sveska o Dalmaciji kroz koji se kao na Capriju vidi more.”14 Pri opisu sje- kompleksnog djela Die österreichisch-ungarische Monar- vernog dijela dubrovačke okolice također se služi uspo- chie in Wortund Bild, koje je 1886. pokrenuo kraljević redbama s grčkim priobaljem, planinama i razlomljenim Rudolf, a nakon njegove smrti nastavila princeza Stepha- stjenovitim uvalama, te sjenama što evociraju talijansku nie što ju je zasigurno potaknulo na izdanje zasebnog obalu, kojoj u našoj obali vidi ozbiljnu suparnicu15 (sl. 1). djela o Lokrumu, upravo zbog njegove bogate povijesti, Studiozno pristupajući opisu Lokruma, svoj pogled kulturne i prirodne baštine. Njen prikaz Lokruma posve- usmjerava prvo na dubrovačku okolicu, zatim na Du- ćen je budućim turistima, potencijalnim posjetiteljima sa brovnik, no tu se ne zadržava dugo, već u nekoliko reče- sjevera, koje poziva na „našu obalu”, prema njenom sudu nica opisuje grad sa svojim palačama, zidinama, kupola- ljepotom izjednačenom s talijanskom, ugodnom i u vri- ma i tornjevima, te se fokusira na Lokrum. Iznimno ve- jeme zimskih hladnoća i sumornih dana.12 liku pažnju posvećuje opisima biljnih vrsta, autohtonim Tekst obiluje poredbama s talijanskom i grčkom oba- stablima, botaničkom vrtu s egzotama, voćnjacima, iscr- lom, od ranije primamljivim i poznatim ciljevima puto- pljujući se nabrajanjima florealnog obilja, što nije neobič-
Sanja Žaja Vrbica: Putopis Lacroma krunske princeze udove... Ars Adriatica 6/2016. (219-230)
3. Tritonov križ (izvor: KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE, Lacroma, Wien, 1892.) Triton’s Cross
no jer se čitatelju predstavlja „vojvotkinjom ljubiteljicom Lokruma do Italije, gdje je poslao na navodnu restaura- prirode.”16 Nemamo precizne podatke o njenim boravci- ciju ekonom lokrumskog samostana Gregorio iz Siene, a ma na Lokrumu17, no čini se da je tu često dolazila jer zapravo je sliku prodao. Republika je poslala dva poslani- naglašava pogodnosti različitih godišnjih doba, jedino ka u Italiju i oni su uspjeli ući u trag slici, vratiti je, no po je ljeto odbija „gotovo tropskim vrućinama.”18 Prednost povratku na teritorij Republike nije vraćena na Lokrum, daje zimi, njenim blagim i sunčanim danima na jugu, već u crkvu Sv. Vlaha prema odluci Senata, a zatim je „blagotvornim prema promrzlim umovima i dušama što kasnije svečano uručena benediktinskom samostanu na za njima čeznu,”19 otkrivajući nam tek na trenutak u tom Lokrumu.20 Stephanija navodi onodobnu lokaciju slike doživljaju zime svoju sjetnu i ranjenu prirodu. u zbirci dubrovačke katedrale gdje se i danas nalazi, a Potom se okreće povijesti otoka, njegovih spomenika, povijest te slike zanimljiva je i zbog toga što ukazuje na navodeći dva izvora (sl. 2). Kroniku Apendius, i Memorie samostanske izvore iz kojih Stephanija prenosi podatke, storiche sull’isola Lacroma, objavljenu 1861.g. u Beču. Iz aktualne i danas. prve kronike preuzima zanimljivu i istinitu priču o krađi Drugi naslov, povijesni pregled razvoja i sudbine slike iz lokrumske zbirke Bogorodica s Djetetom i anđe- Lokruma21 posvećen je Maksimilijanu Habsburškom lom, Domenica Puligatada smatranu Rafaelovim djelom. i donosi na tridesetak stranica događaje iz prošlosti Podatak o Rafaelu Stephanija uzima s rezervom, no očito otoka od srednjovjekovnih početaka izgradnje sakral- vidjevši sliku, uočava kvalitetu djela i naglašava kako se nih objekata do sredine 19. stoljeća. Taj tekst poslužio zasigurno radi o značajnom autoru. Prenosi put slike s je kao okosnica sažetog pregleda autoričine lokrumske
povijesti, podacima o osnivanju benediktinske opatije, još nekoliko vlasnika – sanitetskog natporučnika Du- ugledom među bosanskim kraljevima i njihovim do- mivicha, te advokata koji je na otoku planirao otvoriti nacijama lokrumskom samostanu te nezaobilaznom klimatsko lječilište. Potom kupnju koju je izvršio pri- legendom o Richardu Lavljeg Srca, različitim povije- jestolonasljednik Rudolf, a u vrijeme nastanka teksta snim mijenama otoka kroz dugi niz godina. Za nas su otok je poklonom cara dodijeljen dominikancima.24 posebno zanimljiva poglavlja o Lokrumu u 19. stoljeću Nama su dragocjeni opisi interijera carske rezidencije, zbog angažmana carske obitelji te neposrednog uvida gotovo u potpunosti sačuvane u vrijeme posjeta prin- autorice u taj segment povijesti otoka. To razdoblje po- ceze Stephanie Lokrumu. Kraljević Rudolf, saznajemo, činje nesrećom ratnog broda Triton 1859. g. i dolaskom povećava dvorac nadogradnjom, no u unutrašnjost nije Maksimilijana Habsburškog, mornaričkog zapovjednika intervenirao. Autorica nas vodi kroz prostorije dvorca, na otok. Opisujući tragediju broda ne propušta naglasi- dva visoka zatvorena tornja s novouređenim rezidenci- ti hrabrost nadvojvode Maksimilijana, koji je nekoliko jalnim dijelovima, zatim prizemlje s prostorijama za po- dana nakon eksplozije doplovio svojom jahtom Fantasie slugu, kuhinju, ostave te stepenice prema prvom katu, i pojavio se na mjestu nesreće bez obzira na francusku ujedno i najstarijem dijelu kompleksa. Tu se nastavljao blokadu. Tada je naručio i monumentalni kameni križ s široki i dugi hodnik dekoriran bakrorezima s prikazi- urezanim imenima poginulih pomoraca koji se i danas ma iz Cromwellova života, fotografijama, akvarelima i nalazi na svojoj izvornoj lokaciji22 (sl. 3). morskim krajolicima i taj prolaz vodio je do sedamnaest Također ističe i njegov senzibilitet pri kupnji i ure- jednostavno i skromno uređenih prostorija, nekadašnjih đenju otoka te objavljuje Maksimilijanove pjesme po- samostanskih ćelija s natpisima iznad vrata koje je auto- svećene Lokrumu.23 Nakon careve tragične smrti navodi rica zabilježila i time ih sačuvala.
4. Mrtvo more (izvor: KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE, Lacroma, Wien, 1892.) Dead Sea
Sanja Žaja Vrbica: Putopis Lacroma krunske princeze udove... Ars Adriatica 6/2016. (219-230)
5. Korica (izvor: KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STE- 6. Naslovnica (izvor: KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STE- PHANIE, Lacroma, Wien, 1892.) PHANIE, Lacroma, Wien, 1892.) Book cover Title page
Posebno naglašava pogled kroz prozore na more i prema Mrtvom moru, prepuštajući se tihom svijetu flo- brežuljke s maslinama, s kulminacijom u lođi koja nudi re: „Satima i danima ovdje bi se moglo sanjariti, nikakav nezaboravne sate: „Vilinski je pogled u sumrak, kada na zvuk ne remeti usamljenost, veličanstveni mir (…) samo zapadu užarena sunčana lopta polagano tone u more, a je u svijetu biljaka život.”26 (sl. 4) Prolazi pogledom južnu nebo mijenja najbogatije i najrazličitije tonove svih boja. i zapadnu obalu otoka preko stijena i dolazi do vrtova s Duboki mir koji vlada uokolo i uzvišena tišina djeluju voćem i povrćem, gospodarskim zgradama za malobroj- blagotvorno na dušu.”25 Sjetna raspoloženja i potraga za ne stanovnike otoka. Njihov rad i boravak na Lokrumu mirnim utočištem u ljetnikovcu koje je za sebe i svoju djeluju joj idilično: „Oni vode jedan neopterećeni har- suprugu Carlottu, pripadnicu belgijske kraljevske kuće moničan život i vesele se svom životu.”27 Za razliku od kojoj pripada i Stephanie, uredio Maksimilijan, odgova- Ludwiga Salvatora von Habsburga28 koji, analizirajući raju i Stephanijinu senzibilitetu. Svog supruga spominje naše stanovnike,često izriče brojne sarkastične primjed- samo jednom, kratko, navodeći vlasnike ljetnikovca, dok be, kod Stephanie nema tog stava. Međutim, ukazivanje kontinuirano ističe senzibilnu prirodu Maksimilijana, te na radost podanika što su dijelom Habsburškog Carstva njegov rafinirani ukus u transformiranju otoka u carsku dio je aktualne politike, suptilno propagirane i u, na- rezidenciju blisku i samoj autorici. izgled, politikom neopterećenim tekstovima poput ra- Potom nas vodi kroz klaustar samostana do oktogona znih putopisa. s kopijama antičkih skulptura Kadma, Dijane i Venere, Svoju šetnju završava obilaskom napuštene tvrđave kapelice u kojoj su se tada još uvijek održavale mise, ru- Royal, a uživajući u pogledu i gledajući napuštenu tvrđa- ševine romaničke crkve s djelomično sačuvanim zvoni- vu. prisjeća se nostalgično vojnih operacija s vojnicima i kom obrasle bujnom vegetacijom. Putem iz dvorca kreće topovima na njenim bedemima, ne propuštajući naglasiti
7. Unutarnje dvorište (izvor: KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE, Lacroma, Wien, 1892.) Inner courtyard
Sanja Žaja Vrbica: Putopis Lacroma krunske princeze udove... Ars Adriatica 6/2016. (219-230)
8. Hodnik na prvom katu (izvor: KRONPRIZESSIN-WITWE ERZ- 9. Pinije na Via Carlotta (izvor: KRONPRIZESSIN-WITWE ERZ- HERZOGIN STEPHANIE, Lacroma, Wien, 1892.) HERZOGIN STEPHANIE, Lacroma, Wien, 1892.) Corridor on the first floor Pine trees in Via Carlotta
i austrijsku suverenost: „Prkoseći oluji i kiši crveno-bijeli Lacroma i datirana 1879. i 1880.g.,30 te više crteža i akva- barjak vijori zrakom, to danas oči uzaludno traže. Sada rela većih formata s lokrumskim marinama i vedutama. je sve opustjelo, napušteno – strši samo jarbol za zastave Pasionirani crtač zasigurno je imao puno veći broj prika- bez svojih ukrasa i ponosa.” Njena šetnja završava u su- za Lokruma, no vjerojatno je te radove nakon slikareve mraku drugog dana i sa smirajem dana napušta Lokrum, smrti otkupila princeza Stephanie, a u dubrovačku zbir- „dragi topli dom” s istog mjesta na kojem se iskrcala, no ku došao je tek manji dio fundusa Perkovih djela. obogaćena „snažnim utiscima.”29 Ta njegova djela nastavak su ranijih slikarevih likov- Ilustracije Antona Perka potpuno su podređene tek- nih stremljenja – njegov duktus formiran je već u poče- stu, zaustavljaju se na scenama koje opisuje princeza cima stvaralaštva 1850-ih godina, u vrijeme romantizma Stephanie i likovno oživljavaju njene opise, donoseći vjer- i realizma u krugu francuskih i bečkih marinista i gotovo ne prikaze detalja na kojima se zaustavlja autorica teksta. da se nije mijenjao tijekom pedeset godina slikareva dje- Njemačka verzija Lacrome objavljena je pred kraj Perkova lovanja. Aktualni impresionizam i postimpresionizam na radnog vijeka provedenog većinom uz princa prijestolo- njegovo stvaralaštvo nisu imali nikakav utjecaj, tako da nasljednika i njegovu suprugu te je svojevrsna sublimacija su i ilustracije za Lokrum rađene u tom duhu. Korica je njegova rada, funkcije dvorskog tajnika i slikara. jedina kolorirana i to je pogled na Lokrum iz Dubrovni- Skice za devetnaest ilustracija knjižice o Lokrumu ka, a u donaciji Perkovih slika Dubrovačkim knjižnica- vjerojatno su nastale u ranijim desetljećima, za vrijeme ma sačuvala se i jedna skica te naslovnice, s rascvjetanim Perkove službe upravitelja otoka Lokruma. Među nje- agavama u prvom planu, naslovom Lacroma karakteri- govim djelima doniranim Dubrovačkim knjižnicama stično izduženih elemenata slova, rascvjetanim viticama čuvaju se tri crtaća bloka manjeg formata naslovljena i galebovima u slobodnom letu31 (sl. 5, 6).
Naslovnica je pogled na ljetnikovac s jugozapadne mljenim ribarima ili jata galebova. To su prizori osame, strane, s trakom i tipom slova koje očito za tu prigodu izolacije na otoku gdje je Perko proveo nekoliko godina, dizajnira Perko, kombinirajući grafičke dijelove slova s u tišini slabo napućenog otoka, na kojem se vlasnici nisu vegetabilnim elementima. Oko dijagonalne lente s naslo- nikad dugo zadržavali (sl. 10). Prikazi su to mirnih tre- vom dodaje granu masline s bujnim plodovima, aludira- nutaka života na otoku koji živi svoj tihi život smjene jući na mediteransku klimu i raslinje. Ujedno, zasigurno godišnjih doba, iznenadnih oluja i zanosnih sumraka, je zadovoljavala i ukus „vojvotkinje ljubiteljice prirode” rijetkih prolaznika, gdje su dugi sati tišine dominantni što zanosno opisuje bogatu floru otoka. Tu je i logotip i opojni. Perko tu pasionirano istražuje različite vizure kraljevskog i carskog izdavača djela. otoka, penje se na tvrđavu Royal, šeće po stijenama i Slična se simbioza ponavlja i na sljedećoj slici ulaznih prikazuje ih doslovnom vjernošću, hvatajući iznimnim vrata u samostan obraslih bršljanom s pticom. Prateći senzibilitetom njihov reljef i teksturu, a ponekad iz ptičje uvodni tekst o poziciji Lokruma, Perko s povišenog oči- perspektive ocrtava reljef i arhitekturu otoka. Ljudske fi- šta iznad Dubrovnika donosi pogled na Lokrum, tako gure iznimno su rijetke u njegovim djelima, što ponavlja da obuhvaća i red agava te gradsku luku s jedrenjacima i u lokrumskim scenama. One su tu sporedne, pojavljuju i otok. Potom slijedi Dubrovnik viđen s Lokruma iz za- se u kadru, no redovito su izvedene pomalo nespretno, nimljivo niskog rakursa, s razine mora, te ljetnikovac očito zabilježene s manje pažnje i s emocionalnim od- iz istog gledišta viđen sa zapada kombiniran s manjim makom. Nikad ne pobuđuju koncentraciju kojom će sli- kadrom pogleda s Lokruma na Mljet koji poput kolaža dodaje većoj vizuri ljetnikovca, i južne strane, s prika- zom prirodnog luka stijena kroz koji se nazire brod u daljini s galebovima. Prateći tekst, niže crteže ruševina romaničke crkve, stijena te križa, spomenika žrtvama eksplozije Tritona, s agavama na prilazu, a danas u gu- stoj borovoj šumi. Zatim se koncentrira na ljetnikovac, klaustarsko dvorište gusto obraslo biljkama, te koridor na prvom katu (sl. 7). Ta ilustracija nama je posebno za- nimljiva jer daje neposredan uvid u interijer ljetnikovca. Prostorija zaključena staklenom stijenkom bila je deko- rirana brojnim slikama i skulpturama na zidovima. Iz ilustracije nije moguće raspoznati motive na slikama, no to nam razjašnjava Stephanijin opis, ali vidljiv je namje- štaj i oprema te prostorije. Jednostavne škrinje i stolice postavljene su uz zidove, na podovima su tepisi zamo- tani, pospremljeni do dolaska vlasnika, no na središnje postavljenim stolovima vaze su sa cvijećem, omiljenim u interijerima 19. stoljeća, u prirodnim ili umjetnim verzi- jama od voska ili tekstila. Kroz staklenu stjenku vidljivo je nekoliko figura u razgovoru, no to nisu protagonisti scene, već slučajno zatečeni ukućani (sl. 8). Ta se praksa ponavlja na brojnim ilustracijama, uz ruševine romanič- ke crkve odmara se žena u narodnoj nošnji, pored križa Tritona kleči jedna ženska figura, također u folklornoj odjeći, u klaustru ljetnikovca u daljini vidimo muškarca sa psom, uz ulaz u kompleks umorno sjedi naslanjajući se na jednu ruku muškarac, a na Carlottinu putu vidimo muškarca s puškom kako se udaljava (sl. 9). Na putu sa sjeverne strane otoka, gdje se otvara pogled na Dubrov- nik, vidi se i jedan par u tradicionalnim nošnjama, a tim 10. Put prema „Getsemanu” i valovi na sjevernoj obali (izvor: KRON- figurama zatečenim na otoku pri svakodnevnim aktivno- PRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE, Lacroma, Wien, stima nastavlja svoju tendenciju rada u duhu austrougar- 1892.) skog orijentalizma. Marinama često dodaje barke s usa- Path to the “Gethsemane” and waves along the northern coast
Sanja Žaja Vrbica: Putopis Lacroma krunske princeze udove... Ars Adriatica 6/2016. (219-230)
kar promatrati pejzaž, građevinu ili florealni motiv. Ta- Putopis o Lokrumu princeze Stephanie nastao je pa- kođer je tu vidljiva dominantna Perkova karakteristika, ralelno sa sveskom o Dalmaciji kompleksne edicije o privrženost pojavnom svijetu, reproduciranje viđenog Monarhiji, Die österreichisch-ungarische Monarchie in dok imaginacija u njegovim djelima potpuno izostaje. Wort und Bild, te je vjerojatno i inspiriran tim djelom. Perko je predan, vješt i izniman crtač, no njegova olov- To je kruna suradnje između dvorskog marinista Anto- ka podređena je isključivo vizualnom opisu krajolika. na Perka i princeze Stephanie, publikacija nastala nakon Crteže nastale na otvorenom kasnije je često prenosio u niza godina Perkove službe prvo za kraljevića Rudolfa, a veće kompozicije u atelijeru kolorirajući ih, no ta su dje- zatim njegove udovice. Tim tekstom autorica se obraća la često manje uspješna. Perko je prvenstveno bio vrstan prvenstveno potencijalnim posjetiteljima sa sjevera, že- crtač, a boja je u njegovim djelima sporedna, javlja se is- leći afirmirati „našu obalu” u odnosu na proklamirano ključivo u funkciji prenošenja doslovne vjernosti motiva, talijansko i grčko priobalje. No, svojim povijesnim pre- što se očituje i na koricama. gledom, opisima arhitekture i vegetacije, naročito suvre- Perko svoje ilustracije donosi na listovima papira što menim detaljima donosi nam dragocjeni uvid u izgled i se savijaju poput svitaka, okrznuti su na rubovima ili im život otoka u 19. stoljeću. Naročito su nam značajni deta- nedostaju dijelovi, što bi trebalo ukazivati na njihovu sta- lji interijera ljetnikovca, natpisi na samostanskim ćelijama rost ili drevni ugled, ali im daje i pomalo melodramatičan te Maksimilijanova poezija jer ih je na taj način sačuvala ton. No, zanimljivo, vrlo često vitice biljaka ili elemente od zaborava i prenijela široj publici. Paralelno, autorica kompozicije prenosi izvan kadra, preko margine svojih koristi priliku za naglašavanje Maksimilijanove hrabrosti, nacrtanih papira, brišući granicu između kadra ilustraci- ističe zadovoljstvo podanika pod austrijskom zaštitom te je i teksta. U usporedbi s djelima brojnih ilustratora djela podsjeća na carske vojne uspjehe obilazeći tvrđavu Royal, Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild suptilno obavljajući i svoju dužnost veličanja Habsburške među kojima je Anton Perko, ali i princeza Stephanie,32 dinastije i poretka. Perkove ilustracije pomno prate tekst, Perkove ilustracije ne izdvajaju se od obrasca – najčešće podređujući se potpuno tonu spisateljice, uvodeći nas u su to široki kadrovi koji zahvaćaju vedute, s ambicijom osamu otočkih veduta i njegove skrivene ljepote. On vjer- prikaza karakterističnosti podneblja, raslinja i arhitektu- no ocrtava arhitekturu i vidike otoka, carsku rezidenciju, re, prirodne specifičnosti dekorirane figurama u autoh- bilježeći i rijetke stanovnike otoka i život u otočnoj Arka- tonim nošnjama. Perko redovito kvalitetom zaostaje pri- diji, u duhu konzervativne likovne tradicije na kraju 19. kazima figura, dok su najviših dometa njegovi segmenti stoljeća, čuvajući nam nekadašnje vizure otoka, danas go- pejzaža usredotočeni na stijene i more. tovo neprepoznatljive zbog bujne vegetacije.
Bilješke
1 IVAN PEDERIN, Jadranska Hrvatska u austrijskim i njemačkim 5 KARL BAEDEKER, Southern Germany and Austria, including putopisima, Zagreb, 1991., 356.; IVAN PEDERIN, Njemački Hungary, Dalmatia and Bosnia: handbook for travelers, Leipsic, putopisi po Dalmaciji, Split, 1989., 319. Karl Baedeker, 1891., 303. 2 MARKO JOV. CAR, Jedan posjet na otoku Lokrumu,Slovinac, 6 KARL BAEDEKER, Austria, including Hungary, Transilvania, III/14 (1880.), 272. Dalmatia and Bosnia: handbook for travelers, Leipsic, Karl Baedeker, 3 MILJENKO FORETIĆ, Maksimilijan Habsburški i Dubrov- 1891., 441. nik, u: Dubrovnik u povijesnim i kulturnim mijenama (ur. 7 KARL BAEDEKER, Austria, including Hungary, Transilvania, Anica Kisić, Trpimir Macan, Stijepo Obad), Dubrovnik, Dalmatia and Bosnia: handbook for travelers, Leipsic, Karl Baedeker, 2007., 344-368. 1900., 309. 4 Ludwig Salvator v. Habsburg, Jahtom duž hrvatske 8 Anton Perko (1833. – 1905.) bio je slovenski slikar, pomorski obale (1870. – 1910.), Hannover – Čakovec, 1998. poručnik, dvorski slikar marina, dio svite prijestolonasljednika
Rudolfa Hasburgškog, tajnik krunske princeze Stephanie. 20 RADOSLAV TOMIĆ, Slikarska djela u katedrali, u: Katedrala Slikarstvom se počinje baviti s dvadesetak godina, naučivši osnove Gospe Velike u Dubrovniku, (ur. Katarina Horvat-Levaj), zanata u atelijerima dvojice marinista – Austrijanca Josepha Dubrovnik – Zagreb, 2014., 281., STJEPAN KRASIĆ, Stjepan Sellenyja i Francuza Henrija Durand-Bragera. Poput svojih Gradić (1613. – 1683.), Život i djelo, Zagreb, 1983., 347, 348. slikarskih mentora okreće se marinama, vedutama nepoznatih Zahvaljujem akademiku Radoslavu Tomiću na podacima o krajeva. Od 1866. g. redoviti je izlagač na izložbama bečkog djelu: Bogorodica s Djetetom i anđelom, Domenica Puliga. Kunstvereina, a iste godine svjedočio je sukobu austrijske i 21 LUCA SVILLOVICH, Memorie storiche sulla Isoletta di Lacroma talijanske mornarice u čuvenoj bitci kod Visa 20. 7. 1866. g. kao con un compendio storico della Dalmazia, Beč, 1861. službeni austrijski slikar, a 12 kompozicija nastalih prema skicama 22 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE (bilj. sukoba uskoro je objavio u knjizi Lissa-Album. Tijekom čitava 11), 20,40. života putovao je po Mediteranu, Bliskom istoku, sjevernoj Europi za vrijeme svoje pomorske karijere i kasnije uz svoje krunske 23 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE (bilj. pokrovitelje, a djela nastala za vrijeme tih putovanja odlikuju 11), 20-24. se oštrom opservacijom i iznimnim crtačkim umijećem, te 24 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE (bilj. autentičnim izrazima. Nakon umirovljenja doselio se u Dubrovnik, 11), 26. gdje je umro, a sahranjen je uz visoke počasti, što su prenijele 25 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE (bilj. brojne bečke novine. Tijekom svog pedesetogodišnjeg stvaralaštva 11), 28. ostvario je niz značajnih djela i ostao je unutar stilskih odrednica 26 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE (bilj. romantizma i realizma te je jedan od rijetkih austrougarskih 11), 32. orijentalista. Radovi mu se nalaze u privatnim i javnim zbirkama u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. SANJA ŽAJA VRBICA, Slovenski 27 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE (bilj. slikar Anton Perko – dvorski marinist s dubrovačkom adresom, 11), 38. Zbornik za umetnostno zgodovino, LI (2015), 93-108. 28 Ludwig Salvator v. Habsburg, Jahtom duž hrvatske 9 Felix von Perko Manshoff, Der Marine Maler – Anton obale (1870. – 1910.), Hannover – Čakovec, 1998., 223, 229. Perko, (rukopis) 7. 2. 1976., str. 11. Preko 700 djela Antona 29 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE Perka rađenih tehnikama akvarela, pastela, olovke i ugljena (bilj. 11), 40. pohranjenih u 12 crtaćih blokova i 7 numeriranih mapa, te 30 Znanstvena knjižnica Dubrovnik, Inv. br. GZC 1 per 8, Inv. br. nešto dokumentacije čine donaciju gospođe Hildegard Tetsis- GZC 1 per 9, Inv. br. GZC 1 per 10 Radimsky Dubrovačkim knjižnicama iz 2013. 31 Znanstvena knjižnica Dubrovnik, Inv. br. GZC 1 per 208-GZC 1 10 Maler Perko, Neus Freie Presse, XLII/14576, (1905.), 8. per 238. 11 Kammermarinemaler Anton Perko, Neues Wiener Journal, 32 Verzeichniß der Ilustratoren (Popis ilustratora), u: Die österreic- XIII/4087, (1905.), 6. hisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild, sv. 11 Dalmatien, 12 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE, Wien, 1892. Svojevrstan je kuriozitet da su dvije ilustracije u toj Lacroma, Wien, 1892., 42. ediciji djela princeze Stephanie, Arco naturale i Iz lokrumskog 13 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE (bilj. parka, objavljene na str. 46 i 47., a obje ilustracije brojnim 11), 9. detaljima podsjećaju na Perkov rukopis, te ih je lako zamijeniti za njegove radove. Perko se također nalazi među ilustratorima 14 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE (bilj. te edicije, sa scenom iz čuvene Bitke kod Visa,Verzeichniß der 11), 34. Ilustratoren (Popis ilustratora), u: Die österreichisch-ungarische 15 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE (bilj. Monarchie in Wort und Bild, sv. 11 Dalmatien, Wien, 1892., 39. 11), 10. 16 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE (bilj. 11), 40. 17 Slovinac u rubrici Sitnice navodi nekoliko posjeta kraljevića Rudolfa Lokrumu: u nekoliko rečenica najavljuje se posjet kraljevića Rudolfa Lokrumu nakon povratka s istoka, Nj Vel Carević Rudolf, Slovinac, IV/8 (1881.), 146; u sljedećem broju Slovinac obavještava o dolasku kraljevića Rudolfa brodom Miramar pred Lokrum, dolazak u grad, obilazak znamenitosti u pratnji Namjesnika Rodića i načelnika Pera Čingrije, uz klicanje okupljenog naroda u svečano okićenom gradu i njegov odlazak prema Zadru sljedećeg dana. Njegovo Visočanstvo Kraljević Rudolf, Slovinac, IV/9 (1881.), 166. 18 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE (bilj. 11), 11. 19 KRONPRIZESSIN-WITWE ERZHERZOGIN STEPHANIE (bilj. 11), 12.
Sanja Žaja Vrbica: Putopis Lacroma krunske princeze udove... Ars Adriatica 6/2016. (219-230)