Skip to content
아드리아 예술: 미술사와 건축 연구 저널 Search

Towards Critical Mapping: Layers of Urban Interventions in the Historical Texture of the Veli Varoš District in Split since 1955

DOI 10.15291/ars.1373

Download PDF

Vol. 7 (2017)

Open access

Article metrics

  • 3 412 Abstract views
  • 1 248 PDF downloads
  • 12 Downloads per day
  • 164 Downloads this month
  • Nikola Bojić Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu
Based on the information gathered from archival and field research, and their translation from analogue to digital, a series of new maps showing urban transformations in the historical district of Veli Varoš in Split since World War II have been created. This paper presents these maps and tests the hypothesis about the architectural structure of Varoš as a product of continuous dialectic relationship between urban and conservation policies, broader social and economic processes, and local construction practices. The aim of the analysis has been to establish the influences and correlations between these three phenomena concerning the functions, spatial integrity, and the historicalambiental values of Veli Varoš before 1990 and then from 1990 until the present day, when broader spatial and social transformations are a direct consequence of modern tourist industry.
Veli Varoš, Split, urban planning, conservation policies, illegal construction
Sections
  1. Abstract
  2. Uvod
  3. Bilješke

Uvod

stoljeća, Varoš se našao izvan obruča zaštitnih bedema podignutih oko grada, a zbog strožih protupožarnih pro- Splitska četvrt Veli Varoš najveće je od četiriju split- pisa kojima se uvjetuje upotreba kamena pri izgradnji skih povijesnih predgrađa (Varoš, Lučac, Manuš, Dobri) kuća, po prvi je put dobio nešto trajniju fizičku struk- smješteno zapadno od povijesne gradske jezgre, na istoč- turu.2 S prestankom turske opasnosti u osamnaestom noj padini brda Marjan. Iako područje gradskog kotara stoljeću i rušenjem baroknih bedema, formiraju se ulice Varoš danas obuhvaća daleko širi prostor, može se reći da koje Varoš spajaju s gradom. je glavnina povijesne strukture ovog predgrađa omeđena Prvi detaljan uvid u prostornu strukturu Veloga Va- Matošićevom i Plinarskom ulicom, Prilazom Vladimira roša pruža katastarski plan iz 1830./1831. godine, čije Nazora, Trumbićevom obalom i Vidilicom na Marjanu kontinuirane nadopune omogućuju kvalitetno praće- kao najvišom točkom koja omeđuje granice povijesnog nje njegova rasta do 1877. godine.3 U tom je splitskom obuhvata. Pretpostavlja se da su prve skupine kuća for- predgrađu tako 1851. godine živjelo 3949 stanovnika u mirane oko najstarijih varoških crkvica još u srednjem 569 kuća, da bi se 1883. godine njihov broj povećao na vijeku, a trajnije nastanjivanje Varoša bilježi se tek od 4731, a broj kuća na 781 stambeni objekt.4 Do 1918. go- petnaestog stoljeća. U tom razdoblju, njegove stanovnike dine u Varošu je izgrađeno ukupno oko 67% stanova,5 čine mahom doseljenici iz Hercegovine, Bosne i Dalma- no usprkos prostornom i demografskom rastu, tijekom tinske zagore, koji obrađuju zemljište splitskih plemića devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća Varoš se i Crkve te formiraju postrojbe za obranu grada od Tu- i dalje nalazi na urbanoj margini. Nestabilne životne raka, pred čijim su se naletom i sami sklonili u njegovu okolnosti ovo su predgrađe odredile kao naselje težaka neposrednu okolicu.1 Drugom polovicom sedamnaestog i ribara orijentirano, s jedne strane, na ribarsku lučicu

Nikola Bojić: Prema kritičkom mapiranju: slojevi graditeljskih... Ars Adriatica 7/2017. (329-350)

Matejušku, a s druge, na polja u okolini grada.6 Početna todološki pristup na kojem se članak temelji jest postupak faza industrijalizacije u širem području Splita, koja se mapiranja – bilježenja, analize i vizualizacije prostornih bilježi u drugoj polovini devetnaestoga i početkom dva- fenomena unutar ove povijesne aglomeracije.10 Drugim ri- desetog stoljeća,7 nije značajnije utjecala na dotadašnji ječima, rezultati arhivskih i terenskih istraživanja, dijelom način života Varošana, koji se stubokom mijenja tek prevedenih u digitalni format, a dijelom izvorno nastalih u nakon Drugog svjetskog rata uslijed intenzivnog pro- digitalnom okruženju (born-digital), u članku se prikazuju cesa općedruštvene modernizacije i industrijalizacije. i interpretiraju kroz seriju novih kartografskih prikaza.11 Poslijeratna ekonomska dinamika uzrokovala je novi Posredstvom digitalne tehnologije, kartografski prikazi val migracija, promjenu životnog standarda te početak tako postaju središnji istraživački instrumenti koji omogu- prostorne i društvene transformacije Varoša koju može- ćavaju kritičku analizu kontinuiteta prostornih, ali i veza- mo pratiti do današnjih dana. nih društvenih transformacija unutar definiranog prostor- Unatoč različitim urbanističkim, konzervatorskim i nog obuhvata. Prema teoretičaru Jamesu Corneru, takav općim zakonskim regulativama, prostorne promjene u Va- tip mapiranja pomak je od ustaljenih načina predstavljanja rošu kroz posljednjih šezdeset godina odvijale su se uglav- prostora prema spekulativnom načinu prostornog mišlje- nom na rubu, a često i mimo propisanih zakonskih normi. nja koji, uz deskriptivni, istovremeno ima razotkrivajući i Gledano iz povijesne perspektive, takva spontana priroda produktivni potencijal.12 Osim što omogućuje vizualizaci- gradnje u Varošu rezultirala je pučkom arhitekturom vi- ju prostornih fenomena na razini pojedinog objekta, me- soke ambijentalne vrijednosti, ali i nizom kasnijih gradi- toda kritičkog mapiranja uspostavlja i njihove međusobne teljskih zahvata koji su je u velikoj mjeri ugrozili. Spon- veze unutar širih prostornih cjelina koje se uočavaju tek tane graditeljske prakse, barem jednim dijelom proizlaze ako se prostor sagleda u većem mjerilu. Nadalje, prekla- iz činjenice da se Varoš nalazio u dodirnoj zoni urbanog i panjem prostornih fenomena i slojeva različitih povijesnih ruralnog prostora, odnosno grada i njegove periferije, što razdoblja, postaje moguće predočiti i interpretirati odno- je utjecalo na formiranje specifičnog mentaliteta i vlastitih se između inicijalno nepovezanih prostornih i društvenih mikroekonomskih mehanizama koji sve do danas izravno procesa. Digitalizacija prostornih podataka pruža moguć- utječu na prirodu prostornih transformacija. Neposrednu nost dodatne empirijske analize koje, zajedno s postoje- vezu ekonomije i prostora moguće je iščitavati i kroz ter- ćim povijesnim podacima i statistikama, pozicioniraju min svojevrsne „otpornosti” lokalnih graditeljskih praksi prostorni razvoj unutar šireg ekonomskog i društvenog na zahtjeve i ciljeve konzervatorskih politika, a koji se ta- konteksta. Naposljetku, metodom preklapanja različitih kođer mijenjanju u posljednjih šezdesetak godina suklad- slojeva prostornih podataka, u interakciju ulaze i za njih no promjenama šireg društvenog i ekonomskog kontek- vezane stručne pozicije i politike te ekonomske okolnosti sta. Temeljem niza novih kartografskih prikaza nastalih za unutar kojih podaci nastaju – primjerice, urbanistička i potrebe ovog članka, cilja se usporedno pratiti kontinuitet konzervatorska politika ili ekonomske datosti koje odre- prostornih transformacija i promjene zakonskih i konzer- đuju suvremene namjene prostora. Metodologija kritičkog vatorskih regulativa kako bismo se približili razumijevanju mapiranja stoga pomiče tradicionalnu ideju kartografskog prostornog stanja Varoša danas, kada je ono, kao i u mno- prikaza kao što vjernije slike prostora, prema operativnom gim sličnim povijesnim sredinama uz obalu, dominantno instrumentu kojim se uspostavljaju dijalektički odnosi određeno ekonomskom logikom proizašlom iz turističke između različitih prostornih slojeva, ali i različitih struč- monokulture.8 nih pozicija i politika te vezanih društvenih i ekonomskih okolnosti. Naposljetku, svrha tog metodološkog pristupa je otvoriti moguće nove poglede na složenost graditeljskih Mapiranje kao osnovni metodološki alat i širih prostornih intervencija unutar Varoša koje dosad nisu istražene na sličan način, a kako bi se detektirala mo- Neplanski, spontani graditeljski zahvati u Varošu za guća polazišta za njegovu zaštitu i daljnji razvoj. sobom uglavnom nisu ostavili adekvatnu građevinsku dokumentaciju, već su se, sukladno životnim potrebama, izravno ugrađivali u prostor dodajući mu nove slojeve i Prostorne transformacije Varoša od 1945. do 1990. godine namjene. Uspostavljanje linije kontinuiteta prostornog razvoja Varoša zahtijeva stoga nešto drukčiji metodološki Urbanistički planovi Splita u razdoblju od kraja Dru- pristup od onog kojeg primjenjujemo pri analizi jednog gog svjetskog rata do 1990. godine prostor Varoša u povijesnog prostornoga sloja ili stilski i koncepcijski ho- pravilu sagledavaju unutar jedinstvene stambene zone, mogenih spomeničkih ili ambijentalnih kompleksa.9 Me- zajedno s povijesnom gradskom jezgrom te ostalim puč-

1. Varoš prije vrhunca stambene krize i razrade Direktivnog urbanističkog plana Splita (izvor: Split – katastarska karta Varoša, stanje 1955. Izvor: Državni arhiv u Splitu. 2.6. Ormar 6, bez oznake indeksa. Digitalna obrada karte: D. Prizmić) Varoš before the pinnacle of the housing crisis and the elaboration of the Directional Master Plan of Split, cadastre map of Varoš, situation before 1955. State Archive of Split, 2.6, Cabinet 6, unindexed

kim predgrađima. Takav pristup susrećemo i u prvom vanja ambijentalnih cjelina u tim predgrađima, autori poslijeratnom Direktivnom urbanističkom planu, koji su plana ističu potrebu za uklanjanjem degradirajućih na- između 1948. i 1951. godine izradili Milorad Družeić i dogradnji s ciljem očuvanja izvorne skupine građevina Budimir Pervan iz Urbanističkog centra Dalmacije.13 unutar jedinstvene historijske cjeline koja će govoriti „je- Pragmatično usmjeren na organizaciju industrijskih14 i zikom kamena o carskom, feudalnom i narodnom Spli- stambenih zona te trasiranje osnovnih prometnih prava- tu”.15 Ovakav cjeloviti pristup očuvanju baštine za kojeg ca, plan se sažeto osvrće i na kulturnu baštinu, prven- se zalaže prvi poslijeratni plan, može se promatrati iz dva stveno na očuvanje Dioklecijanove palače i povijesnih polazišta, ideološkog te društveno-ekonomskog. Kako splitskih predgrađa. Progovarajući o problemu nagrđi- ističe Ivana Prijatelj-Pavičić, početkom pedesetih godina

Nikola Bojić: Prema kritičkom mapiranju: slojevi graditeljskih... Ars Adriatica 7/2017. (329-350)

prije svega kroz projektiranje novih stambenih četvrti. Daljnja razrada plana predvidjela je organizaciju grada u četiri rajona te njihovo racionalno zoniranje s obzi- rom na temeljne urbanističke funkcije: stambenu, proi- zvodnu (industrijsku), servisnu i komunikacijsku (zona luke). Zoniranjem su obuhvaćene i izgrađene prostorno- povijesne cjeline poput Dioklecijanove palače, Varoša i Lučca, ali i još neizgrađeni, istočni dijelovi grada. Plan je praćen tablicom izračuna površina i predviđene gu- stoće stanovnika za svaku od tih zona.19 Varoš je pritom uključen u stambenu zonu s površinom od 27.0 ha te projekcijom od 8000 stanovnika (265 stanovnika/ha), od kojih je predviđeno 1200 učenika. S planiranom gusto- ćom naseljenosti većom od prosjeka (240 stanovnika/ha) uklopljen je u cjelovitu stambenu zonu širega gradskog područja veličine 687,5 ha koja je obuhvatila prostor od Kaštel Sućurca do Stobreča. Ustavne i ekonomske promjene do kojih dolazi u pr- voj polovici šezdesetih godina, značajno su utjecale na 2. Varoš za vrijeme vrhunca razdoblja intenzivne bespravne gradnje u redefiniciju uloge urbanizma i prostornog planiranja u Splitu. Aero-fotografija Splita. Vojno-geografski institut u Beogradu, Jugoslaviji. Oslanjajući se na zaključke XV Stalne konfe- 1965. (izvor: Arhiv Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu) rencije gradova i općina SFRJ (1964.), splitski arhitekt i Varoš at the pinnacle of illegal construction in Split, areal photograph of Split. Institute of Military Geography in Belgrade, 1965 urbanist Dragutin Matošić20 argumentira pragmatičnost tadašnjeg pristupa prostornom planiranju, ističući kako se „veza između ekonomskog i prostornog planiranja pristup umjetničkoj i kulturnoj baštini Dalmacije obi- ne može više samo smatrati potrebom, već ona posta- lježen je tendencijom njenog sagledavanja iz „plebejske je uvjet za normalan razvoj užih područja”.21 Poveća- perspektive” što je, prema autorici, „izraz svijesti o ulozi nje administrativne i privredne samostalnosti općina i etničke mase u stvaranju cjelovitog kulturnog krajolika” poduzeća, omogućeno novim Ustavom iz 1963. godi- koji je jednako uključivao i ruralne i urbane elemente.16 S ne, kao i slobodnije korištenje viška novčanih sredsta- druge strane, razloge narušavanja tradicionalno ruralnih va ostvarenih industrijskom proizvodnjom, potaknuto ambijenata unutar povijesnih splitskih predgrađa treba ekonomskom reformom i decentralizacijom bankovnog promatrati u kontekstu širih društvenih i ekonomskih sustava 1965. godine,22 stvorili su okvir za stratešku okolnosti pedesetih godina. koncentraciju investicija.23 Istovremeno ukidanje turi- Naime, razvojem industrijskih postrojenja u perifer- stičkih viza i gradnja Jadranske magistrale, dodatno su nim dijelovima grada, Split postaje snažno gravitacij- usmjerili strateško planiranje prema industriji turizma, sko središte, što potvrđuje i ubrzani rast broja njegovih čineći je, uz one već postojeće, središnjom ekonom- stanovnika, udvostručen u razdoblju od 1953. do 1961. skom razvojnom polugom.24 Spomenute ekonomske godine.17 Postojeći se stambeni objekti proširuju i mo- i društvene promjene koincidiraju s prvim službenim derniziraju, a potreba za novim stanovima u Splitu dale- posjetom Komisije UN-a Hrvatskoj 1965. godine, a s ko premašuje njegove građevinske i infrastrukturne ka- ciljem moguće suradnje na projektu regionalnog plana pacitete, što rezultira stambenom krizom 1957. godine.18 dugoročnog razvoja Južnog Jadrana,25 koji je obilježio Katastarska karta Varoša iz 1955. godine pohranjena u početak razvoja turističke infrastrukture i „zlatne ere Državnom arhivu u Splitu predstavlja stoga zabilješku prostornog planiranja” na Jadranu. zatečenoga stanja, od kojeg započinje većina prostornih Ista, 1965. godina predstavlja sam vrhunac razdoblja transformacija u nadolazećim desetljećima (Slika 1.). intenzivne bespravne gradnje, usporednog fenomena Budući da direktivni urbanistički plan iz 1951. go- koji će zajedno s turističkim razvojem dugoročno utje- dine nije pružio dostatnu osnovu za početak projektira- cati na ekonomsku, društvenu i prostornu sliku Varoša. nja novih stambenih naselja, u razdoblju između 1956. i Prema podacima Saveznog zavoda za komunalna pitanja 1961. godine pristupilo se njegovoj razradi, prema kojoj i urbanizam, čak 76,5 % svih stambenih objekata izgra- se detaljnije planira budući urbani razvoj Splita i okolice, đenih u Splitu 1965. i 1966. godine, bilo je bespravno po-

3. Prikaz ukupnog broja izdanih lokacijskih dozvola po godinama (graf) i odnos tipova traženih graditeljskih zahvata u periodu od 1970. do 1990. godine (kružni graf), (izvor: Državni arhiv u Splitu. 2.5.2. SP- 002, 1-3. Obrada podataka: N. Bojić) The total number of location permits issued in individual years (chart) and the types of requested architectural interventions in the period from 1970-1990 (pie chart)

dignuto, što je dvostruko više nego 1963. godine.26 Prema studiji o bespravnoj stambenoj izgradnji sociologa Slo- bodana Bjelajca iz 1970. godine, u Splitu je krajem šez- desetih godina u relativnim brojkama bilo tri puta više bespravnih gradnji nego u Beogradu, a oko 80% svih do tad bespravno izgrađenih objekata u Splitu i okolici nastalo je između 1960. i 1969 godine.27 Oko 77% be- spravnih graditelja doselilo se u grad iz okolnih sela Dal- matinske zagore u razdoblju od 1950. do 1969. godine, a većinu njih činili su radnici lošeg općeg imovinskog sta- nja s niskim osobnim dohotkom i dugim radnim stažem u nekoj od splitskih tvornica.28 Iako tom sociološkom studijom nije obuhvaćen centar grada, već samo njegov sne, Kosova i Makedonije, zbog čega se u prostoru toga istočni dio i okolica (poljičko primorje, Solin i Kaštela), povijesnoga predgrađa gube i posljednji tragovi lokalne profil bespravnih graditelja gotovo je u cijelosti odgova- pučke tradicije.30 Slobodan Bjelajac u svojoj studiji objaš- rao i profilu tadašnjih stanovnika Varoša. Nakon prvog njava da takav profil novih stanovnika „pomaže ruraliza- vala poslijeratne modernizacije, Varoš je postao prostor ciju urbanog područja Splita, što je redovita pojava u po- doseljavanja siromašnijih stanovnika gradskih predgra- dručjima brze urbanizacije”.31 Drugim riječima, iako dio đa i Dalmatinske zagore, koji zamjenjuju starosjedioce gradskog centra, Varoš je u socio-ekonomskom smislu preseljene u novoizgrađena stambena naselja (Split II).29 zadržao poziciju predgrađa, a time i kontinuitet neplan- Opisujući te migracijske tokove, Duško Kečkement oti- ske, spontane gradnje koja se mijenjala i prilagođavala šao je korak dalje tvrdeći da novi Varošani dolaze iz Bo- procesima arhitektonske, infrastrukturne i ekonomske

Nikola Bojić: Prema kritičkom mapiranju: slojevi graditeljskih... Ars Adriatica 7/2017. (329-350)

modernizacije grada. Možemo ga stoga promatrati kao grada. Temeljem te metodologije obrađena je povijesna mikrolokaciju na kojoj se očitava logika poslijeratne gradska jezgra Splita, o čemu detaljno piše Tomislav urbanizacije obilježene urbano-ruralnim migracijama, Marasović 1970. godine.38 Nešto je manje poznato da deagrarizacijom, industrijalizacijom te podjednako plan- su 1969. godine stručnjaci iz Konzervatorskog zavoda u skom i neplaniranom urbanom ekspanzijom, praćenom Splitu, predvođeni Frankom Orebom, prema istoj meto- konstantnim porastom broja stanovnika. dologiji obradili i Varoš.39 Detaljnom analizom, prostor Proces poslijeratne urbanizacije odrazio se i unutar Varoša organiziran je u deset kategorija: kronološko arhitektonskog mjerila i to kroz promjenu stila gradnje, stilska pripadnost, valorizacija, tretman, stanje očuva- izbor građevnih materijala te transformaciju postojećih nosti konstruktivnih zidova i krova, materijali od kojih arhitektonskih tipologija. Naime, sve do kraja Drugog su izgrađeni fasadni zidovi, ulični pokrov, katnost, vr- svjetskog rata, standardni tip pučke stambene kuće bila ste krovnog pokrova, namjena za koju je objekt građen je jednokatnica s konobom u prizemlju, te jednim, često i njegova tadašnja funkcija. Precizno ručno precrtava- nepregrađenim stambenim, prostorom na katu do ko- nje i bilježenje svakog pojedinog objekta s obzirom na jeg je vodilo stubište s balaturom (kamena konstrukcija ovih deset kategorija rezultiralo je serijom karata velikog uz vanjski zid kuće za pristup prostorijama na prvome formata koje su ukazale na dramatičnu fragmentarnost katu).32 Uz luminare (krovne kućice) i krovove prekri- prostora, isprepletenost njegovih urbanih i kulturno-hi- vene kamenim pločama, važan dio pučke stambene ti- storijskih vrijednosti, stilskih obilježja i različitih stanja pologije bio je i dvor, vanjski prostor omeđen ogradom očuvanosti objekta. Već sljedeće, 1970. godine, u sklopu ili zidom i okružen okolnim objektima unutar zbijene novog republičkog Zakona o zaštiti spomenika, Zavod za urbane strukture. Kako ističe Kečkemet, podizanjem zaštitu spomenika u Splitu temeljem te konzervatorske osobnog životnog standarda splitskih težaka mijenjao dokumentacije prvi je put preventivno zaštitio čitavu ur- se i način života: u postojeće kuće ugrađene su električ- banu aglomeraciju Varoša.40 Tim zakonom određene su ne i vodovodne instalacije, a novi materijali poput ce- zemljišne čestice obuhvaćene preventivnom zaštitom, a menta, betonskih blokova i salonit-ploča koriste se pri Varoš je u konzervatorskom smislu prvi put sagledan kao adaptacijama i dogradnjama u interijeru i eksterijeru (u definirana homogena cjelina, unutar koje je splitski Za- „dvoru”).33 Isti se materijali, prema Bjelajčevoj studiji, vod nadležan davati mišljenja i donositi odluke o svakoj istodobno koriste i u bespravnoj gradnji u široj oko- zatraženoj građevinskoj intervenciji. lici Splita.34 Iako je potreba zaštite ambijentalnih vri- Kako je izvorno i zamišljeno, konzervatorska doku- jednosti pučkih splitskih predgrađa od degradirajućeg mentacija nastala mapiranjem 1969. godine, kasnije je utjecaja bespravne gradnje istaknuta već unutar prvog postala podloga za dio studije graditeljskog nasljeđa unu- Direktivnog urbanističkog plana iz 1951. godine, Zavod tar „Projekta splitski poluotok: Program za provedbeni za zaštitu spomenika kulture u Splitu započinje aktivan urbanistički plan” iz 1975. godine.41 Od spomenute cjelo- nadzor nad građevinskim djelatnostima u splitskim po- vite dokumentacije, koja se danas čuva u arhivu Konzer- vijesnim četvrtima tek od 1965. godine, kad je donesen vatorskog odjela u Splitu, unutar studije objavljene su tek Zakon o zaštiti spomenika kulture,35 koji nije izravno tri karte, popraćene Orebovim člankom o povijesnom onemogućio bespravne graditeljske zahvate. Ustvari, na razvoju Varoša, s prijedlogom smjernica za njegovu za- njih se prvi put osvrće tek Zakon o općoj legalizaciji iz štitu unutar programa provedbenog urbanističkog pla- 1968. godine i to na način da omogućuje legalizaciju na.42 Usprkos dotad najdetaljnijoj konzervatorskoj anali- svih dotad izvršenih bespravnih graditeljskih interven- zi graditeljskog fonda i prostora Varoša te predviđenom cija. S formalnog aspekta, legalizacijom je stvorena situ- zakonskom modelu zaštite, Oreb je mišljenja da efikasna acija „nultoga” stanja u prostoru, od kojeg se krenulo u kontrola degradirajućih prostornih zahvata u Varošu nije izradu podloge za prvi generalni, a kasnije i provedbeni moguća. Razlog njegovu pesimizmu je činjenica da je urbanistički plan Splita.36 stupanj degradacije ambijentalnih vrijednosti prostora Okolnosti nastanka tih planova iznimno su važne često bio toliko velik, da njegov povratak u izvorno stanje zato što krajem toga desetljeća dolazi do afirmacije tren- nije bio moguć.43 U trenutku nastanka studije Varoš se da aktivne zaštite spomenika koji inzistira na uklapanju već pet godina nalazio pod režimom preventivne zaštite povijesnih spomeničkih cjelina u suvremeni život grada kao cjelovita urbana aglomeracija pa je Orebovo pitanje i to prvenstveno kroz urbanističko planiranje.37 Struč- o realnoj mogućnosti očuvanja ambijentalnih vrijedno- njaci iz Urbanističkog zavoda Dalmacije razrađuju sto- sti Varoša time implicitno dovelo u pitanje realističnost ga metodologiju mapiranja i revitalizacije spomeničkih samog Zakona.44 Naime, prema podacima iz Programa cjelina kako bi one mogle postati dijelom modernoga za provedbeni urbanistički plan Splita, u Varošu je 1971.

4. Karta prikazuje preklopljeni sloj uličnog pokrova i zelenih površina sa svim objektima kodiranim bojom s obzirom na različite funkcije. Posebno je istaknuta topografija pomoćnih objekta (ljubičasto). Svi slojevi karte dio su konzervatorske dokumentacije nastale 1969. godine (izvor: Arhiva Konzervatorskog odjela u Splitu, Historijsko-arhitektonske analize „Varoša” – stanje 1969. Digitalna obrada kartografske podloge: D. Prizmić. Dizajn dodanih kartografskih slojeva: N. Bojić) Map juxtaposing the street coverage and the green areas, with the functions of all buildings indicated in various colours. The topography of auxiliary structures has been emphasized (purple). All layers of the map are part of the conservationist documentation from 1969

Nikola Bojić: Prema kritičkom mapiranju: slojevi graditeljskih... Ars Adriatica 7/2017. (329-350)

godine živjelo 8457 stanovnika u 2424 stambene jedinice, Potreba za većim stambenim prostorom, kao poslje- od kojih je njih 208 bilo predviđeno za obavezno rušenje, dica povećanja osobnog životnog standarda, dovodi do a do 1974. uklonjena su samo tri objekta.45 Umjesto ru- postupne integracije prizemnih konoba/skladišta unu- šenja i redukcije gradnje unutar ionako gusto izgrađenog tar stambenog prostora, a već tijekom šezdesetih godi- prostora Varoša, naredna desetljeća donijela su značajna na, unatoč uskim ulicama, u Varošu se gradi i veći broj proširenja postojećih stambenih jedinica koja do sada garaža. Uz njihovu osnovnu namjenu, garaže često pre- nisu bila istražena.46 uzimaju funkciju spremišta ili radionice, koje često slu- Uvid u prirodu tih prostornih transformacija pruža že ostvarivanju dodatnih prihoda. Iako je te promjene arhivska građa Urbanističkog zavoda Dalmacije, po- u ekonomiji mikrolokacije Varoša nemoguće precizno hranjena u Državnome arhivu u Splitu47 koja obuhvaća mapirati, uvid u lokacijske dozvole s početka sedam- ukupno 411 lokacijskih dozvola za šire područje Varoša, desetih ukazuje na legalizaciju prethodno izgrađenih izdanih između 1970. i 1990. godine.48 Važno je napo- garaža, dok lokacijske dozvole s kraja sedamdesetih i menuti da se tom vrstom dozvole nije dopuštala gradnja, početka osamdesetih pokazuju kako su mnoge od njih već se samo iznosio stav općinske Uprave za urbanizam, u međuvremenu dobile novu, gospodarsku funkciju u građevinarstvo i komunalne poslove (Odsjek za urbani- skladu s promjenama ekonomske dinamike unutar te zam i građevinarstvo) o predloženoj intervenciji, a koji je gradske četvrti. Garaže su, međutim, tek jedan od ti- bio preduvjet za dobivanje građevinske dozvole. Imajući pova pomoćnih, prizemnih, često bespravno sagrađe- u vidu spontanu, neplansku praksu građenja u Varošu, nih objekata (odvojene konobe, ostave, skladišta i sl.). valjane lokacijske i građevinske dozvole nisu nužno re- Njihov broj bio je toliki, da se Oreb na samom kraju zultirale intervencijama prema ovjerenim nacrtima, a spomenutoga članka iz 1975. godine pita – što s njima njihov broj predstavlja tek dio ukupnih graditeljskih in- učiniti. Treba li ih rušiti, prilagoditi ih nekoj novoj na- tervencija, od kojih mnoge nisu ostavile nikakav pisani mjeni ili ih pak dogradnjama prenamijeniti u stambeni trag. Ipak, lokacijske dozvole predstavljaju vrijedan izvor prostor?51 Opravdanost njegova pitanja i prave razmjere podataka o graditeljskim zahvatima te ukazuju i na sta- toga graditeljskog fenomena pojašnjava tek uvid u kartu vove lokalne birokracije, urbanista i konzervatora prema Varoša s ucrtanim svim pomoćnim objektima koji su stvarnoj potrebi i mogućnosti zaštite ambijentalnih cjeli- postojali 1969. godine (Slika 4.). na unutar prostornih granica Varoša. Krajem šezdesetih godina pomoćni objekti zauzi- Intervencije predložene lokacijskim dozvolama or- maju zamjetno velik dio ukupnog graditeljskog fonda ganizirane su u sedam kategorija: novogradnja, dograd- Varoša. Kako se vidi na karti, dio njih pridružen je nja, adaptacija, rekonstrukcija, garaža, obrt, ugostitelj- stambenoj arhitekturi, a dio čine samostojeći objekti stvo.49 Kvantitativna analiza podataka sadržanih u tim izgrađeni na otvorenom, često zelenom prostoru izme- dokumentima pokazuje kako se najveći broj traženih đu kuća (u „dvoru”). Ta gusta i pravilno raspoređena zahvata u razdoblju od 1970. do 1990. godine odnosio topografija pomoćnih objekata u sljedećoj će se fazi, na dogradnje (28%), rekonstrukcije (26%) i adaptacije legalnim ili bespravnim dogradnjama i prenamjena- (18%), a najmanjim brojem lokacijskih dozvola traži se ma, postupno integrirati u postojeći korpus stambene suglasnost za novogradnje i garaže (5%). Značajan broj arhitekture. Karta na Slici 4. stoga pojašnjava model dozvola vezanih uz obrte (17%) i ugostiteljske objekte gradnje u Varošu kroz postupno prisvajanje slobodnog (8%), otkriva generalnu sliku ekonomske dinamike Va- prostora, a kojeg u različitim formama možemo pratiti roša u tome razdoblju. sve do današnjih dana. Ugostiteljski objekti tradicionalni su sadržaj Varoša, Upravo takav tip integracije pomoćnih objekta, odno- pri čemu poseban položaj ima tip „dalmatinske konobe” sno općeg prostornog prisvajanja prikazan je kartom dobi- koji se već sredinom sedamdesetih osuvremenjuje, pre- venom preklapanjem prikaza današnje tlocrtne dispozicije namjenom u caffe-barove, pivnice i slične ugostiteljske svih objekata u Varošu i dispozicije pomoćnih objekata za- objekte. Obrti su također konstanta Varoša, no sredi- bilježenih 1969. godine (Slika 5.). Na velikom broju loka- nom sedamdesetih, njihov se broj povećava i dolazi do cija nekadašnjih pomoćnih objekata danas se nalaze kuće zamjene tradicionalnijih obrta onim suvremenijim ili do nastale njihovom integracijom u već postojeće stambene prenamjene obrtničkih radnji u ugostiteljske objekte.50 objekte ili dogradnjama i transformacijom garaža i spre- Sredinom, a posebno krajem osamdesetih godina, taj se mišta. Na istoj karti obilježene su i sve lokacijske dozvole proces intenzivira pa se većina zahtjeva za dopuštanjem izdane za različite graditeljske intervencije u obuhvatu Va- rekonstrukcije u tome razdoblju odnosi na prenamjene roša između 1970. i 1988. godine, čija boja odgovara tipu poslovnih prostora. objekta ili zatražene prostorne intervencije.52

5. Odnos tipova traženih intervencija iz lokacijskih dozvola za područje Varoša u razdoblju od 1970. do 1988. godine izražen na karti te isti tip podataka za razdoblje od 1970. do 1990. godine izražen na grafikonu (izvor: Državni arhiv u Splitu. 2.5.2. SP-002, 1-3). Prikaz pomoćnih objekata, stanje 1969. (izvor: Arhiva Konzervatorskog odjela u Splitu). Kartografska podloga datira iz 2014. godine (katastarski plan Splita. Dizajn osnovne kartografske podloge: D. Prizmić. Digitalno ubiciranje i obrada podataka: F. Dumandžić, N. Bojić) Types of requested architectural interventions in the Varoš district from 1970-1988, on the basis of location permits (map), and the same set of data for the period from 1970-1990 (chart)

Nikola Bojić: Prema kritičkom mapiranju: slojevi graditeljskih... Ars Adriatica 7/2017. (329-350)

6. Karta prikazuje preklopljene prostorne podatke s prostorne analize valorizacije objekata u povijesnoj aglomeraciji Varoša (1969.), te prostornu dispoziciju kategorija objekta i mikrozona zaštite s karte Režimi uređenja prostora iz Smjernica prostornog uređenja Varoša (1997.), (izvor: Arhiva Konzervatorskog odjela u Splitu, Historijsko-arhitektonske analize „Varoša” – stanje 1969.; Smjernice prostornog uređenja Varoša, 1997. Digitalna obrada kartografske podloge: D. Prizmić. Dizajn dodanih kartografskih slojeva: N. Bojić) Map juxtaposing digital data from the spatial analysis and evaluation of buildings in the historical agglomeration of Varoš (1969), with the spatial distribution of various building categories and the protected micro-zone taken from the map of spatial development, Guidelines for the Spatial Development of Varoš (1997)

Pogled na kartu otkriva tek dva slučaja preklapanja kos njihovom niskim graditeljskim standardima.57 Bjela- zahvata predviđenih lokacijskim dozvolama i pomoć- jac svoje istraživanje provodi u rubnim dijelovima grada nih objekata iz 1969. godine koji su postali dio današnje i u njegovoj okolici, pa je moguće pretpostaviti kako je stambene arhitekture Varoša, što navodi na zaključak da broj objekata za iznajmljivanje u gradskom centru bio se integracija pomoćnih objekata u korpus stambene ar- daleko veći, te da je eksponencijalno rastao. Zbog veli- hitekture, barem unutar razdoblja na koje se spomenuta kog broja neprijavljenih gostiju, službene statistike ne dokumentacija odnosi, uglavnom nije odvijala u skladu pružaju realnu sliku stanja, no u svojoj knjizi Pronađeno sa zakonskim propisima. Dodatni argument u prilog blagostanje: Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hr- takvom zaključku pruža kvantitativna analiza podataka vatskoj 1970-ih i 1980-ih, Igor Duda iznosi podatak da je izvedenih iz odobrenih lokacijskih dozvola koja ukazu- početkom osamdesetih godina čak 25.5% ukupnih smje- je na dominantan broj dogradnji, širenje objekata i po- štajnih kapaciteta u Hrvatskoj bilo u privatnom vlasniš- većanje njihove katnosti. Uvid u kartu i graf na Slici 5. tvu.58 Taj je fenomen krajem osamdesetih godina postao potvrđuje nastavak trenda legalne i bespravne ekspanzije toliko izražen, da Duško Kečkemet, u jednom od svojih stambenog prostora u Varošu u razdoblju od 1970. do novinskih članaka iz 1987. godine, iznosi distopijski sce- 1990. godine i to prvenstveno putem transformacije i in- narij prelaska čitavog Varoša u privatno vlasništvo boga- tegracije pomoćnih objekata. toga Amerikanca koji sve njegove stanovnike iseljava u Prema arhivskim podacima, početkom i sredinom novogradnje, a čitavo to područje pretvara u ekskluzivni osamdesetih godina, broj dogradnji i adaptacija dodat- hotel za strance.59 Tim člankom Kečkemet sa zapanjuju- no se povećava, i to kroz daljnju integraciju pomoćnih ćom točnošću nagovještava procese koji uvelike određu- objekta, ali i kroz širenje već povećanih objekta. Potreba ju današnju sliku Varoša.60 za modernizacijom stanova sasvim je razumljiva ako se u obzir uzme činjenica da prema popisu stanovništva iz 1981. godine samo polovica varoških stanova ima kupao- Prostor Varoša nakon 1990. godine nicu.53 No, zanimljivo je i važno primijetiti da se tijekom osamdesetih godina bilježe i prvi slučajevi podjele pret- Nakon 1990. godine dolazi do dramatičnih promjena hodno uvećanih gabarita objekata na manje, odvojene društveno-političkog uređenja i rastakanja institucional- stambene jedinice.54 Varoš tako usprkos adaptacijama i nih okvira unutar kojih se odvijalo planiranje i razvoj proširenjima zadržava najmanju prosječnu površinu sta- gradskog prostora još od 1948. godine.61 Zajedno s dr- na od 45.3m2 te bilježi najveći relativan broj garsonijera žavnim uređenjem, transformira se i hijerarhija admi- i jednosobnih stanova (oko 33%) u usporedbi sa stanovi- nistrativno-političke organizacije prostora, a iz vida se ma u ostalim splitskim četvrtima.55 Riječ je o transforma- gubi gravitacijska zona grada temeljena na industrijskim cijama koje su zasigurno bile odgovor na modernizaciju i društvenim funkcijama i resursima. Štoviše, gubi se i načina života te na stambene potrebe novih generacija svijest o potrebi društvenog upravljanja gradskim resur- Varošana, kao i na nagli razvoj industrije turizma. Nai- sima, a grad postaje poprište kaotične prostorne ekono- me, 1986. godine Hrvatska postiže rekordnih 68 milijuna mije obilježene privatizacijom, društveno-ekonomskom noćenja, od koji su 60% ostvarili inozemni gosti.56 Em- tranzicijom i izostankom planskih dokumenta i uz njih pirijska analiza podataka iz arhive odobrenih lokacijskih vezanih zakonskih regulativa. Takvo stanje rezultira no- dozvola otkriva da dinamika graditeljskih zahvata u Va- vim valom bespravne gradnje, što se odražava i na nove rošu prati trend općeg povećanja turističkih kapaciteta. graditeljske zahvate u Varošu. Arhivski podaci pokazuju da je 1984. godine izdan dotad Splitsko Gradsko poglavarstvo donosi stoga 1997. go- rekordan ukupni broj lokacijskih dozvola (njih 42), a već dine Smjernice za uređenje prostora Varoša, kao odgovor sljedeće godine i daleko najveći broj dozvola za dograd- na „desetgodišnje nagrđivanje karakteristične strukture nje (njih ukupno 18). pučkog graditeljstva.”62 U uvodu toga dokumenta navodi Usprkos činjenici da je stambeni prostor kao sredstvo se kako unutar novog društvenog uređenja nije moguće ostvarivanja prihoda u razdoblju socijalizma predstavljao izraditi cjelovit prostorni plan Varoša, prvenstveno zbog svojevrstan tabu, fenomen „apartmanizacije” postojećeg „isprepletene i usitnjene mreže vlasničkih odnosa.”63 stambenog fonda odvija se usporedno s vidljivim, plan- Nadalje se ističe kako se u prethodnom razdoblju od skim povećanjem turističkih kapaciteta tijekom druge vlasnika objekata upisanih u registar spomenika kultu- polovice šezdesetih godina nadalje. Čak i Slobodan Bje- re zahtijevalo da snose sve troškove obnove, uvjetovane lajac, u spomenutoj studiji iz 1969. godine, navodi da se upotrebom specifičnih materijala i konstrukcija koji su 4% svih bespravnih objekata već tada iznajmljuje, uspr- značajno podizali troškove. Stoga su se, unatoč „rela-

Nikola Bojić: Prema kritičkom mapiranju: slojevi graditeljskih... Ars Adriatica 7/2017. (329-350)

7. Toplinska karta prikazuje odnos povijesne gradske jezgre i Varoša s obzirom na područja turističkih atrakcija. Tople boje označavaju gradijente veće koncentracije digitalno ubiciranih (geotag) korisničkih fotografija, a hladnije boje područja s manje fotografija. Na neobojanim područjima nisu snimljene fotografije. Kartografska podloga datira iz 2014. godine (katastarski plan Splita), (izvor: http://www.sightsmap.com, pristupljeno i grafički obrađeno u kolovozu 2014. godine. Cjeloviti dizajn karte: D. Prizmić) Thermographic map comparing the historical core of Split and the Varoš district with regard to tourist attractions. Warm colours mark the gradients of higher concentration in the digitally localized (geotag) user photographs, while cold colours show areas with fewer photographs. The unmarked areas are those where no photographs have been taken. The basic cartographic layer was produced in 2014 (cadastre map of Split)

tivnom respektu upravnih postupaka provođenih u tim prve i druge kategorije ušli su program zaštite te se za njih cjelinama odobravanjem projekta koji su zadovoljavali sugerirala sanacija i rekonstrukcija, uz moguće izmjene zaštitu integriteta objekata i prostora”, realizacija građe- tlocrtne dispozicije, dogradnje i nadogradnje, a na temelju vinskih zahvata često odvija proizvoljno, mimo zadanih konzervatorske procjene.67 Kompleksi i objekti treće kate- materijala i tipova konstrukcija.64 Ambijentalna vrijed- gorije našli su se izvan toga zaštitnog režima te su se mogli nost i integritet Varoša na taj su se način kontinuirano mijenjati sukladno urbanističko-arhitektonskoj studiji po- narušavali kroz dugi vremenski period, čak i onim inter- jedine zone u kojoj se nalaze.68 vencijama koje su prethodno odobrene svim obaveznim Sustav zaštite uveden Smjernicama bio je složen, mje- zakonskim procedurama.65 stimično kontradiktoran i stoga teško provediv. Prijelaz Umjesto cjelovitog plana zaštite predviđenog Zakonom iz homogenog sustava zaštite (koji je postojao od 1970. iz 1970. godine, Smjernicama za uređenje prostora Varoša, godine) na novu, hijerarhijsku organizaciju prostora kroz predlaže se segmentiranje prostora na mikrozone kako bi različite vrijednosne kategorije objekata i zona, kores- se povećala mogućnost usuglašavanja interesa vlasnika s pondira s razdobljem tranzicije, obilježenim izostankom gradskim službama. Predložene su ukupno 94 mikrozone generalnog urbanističkog plana te stihijskom gradnjom, organizirane unutar tri kategorije (A, B, C), a svaki objekt kako u Varošu, tako i mnogim drugim četvrtima, poseb- je dodatno kategoriziran s obzirom na njegovu spomenič- no onima na gradskoj periferiji. S pravnog stajališta, no- ku i ambijentalnu vrijednost (I, II, III kategorija).66 Objekti vim sustavom zaštite, koji zamjenjuje prethodni, preven-

tivni sustav zaštite cjelovite aglomeracije Varoša, otvoren Unatoč različitim inicijativama zabilježenim već je prostor za daleko slobodnije graditeljske zahvate i krajem osamdesetih godina, prvi važeći Generalni ur- intervencije. Naposljetku, Smjernicama se ne uvodi ek- banistički plan Splita donesen je tek 2006. godine.70 splicitna zaštita objekata i zona, već se definiraju zone i Iako je izrađen u digitalnoj vektorskoj grafici, logika objekti koji su „od interesa službi zaštite”, dok se zone i toga GUP-a ne razlikuje se previše od plana iz pedese- objekti izvan toga interesa mogu slobodno mijenjati, ru- tih godina. Ovaj su put umjesto crvenih, dominantna šiti te nanovo graditi. žuta polja, koja označavaju prostor mješovite namjene Loša kvaliteta otiska kartografskoga prikaza režima (M) unutar koje se nalazi i Varoš (kategoriziran kao M1 uređenja prostora Varoša objavljenog unutar Smjernica – prostor pretežito stambene, mješovite namjene). GUP tek neznatno pojašnjava pozicioniranje pojedinih objekata iz 2006. godine smjestio je Varoš unutar zone obuhvata u određene mikrozone te međusobne prostorne odnose preventivne zaštite, no značajne promjene na tom planu osnovnih kategorija objekata. Budući da prikazuje hije- dogodile su se izmjenama i dopunama GUP-a iz 2012. rarhijsku kategorizaciju objekata prema njihovoj tadašnjoj godine.71 Tim promjenama, stara gradska jezgra sa svo- vrijednosti, taj kartografski prikaz nudi vrlo zanimljivu jim antičkim i srednjovjekovnim slojem unutar perime- sliku stanja u prostoru nakon 1990. godine. Ako toj karti tra baroknih gradskih bedema izgrađenih u sedamnae- dodamo i podatkovni sloj valorizacije pojedinačnih objek- stom stoljeću kategorizirana je kao zona potpune zaštite ta izveden iz konzervatorske dokumentacije nastale 1969. povijesnih struktura (zona A). Unutar nje primjenjuje godine, moguće je pobliže razmotriti promjene vrijedno- se režim najstrože zaštite povijesnih struktura, koji ne sti tih objekata, ali i promjene njihovog konzervatorskog dopušta zamjensku gradnju, a potencijalne intervencije tretmana. Karta na Slici 6. tako pokazuje da se većina odnose se samo na sanaciju postojećeg stanja.72 Varoš, objekata koji su, prema dokumentaciji iz 1969. godine, bili kao i ostala pučka predgrađa, zajedno s nekim grad- predviđeni za uklanjanje zbog svoje neusklađenosti s am- skim četvrtima izgrađenim u prvoj polovici dvadese- bijentalnim vrijednostima okruženja, 1997. godine i dalje tog stoljeća, ulaze u zonu zaštite B – djelomična zaštita nalaze na istom mjestu. Štoviše, prema Smjernicama iz te povijesnih struktura. Tim sustavom zaštite čuvaju se godine, značajan broj takvih objekata uključen je u katego- vrijedne zaokružene urbanističke cjeline s pojedinačno riju „sklopova i zgrada posebnih arhitektonskih karakteri- zaštićenim građevinama. Odluka o donošenju Ciljanih stika i tradicionalne izgradnje, koji su zbog svojeg položa- izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Spli- ja uočljive na karakterističnim vizurama, kao i sklopove i ta, unutar zone B uvjetuje „zaštitu i očuvanje osnovnih zgrade koji su u matrici naselja interesantne sa stanovišta elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih spomeničke zaštite te dokumentirane u prvim katastrima skupina građevina, pojedinih građevina i drugih, zna- iz devetnaestog stoljeća.”69 Nadalje, dio objekata koji su čajnih za ukupnost kulturno – povijesne cjeline, a prije 1969. godine valorizirani kao neutralni ili kao pučka ar- svega oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih hitektura skromnih arhitektonskih vrijednosti, Smjernica- sadržaja”.73 Istovremeno, u Odluci se navodi da su „unu- ma su uključene u prvu kategoriju zaštite. S druge strane, tar ove zone, ovisno o valorizaciji građevine prihvatljive značajan broj objekata iz srednjovjekovnog sloja i objekata metode adaptacije, pregradnje, redizajna, sanacije, re- najveće ambijentalne vrijednosti prema konzervatorskoj stauracije, konzervacije, konzervatorske i urbanističke procjeni iz 1969. godine, novim je dokumentom isključen rekonstrukcije, interpolacije (oblikovanjem i materijali- iz prve kategorije zaštite. ma usklađene s tradicionalnom arhitekturom), prezen- Temeljem kartografskog prikaza na Slici 6. može se, tacije, dekompozicije i integracije u svrhu povezivanja dakle, utvrditi širenje polja interesa službe zaštite na povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proi- objekte koji u prethodnim razdobljima imali oznaku niže zlaze iz suvremenih potreba”.74 Tim izmjenama GUP-a, graditeljske vrijednosti ili čak potpunog nesklada s ambi- a koje je Ministarstvo kulture 2013. godine potvrdilo jentom te sužavanje režima zaštite najvrjednijih objekta. Rješenjem o utvrđivanju Kulturno-povijesne cjeline gra- Ovaj zaključak upućuje ne samo na promjenjivost am- da Splita,75 konzervatorski je pristup zaštite Varoša iz bijentalne vrijednosti, već i na nestabilnost samog poi- homogenog te potom hijerarhiziranog, prešao u fra- manja ambijentalne vrijednosti unutar obuhvata Varoša. gmentirani sustav unutar kojeg se konzervatorske odlu- Vrijednosna problematika specifična za taj prostor ostala ke o graditeljskim zahvatima donose sukladno procije- je nepromijenjena do današnjih dana i zasigurno ne olak- njenoj vrijednosti svakog pojedinog objekta te, kako je šava provedbu dugoročne, konzistentne konzervatorske istaknuto, sukladno suvremenim potrebama, odnosno politike, mahom oslonjene na sve rjeđe izvorne slojeve i partikularnim razvojnim planovima vezanim za svaki vrijednosti pučkih arhitektonskih sklopova i ambijenata. pojedini objekt.76

Nikola Bojić: Prema kritičkom mapiranju: slojevi graditeljskih... Ars Adriatica 7/2017. (329-350)

8. Karta prikazuje pozicije gospodarskih prostora u Varošu 1969. godine preklopljene s pozicijama obrta i ugostiteljskih objekata zabilježenih 2014. godine. Također, karta prikazuje izbor odobrenih lokacijskih dozvola za prostor Varoša, a koje se preklapaju s točkama koje označavaju turistički smještaj mapiran 2014. i 2015. godine. Kartografska podloga datira iz 2014. godine (na temelju katastarskog plana Splita) te na njoj nisu ucrtani recentnije izgrađeni objekti u kojima se tijekom prikupljanja podataka već iznajmljivao turistički smještaj. Ovakvi slučajevi vidljivi su kraj ugla Senjske ulice i Prilaza Vladimira Nazora (izvor: Arhiv konzervatorskog odjela u Splitu, Državni arhiv u Splitu, terensko istraživanje, www. airbnb.com. Dizajn osnovne kartografske podloge: D. Prizmić. Digitalno ubiciranje: F. Dumandžić, D. Prizmić, N. Bojić) Map showing the areas of economic importance in Varoš in 1969, with juxtaposed sites of catering and trade localities documented in 2014. The map also shows a selection of location permits issued for the Varoš district, which coinside with the tourist accomodation facilities mapped in 2014 and 2015. The basic cartographic layer was produced in 2014 (based on the cadastre map of Split); therefore, recently built structures, where accommodation was offered to tourists even during our data collection, are not included. Such cases are evident next to the corner of Senjska Street and Vladimira Nazora Drive

U sadašnjem društvenom i ekonomskom kontek- sugerira da osim nekoliko spomenutih područja, Varoš stu, suvremene potrebe i privatni investicijski planovi ne izaziva značajniji interes posjetitelja te je sasvim po- uvelike ovise o turističkoj dinamici. Prema Državnom dređen atraktivnosti stare gradske jezgre. Ipak, odnos zavodu za statistiku, Hrvatska je 2016. godine ostvarila Varoša i povijesne gradske jezgre pobliže pojašnjava tek 78 milijuna noćenja,77 a Split već niz godina figurira kao sljedeća karta na Slici 8. atraktivna urbana mediteranska destinacija, posebno Podaci prikupljeni terenskim mapiranjem današnjih popularna među mlađom generacijom turista.78 Istovre- namjena prostora unutar Varoša ukazuju na nedvojbe- meno s povećanjem broja noćenja, u Splitu se kontinu- nu dominaciju funkcije privatnog turističkog smještaja irano povećava i potreba za smještajnim jedinicama pa (apartmani, sobe –108 jedinica).81 Taj je broj dobiven je tako početkom 2014. godine zabilježeno udvostruče- terenskim bilježenjem službenih oznaka turističkih smje- nje broja kreveta s obzirom na prethodnu godinu.79 Taj štajnih jedinica istaknutih na objektima unutar perime- trend snažno se odražava na ekonomiju grada i lokalnu tra Varoša. No, uvidom u internetske servise koji nude investicijsku klimu. Priljev svježeg kapitala osjeća se u digitalno ubicirani pregled dostupnih soba i apartmana, čitavom urbanom tkivu, a Dioklecijanova palača s užim utvrđeno je kako je broj smještajnih jedinica u Varošu gradskom centrom žarišna je točka njegove akumulaci- čak dvostruko veći od broja oznaka istaknutih u pro- je i reprodukcije. S jedne strane, turizam vrši povećani storu. U nastojanju da se prilagode turističkoj funkciji, pritisak na gradske i državne institucije, posebno na mnogi od tih objekata zahtijevali su značajne adaptacije i konzervatorsku službu, a s druge strane na sam prostor dogradnje koje nisu isključivo novijega datuma. grada kroz povećani protok ljudi i roba te novi val gra- Karta na Slici 8. prikazuje relaciju lokacija spomenu- diteljskih zahvata – legalnih i ilegalnih. Zbog guste iz- tih smještajnih jedinica s prostornim podacima graditelj- građenosti urbane strukture, značajan broj intervencija skih zahvata zabilježenih u prethodno obrađenoj arhivi manje je vidljiv ili potpuno skriven od očiju javnosti. lokacijskih dozvola, pri čemu se otkrivaju tri zone pre- Opseg i drastičnost tih intervencija otkrivaju tek inter- klapanja. Najgušća se nalazi s južne strane Varoša, ori- netske stranice specijalizirane za pretraživanje turistič- jentirana prema atraktivnoj lučici Matejuški. Iz prikaza kog smještaja koje potencijalnim gostima prezentiraju na Slici 6. vidljivo je kako je taj prostor uglavnom obu- suvremene interijere starih varoških kuća.80 Turistički hvaćao cjeline arhitektonske ili ambijentalne vrijednosti trendovi utječu i na mikroekonomiju Varoša koja se te pučku arhitekturu, koje su Smjernicama iz 1997. go- također prilagođava „suvremenim potrebama”. Pritom dine mahom uvrštenu u prvu kategoriju zaštite. Druga se konsolidira novi ekonomski teritorij u kojem atrak- zona preklapanja smještena je nešto sjevernije, omeđena tivnost javnog prostora, baštine i urbanog ambijenta ulicama Augusta Šenoe, Senjskom i Arapovom, te je obu- figurira kao osnovni resurs ekonomske eksploatacije, hvaćala objekte svih povijesnih razdoblja i kategorija – pretvarajući Varoš, kao i čitav centar grada u prostor od najvrjednijeg srednjovjekovnog sloja do objekata koji turističke monokulture. su 1969. godine označeni kao nagrda ambijentalnih vri- Karta na Slici 7. otkriva gradijente atraktivnosti povi- jednosti. Prema karti na Slici 8., treća zona preklapanja, jesnog centra grada i to kroz vizualizaciju koncentracija omeđena Križevom, Plinarskom i Kamenitom ulicom, digitalno ubiciranih (geotag) fotografija koje su korisnici, osim nekoliko vrjednijih srednjovjekovnih sklopova, većinom inozemni gosti, učitali u internetsku platfor- uglavnom sadrži neutralne ili ambijentalno neprilagođe- mu za dijeljenje fotografija Panoramio. Karta očekiva- ne objekte, posebice one u smjeru Plinarske ulice, koja je no otkriva najveće koncentracije snimljenih fotografija uvijek bila gospodarski aktivna. Zanimljivo je primijetiti u Dioklecijanovoj palači, na Rivi i na Trgu Republike da je upravo unutar tih triju zona povećane graditeljske i (Prokurativama), odnosno na prostorima s najvećom turističke aktivnosti snimljena i glavnina fotografija unu- koncentracijom spomenika, povijesnih ambijenata i ur- tar perimetra Varoša, a čije su koncentracije prikazane banih sadržaja. Zanimljivo je primijetiti da tek dvije lo- na toplinskoj karti (Slika 7.). kacije izvan gradske jezgre otkrivaju povećanu koncen- Istovremeni uvid u tri prethodna kartografska prikaza traciju fotografija – ribarska lučica Matejuška i okolni razvijena za potrebe ovoga članka upućuje na mogućnost dio Trumbićeve obale, te najviša točka na jugozapadnom uspostavljanja odnosa između konzervatorskih procjena rubu Varoša (Vidilica) – koje nude karakteristične vizu- vrijednosti varoških ambijenata (Slika 6.), valorizacije re grada. Unutar perimetra Varoša, tek je nekoliko pod- njihove turističke privlačnosti (Slika 7.) te spremnosti ručja s zamjetnijom koncentracijom fotografija mahom stanovnika da, s obzirom na ta dva činitelja, kontinuira- vezanih uz otvorene prostore i karakteristične ambijente no transformiraju svoj životni prostor (Slika 8.). Kritički (Matejuška, Križeva ulica). Toplinski prikaz na Slici 7. sagledani kao cjelina, ti kartografski prikazi otkrivaju da-

Nikola Bojić: Prema kritičkom mapiranju: slojevi graditeljskih... Ars Adriatica 7/2017. (329-350)

našnji Varoš kao proizvod dijalektičnog odnosa triju pa- njima, a vrijednost objekata o prirodi smještajnog kapa- ralelnih fenomena: konzervatorskih politika, društvenih citeta, položaju unutar okolnog ambijenta i fluktuacijama i ekonomskih datosti te graditeljskih praksi njegovih sta- na tržištu nekretnina. novnika, koje, kako je istaknuto, pokazuju veću ovisnost Ako iste faktore uzmemo kao determinante „suvreme- o ekonomskim faktorima, nego o slovu zakona. nih potreba”, koje prema važećem GUP-u utječu na dono- Naposljetku, karta na Slici 8. omogućava uvid u šenje partikularnih konzervatorskih odluka, možemo za- prirodu recentne prostorne transformacije, koja zbog ključiti kako su i konzervatorske odluke i zahvati u prosto- broja i rasprostranjenosti turističkih djelatnosti, prelazi ru neizbježan proizvod iste društveno-ekonomske logike. iz arhitektonskog (soba unutar objekta) u urbanističko Metodologija kritičkog mapiranja primijenjena u ovom mjerilo (smještajni objekti unutar urbane strukture). radu, ukazuje na potrebu izmicanja iz strogo konzervator- Naime, daljnjom analizom ovog kartografskog prikaza ske pozicije, tradicionalno zadužene za zaštitu spomenika može se utvrditi da sezonski turistički ritmovi potiču i povijesnih ambijenata, te zauzimanja dijalektičke pozicije tendenciju funkcionalne homogenizacije urbane struk- koja cilja prostor sagledati u njegovu totalitetu. ture Varoša, koja se svojom logikom sve više približava Iz te, dijalektičke pozicije možemo se zapitati što tipologiji hotelskih objekata. Uske varoške ulice u novoj i kako se uopće može zaštititi unutar Varoša kao mo- prostornoj i ekonomskoj konstelaciji postaju „hodnici” nokulturog, funkcionalno homogenog prostora čija je kojima se dolazi do „soba” označenih u digitalnom ili fizička promjena u tolikoj mjeri određena turizmom? fizičkom prostoru. Pritom se ugostiteljski i poslovni Problematika ovog pitanja postaje još složenija ako se u prostori, čija prostorna dispozicija kontinuira od kraja obzir uzme da je pojam ambijentalne vrijednosti unutar šezdesetih godina (također vidljivo na Slici 8.), potpuno obuhvata Varoša promjenjive prirode. Kako je pokazala prilagođavaju zahtjevima turističke industrije, tvoreći karta na Slici 6., s promjenom ambijenta promijenila se funkcionalnu kontaktnu zonu Varoša s najužim grad- i vrijednost prostora, ali ne uvijek i isključivo na njego- skim centrom. Varoška aglomeracija time je reartikuli- vu štetu. Dakle, vrijedni arhitektonski ambijent unutar rana u zbijenu turističku spavaonicu s popratnim servi- Varoša ne mora nužno implicirati i povijesnu izvornost. sima, zadržavajući pritom svoju tradicionalnu ovisnost Valja pritom istaknuti da je kartografski prikaz na Sli- o staroj gradskoj jezgri, no sada kao središnjoj turistič- ci 6., koji ukazuje na tu činjenicu, nastao preklapanjem koj atrakciji. podataka iz 1969. i 1997. godine. Stoga se postavlja pi- Poput svih povijesnih situacija društvene i ekonom- tanje kako bi on izgledao danas, kada bismo mu dodali ske tranzicije od petnaestog stoljeća naovamo, i ovu re- trenutno postojeći sloj ambijentalne i spomeničke vrijed- centnu obilježava specifična demografska i migracijska nosti, odnosno koliko bismo od te vrijednosti uopće bili dinamika. Sezonski priljev turista generira mikromigra- u mogućnosti detektirati ako bismo se vodili kriterijem cije lokalnoga stanovništva, koje iz Varoša privremeno povijesne izvornosti, makar i u fragmentima. seli u stare obiteljske kuće u okolici Splita ili u jeftino S druge strane, moguće unaprjeđivanje ambijentalne iznajmljene stanove u rubnim dijelovima grada. Uz mi- vrijednosti ne mora nužno implicirati očuvanje i unaprje- kromigracije i znatan porast cijena nekretnina, može se đivanje društvenih vrijednosti prostora. Slijedom meto- očekivati i trajno iseljavanje dijela stanovništva iz Varoša, dologije na kojoj se temelje objašnjenja ponuđena u ovo- kao i neizbježno stvaranje novih modela iznajmljivanja me članku, možemo postaviti pitanje kako bi suvremeni prostora izvan turističke sezone. Dakle, suvremena situa- sloj valorizacije korespondirao sa zahvatima zabilježenim cija obrnula je logiku varoških migracija određenih povi- u arhivi lokacijskih dozvola od 1990. godine te kako bi jesnim silnicama centra i periferije. Pogonjeni turizmom, frekventnost pojedinih kategorija zahvata (adaptacije, re- gradijenti ekonomskih aktivnosti unutar nove turističke konstrukcije, dogradnje, ugostiteljstvo, itd.) korespondi- zone formiraju spektar točkastih prostornih zahvata i rala sa širim ekonomskim i demografskim statistikama praksi koje sudjeluju u mobilizaciji šireg urbanog pro- posljednjih desetak godina, a posebno onima najnovijeg stora, pretvarajući Varoš u „arenu tržišno-orijentiranog razdoblja koje se tiču turizma. Naime, ubicirani podaci o ekonomskog rasta”.82 Istovremeno, svi bespravni zahvati dostupnim smještajnim jedinicama prikazani na Slici 8. u prostoru nastali nakon posljednje legalizacije 1968. go- datiraju iz listopada 2015. godine (202 točke), a već re- dine, normalizirani su novim Zakonom o legalizaciji iz centniji podaci iz listopada 2016. godine za isti prostorni 2012. godine,83 čime je normalizirana i trenutačna druš- obuhvat ukazuju na značajno povećanje kapaciteta (304 tveno-ekonomska dinamika. Time je Varoš transformi- točke).84 Štoviše, ista karta otkriva da se turističke aktiv- ran u visoko profitabilan prostor u kojem život njegovih nosti odvijaju unutar objekata koji uopće nisu ucrtani na stanovnika sve više ovisi o globalnim turističkim kreta- važećem katastarskom planu, ni na važećem GUP-u.

Drugim riječima, urbanistički i konzervatorski in- hiziranog sustava usporednog procesu društveno-poli- strumenti i politike, barem u svom aktualnom obliku, tičke tranzicije devedesetih godina, do današnjeg, pot- teško mogu pratiti dinamiku promjena u prostoru. puno fragmentiranog režima zaštite temeljem kojeg se Priroda ovih promjena, odnosno daljnja točkasta pro- odluke o graditeljskim zahvatima donose partikularno, liferacija turističke monokulture, postavlja zahtjeve s obzirom na procijenjenu vrijednost objekta i na su- za izradom podatkovnog sustava za kontinuirani mo- vremene ekonomske i kulturalne potrebe. Preklapanje nitoring prostornih fenomena u realnom vremenu u kartografskih (podatkovnih) slojeva također je ukazalo kojem bi spomenuti podaci o funkcijama predstavljali na promjene samoga poimanja ambijentalne vrijednosti tek jednu od njegovih mnogih preklopljenih razina.85 objekata i prostornih sklopova unutar povijesne aglome- Naposljetku, ovakav bi pristup mogao pružiti i odgovor racije Varoša, što, uz pritisak suvremenih ekonomskih na pitanje što je i kako vrijedno štititi u Varošu. Karte procesa, otežava donošenje i provođenje konzistentne nastale metodologijom kritičkog mapiranja upućuju na konzervatorske politike. Metoda kritičkog mapiranja zaključak da to svakako nisu isključivo vrijedni objekti ukazala je i na potrebu mišljenja prostora u njegovu i ambijenti, već sam život, odnosno lokalna zajednica i totalitetu, kroz istovremeni obuhvat svih njegovih druš- društveni prostor koji nestaju brže od odavno transfor- tvenih, ekonomskih, urbanističkih i konzervatorskih di- miranih povijesnih struktura. menzija, koje se nalaze u kontinuiranom dinamičkom i dijalektičkom odnosu. Naposljetku, valja istaknuti da je unutar ovog članka Zaključak obuhvaćen tek dio mapiranih fenomena. Analiza feno- menoloških dimenzija prostora, relacije između digital- Temeljem iscrpnih arhivskih i terenskih istraživanja nog (društveno umreženog) prostora i javno dostupnog Velog Varoša, prikupljena je i digitalizirana veća količina prostora, kao i specifičnija analiza ovisnosti prostornih prostornih podataka organiziranih u seriju prostorno- transformacija i ekonomskih fluktuacija unutar mikrolo- vremenskih slojeva. Preklapanjem tih slojeva generirana kacije Varoša, predmet su naredne faze ovog istraživanja. je nova kartografija Varoša, a njihovim se kritičkim išči- Postojeći kartografski prikazi time bi se nadopunili no- tavanjem detektirao kontinuitet prostornih transforma- vim slojevima podataka, a s konačnim ciljem što cjelo- cija u razdoblju od pedesetih godina dvadesetog stoljeća vitijeg razumijevanja prostora Varoša i detektiranja mo- do danas. gućih polazišta za njegovu inkluzivniju zaštitu i održiviji Mapiranje je pokazalo da su se različiti tipovi pomoć- daljnji razvoj. nih objekata u Varošu, legalnim i bespravnim zahvatima tijekom sedamdesetih godina, počeli postupno integrira- ti u postojeći korpus stambene arhitekture, čime se mo- Zahvale dernizirala tradicionalna tipologija pučke kuće. Tijekom osamdesetih i devedesetih godina, taj se proces nastavlja, Autor želi zahvaliti kolegicama i kolegama Ivi Raič dodatno potaknut sve izrazitijim zaokretom stanovnika Stojanović, Matku Matiji Marušiću, Sandi Bulimbašić, Varoša prema turističkoj industriji, koja u sadašnjem Ivanu Viđenu te posebno dr. sc. Ljiljani Kolešnik na su- trenutku u cijelosti određuje ekonomsku prirodu varoš- gestijama i komentarima, kao i anonimnim recenzenti- ke mikrolokacije pretvorene u funkcionalno homogenu ma na korisnim kritikama. Također, autor želi zahvaliti prostornu strukturu. kolegama Damiru Prizmiću i Frani Dumandžiću na du- Konzervatorske politike u istom su se razdoblju kre- gotrajnoj diskusiji o tehničkim i metodološkim aspekti- tale u suprotnom smjeru, prelazeći put od homogenog ma mapiranja te zajedničkom terenskom radu i suradnji sustava zaštite iz sedamdesetih godina, preko hijerar- na izradi pojedinih kartografskih prikaza.

Nikola Bojić: Prema kritičkom mapiranju: slojevi graditeljskih... Ars Adriatica 7/2017. (329-350)

Bilješke

1 GRGA NOVAK, Povijest Splita, knjiga treća, Split, 1957., 402. 10 Povijesna aglomeracija Velog Varoša obrađena unutar ovog 2 Do sedamnaestog stoljeća mnoge kuće u Varošu bile su članka podrazumijeva prostor omeđen Matošićevom i izgrađene od drveta, na što upućuje i najvažniji prikaz Splita Plinarskom ulicom, Prilazom Vladimira Nazora, Trumbićevom toga razdoblja na karti vojnog inženjera Giuseppea Santinija iz obalom i Marjanskim skalama. 1666. godine, a koja nalazi se u zbirci Muzeja grada Splita. 11 Projekt mapiranja Varoša iniciran je tijekom međunarodne, 3 Katastarski planovi te prateća dokumentacija nalaze se u interdisciplinarne radionice „Akupunktura grada” 2013. godine Arhivu mapa za Istru i Dalmaciju, u Državnom arhivu u Splitu. kada autor zajedno s arhitektom Franom Dumandžićem Pogledati: NATAŠA BAJIĆ-ŽARKO, Arhiv mapa za Istru i i dizajnerom Damirom Prizmićem pokreće dugotrajnu Dalmaciju: katastar Dalmacije 1823. – 1975.: inventor, Zagreb, suradnju na razvoju metodologije mapiranja prilagođene Split, 2006. složenim povijesnim urbanim sredinama poput splitskog Varoša. U periodu nakon spomenute radionice nastaju prve 4 ANITA ERCEGOVIĆ, Pučka arhitektura starih splitskih serije kartografskih prikaza, koji se kontinuirano osvježavaju predgrađa, Split, Književni krug, 2002., 20 i nadopunjavaju novim terenskim i arhivskim podacima. Za 5 SANJA KLEMPIĆ, Razvoj stambenih naselja Splita nakon Drugog potrebe članka korištena je arhivska građa iz Državnog arhiva svjetskog rata. Hrvatski geografski glasnik, 66/2 (2004.), 104. u Splitu (arhivski fond Urbanističkog zavoda Dalmacije), arhiva 6 Na to nas upućuje perspektivni prikaz Splita iz 1926. godine na Konzervatorskog odjela u Splitu te arhiva Instituta za povijest kojem se vidi da Varoš i dalje figurira kao gradsko predgrađe umjetnosti u Zagrebu. Također, ekstenzivno su korišteni podaci većinom okruženo poljima koja su obrađivali mnogi tadašnji prikupljeni mapiranjem na terenu (kolovoz 2013. – kolovoz Varošani. Pogledati: Split, plan grada, Izdanje Putničkog ureda 2014. godine), digitalni prostorni podaci preuzeti direktno Split; Beograd: Balkan Mentor, 1926. Digitalizirana verzija s internetske platforme Airbnb (listopad 2015. godine) te ovog prikaza grada je dostupna na sljedećoj poveznici: https:// internetske platforme Sightmap (kolovoz 2014. godine). issuu.com/gkmm/docs/split_plan_grada_1926 (Pristupljeno 12. 12 JAMES CORNER, The Agency of Mapping, u: Mappings, (ur. veljače, 2017.). Denis E. Cosgrove), London, 1999., 223. 7 Posebnu ulogu u povijesti splitske industrije odigrala je 13 „Urbanistički centar Dalmacije”, osnovan 1947. godine, proizvodnja cementa vezana uz tupinolome u splitskoj okolici. preimenovan je u „Urbanistički biro”, odnosno u „Urbanistički Pogledati: DUJMO ŽIŽIĆ, Povijest industrije cementa u zavod Dalmacije” (URBS) 1966. godine. Osnutak Urbanističkog Dalmaciji: 150 godina suživota, Split, 2015. centra te izrada prvog urbanističkog plana Splita, poklapa se s 8 O utjecaju turističke monokulture na suvremeni život razdobljem prvog Petogodišnjeg plana razvitka narodne privrede povijesnih dalmatinskih pogledati: IVO BABIĆ, Povijesne jezgre FNRJ (1947. – 1951.), koji ključno određuje ekonomske prilike u dalmatinskih gradova i njihova sudbina, Prelogova baština danas Jugoslaviji u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Direktivni (Zbornik radova znanstvenog skupa održanog u Dubrovniku 28.- urbanistički plan, kao i opis njegova razvoja između 1951. i 29. studenoga 2009.), Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 1961. godine, obavljen je u časopisu URBS. Pogledati: BUDIMIR 2013., 114-130. O utjecajima turističke monokulture unutar šireg PERVAN, Direktivni urbanistički plan iz 1951., URBS, 6 (1966.), društvenog i ekonomskog konteksta Splita pogledati: ANITA 35-45., te u časopisu Arhitektura iz 1951. „Direktivna regulaciona LUNIĆ, Split – proturječja turističke transformacije. Bilten.org. osnova grada Splita”, Arhitektura, 5-8 (1951.). http://www.bilten.org/?p=1481 (Pristupljeno 20. veljače, 2017.). 14 U travnju 1946. godine otvorena je Lička željeznička pruga 9 Prilog poznavanju srednjovjekovnih crkvica u Varošu dali su, uz Zagreb-Split koja nije bila u funkciji od 1942., a od 1945. do ostale, Cvito i Igor Fisković: CVITO FISKOVIĆ, Istraživanja u 1947. godine obnavlja se i nadograđuje brodogradilište „Vicko srednjovjekovnoj crkvi sv. Nikole u Splitu, Historijski zbornik, Andrić”. Iste godine izgrađeni su prvi objekti u Tvornici III (1949.), 211-221.; IGOR FISKOVIĆ, Prilog poznavanju plastičnih masa „Jugovinil” u Kaštel Sućurcu. Pogledati: SLAVKO MULJAČIĆ, Izgradnja Splita 1944. – 1969., URBS, 8 najstarijih crkvenih spomenika na Marjanu kraj Splita, Anali (1969.), 50-52. Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku (1970.), 165-194. Prilog poznavanju pučke arhitekture i pučkih arhitektonskih 15 BUDIMIR PERVAN (bilj. 13), 43. ambijenata u Varošu dala je Anita Ercegović: ANITA 16 IVANA PRIJATELJ PAVIČIĆ, Reflections on the history of ERCEGOVIĆ. , Dalmatian culture and art in the immediate post-war period, Il Split, 2002. Kraće doprinose općoj povijesti prostora Varoša dao Capitale Culturale, XI (2016.), 906. je Duško Kečkemet u svojim novinskim člancima i knjigama, 17 Državni Arhiv u Splitu (dalje DAS), 2.3.1., 143. Generalni posebno recentnoj: DUŠKO KEČKEMET, Stari Split od kantuna urbanistički plan Splita, 1. knjiga, 1971., 95-96. do kantuna, Zagreb, 2009., te Edo Šegvić: EDO ŠEGVIĆ, Naš 18 SLAVKO MULJAČIĆ (bilj. 14), 17. dil Mediterana, Split, 2002. Opširniju povijest Velog Varoša u kontekstu opće povijesti Splita donosi Grga Novak u: GRGA 19 BERISLAV KALOGJERA, Razvitak Direktivnog plana od 1951. NOVAK, Povijest Splita, Split, 1957., a kulturnu povijest do 1961. za područje grada, URBS, 6 (1966.), 45-54. monografija Veli Varoš: u povodu 1700 godina grada Splita, Split, 20 Dragutin Matošić bio je direktor Urbanističkog zavoda 2005. koju je objavila Udruga Matejuška. Dalmacije od 1970. do 1985. godine.

21 Stalna konferencija gradova i općina SFRJ osnovana je 1953. 37 TOMISLAV MARASOVIĆ, Aktivni pristup graditeljskom godine kao organizacija i serija događanja koji su okupljali nasljeđu, Split, Zagreb, Zadar, 1985. eksperte na polju arhitekture, urbanizma, graditeljstva te 38 TOMISLAV MARASOVIĆ, Metodološki postupak revitalizacije predstavnike lokalne samouprave, a s ciljem rasprave o historijskih urbanih centara, Problemi tehnika zaštite historijskih iskustvima, praksama i fenomenima vezanim za komunalno urbanih centara, URBS, (1970.), 113-137. Važno je istaknuti da upravljanje i urbanizaciju u Jugoslaviji. ova metodologija mapiranja mora biti inicijalno sagledana kroz 22 NICHOLAS R. LANG, The Dialectics of Decentralization: rad prof. Milana Preloga koji na Institutu za povijest umjetnosti Economic Reform and Regional Inequality in Yugoslavia, World u Zagrebu provodi pionirska istraživanja prostora temeljena na Politics, 27-03 (1975.), 320. „sustavnom građenju kompleksne i inovativne teorije povijesne 23 U Splitskoj regiji se investicije 1967. godine učetverostručuju u sredine” kako objašnjava Slavko Dakić. Pogledati: SLAVKO odnosu na investirana sredstva 1961. godine, DAS, 2.3.1.1970. DAKIĆ, Prelogovo shvaćanje povijesne sredine, u: Prelogova Generalni urbanistički plan Splita, 103. bašina danas (Zbornik radova znanstvenog skupa održanog u 24 Split je u razdoblju od 1962. do 1968. ostvario ukupni porast Dubrovniku 28.-29. studenoga 2009.), Zagreb, 2013., 156-164. noćenja s 676.495 na 1,190.479. DAS, 2.3.1.1970. Regionalni 39 Arhiva Konzervatorskog odjela u Splitu: Split, Skupština plan Splita, 50. općine Split, Pučko naselje „Varoš”, Historijsko-arhitektonske 25 Regionalni prostorni plan „Južni Jadran” završen je 1969. analize „Varoša” – stanje 1969., Zavod za zaštitu spomenika godine, a više o „Jadranskim projektima” piše Vladimir Mattioni. kulture – Split, Split 1969. Suradnici na projektu izrade Pogledati: VLADIMIR MATTIONI, Jadranski projekti: Projekti konzervatorske dokumentacije (prostorne analize i crtanje): arh. Južnog Jadrana i Gornjeg Jadrana 1967. – 1972. Zagreb, 2003. tehn. Mira Radman, dipl. ing. arh. Duško Marasović, arh. tehn. Ana Balta, arh. tehn. Nenad Ivanišević, arh. tehn. Ana Peršen, 26 BRANISLAV KRSTIĆ – DUŠAN PAJOVIĆ. Zakonodavstvo arh. tehn. Ksenija Jelaska, arh. tehn. Elva Pocrnjen, arh. tehn. Đ. urbanizma, arhitekture, baštine, prostornog uređenja, čovjekove Barač, arg. tehn. Igor Bikić. sredine. Beograd: Naučna knjiga, 1987., 49. 40 Oreb navodi da Zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu na 27 DAS, 2.3.1.123. SLOBODAN BJELAJAC, Bespravna stambena temelju člana 30. stava 4. Zakona o zaštiti spomenika kulture izgradnja u Splitu, Split, Urbanistički zavod Dalmacije, 1970., 20. (Narodne novine SR Hrvatske br. 7/67) donosi uredbu o 28 DAS, 2.3.1.123. SLOBODAN BJELAJAC (bilj. 27), 76.-77. preventivnoj zaštiti pučkog naselja Veli Varoš u Splitu. Broj rješenja 29 FRANKO OREB, Zaštita pučkog predgrađa Veli Varoš u Splitu: 40-1/70 od 27. 1. 1970. Do zakona dolazi slijedom odredbi od 1967. metodološki postupak pri izradi konzervatorske dokumentacije godine kojima savezne republike dobivaju veću neovisnost, što se kao prilog za izradu provedbenog urbanističkog plana, Godišnjak reflektira i u domeni zakonske prakse, a 1970. godine skupina zaštite spomenika kulture Hrvatske, 1 (1975.), 70. zakona iz oblasti arhitekture, urbanizma i zaštite spomenika prelazi 30 DUŠKO KEČKEMET, Težački Varoš – Naselje koje nestaje, u: na republičku razinu. Član 28. ovog zakona nalaže da „radnje Borba za grad, Split, 2003., 439. koje mogu prouzrokovati promjene na spomeniku ili narušiti 31 DAS, 2.3.1.123. SLOBODAN BJELAJAC (bilj. 27), 76. njegov integritet mogu se poduzeti samo na osnovi prethodne dozvole nadležnog regionalnog zavoda, odnosno općinskog 32 TOMISLAV MARASOVIĆ, Razvoj stambene kuće u Splitu, zavoda ukoliko je na tom području osnovan. Kao takve radnje Zbornik društva Inženjera i tehničara, Split, 1958. 101.-102. smatraju se osobito: konzerviranje, restauriranje, dograđivanje i Detaljnije o tipologiji pučke kuće Varošu piše A. Ercegović. premještanje spomenika i drugi slični radovi, kao i podizanje i rad Pogledati: ANITA ERCEGOVIĆ (bilj. 4) industrijskih, zanatskih i drugih postrojenja ili radilišta, te uopće 33 DUŠKO KEČKEMET (bilj. 30), 439. objekata u neposrednoj blizini spomenika. Regionalni zavod, 34 DAS, 2.3.1.123. SLOBODAN BJELAJAC (bilj. 27), 26.-30. odnosno općinski zavod ukoliko je na tom području osnovan, ima 35 Izmjene i dopune toga zakona objavljene su Zakonom o izmjenama pravo i dužnost da poduzme mjere osiguranja spomenika kulture.” Zakona o zaštiti spomenika kulture (NN br. 55/65) i Zakonom o BRANISLAV KRSTIĆ – DUŠAN PAJOVIĆ (bilj. 26), 371.-373. izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti spomenika kulture (NN 41 DAS, 2.3.1.221. Projekt splitski poluotok: Program za provedbeni br. 50/66). Temeljem čl. 26. Zakona o izmjenama i dopunama urbanistički plan – graditeljsko nasljeđe, 1975., Stambena Zakona o zaštiti spomenika kulture dana 30. siječnja 1967. godine jedinica Varoš (002). Studija je objavljena i u Godišnjaku zaštite Zakonodavno pravna komisija Sabora SRH utvrdila je pročišćeni spomenika iste godine. Pogledati: FRANKO OREB (bilj. 29), 70. tekst Zakona o zaštiti spomenika kulture koji je potom objavljen u 42 U studiji su objavljene tri karte: Katastarska mapa Varoša Narodnim novinama (NN br. 7/67). Deset godina kasnije izrađena – Stanje 1875. godine (precrtano iz Arhiva mapa u Splitu), je nova verzija pročišćenog teksta tog zakona (NN 25/77.). VINKO Stanje očuvanosti konstruktivnih zidova i krova (stanje 1969.), MLADINEO (ur.), Zbirka propisa iz područja zaštite kulturne i Valorizacija (stanje 1969.). prirodne baštine, Informator, Zagreb, 1995., 5., 39. 43 DAS, 2.3.1.221. Projekt splitski poluotok: Program za provedbeni 36 Druga polovica šezdesetih godina je vrijeme rekoncipiranja urbanistički plan – graditeljsko nasljeđe, 1975., Stambena metodologije regionalnog planiranja koja se prvi put realizira jedinica Varoš (002), 11. kroz projekt Južnog Jadrana (1967. – 1969.), a koja služi kao metodološka osnova za Regionalni plan Splita (1969. – 1970.), 44 FRANKO OREB (bilj. 29), 75. prvi Generalni urbanistički plan Splita (1970.-1978., te za 45 DAS, 2.3.1.227. Projekt splitski poluotok: Program za provedbeni Provedbeni urbanistički plan – Projekt splitski poluotok (1975.). urbanistički plan – stanovanje, 1975.

Nikola Bojić: Prema kritičkom mapiranju: slojevi graditeljskih... Ars Adriatica 7/2017. (329-350)

46 Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog 65 Iz ove pozicije treba promatrati zahvate predviđene lokacijskim rata obradila je S. Klempić u članku iz 2004. godine, no unutar dozvolama u razdoblju od 1970. do 1990. godine. ovog rada Varoš je tek spomenut unutar cjelovitog stambenog 66 „Kategorija A – zone u kojima će se sanacija rekonstrukcija i korpusa, obrađenog uglavnom općim empirijskim (statistika), nova izgradnja planirati pod pretpostavkom revalorizacije i a ne detaljnijim prostornim instrumentima (karte). Pogledati: očuvanja postojeće sačuvane matrice graditeljske strukture SANJA KLEMPIĆ (bilj. 5), 95-120. Kategorija B – zone koje nemaju karakterističnu matricu pučke 47 DAS, 2.5.2. SP-002, 1-3 aglomeracije, a u kojima su moguće značajne transformacije i 48 Šire područje unutar kojeg se odobravaju empirijski obrađene nova izgradnja, sukladno karakteristikama urbane matrice Varoša. lokacijske dozvole podrazumijevalo je prostorni obuhvat od Kategorija C – neizgrađene površine u kojima se isključuje Ulice Antuna Gustava Matoša na sjeveru, Mandarinskog puta, mogućnost izgradnje.” Arhiva konzervatorskog odjela u Splitu Ulice Vatroslava Lisinskog na zapadu, Trumbićeve obale na Jugu (bilj. 62), 11.-12. te Ban Mladenove ulice i Matošićeve ulice na istoku. 67 „Za objekte prve i druge kategorije služba zaštite će odrediti 49 Prve četiri kategorije odnose se većinom na zahvate na objektima konzervatorske uvjete i odrediti prostorni obuhvat na temelju namijenjenim stanovanju. kojih će se odobravati lokacijske dozvole, dok za objekte treće kategorije lokacijska dozvola može biti izdana bez posebnih 50 Zabilježen je slučaj da se jedna varoška drvodjeljska radnja uvjeta službe zaštite.” Arhiva konzervatorskog odjela u Splitu prenamjenjuje u caffe-bar 1974. godine, a finomehaničarska u (bilj. 62), 17.-18. modni salon 1976. godine. 68 „Prva Kategorija – Sklopovi i zgrade s očuvanim ili djelomično 51 FRANKO OREB (bilj. 29), 75. narušenim arhitektonskim karakteristikama pučke ili tradicio- 52 Iz arhivskih izvora u ovoj fazi istraživanja nije bilo moguće nalne izgradnje u Varošu koji su zbog toga od posebnog interesa precizno mapirati lokacijske dozvole izdane za 1989. i 1990. za zaštitu spomenika. godinu. Podaci za ove dvije godine stoga nisu uvršteni u Druga Kategorija – Sklopovi i zgrade iz posebnih arhitektonskih kartografski prikaz na Slici 5., ali su obrađeni i prikazani karakteristika i tradicionalne izgradnje, koji su zbog svoj položaja unutar empirijskih analiza (ista slika). Detaljnijim uvidom u uočljive u dominantnim i karakterističnim vizurama, kao i tekstualni dio dokumenta koji se odnose na ove dvije godine, sklopovi i zgrade koji su u matrici naselja interesantni sa stanovišta može se ustvrditi da se većina traženih intervencija odnosi na spomeničke zaštite te dokumentirani u prvim katastrima iz 19. rekonstrukcije i prenamjene poslovnih prostora. stoljeća zbog čega su od interesa za službu zaštite. 53 Pogledati: SANJA KLEMPIĆ (bilj. 5), 108. Treća Kategorija – Kompleksi ili objekti neinteresantni za 54 Dva zahtjeva ovakvog tipa zabilježena su 1985. godine (bilj. 47). službu zaštite koji se u potpunosti mogu transformirati.” Arhiva konzervatorskog odjela u Splitu (bilj. 62), 12. 55 Pogledati: SANJA KLEMPIĆ (bilj. 5), 104., 106. 69 Arhiva konzervatorskog odjela u Splitu (bilj. 62), 15. 56 IGOR DUDA, Pronađeno blagostanje: Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih, Zagreb, 70 Generalni urbanistički plan Splita koji je izradila tvrtka URBOS 2010., 292. d.o.o. dostupan je na web stranici Grada Splita: http://www.split. hr/Default.aspx?sec=944 (Pristupljeno 15. rujna 2015.) 57 DAS, 2.3.1.123. SLOBODAN BJELAJAC (bilj. 27), tabela P 14 71 Pogledati: Službeni glasnik Grada Splita, br. 3. (Split. 27.2.2012.). 58 IGOR DUDA (bilj. 56), 307. Opširniji uvid u problematiku promjena obuhvata zaštitnih 59 DUŠKO KEČKEMET (bilj. 30), 440. zona dostupan je u poglavlju Prostorna analiza povijesne jezgre 60 Suvremena slika Varoša uvelike je određena ponudom turističkog Splita unutar „Plana upravljanja povijesnim kompleksom Splita smještaja (apartmanima i sobama) koji se u najnovije doba s Dioklecijanovom palačom – II. Analiza stanja” objavljenog u posreduju preko globalno rasprostranjene internetske platforme prosincu 2015. godine (Voditeljica izrade dokumenta: prof. dr. Airbnb (airbnb.com) koju su osnovala dvojica Amerikanaca sc. Lidija Petrić, redaktor: mr. sc. Mirko Petrić). Dokument je Brian Chesky i Joe Gebbia 2008. godine. dostupan na: www.split.hr/lgs.axd?t=16&id=15241 (Pristupljeno 15. veljače 2017.) 61 Tako je npr. Urbanistički zavod Dalmacije osnovan 1947. godine, pretvorbom 1993. godine postao dioničko društvo, a nakon 72 Pogledati: Službeni glasnik Grada Splita (bilj. 71), 9. višegodišnjih neuspješnih pokušaja sanacije i obnove, došao 73 Pogledati: Službeni glasnik Grada Splita (bilj. 71), 9. je pod stečaj i godine 2008. prestao s djelovanjem. Pogledati: 74 Pogledati: Službeni glasnik Grada Splita (bilj. 71), 9. Dragutin Matošić, Pregled arhiva i dokumentacije Urbanističkog 75 Rješenje Ministarstva kulture kojim se utvrđuje kulturno- zavoda Dalmacije - Split (URBS) 1947-2008., Split, Državni povijesna cjelina Splita (Klasa: UP-I-612-08/08-06/0275, Ur. arhiv u Splitu, 2012., 17-46. broj: 532-04- 01-01/6-12-17), donijeto je temeljem članka 12. 62 Arhiva konzervatorskog odjela u Splitu: Split, Poglavarstvo grada stavka 1. Zakona o zaštiti kulturnih dobara („Narodne novine” Splita, Varoš: smjernice uređenja prostora, GISplan d.o.o., 1997., 4. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12 i 136/12) 63 Arhiva konzervatorskog odjela u Splitu (bilj. 62), 4. te članka 20. stavka 1. i 2. Pravilnika o obliku, sadržaju i 64 Ovi stavovi službe zaštite koji se odnose na ruralne aglomeracije načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske obuhvaćaju i razdoblje prije 1991. godine budući da su preuzeti („Narodne novine” 89/11). iz Generalnog urbanističkog plana iz veljače 1992. godine. 76 „Za obnovu svakog pojedinog objekta unutar ove zone treba Pogledati bilj. 62., 9. zatražiti posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog kon-

zervatorskog odjela, a za interpolacije i pregradnje treba ishodi- okolici grada) za registraciju usluge smještaja u privatnom ti dozvole u skladu s prostorno – planskom dokumentacijom.” domaćinstvu (oko 3.500 novih kreveta).” Pogledati: ANITA Službeni glasnik Grada Splita (bilj. 71), 9. LUNIĆ (bilj. 8). 77 Dolasci i noćenja turista, Državni zavod za statistiku Republike 80 Pogledati bilj. 60. Hrvatske, dzs.hr, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2016/04- 81 Terenskim mapiranjem provedenim od kolovoza 2013. do 03-02_01_2016.htm (Pristupljeno: 13. ožujka 2017.) kolovoza 2014. godine unutar definiranog prostornog obuhvata 78 INGE TOMIĆ-KOLUDROVIĆ, MIRKO PETRIĆ, New Varoša zabilježene su 22 kulturne znamenitosti, 93 prostora Cultural Tourists in a Southeastern European City: The Case of u vlasništvu grada, 72 javno dostupna prostora, 6 igrališta, Split, The Creative City: Crossing Visions and New Realities in 25 zelenih površina, 18 društvenih sadržaja, 30 ugostiteljskih the Region, Zagreb, 2007., 125-150. Istraživanje profila turista objekata, 73 obrta, te 108 turističkih smještajnih jedinica. u Splitu objavljeno u navedenom članku Tomoć-Koludrović i Petrić su proveli 2005. godine, ukazujući na rastući turistički 82 JAMIE PECK – NIK THEODORE – NEIL BRENNER, interes za uključivanje u „svakidašnji život i atmosferu grada”. Neoliberal Urbanism: Models, Moments, Mutations, SAIS Ovakav tip turista autori nazivaju „post-turistima” ili „novim Review, 19. no1. (2009.), 58. kulturnim turistima”. Rezultati inicijalnog istraživanja poslužili 83 Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (2012.) su kao osnova za sljedeće istraživanje provedeno 2013. godine, Narodne novine br. 86., 27. srpnja 2012. a čiji su rezultati objavljeni u sklopu „Plana upravljanja 84 Podaci su dobiveni pretraživanjem smještajnih jedinica na povijesnim kompleksom Splita s Dioklecijanovom palačom” internetskoj platformi Airbnb, dostupnih između 22. i 29. lipnja (bilj. 71), 347. 2016. za prostor Varoša. 79 Referirajući se na Razvojno marketinški plan turizma grada Valja istaknuti da inicijativa za izradom prostornog infosustava Splita (Turistička zajednica grada Splita) i Analize turističke datira još iz 1997. godine kada je predlaže tvrtka GISplan d.o.o. sezone 2013. godine i osnovne smjernice za pripremu turističke sezone 2014. godine (Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske zadužena za izradu Smjernica uređenja prostora Varoša (bilj. županije) Anita Lunić navodi: „Na razini Splitsko-dalmatinske 62), 5. Ova inicijativa nije nikad realizirana. Za isti se pristup županije zabilježen i porast broja kreveta kod privatnih zalaže i „Plan upravljanja povijesnim kompleksom Splita s iznajmljivača od čak 24.000 tokom 2012. i 2013. godine, a u Dioklecijanovom palačom” objavljen u prosincu 2015. godine samom gradu je 2014. broj udvostručen i početkom godine naglašavajući mogućnost ne samo tlocrtnog praćenja stanja u iznosio je 6.763 kreveta. Uz to je od početka godine primljeno prostoru, već i mapiranja stanja i funkcija u elevaciji, odnosno dodatnih 500 novih zahtjeva (uz 200 zahtjeva u neposrednoj po katovima pojedinih objekata (bilj. 71), 25.

Nikola Bojić: Prema kritičkom mapiranju: slojevi graditeljskih... Ars Adriatica 7/2017. (329-350)

Similar Articles

1-10 of 24

You may also start an advanced similarity search for this article.