Skip to content
Tijdschrift voor Adriatische kunstgeschiedenis Search

Presenting Dalmatia: the Role of Artistic and Natural Heritage during the Visit of Emperor and King Francis Joseph I in 1875.

DOI 10.15291/ars.4345

Download PDF

Vol. 13 (2023)

Open access

Article metrics

  • 3 412 Abstract views
  • 1 248 PDF downloads
  • 12 Downloads per day
  • 164 Downloads this month
  • Sanja Žaja Vrbica University of Dubrovnik, Arts and Restoration Department sanja.vrbica@unidu.hr Corresponding author

The journey of Emperor and King Francis Joseph I to Dalmatia in spring 1875 was officially promoted in monarchical publications as an expression of the ruler’s desire to instigate economic development in Dalmatia as the most backward province, but the visit was primarily motivated by political reasons. The new narrative about Dalmatia presented it as a sleepy and neglected country with a rich past and artistic heritage, loyal to the ruler and the monarchy, and thus a desirable target for economic investments. Numerous travelogues and reports published for the occasion provide detailed historical descriptions of Dalmatia’s urban centres and their monuments in order to attract the public attention in the Monarchy and Europe alike. In addition to detailed descriptions of the emperor’s itinerary, they provide numerous assessments of Dalmatia’s heritage, with a catalogue of museums, churches, and private collections, illustrating the modernity of the local collectors. In the following decades, these publications also generated Dalmatia’s awareness of the value of its own cultural-monumental heritage and the need to preserve it.

Dalmatia, 1875, Emperor and King Francis Joseph I, travelogue, architectural heritage, museum collections

dovima. Carski posjet Dalmaciji prate brojne dnevne monarhijske publikacije, no razumljivo tako dugi posjet relativno nepoznatom području u razdoblju političkih posezanja prema osmanskim posjedima privukao je pozornost šire europske javno- sti, posebno talijanskih i britanskih izvjestitelja.9 Protokol dočeka vladara i dekora- cija mjesta i gradova pomno su osmišljavani, a brojni efemerni dekorativni slavoluci podizani po mjestima s careva itinerara trebali su dodatno sugerirati oduševljenje ekonomski nazadne i osiromašene pokrajine dolaskom vladara.10 Upravo opisima svečanih iluminacija, pomno okićenih središta gradova i koridorima namijenjenim svečanoj povorci svite, uz dekoracije luka rasvijetljenim bovama na moru i opisima ushita svih slojeva stanovnika obiluje Povjestni dnevnik. Isticana lojalnost dalmatin- skih žitelja očito je monarhijskoj populaciji trebala ilustrirati privrženost daleke i nepoznate krunske pokrajine kruni, te ohrabriti potencijalne investitore.11 Uobičajena putopisna literatura ilustrira znanje, ukus, emocije i profesionalni in- teres putnika – istraživača, dok je specifičnost careva putnog dnevnika definiranje rute putovanja prema vladarevoj političkoj agendi. Ujedno, popis posjeta nizu insti- tucija u gradovima u iznimno iscrpljujućem gustom rasporedu vladara fascinantan je, te nema pandan u putopisnoj literaturi unutar tako kratkog vremenskog perioda, jer je takav pogled na institucije bio dostupan isključivo vladaru, dok su putopiscima brojne zbirke i institucije bile u potpunosti nedostupne. Stvarno stanje u pojedinim institucijama ostalo je izvan emfatičnih opisa carevih pohoda. Proklamirana slika sveprisutnog oduševljenja ozarenih stanovnika gradova prepunih ulica svakako je u domeni službene propagande, dok veliki broj donacija raznim institucijama nabro- jenim na kraju opisa putovanja otkriva krajnju ekonomsku zapuštenost pokrajine, zanemarene i tendenciozno gospodarski zaustavljane u modernizacijskom razdo- blju, stvarajući pravu sliku rezultata 60 godina duge austrijske uprave u Dalmaciji. U toj slici važnu ulogu imaju brojne povijesne građevine, a upravo zastupljenošću niza primjera kulturne baštine stvaran je novi narativ o Dalmaciji, prikazivanoj u svjetlu uspavane i neotkrivene zemlje bogate prošlosti, evidentne na svakom koraku brojnim važnim spomenicima, koja čeka novu orijentaciju od svoje vlade, najavljene vladarevim trijumfalnim obilaskom pokrajine. Katalog arhitektonske baštine opisan u putnom dnevniku obuhvatio je nepokretnu baštinu sakralnog i profanog karaktera svih razdoblja, obuhvaćajući čak i prapovijesne lokalitete, preko prije poznatih antič- kih zdanja do srednjovjekovnih, renesansnih i baroknih građevina. Pokretna baština sakralnih i muzejskih zbirki također je istaknuta, uz privatne kolekcije. Pogled fo- kusiran isključivo na stvaralaštvo ranijih razdoblja ostat će dominantni koncept po- novljen u prikazu Dalmacije u kompendiju Die Österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild, Dalmatien, izdan 1892. godine.12 Carevo putovanje po Dalmaciji 1875. godine nije bio prvi carski posjet pokrajini. Austrijski vladar Franjo I. također je putovao Dalmacijom u sklopu svojeg posjeta Hrvatskoj 1818. godine. Njegov osobni putni dnevnik iz drugog nam rakursa ot- kriva intimni vladarev pogled na novostečene posjede, promatrane prije svega kroz prizmu potencijalnih ratnih sukoba. Pored opsežnih opisa vojno-strateških objekata, bolnica, zatvora i edukacijskih institucija car u svojem dnevniku redovito bilježi i posjete antičkim lokalitetima, važnim sakralnim objektima i živopisnim krajolici- ma.13 Carevi zapisi nisu bili namijenjeni javnosti, već su njegov putni dnevnik s broj- nim opservacijama s puta od Istre i Rijeke, preko Like do Biograda i Zadra po obali do Dubrovnika, a potom preko Sinja ponovno od Like i Zagreba, Čakovca i Bečkog Novog Mjesta od 10. travnja do 3. srpnja. Montažni slavoluci i gradska iluminacija tada su također pripremani za doček vladara po svim gradovima, a vladar je upoznat i s brojnim vrijednim primjerima pokretne i nepokretne baštine. U duhu aktualnog klasicizma organizirani su mu posjeti antičkim zbirkama i arheološkim lokalitetima, redovito zabilježeni u dnevniku. U Zadru je to, primjerice, privatna zbirka Pellegrini

Dalmacije tijekom posjeta cara i kralja Franje...

s artefaktima ninskih nalazišta, poslije tek u fragmentima pridružena zbirci Arheo- loškog muzeja u Zadru.14 Vladarev posjet potaknuo je i osnivanje prvog hrvatskog muzeja – Arheološkog muzeja u Splitu 1820. godine. U tom razdoblju veliki je broj samostanskih prostora i crkava u posjedu vojske, što je praksa naslijeđena iz vremena francuske okupacije, nastavljena i uočljiva u svim gradovima tijekom tog perioda. U nedostatku kasarni austrijska se vojska ko- ristila manjim sakralnim objektima za svoja spremišta, a samostanima za smještaj vojske.15 Organizacija svečanih dočeka, dekoriranje ulica i postavljanje svečane ilu- minacije, uz plan posjeta, bili su zadatak lokalnih uprava i građevinskih ureda, što je vidljivo iz Službeničkih tabela, evidentiranim naknadno dodijeljenim nagradama pojedinim službenicima za uspješnu organizaciju svečanog dočeka cara.16 U svojem opsežnom dnevniku u poglavlju naslovljenom Dalmacija vladar re- zimira klimatske, demografske, upravne, edukacijske podatke i udjele pojedinih konfesija, dok povijesne okolnosti i baština očito nemaju veliko značenje za novog vladara.17 Njegovi opisi ipak uključuju i dojmove zatečenom građevnom baštinom, s prikazima šibenske, trogirske i splitske katedrale, peristila.18 Posjećuje Salonu, a pu- tem od Vrgorca do Metkovića navodi antičku Naronu: „... desno uz put je nekadašnji staro-rimski grad Narona...”19 U Dubrovniku više stranica posvećuje opisima kate- drale, Kneževa dvora s uredima službenika okruga, no atipično za svoje doba divi se dubrovačkim baroknim crkvama zaštitnika sv. Vlaha i jezuitskoj crkvi: „... crkva je iznutra lijepa, suvremenog graditeljstva...”20 Pokretna baština također intrigira vlada- ra, u riznici katedrale uočava renesansni vrč i pladanj Petera Kustera i Madonu dellla Seggiolla, tada redovito predstavljanu Rafaelovim djelom, a u dominikanskoj crkvi evidentira Tizianovu oltarnu palu.21 Prvi je u nizu Habsburga što se dive monumen- talnim platanama i vrtu obitelji Gozza u Trstenom i slapovima Krke.22 Za razliku od intimnog putnog dnevnika vladara Franje I., Povjestni dnevnik minuciozno opisuje kretanje vladara, uz iznimno rijetke opise vladarevih impresija. Arhivska građa otkriva proces priprema gradova za doček vladara, koji su očito angažirali svoje građevinske urede za osmišljavanje dekoracija, no poznavatelji baštine zaduženi za odabir pojedinih lokacija vladareva itinerara uz izvore podataka o zbir- kama ili objektima uglavnom su ostali nepoznati. Obilazak glavnog grada Kraljevi- ne Dalmacije 1875. godine zamišljen je trodnevnim posjetom, a uključivao je i carev odlazak u vladine arhive, crkvu Sv. Marije, knjižnicu s portretima slavnih Zadrana i muzejsku zbirku. U Povjestnom dnevniku ti su posjeti tek nabrojeni, bez komentara o carevim dojmovima viđenim, a također niti škrinja sv. Šimuna nije potaknula eviden- tiranje careve reakcije. Sutradan je obilazak nastavljen posjetima sakralnim objektima Sv. Krševana i Sv. Donata. U njemačkom putnom dnevniku crkva Sv. Donata detaljnije je opisana, naglašena je njezina onodobna profana namjena te uzori u ravenskoj crkvi San Vitale i achenskoj dvorskoj kapeli Karla Velikog. Pisac opisuje i zanemarenost ove iznimne građevine okružene zgradama, što zaklanjaju vidik na crkvu, te spominje i podatak o srušenoj kupoli zamijenjenoj običnim krovom, što je iznimno zanimljivo, no bez pojašnjenja o izvoru tog podatka ili periodu pojedinih faza adaptacije. Obližnja katedrala Sv. Stošije također je opisana uz navođenje njezina romaničkog sloga i da- tuma posvećenja 1285. godine i popis istaknutih segmenata, poput fasade, sakristije s relikvijama, ciborija, svetišta i krstionice.23 U opisu brojnih gradskih dekoracija ulica istaknut je zadarski gradski park sa svečanom rasvjetom i montažnom kineskom dr- venom pagodom podignutom za dobrodošlicu caru, očito sklonom orijentalizmu, što je evidentirano i poslije nekoliko puta tijekom posjeta, a pagoda je dokumentirana i u fotografskom albumu Album fotografico-illustrativo del viaggio. (sl. 2) Publikacije o imperijalnom posjetu Dalmaciji otkrivaju detalje putovanja, no do- nose i brojne opise povijesnih spomenika i arheoloških lokaliteta viđenih u prolazu iz kočije ili uključenih u carev put po Dalmaciji. U opisu zahtjevnog putovanja od

Dalmacije tijekom posjeta cara i kralja Franje...

2. Sinja do Drniša autor spominje gomilu Rotna i zaustavljanje po carevu naređenju, Album fotografico – illustrativo del radi obilaska prapovijesnog lokaliteta. Ta je gesta vjerojatno izazvana novim znan- viaggio di. S. M. L’Imperatore e Re Francesco Giuseppe I. in Dalmazia stvenim interesom usmjerenim prema prapovijesnim ostatcima uočljivim tijekom nel 1875, Album svjetlopisno 2. polovine 19. stoljeća. Pisac je također evidentirao stećke uz cestu za Vrgorac, a s opisovanjem putovanja Nj. putem od Metkovića do Opuzena autor je naveo i mjesto Vid, uz napomenu o po- Vel. Cesara Kralja Frane Josipa tencijalnom lokalitetu rimske kolonije Narone, istražene tijekom 20. stoljeća.24 I. kroz Dalmaciu godine 1875, Album von Photographien nebst U pedantnim opisima carevih posjeta sakralnim objektima redovito izostaje i even- Erläuterungen betreffend die Reise tualna careva impresija, komentar ili reakcija, no duljina posjeta katkad upućuje na S. M. des Kaisers Franz Josef I. veći interes vladara, što je obično zabilježeno kod edukacijskih institucija ili proizvod- durch Dalmatien im Jahre 1875, nih pogona. Pozornost mu privlači šibenska katedrala, a prof. Coglievina opisao je vla- „Obćinski perivoj u Zadru” (vlasnik: Arheološki muzej Split) darevo dugo proučavanje interijera katedrale, procjenjujući je jednom od „najljepših građevina Dalmacije”. U njemačkom opisu katedrala je ocijenjena remek-djelom, ko- Album fotografico – illustrativo del viaggio di. S. M. L’Imperatore e Re rištenjem jedinstvene izvedbe svodova kamenim pločama, a navodi se i domaći autor Francesco Giuseppe I. in Dalmazia Juraj Dalmatinac, šibenske provenijencije. Pisac navodi i restauraciju građevine prove- nel 1875, Album svjetlopisno s denu tijekom 19. stoljeća. Na obližnjem trgu evidentira renesansnu vijećnicu s kava- opisovanjem putovanja Nj. Vel. nom, plesnom dvoranom i muzejom.25 U Sinju je za njega upriličeno alkarsko nadme- Cesara Kralja Frane Josipa I. kroz Dalmaciu godine 1875, Album von tanje, a kroničari puta zabilježili su poseban interes vladara prema religioznom djelu Photographien nebst Erläuterungen Čudotvorna Gospa.26 Profesor Coglievina detaljno je popisao i trogirske znamenitosti. betreffend die Reise S. M. des Kaisers Trogirska katedrala navedena je sa svim bitnim segmentima – zvonikom, krstionicom, Franz Josef I. durch Dalmatien im Jahre 1875, “Municipal Gardens in kapelom blaženog Ivana Trogirskog (Ursinija) i zbirkama sakralnih djela i knjižnice, a Zadar” (Archaeological Museum zabilježio je i vladarevo pomno proučavanje svih segmenata katedrale, posebno Rado- Split) vanova portala navedenog s točnom datacijom 1240. godine.27

Dalmacije tijekom posjeta cara i kralja Franje...

3. U trosatnom posjetu Saloni proučavao je rimske mozaike, ranokršćanska groblja, -, Povjestni dnevnik o putovanju terme, gradske fortifikacije, ostatke teatra i amfiteatra uz sva ranokršćanska groblja, NJ. C. i Kr. Ap. Vel. Franja Josipa I Cara Austrije, Kralja Ugarske itd. a vodič mu je pri posjetu bio profesor splitske gimnazije i ravnatelj Arheološkog mu- itd, itd, po Kraljevini Dalmaciji zeja u Splitu Mihovil Glavinić. Interes prema antičkoj baštini Splita i Salone bašti- u mjesecima travnja i svibnja njen od pretka cara Franje I. očito je postojao i kod Franje Josipa I., ilustriran detalj- 1875., Zadar, 1878., „Split”, 136, nim popisom posjećenih salonitanskih znamenitosti.28 Profesor Coglievina istaknuo 137 (vlasnik: Digitalna zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice je vrijednost antičke palače s katedralom upućujući na prvotnu namjenu građevine u Zagrebu) – Dioklecijanov mauzolej, opisuje baptisterij, peristil, a nabraja i gradska vrata, uz Povjestni dnevnik o putovanju NJ. zanimljiv podatak o Zlatnim vratima, tada tek djelomično vidljivim, jer su još uvijek C. i Kr. Ap. Vel. Franja Josipa I Cara bila do polovice visine pokrivena zemljom. Ostale religiozne građevine evidentira Austrije, Kralja Ugarske itd. itd, itd, bez detaljnijih opisa, ocjenjujući ih manje bitnima.29 (sl. 3) po Kraljevini Dalmaciji u mjesecima Dubrovnik je istaknut uobičajnom sintagmom „slavenska Atena”, neutralizira- travnja i svibnja 1875., Zadar, 1878, ”Split”, 136, 137 (Digital Collection nom, pomalo ironičnom etiketom „grad prošlosti”, što je vjerojatno trebalo sugeri- of the National and University rati sveopću stagnaciju vidljivu pod austrijskom vlašću.30 Posjet Dubrovniku imao je Library in Zagreb) očito i emotivano značenje za cara, uključivao je odlazak na Lokrum i spomenik žr- tvama eksplozije broda Triton iz 1859. godine. Obilazak ljetnikovca originalno saču- vanog unutrašnjeg uređenja zlosretna vladareva brata nadvojvode Maximilijana i vr- tovima izvedenim po zamislima nadvojvode vjerojatno su potaknuli novu promjenu vlasništva otoka. Lokrum je tada bio u privatnom posjedu Jakobovića iz Beča, ali na preporuku cara uskoro ga kupuje krunski princ Rudolf, već krajem 1878. godine.31 Dubrovački obilazak institucija uključivao je i pregled mješovite muzejske zbirke postavljene u novoizgrađenoj zgradi gradske vijećnice u nedostatku vlastite zgrade.

Dalmacije tijekom posjeta cara i kralja Franje...

Domorodni muzej ili Museo patrio osnovan je 1872. godine, a posjetiteljima je otvo- rio vrata u travnju 1873. godine. Osnivanje prve dubrovačke muzejske institucije rezultat je višegodišnjih zalaganja svestranog Antuna Dropca, predsjednika Trgo- vačko-gospodarske komore.32 Uz pohvale Dropčevim nastojanjima i rezultatima car je poželio uspješan daljnji razvoj muzeja što je odmah i konkretizirao svojom odlu- kom o donaciji svih dvostrukih eksponata iz zbirke bečkog dvorskog prirodoslovnog muzeja dubrovačkom muzeju.33 Inventarne knjige Dubrovačkih muzeja, suvremene javne ustanove i nasljednice Domorodnog muzeja počinju s upisom 1882. godine pa takvi predmeti nisu evidentirani, međutim u dokumentaciji muzeja sačuvana je korespondencija Antuna Dropca s kotarskim poglavarom Pavom Rešetarom, od 5. lipnja 1875. godine s dogovorom o prijenosu prirodoslovnog materijala iz bečke u dubrovačku zbirku. Dopisi ilustriraju početak dogovora o slanju donacije već od 15. svibnja 1875. godine, na dan povratka vladara u Beč, prema nalogu visokog nadvor- nika. Tijekom srpnja komunikacija se nastavlja i Drobac dogovara transport triju sanduka u Dubrovnik.34 Također, u arhivu Prirodoslovnog muzeja u Beču sačuvani su popisi muzejskih primjeraka namijenjenih dubrovačkom muzeju. (sl. 4, 5) Popis sisavaca napravljen je u svibnju 1875. godine, odmah po povratku vladara u Beč, a uključuje 11 životinja, primjere iz porodica velikih mačaka poput tigra, zatim jelena i dr. Popis ptica istog datuma uključuje 22 vrste, i premda su to duplikati iz beč- kog muzeja, riječ je o pomno probranim, neobičnim vrstama, tako da je donacija uključivala istinski reprezentativan odabir po carevu nalogu. Oba popisa u zaglavlju imaju navedenu namjenu – poklon vladara dubrovačkom muzeju: An das Städische Museum zu Ragusa Geschenk Seiner Majestät.35 U prostranoj dvorani prvog kata općinske palače izložene su gotovo sve zbirke muzeja, uz prirodoslovni materijal izmjenjivali su se arheološki predmeti, povije- sna zbirka artefakata povezanih s Dubrovačkom Republikom. Pored insignija slavne dubrovačke prošlosti, protuteža i podsjetnik na suvremenu austrijsku vlast pronađe- na je u sučelice postavljenoj vitrini sa znamenjem povezanim s nedavno ubijenim nadvojvodom Maximilijanom, meksičkim carem Maximilijanom I. Tu su zabilježeni

4. Prirodoslovni muzej Beč, Dnevnik akvizicija 1875., Zbirka sisavaca 1, Zoologija (Akquisitionsjornal 1875, Säugetiersammlung 1, Zoologie) Natural History Museum in Vienna, Akquisitionsjornal 1875, Säugetiersammlung 1, Zoologie

Dalmacije tijekom posjeta cara i kralja Franje...

5. Prirodoslovni muzej Beč, Dnevnik akvizicija 1875., Zbirka ptica 1, Zoologija (Akquisitionsjornal 1875, Vogelsammlung 1, Zoologie) Natural History Museum in Vienna, Akquisitionsjornal 1875, Vogelsammlung 1, Zoologie

njegov trobojni plašt i štap, pokloni careva oca nadvojvode Francesca Carla i bista cara Maximilijana I. uz mnoštvo predmeta posvećenih tragično stradalom vladaru, iz donacije careva brata nadvojvode Lodovica Carla.36 Važan segment izložbe čini- la je i zasebna vitrina s orijentalnom zbirkom, poklonom viteza Franje Amerlinga, dubrovačkog dobročinitelja, s japanskim i kineskim, porculanskim te bjelokosnim predmetima, a Stjepan Skurla u svojem djelu o Dubrovniku uz detaljne opise ono- dobnih zbirki zabilježio je i carev poseban interes za orijentalne predmete.37 (sl. 6) Europski kolekcionari veliki interes prema orijentalnim vazama demonstriraju već od 17. stoljeća, kad porculanski predmeti postaju prestižna i obavezna deko- racija reprezentativnih prostorija plemićkih palača. Moderni orijentalizam disper- ziran Napoleonovom egipatskom kampanjom i proizašlim publikacijama, prona- šao je plodno tlo i u Habsburškoj Monarhiji. No, orijentalnom kampanjom već od 1719. godine počinje trgovačka razmjena s Otomanskim Carstvom, a 1754. godine u Beču je ustanovljena Orijentalna akademija, s ciljem poučavanja orijentalnih jezika. Istočnojadranska obala percipirana je predstražom Orijenta u Monarhiji.38 Europska fascinacija Orijentom na vrhuncu je u drugoj polovini 19. stoljeća, s interesom za egzotičnim zemljama energično promoviranim velikim izložbama organiziranim u Londonu 1851., Parizu 1867., i Beču 1873. godine posvećenoj obilježavanju uspješ- nim trgovačkim vezama Austrije s Orijentom uspostavljenim u prethodnim deka- dama.39 Orijentalizam je očito imao znatan odjek i među hrvatskim kolekcionari-

Dalmacije tijekom posjeta cara i kralja Franje...

6. ma, također zainteresiranim za pomodne predmete s Dalekog istoka, ali i egipatske -, Povjestni dnevnik o putovanju predmete iz faraonskog doba. Stoga nije neobično da se Vlaho Bukovac dubrovačkoj NJ. C. i Kr. Ap. Vel. Franja Josipa I Cara Austrije, Kralja Ugarske itd. publici 1877. godine predstavio upravo orijentalnom Sultanijom izloživši je na Stra- itd, itd,po Kraljevini Dalmaciji u dunu računajući na atraktivnost teme za ulične promatrače, istodobno upućući i na mjesecima travnja i svibnja 1875., ukorijenjenost orijentalizma i na našim prostorima. Zadar, 1878., „Dubrovnik”, 216, Na carevu sklonost orijentalizmu modernom u 19. stoljeću upućuje i odluka o 217 (vlasnik: Digitalna zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice promjeni itinerara, carevim neplaniranim posjetom privatnoj kolekciji Vučetić na u Zagrebu) Hvaru. Posljednjih dana putovanja po Dalmaciji car je boravio na Hvaru i poželio Povjestni dnevnik o putovanju NJ. je posjetiti kuću Nikole Vučetića Abramova u Hvaru, upravo zbog njegove zbirke C. i Kr. Ap. Vel. Franja Josipa I Cara vrijednih predmeta japanske provenijencije i minuciozno uređenog vrta s brojnim Austrije, Kralja Ugarske itd. itd, itd,po egzotičnim biljkama. Uz interes vladara ostala je i bilješka o Vučetićevu poklonu Kraljevini Dalmaciji u mjesecima vaze i dviju rezbarenih drvenih posuda vladaru.40 Danas je lokacija zbirke nepozna- travnja i svibnja 1875., Zadar, 1878, ”Dubrovnik”, 216, 217 (Digital ta, jer je naknadnim prodajama kuće i inventara odnesena u Trst, a samo jedna vaza Collection of the National and iz originalne Vučetićeve zbirke može se danas pronaći u privatnoj zbirci na Hvaru.41 University Library in Zagreb) Bitan segment predstavljanja Dalmacije bile su i prirodne atrakcije, slapovi Krke, otok Lokrum, Trsteno, Zelena špilja pored Visa, na malom otoku Ravniku.42 Ti oda- brani predjeli poslije su upravo zbog svojih osebujnosti registrirani statusom nacio- nalnog parka, zaštićenih lokaliteta ili rezervata prirode. Nakon svojeg posjeta Dal- maciji 1875. godine car Franjo Josip I. trebao je još jednom posjetiti Dubrovnik u sklopu opsežnih vojnih vježbi planiranih u rujnu 1906. godine. Grad se ponovno pripremao za doček osmišljavanjem dekoracija prilaza gradu slavolucima s pozdrav- nim natpisima, no u posljednji čas posjet je otkazan i umjesto suverena vježbama je prisutvovao Franz Ferdinand.43

Dalmacije tijekom posjeta cara i kralja Franje...

Vladarev posjet fokus pozornosti monarhijske publike usmjerio je Dalmaciji, za većinu populacije potpuno nepoznatoj, dalekoj primorskoj pokrajini. Putni dnevni- ci pripremljeni tom prigodom sveobuhvatni su pregled i prikaz stanja spomenika i zbirki, te nude cjeloviti uvid u povijesno-arhitektonsko nasljeđe. Posebno je drago- cjen pregled stanja različitih zbirki, evidentiranjem i kasnijim prodajama izgubljenih zbirki, poznatih isključivo zahvaljujući carskom posjetu. Među sačuvanim kolekci- jama zanimljiv je prikaz onodobnog stanja i njihov naknadni razvoj, katkad potican čak i carskim donacijama, kako je to vidljivo na dubrovačkom primjeru. Predstavljanjem kulturne baštine putnim dnevnicima i publikacijama o carevu posjetu demonstrirane su kreativne snage ranijih razdoblja, no paralelno je osnaže- na svijest građanstva o vrijednostima vlastitog kulturnog nasljeđa, te potreba čuva- nja pojedinih cjelina. U sljedećim desetljećima ta će spoznaja o vrijednostima biti presudna u očuvanju pojedinih građevina. Vladarev posjet i interes usmjeravao je pozornost monarhijske javnosti na znamenitosti, afirmirajući do tada uglavnom ne- poznatu baštinu većini populacije, što će u posljednjim desetljećima 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća motivirati dolaske novih „istraživača” Dalmacije.

BILJEŠKE 1 Članak je nastao na temelju izlaganja Presenting Dalmatia: Dalmatien und Fiume in den Monaten April und Mai 1875, Beč, Emperor’s Franz Joseph I travel through Dalmatia in 1875 s 1875.; CESARE GARIMBERTI, Diario storico del viaggio di S. međunarodnog znanstvenog skupa Discovering Dalmatia VII, M. I. e R. Ap. Francesco Giuseppe I. imperatore d’ Austria, Re Travel Stories: The Grand Tour, Travellers, Travel Itineraries, Tra- d’Ungheria, ecc. ecc. ecc. a Trieste, Gorizia, Venezia, in Istria, in velogues, održanog u u Splitu, 8. – 11. 12. 2021., u organizaciji Dalmazia ed a Fiumenei mesi di Aprile e Maggio del 1875., Zadar, Instituta za povijest umjetnosti, Centar Cvito Fisković, Split. 1877.; -, Povjestni dnevnik o putovanju NJ. C. i Kr. Ap. Vel. Franja 2 DALIBOR PRANČEVIĆ, Slavoluci i(li) spomenici. Načini obi- Josipa I Cara Austrije, Kralja Ugarske itd. itd, itd,po Kraljevini lježavanja prisutnosti cara i kralja Franje Josipa I. u javnom pro- Dalmaciji u mjesecima travnja i svibnja 1875., Zadar, 1878. storu Dalmacije i Kvarnera u drugoj polovini 19. stoljeća, Radovi 6 DR. FRANZ COGLIEVINA, (bilj. 5), 3; STEFANO SKURLA, Instituta za povijest umjetnosti, 44/1, (2020.), 131–148; STANKO Ragusa, Cenni storici, Zagreb, 1876. PIPLOVIĆ, Posjet cara Franje Josipa I. Dalmaciji 1875. godine, 7 Album fotografico – illustrativo del viaggio di. S. M. L’Imperatore u: Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice (VDG), Zbornik ra- e Re Francesco Giuseppe I. in Dalmazia nel 1875, Album svje- dova 13. Znanstvenog skupa „Njemci i Austrijanci u hrvatskom tlopisno s opisovanjem putovanja Nj. Vel. Cesara Kralja Frane kulturnom krugu”, Osijek, 14. – 16. 10. 2005., (ur. Renata Trišler Josipa I. kroz Dalmaciu godine 1875, Album von Photographien Mađerić – Nikola Mak), Osijek, 2006., 213–228; MARKO TRO- nebst Erläuterungen betreffend die Reise S. M. des Kaisers Franz GRLIĆ, ZVONIMIR FORKER, Posjet Franje Josipa I. Zadru i Josef I. durch Dalmatien im Jahre 1875.; http://digital.onb.ac.at/ Splitu 1875. godine. Priča o dva grada kao o dvije paradigme RepViewer/viewer.faces?doc=DTL_6386298&order=1&view=SIN političkih prilika u Dalmaciji preporodnog doba, u: Dalmaci- GLE (pregledano 15. 3. 2023.) ja 1870-ih u svjetlu bečke politike i „istočnoga pitanja”, ur. Josip Vrandečić, Marko Trogrlić, Zadar, 2007., 67–90. 8 Album se čuva u zbirci Austrijske nacionalne knjižnice u Beču, PK 184/1-17, Raum 23; PETER ZIMMERMANN, SANJA ŽAJA 3 -, Povjestni dnevnik o putovanju NJ. C. i Kr. Ap. Vel. Franja Josipa VRBICA, Anton Perko – mornar, dvorjan, slikar / Anton Perko, der I Cara Austrije, Kralja Ugarske itd. itd, itd, po Kraljevini Dalma- malende Seefahrer und kaiserliche Hofmann / Anton Perko – mor- ciji u mjesecima travnja i svibnja 1875., Zadar, 1878., 69. nar, dvoranin, slikar // Anton Perko – mornar, dvorjan, slikar / An- 4 HELMUT RUMPLER, Putovanje po Dalmaciji cara Franje Josipa ton Perko, der malende Seefahrer und kaiserliche Hofmann / Anton 1875. godine u kontekstu temeljnih političkih odluka Habsburške Perko – mornar, dvoranin, slikar, Žalec, Slovenija, 2020., 188–200. Monarhije u predvečerje Istočne krize 1875. godine (sažetak), u: 9 -, The emperor of Austria in Dalmatia, The Standard, 10. 5. 1875., 3. Dalmacija 1870-ih u svjetlu bečke politike i „Istočnoga pitanja”, ur. Josip Vrandečić, Marko Trogrlić, Zadar, 2007., 30, 36. 10 DALIBOR PRANČEVIĆ (bilj. 2), 131–148. 5 DR. FRANZ COGLIEVINA, Allerhöchste Reise Seiner kais . und 11 -, Povjestni dnevnik, (bilj. 3), 26, 66, 67, 131. kön . Äpostol. Majestät Franz Josef I.,Kaiser von Österreich, König 12 ALOIS HAUSER, Architektur, Plastik und Malerei in Dalmati- von Ungarn,etc. etc.etc durch Triest,Görz, nach Venedig, Istrien, en, u: Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild:

Dalmacije tijekom posjeta cara i kralja Franje...

Dalmatien, vol. 11 (ed. Rudolf Erzherzog), Wien, k.k. Hof-und 33 -, Povjestni dnevnik..., (bilj. 3), 199. Staatsdruckerei, Alfred von Hölder, 1892., 253–294. 34 Dubrovački muzeji, Zbirka dokumenata, DUM KPM D-1186, 13 Car Franjo I. u Hrvatskoj, (prir.) dr. Ljudevit Krmpotić, I. i II., Dopisom od 5. 6. 1875. Rešetar se poziva na dopis upravitelja Hannover, Čakovec, 2002. dvora br. 2344 upućen već 15. 5. 1875. Dvorskom kabinetu. U 14 Car Franjo I. u Hrvatskoj I, 146. Zbirka Pelegrini – Danijeli je prilogu je dostavljen i popis eksponata namijenjenih dubrovač- 1859. godine prodana plemiću Pietru Crmazaju u Udine, a po- koj prirodoslovnoj zbirci: 12 sisavaca, 24 ptice, od kukaca 100 tom je poklonjena Sjemeništu u Udinama. Na aukciji održanoj tvrdokrilaca, 25 opnokrilaca, 100 dvokrilaca, 48 polukrilaca i tijekom 1900./1901. godine Arheološki institut u Beču otkupio 100 puževa. U Zbirci dokumenata Dubrovačkih muzeja sačuva- je za Arheološki muzej u Zadru 20-ak kiparskih djela, a osta- na je i teretovnica Lloyda za transport 3 sanduka brodom iz Tr- li predmeti iz zbirke nalaze se u muzejima u Veneciji, Milanu, sta do Dubrovnika dopremljenih za Domorodni muzej datirana Akvileji, Kopenhagenu i dr. https://amzd.hr/o-muzeju/ (pregle- 23. 6. 1875. godine. DUM KPM D-1192/6. U današnjoj zbirci dano 23. 3. 2023.) Prirodoslovnog muzeja nema navedenih sisavaca i ne mogu se sa sigurnošću detektirati ostali eksponati, jer su dijelovi zbirke 15 Car Franjo I. u Hrvatskoj I, Zadar, 133, 143, 152; Šibenik 183, stradali tijekom II. svjetskog rata. Za informacije o fundusu mu- Trogir 191, Split 198, 227; SANJA ŽAJA VRBICA, PETER zeja zahvaljujem Tonku Marunčiću, dr. sc. Mariji Crnčević i dr. ZIMMERMANN, Dunavska Monarhija i Dubrovnik, Dubrov- sc. Jadranki Sulić Šprem. nik, 2023., 154, 155. Karta Dubrovnika iz 1817. godine ilustrira opseg vojnog korištenja sakralnih i javnih objekata u prvim go- 35 Zahvaljujem gospodinu Mariju Riedlu na dostavljenim doku- dinama nakon Bečkog kongresa, a na karti iz 1897. godine (str. mentima iz arhiva Prirodoslovnog muzeja u Beču. 74, 74) taj je broj sveden na minimum. 36 U zbirkama Dubrovačkih muzeja danas je iz grupe navedenih 16 Državni arhiv Zadar, HR-DAZD-88, Vlada/Namjesništvo, RSN predmeta moguće locirati plašt nadvojvode Maximilijana i ne- sv. 33., Službenička tablica, Marin Boriani, Split, 1. 3. 1859. U ta- koliko knjiga. Zahvaljujem na informacijama kustosicama Du- blici se navode i radovi tijekom 1817. i 1818. godine, u odsustvu brovačkih muzeja Luciji Vuković i Viktoriji Žuvela. okružnog inženjera upravljao je svim radovima na različitim 37 STEFANO SKURLA, Ragusa Cenni storici, Zagreb, 1876., 80, 81; objektima, ulicama za pripremu dočeka caru i njegovoj sviti, u IVO DABELIĆ, (bilj. 32), 35, 36. Dubrovniku i okolici, a za te radove dobio je nagradu okružnog 38 VERONIKA BERNARD, Österreicher im Orient: eine Bestan- poglavarstva Dubrovnika 1822. godine. dsaufnahme österreichischer Reiseliteratur im 19. Jahrhundert, 17 -, Car Franjo I. u Hrvatskoj II, 467–489. Vienna, 1996., 31, 33, 34. 18 -, Car Franjo I. u Hrvatskoj I, 180–210. 39 ERIKA OEHRING, The Orient as a subject in pictorial Art, Leo- 19 -, Car Franjo I. u Hrvatskoj I, 215, 258. pold Carl Müller and Austrian Orientalist Painting after 1870., u: Orient &Occident, Travelling 19th Century Austrian Painters, (ur. 20 -, Car Franjo I. u Hrvatskoj I, 299–329. Agnes Husslein-Arco, Sabine Grabner), Vienna, 2012., 31, 32. 21 -, Car Franjo I. u Hrvatskoj I, 299–303. 40 DR. FRANZ COGLIEVINA, (bilj. 3), 391, 392. 22 -, Car Franjo I. u Hrvatskoj I, 168, 409. 41 MARINKO PETRIĆ, Kulturno-umjetničke zbirke, muzeji i ga- 23 DR. FRANZ COGLIEVINA, (bilj. 5), 121. lerije otoka Hvara, Informatica Museologica, 1 /4, (1993.), 137; 24 -, Povjestni dnevnik..., (bilj. 3), Zadar, 1878., Rotna gomila spo- MARINKO PETRIĆ, Zbirka Nikole Vučetića Abramova – hvar- minje se na str. 123, stećci na str. 168, Narona na str. 173. ska orijentalna zbirka koje više nema, Periodični izvještaji Centra 25 DR. FRANZ COGLIEVINA, (bilj. 5), 165. a zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, Hvar, 163, (1999.), 145, 146. Veliku zahvalost za pomoć u rekonstrukciji sudbine orijen- 26 -, Povjestni dnevnik..., (bilj. 3), Sinj 117, Trogir 130–133. talne zbirke Vučetić dugujem gospođi Katiji Borak, kustosci Mu- 27 DR. FRANZ COGLIEVINA, (bilj. 5), 201–203. zeja hvarske baštine. 28 -, Povjestni dnevnik... (bilj. 3), 148, 149. 42 -, Povjestni dnevnik... (bilj. 3), slapovi Krke str. 103, Trsteno 180, 29 DR. FRANZ COGLIEVINA, (bilj. 5), 211, 212. Lokrum 228, Ravnik 294. 30 -, (bilj. 3), 201, 220; CESARE GARIMBERTI, (bilj. 5), 460. 43 Oslikavanje slavoluka i natpisa gradske vlasti htjele su povjeriti 31 DR. FRANZ COGLIEVINA, (bilj. 5), 294, 295; SANJA ŽAJA mladom slikaru Marku Rašici, tadašnjem studentu bečke likovne VRBICA, Putopis Lacroma krunske princeze udove Stephanie i akademije, međutim Rašica je odbio zahtjev, uvrijeđen ponudom dvorskog marinista Antona Perka, Ars Adriatica, 6 (2016.), 219; nakon uspjeha na izložbi u Londonu, te je ubrzo izgubio općin- Dubrovački list Slovinac navodi kupnju otoka posredovanjem gro- sku stipendiju. SANJA ŽAJA VRBICA, Marko Rašica, Zagreb, fa Gjorgje Vojnovića, predsjednika Sabora 1878. godine, MAR- 2014., 49; SANJA ŽAJA VRBICA, Odnos pokrovitelja i umjetni- KO JOV. CAR, Jedan posjet na otoku Lokrumu, Slovinac, III/14, ka – Dubrovačka općina i Marko Rašica, 2. Zbornik Dubrovačkih (1880.), 272; Uskoro kraljević Rudolf jahtom Miramare dolazi u muzeja, (ur. Pavica Vilać, Ljiljana Kovačić, Tonko Marunčić, Ve- Dubrovnik i posjećuje Lokrum obilazeći Dubrovnik u pratnji na- drana Gjukić-Bender), Dubrovnik, 2012., 254, 255; https://issuu. mjesnika barona Rodića i načelnika Dubrovnika Pera Čingrije. -, com/dragunov/docs/jahrbuch-2017-web/s/11688871 (pregleda- Njegovo visočanstvo kraljević Rudolf, Slovinac, IV/9, (1881.), 166. no 13. 3. 2023.). 32 IVO DABELIĆ, Prvi izložbeni prostor Domorodnog muzeja iz 1873. godine, u: 1. Zbornik Dubrovačkih muzeja (ur. Ivo Dabe- lić), Dubrovnik, 2004., 9.

Most read articles by the same author(s)

Similar Articles

1-10 of 65

You may also start an advanced similarity search for this article.