Preskoči na sadržaj
アドリア海の芸術——美術史と建築の研究誌 Traži

Novi podaci o zlataru Stefanu Piazzi

DOI 10.15291/ars.434

Preuzmi PDF

Svezak 1 (2011)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec
  • Bojan Goja Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zadru nepostojeci131@gmail.com Korespondentni autor
U radu se na temelju novih arhivskih istraživanja iznose do sada nepoznati podaci o djelatnosti zlatara Stefana Piazze u Zadru. Od njega  je bratovština Bl. Dj. Marije od Snijega iz crkve Sv. Donata, 1691. godine naručila izradu srebrnog pokrova za stariju sliku Bogorodice s  Djetetom. Osim srebrnog svijećnjaka iz 1691. godine, Piazza je za bratovštinu Sv. Jeronima iz crkve Sv. Šime tijekom 1692. i 1693. godine  izradio i veći broj drugih zlatarskih predmeta, uglavnom liturgijske namjene [srebrni lik Krista, korice za matrikulu, kalež i pliticu od  pozlaćenog srebra, srebrno škropilo, četiri srebrna svijećnjaka i predočnicu (pax)]. Stefano Piazza bio je član bratovštine Sv. Silvestra koja je imala sjedište u istoimenoj zadarskoj crkvi, a umro je u Veneciji dana 28. rujna 1703. godine. Njegov sin Francesco (Zadar, 21. prosinca  1684. - 17. rujna 1721.) također se u izvorima spominje kao zlatar. Donose se i drugi arhivski podaci iz njegovog života i djelovanja, također i podaci o drugim članovima obitelji Piazza, te još nekim zlatarima koji su djelovali u Zadru krajem 16. i tijekom 17. i 18. stoljeća.
Zadar, zlatarstvo, Stefano Piazza, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 18. stoljeće
Odjeljci
  1. Sažetak
  2. Literatura
  3. Reference

Bojan Goja Novi podaci o zlataru Stefanu Piazzi Bojan Goja Izvorni znanstveni rad Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine Original scientific paper Konzervatorski odjel u Zadru Primljen / Received: 26. 1. 2011. Ilije Smiljanića 3 Prihvaćen / Accepted: 25. 2. 2011. HR - 23 000 Zadar UDK: 739.1(497.5 Zadar)’’15/17’’Piazza, S

U radu se na temelju novih arhivskih istraživanja iznose do sada nepoznati podaci o djelatnosti zlatara Stefana Piazze u Zadru. Od njega je bratovština Bl. Dj. Marije od Snijega iz crkve Sv. Donata, 1691. godine naručila izradu srebrnog pokrova za stariju sliku Bogorodice s Djetetom. Osim srebrnog svijećnjaka iz 1691. godine, Piazza je za bratovštinu Sv. Jeronima iz crkve Sv. Šime tijekom 1692. i 1693. godine izradio i veći broj drugih zlatarskih predmeta, uglavnom liturgijske namjene [srebrni lik Krista, korice za matrikulu, kalež i pliticu od pozlaćenog srebra, srebrno škropilo, četiri srebrna svijećnjaka i predočnicu (pax)]. Stefano Piazza bio je član bratovštine Sv. Silvestra koja je imala sjedište u istoimenoj zadarskoj crkvi, a umro je u Veneciji dana 28. rujna 1703. godine. Njegov sin Francesco (Zadar, 21. prosinca 1684. - 17. rujna 1721.) također se u izvorima spominje kao zlatar. Donose se i drugi arhivski podaci iz njegovog života i djelovanja, također i podaci o drugim članovima obitelji Piazza, te još nekim zlatarima koji su djelovali u Zadru krajem 16. i tijekom 17. i 18. stoljeća. Ključne riječi: Zadar, zlatarstvo, Stefano Piazza, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 18. stoljeće

Tijekom 16., 17. i 18. stoljeća mnoge se romaničke ili go- arhiđakon i povjesničar Valerij de Ponte.4 Pokrov za sliku tičke slike Bogorodice s Djetetom, postajući s vremenom, u Bogorodice s Djetetom Blaža Jurjeva, iz crkve Gospe od odnosu na novi likovni govor, zastarjele - a u želji da ih se Zdravlja (Kaštela), prema utisnutim se venecijanskim na taj način primjereno čuva i časti - ukrašavaju srebrnim puncama može okvirno datirati između 1681. i 1706. pokrovima. Ti pokrovi prekrivaju gotovo čitavu površinu godine.5 U riznici samostana Sv. Frane izložen je srebrni slike ostavljajući vidljivima tek lica ili ruke naslikanih pokrov koji je uz puncu krilatog lava - oznaku Mletačke likova, dok se ostatak pokrivene slike ponavlja u srebrnom Republike, označen i kontrolnom puncom “del Pubblico pokrovu, koji ponekad, umjesto da naslikani prizor oponaša sazador Zuanne Premuda’’, dokumentiranom između 1712. doslovno, biva usklađen s tadašnjim stilskim govorom.1 i 1749. godine, pa ona određuje i vrijeme izrade pokrova.6 Nekoliko se takvih dragocjenih zlatarskih radova sačuvalo Srebrnim je pokrovom bila prekrivena i starija i u Zadru. Neki od njih naručeni su u venecijanskim slika Bogorodice (“[…] una antichissima e divotissima zlatarskim radionicama, no sačuvani su i pokrovi koji su imagine, tutta di lama d’argento coperta, di prezioso lavoro djela domaćih zlatara. Matej i Luka Boričević, za triptih […]’’) koju je štovala laička bratovština Bl. Dj. Marije od Gospe od Varoši u crkvi Sv. Šime, izradili su 1564. godine Snijega. Bratovština je bila vezana uz galeriju crkve Sv. pokrov za središnje polje s likom Bogorodice s Djetetom, Donata, te je po njoj zvana i dell’Oratorio, a u središnjoj dok je Matej Boričević 1570. godine izradio pokrov i za lik je apsidi imala i svoj mramorni oltar. Osnovana 1688. Sv. Mateja.2 Srebrni pokrov za ikonu Naviještene Gospe, godine, prestala je postojati sredinom 18. stoljeća zbog a prema narudžbi bratovštine drvodjelaca sa sjedištem manjka bratima. Njezini su članovi bili ugledni građani, u crkvi Sv. Petra Starog, izradio je 1597. godine zlatar a glavna joj je zadaća bila iskazivanje pobožnosti prema Stefano Venzon.3 Pokrov za romaničku ikonu Bogorodice Bogorodici.7 Bratovština je, vjerojatno nešto prije 1675. s Djetetom koja je bila smještena u crkvi Sv. Marije Velike godine kada se u vezi s istim radovima spominje i njegov do njenog rušenja 1570. godine, nakon čega je prenesena sin Francesco, s venecijanskim arhitektom i oltaristom u crkvu Sv. Donata, a 1798. godine u katedralu, dao je Gerolamom Garzottijem ugovorila izgradnju novog 1670. godine kod venecijanskih zlatara izraditi zadarski mramornog oltara, na kojem je trebala biti izložena starija

Bojan Goja: Novi podaci o zlataru Stefanu Piazzi Ars adriatica 1/2011. (149-158)

Gospina slika. Ugovor s Garzottijem sklapaju Antonio razasuti već tijekom prvih godina po njenu gašenju, ili su Ferrari, Zanello Armani i Francesco Lantana, prokuratori dijelili sudbinu ostalog inventara crkve Sv. Donata koji je, gradnje oltara. Odredbe ugovora pružaju dosta podataka nakon što je 1798. godine crkva desakralizirana i pretvorena na temelju kojih se prilično vjerno može rekonstruirati u skladište, prenesen u zadarsku katedralu.11 izgled oltara Bl. Gospe od Snijega. Nad menzom su se No, tijekom 18. stoljeća arhivski izvori višekratno uzdizala najvjerojatnije dva mramorna stupa s kapitelima bilježe kako su slika i pokrov bili postavljeni na oltaru. od bijelog mramora, a između njih se pružao friz. Uokolo Tako se u popisu dobara bratovštine Bl. Gospe od Snijega, Gospine slike bio je okvir od mramora vrste mandolato, sastavljenom 15. ožujka 1727. godine, slika i pokrov na- a oko njega još jedan okvir od bijelog i crnog kamena. vode kao “L’Imagine della Beata Vergine sopra L’Altare Iznad i ispod Gospine slike bio je po jedan kerubin od dell’Oratorio coperta di Lama d’Argento.’’12 Piazzin je finog bijelog mramora s kamenim festonima. Oltar je bio pokrov i dana 30. kolovoza 1745. godine bio na svom ukrašen mramornim inkrustacijama. Iznad oltara, između mjestu, kada je izvjesni zlatar Rado bio plaćen za čišćenje obrata prekinutog polukružnog zabata, bio je postavljen srebrnog pokrova, dvaju kaleža, dviju kruna i predočnice. ukras od crnog kamena s prigodnim natpisom.8 Tom je prilikom zabilježeno i kako srebrni pokrov teži 90 Zahvaljujući arhivskim izvorima, uz autore oltara, unci.13 Zlatar Giuseppe (Josip) Rado spominje se 1763. poznat nam je i zlatar kod kojega je bratovština Bl. Dj. godine kao gaštald i dekan bratovštine zlatara u Zadru, te Marije od Snijega naručila izradu srebrnog pokrova za sliku se vjerojatno u oba navedena slučaja radi o istoj osobi.14 Bogorodice. Bio je to “[…] Signor Steffano Piazza oreffice di On je za bratovštinu Presvetog Sakramenta u crkvi Sv. questa Citta […]’’ s kojim su dana 10. ožujka 1691. godine Šime popravio srebrni viseći svijećnjak, za što mu je “[…] Marchiol del quondam Signor Capitan Francesco dana 12. travnja 1723. godine isplaćeno 12 cekina.15 Kao Marchi Retor […]’’ i “[…] Pietro Ferrari è Gerolimo Mori gaštald se Giuseppe Rado potpisuje i u jednoj procjeni Conseglieri della Pia Compagnia della Beata Vergine dell od 2. svibnja 1737. godine, a uz njega je naveden i zlatar Oratorio in San Donato di sopra […]’’ dogovorili nabavu Valerio Costioli.16 Vjerojatno se na našega majstora srebrne ploče čija je veličina trebala odgovarati mjerama iz odnosi zapis iz kojeg slijedi kako je Giuseppe Rado umro crteža, a kojom se imala pokriti slika Bogorodice. Budući 15. lipnja 1770. godine u Zadru, u približno 78. godini da bratovština zbog nestašice sredstava nije imala dovoljno života, i kako je sahranjen u crkvi Sv. Marije.17 Pokrov novca za njegovu izradu, Piazza je srebrnu ploču trebao se spominje i u popisu dobara bratovštine Bl. Gospe od nabaviti u Veneciji i doraditi je o svom trošku, koji mu se Snijega, sastavljenom 15. ožujka 1748. godine, gdje se kasnije morao nadoknaditi. Prema zapisu se nadalje može “Sopra l’Altar della Beata Vergine’’, uz druge predmete, zaključiti da je Stefano Piazza od srebrne ploče trebao izvući navodi i “Un Imagine della Beata Vergine coperta di lama što je moguće tanji pokrov i ukrasiti ga odgovarajućim d’argento pesa onze 90 - no 1.’’18 prikazom (Prilog). Radnje oko izrade srebrnog pokrova, Budući da se ni slika ni pokrov nisu sačuvali, nije vjerojatno zbog pomanjkanja novca, potrajale su, sudeći nam poznat njihov izgled, no nema sumnje da je srebrni prema sačuvanim dokumentima, i tijekom idućih nekoliko pokrov bio izrađen na sličan način kao i opisani pokrovi godina. Priznanicom od 10. listopada 1693. Piazza potvrđuje koje nalazimo u Zadru, dakle da je prekrivao veći dio slike da je od Pietra Ferrarija, koji je potpisan i na prethodnom ostavljajući vidljivima tek lica i ruke naslikanih likova. dokumentu, primio 40 srebrnih dukata za pokrov. U Djelovanje zlatara po imenu Stefano Piazza u Zadru priznanici od 25. svibnja 1694. izjavljuje da je za isti posao već je zabilježeno u starijoj literaturi. Zadarski kanonik i primio još 70 srebrnih dukata. Dana 5. srpnja 1694. godine crkveni povjesničar Carlo Federico Bianchi (1809. - 1891.) potvrđuje da je primio još 25 srebrnih dukata za izradu navodi kako je Stefano Piazza 1732. godine izradio srebrni pokrova Bogorodičine odjeće, kao i za njegov prijevoz i pokrov i za gotičku sliku Bogorodice s Djetetom (Gospa ukrašavanje.9 Iz sljedećeg se dokumenta, naslovljenoga Maslinska) Paola Veneziana, tada još uvijek postavljenu s “Copia di Lettera si ritrova in mano del Signor Stefano na glavnom oltaru crkve Uznesenja Bl. Dj. Marije na Piazza’’, mogu doznati još neki detalji o pokrovu koji je zadarskom predjelu Belafuža. Prema Bianchiju, na pokro- izrađen od srebrne ploče nabavljene u Veneciji i poslane u vu je sa strana bilo upisano: “JOANNES JVROVICH Zadar, gdje ju je Piazza dovršio i ukrasio.10 No, iako su nam BENEFCIATVS FIERI FECIT SVMPTIBVS FIDELIVM poznata imena oltarista i zlatara koji su ih pobožnošću i ANNO DNI MDCCXXXII. PER MANVS STEPHANI zalaganjem bratima izradili, oltaru bratovštine Bl. Dj. Ma- PIAZZA AVRIFICIS’’. U donjem je dijelu pokrova kasnije rije od Snijega i Gospinoj slici sa srebrnim pokrovom, koja je dodana srebrna pločica s natpisom: “SIMEON JVROVICH na njemu bila izložena, danas nema traga. Moguće je da su, BENEFICIATUS IN OBSEQVIVIM B. V. M. AERE zajedno s drugim dobrima koja je posjedovala bratovština, PROPRIO FIERI FECIT ANNO DNI MDCCLXXVII’’.

Taj je srebrni pokrov na Badnjak 1876. godine ukraden, 1714. godine;29 Benedetta Eugenia rođena je 21. ožujka a pa je tadašnji dobročinitelj crkve, spomenuti C. F. Bianchi, krštena 8. travnja 1715. godine;30 Felicità Zuanna rođena od zadarskog zlatara Leona Radmana naručio novi, koji je 13. siječnja a krštena 8. veljače 1717. godine;31 Francesco je i danas izložen na oltaru.19 Bianchijev je zapis, ako Fortunato rođen je 11. srpnja a kršten 5. prosinca 1718. se odnosi na istoga zlatara Stefana Piazzu uposlenog od godine;32 Zuanne Antonio rođen je 26. prosinca a kršten strane bratovštine Bl. Gospe od Snijega, u suprotnosti sa 28. prosinca 1720. godine.33 arhivskim podacima prema kojima je zlatar Stefano Piazza Vratimo se za sada ponovno “našemu’’ zlataru Stefanu 1732. godine bio mrtav već gotovo tri desetljeća. Naime, Piazzi, za kojeg smo utvrdili da je umro dana 7. rujna 1703. zlatar Stefano Piazza bio je član zadarske bratovštine godine u Veneciji te da je imao sina Francesca (Zadar, 21. Sv. Silvestra (zvane i della Pietà e della Misericordia) sa prosinca 1684. - 17. rujna 1721.). Istih godina kada je bio sjedištem u istoimenoj zadarskoj crkvi.20 Ti su podaci uposlen od strane bratovštine Bl. Gospe od Snijega, Stefano zabilježeni u popisu bratima, koji se bilježio od 21. Piazza je radio i za bratovštinu Sv. Jeronima. Od ranije prosinca 1659. godine, gdje je uz datum 29. listopada je poznat podatak da je Stefano Piazza 1691. godine, za 1679. upisano da Stefano Piazza toga dana postaje član vrijeme uprave generalnog providura Alessandra Molina bratovštine popunivši mjesto pok. Lorenza Cortinorcija, (1689. - 1692.), izradio srebrnu svjetiljku za mramorni oltar preminulog 30. kolovoza te godine. Uz navedeni je zapis Sv. Jeronima, koji je u crkvi Sv. Šimuna podigla i o njemu naknadno zabilježeno kako je taj isti Stefano Piazza skrbila bratovština hrvatskih i albanskih vojnika u službi preminuo u Veneciji 7. rujna 1703. godine.21 Nedugo Mletačke Republike, osnovana 1675. godine u Zadru.34 potom, dana 21. prosinca 1703. godine, na mjesto Stefana No, prema zapisima iz rukopisne knjige “REGISTRO Piazze kao bratim izabran je njegov sin Francesco, koji je DELLE ADMINISTRATIONI DE SIGNORI SIGNORI umro 17. rujna 1721. godine, kako to svjedoči naknadna GOVERNATORI DI SAN GEROLIMO DELLA NATION zabilješka.22 Taj je podatak zabilježen i u maticama župe OLTRAMARINNA IN DALMATIA ET ALBANIA’’ Sv. Stošije u Zadru gdje stoji da je Francesco Piazza, navedeni svijećnjak nije bio jedini predmet koji je od starosti oko 36 godina, preminuo 18. rujna 1721. godine, njega naručila ova bratovština.35 Među brojnim drugim i da je sahranjen u crkvi Sv. Frane.23 Znamo i da je rođen troškovima koji se odnose na uređenje i opremanje oltara, u Zadru dana 21. prosinca 1684. godine, da je na krštenju Piazzi je 14. travnja 1692. godine isplaćen novac za izradu 2. siječnja 1685. godine dobio ime Francesco i da su mu Krista od srebra i matrikule.36 Sutradan mu je isplaćeno za kao roditelji zabilježeni “[…] Signor Stefano Piazza, et kalež i pliticu od pozlaćenog srebra kao i za srebrno škropilo.37 della Signora Maria Cortinorci…[…]’’.24 Da je navedeni Dana 6. lipnja 1692. godine nadoknađeni su mu troškovi za Stefano Piazza, član bratovštine Sv. Silvestra zanimanjem izradu srebrnog Kristova lika i matrikule,38 a istoga dana bio zlatar, svjedoče drugi arhivski dokumenti vezani uz zabilježen je i trošak za izradu Kristova postolja.39 Dana 5. djelovanje ove bratovštine. Piazza je 1690. godine kao rujna iste godine majstoru je Piazzi plaćeno za izradu četiri gaštald izradio popis srebrnine u posjedu bratovštine, srebrna svijećnjaka,40 a ti se troškovi ponovno navode 10. odnosno njenih 25 tzv. Governatora, a o kojima je dalje prosinca 1692. godine,41 pa opet 16. siječnja 1693. godine. imao skrbiti naredni gaštald Tomaso Tomasoni. Zapisano 42 Ostatak iznosa za svijećnjake naveden je dana 10. veljače je kako su relikvijari i drugi predmeti od srebra popisani 1693. godine.43 Dana 4. svibnja 1693. godine plaćen mu je i izvagani, što je uradio sam gore navedeni “[…] Signor dio troškova za predočnicu (pax),44 a 10. kolovoza 1693. Stefano orefice […]’’.25 godine isplaćen mu je ostatak.45 Nije poznato je li neki od Na ovom mjestu treba napomenuti da se u Zadru navedenih predmeta sačuvan kada je početkom francuske upravo tih godina spominje zlatar Francesco Piazza, koji uprave u Dalmaciji, zbog izmijenjenih političkih prilika i je imao suprugu Zuannu Zanchi. Njima se u Zadru 13. preustroja dotadašnjih vojnih postrojbi, bratovština Sv. studenog 1709. godine rodila kći Maria, koja je krštena Jeronima (oko 1805. godine) konačno prestala postojati.46 2. prosinca iste godine.26 U vezi s djelatnošću zlatara po U narednim je godinama vjerojatno izgubljen i njezin imenu Piazza, važno je navesti podatak prema kojem je inventar, pa su izneseni podaci o naručenim predmetima Francescu Piazzi i njegovoj supruzi Zuanni Zanchi dana vrijedno svjedočanstvo o brizi i zalaganju članova da 12. prosinca 1710. godine rođen sin, koji je na krštenju svoju bratovštinu opreme novim liturgijskim priborom i 29. prosinca 1710. godine dobio ime Steffano Damaso.27 drugim umjetninama izrađenima od srebra. U nastojanju Francesco Piazza i Zuanna Zanchi u sljedećim su da si predočimo izgled pojedinih predmeta što ih je Piazza godinama imali još djece: Girolima Tomasina rođena je u izradio za bratovštinu, našu ćemo pažnju najprije usmjeriti prosincu 1711. godine a krštena 3. siječnja 1712. godine;28 prema Kotoru i moćniku tamošnje katedrale Sv. Tripuna, Ellena Eudosia rođena je 11. ožujka a krštena 14. ožujka gdje se čuva prikaz Krista izrađen od lijevanog srebra.

Bojan Goja: Novi podaci o zlataru Stefanu Piazzi Ars adriatica 1/2011. (149-158)

Figura je prikazana do bokova, raširenih ruku u formi Imago drugom zlataru istoga imena, iz iste ili šire obitelji. Još pietatis. Datira se u početak 18. stoljeća (oko 1700. godine) se jedan važan zaključak može izvesti iz svih navedenih i vjerojatno je izrađena u nekoj od venecijanskih zlatarskih podataka, a to je da su Francesco Piazza (Zadar, 21. radionica, a za posebnih se prilika izlaže na srebrnom oltaru prosinca 1684. - 17. rujna 1721.) i Francesco Piazza koji u katedrali.47 Sličnu se figuru Krista, u nekoj svečanosti je imao suprugu Zuannu Zanchi i sina Steffana Damasa, važnoj za članove bratovštine, može zamisliti kako na rođenog 12. prosinca 1710. godine, jedna te ista osoba, pripadajućem postolju stoji izložena na zadarskom oltaru drugim riječima, da je “naš’’ zlatar Stefano Piazza otac tog Sv. Jeronima. Što se tiče troškova za “madregolu’’, možemo istog zlatara Francesca i djed Steffana Damasa. tek pretpostaviti da se radilo o izradi ukrasnog okova za Zlatar Francesco Piazza u spisima je zadarskih korice matrikule bratovštine Sv. Jeronima.48 Za usporedbu, bilježnika u dva navrata dana 16. lipnja 1708. godine iako im po vremenu nastanka prethodi stotinjak godina, zabilježen i kao svjedok. Navedeni su dokumenti sastav- mogu poslužiti dva para korica sačuvana u Zadru, a vrijedi ljeni u njegovoj radionici, no nije pobliže određen i njezin ih spomenuti i iz razloga jer se u oba slučaja također radi položaj u gradu.55 o djelima zadarskih zlatara. Okovi korica za matrikulu Budući da se djelima zlatara Stefana Piazze (? - Vene- bratovštine Sv. Sakramenta, s reljefnim prikazima Uskrslog cija, 7. rujna, 1703.) na žalost izgubio svaki trag, bez obzira Krista i Bogorodice s Djetetom na prijestolju, pripisane na popriličan broj dokumentiranih zlatarskih radova i su neznanom zadarskom zlataru iz druge polovice 16. raznolik opus, ne možemo ništa reći o njegovoj zanatskoj stoljeća.49 Već spomenuti zlatar Stefano Venzon izradio je vještini i mogućim umjetničkim dosezima, no može se 1588. godine i korice za matrikulu bratovštine svećenika ustvrditi da je bio ugledan majstor kojemu su se zbog ukrašene reljefnim likovima Sv. Stjepana i Bogorodice s njegove sposobnosti izrade raznolikih predmeta domaći Djetetom.50 Zlatara Stefana Venzona spominju i arhivski naručitelji često i rado obraćali.56 Arhivski dokumenti dokumenti iz toga vremena. U dokumentu od dana 1. pro- spominju Stefana Piazzu i u vezi s drugim poslovima sinca 1588. godine naveden je “[…] mistro Stefano Venzon kakvima su se u svakodnevnom životu, uz proizvodnju orese […]’’ kao svjedok.51 Dana 6. siječnja 1589. godine u umjetnina i predmeta različite namjene za zahtjevnije vezi s kupovinom zemljišta spominje se kao “[…] mistro naručitelje, obično bavili zlatari. Svojim je potpisima u Stefano Venzon quondam mistro Zuanne orese habitante dvije “dote’’, prve od dana 4. siječnja 1701. godine (“Stefano à Zara […]’’.52 Znači da je i njegov otac Zuanne, o kojem Piazza orefice’’) i druge od 15. siječnja 1701. godine (“Io do sada nije bilo podataka, zanimanjem bio zlatar. Zna se Stefano Piazza orefice’’), ovjerio da je izvršio procjenu da je i bratovština Sv. Silvestra imala dvije matrikule, ali vrijednosti popisane zlatnine i srebrnine,57 a da se radi nije bio poznat izgled njihova okova.53 Vjerojatno je jedna o istoj osobi od koje bratovština Bl. Dj. Marije od Sni- od te dvije matrikule u navedenim popisima srebrnine u jega naručuje srebrni pokrov za sliku može se zaključiti vlasništvu bratovštine Sv. Silvestra dva puta zabilježena usporedbom sva tri majstorova potpisa, koji su istovjetni. (drugi popis datiran je u 1694. godinu) i opisana, te tako Pri kraju ovoga rada, nastojeći da se brojni izloženi znamo da je i ona imala bogat ukras: bila je presvučena arhivski podaci dodatno razjasne i povežu, u vezi sa grimiznim baršunom i obložena srebrnim pozlaćenim zlatarima Stefanom Piazzom (? - Venecija, 7. rujna 1703.) okovom, pri čemu je na jednoj strani bio lik Sv. Marka a na i njegovim sinom Francescom (Zadar, 21. prosinca 1684. - drugoj lik Sv. Silvestra, oba izrađena od pozlaćenog srebra, 17. rujna 1721.), treba navesti još neke činjenice koje mogu dok su na uglovima i rubovima bile rozete i kopče.54 pomoći u budućim istraživanjima njihove djelatnosti, Na temelju izloženih arhivskih podataka ne bi trebalo te utvrđivanju njihova porijekla i obiteljskih odnosa s biti sumnje da je srebrni pokrov za bratovštinu Bl. Gospe drugim majstorima istoga prezimena. Ne bi trebalo biti od Snijega i niz predmeta za bratovštinu Sv. Jeronima sumnje da se upravo majstoru Stefanu (? - Venecija, 7. izradio isti onaj zlatar Stefano Piazza koji je 1679. godine rujna 1703.), navedenom kao “[…] Signor Stefan Piazza postao član bratovštine Sv. Silvestra, a 1690. godine i Orefice […]’’, dana 27. siječnja 1701. godine u Zadru kći njezin gaštald, i koji je 28. rujna 1703. godine preminuo Madalena udaje za serdara Lazara Smiljanovića.58 Gotovo u Veneciji, pa trenutno ostaje neriješeno tko je i kada pola stoljeća ranije, dana 31. siječnja 1652. godine, u izradio pokrov za sliku Gospe Maslinske, koji je prema jednom se dokumentu u Zadru spominje “[…] Francesco Bianchiju izrađen 1732. godine. Moguće je da je to bio Piazza quondam Steffano da Bresa orese habitante in spomenuti Steffano Damaso (Francesca) Piazza, rođen questa Città […]’’.59 Moguće je da se radi o mjestu Bressa 12. prosinca 1710. godine - o kojem nema za sada drugih blizu Udina u Friuliju. Vjerojatno se taj isti Francesco podataka, a koji se možda, poput svojega oca, također Piazza javlja kao svjedok u Zadru u jednom dokumentu bavio zlatarstvom - a moguće i da se radilo o nekom od 1. svibnja 1652. godine gdje je naveden kao “[…]

Francesco Piazza orese habitante in questa Città […]’’.60 je li s njima u kakvu srodstvu bio i izvjesni “Iacinto Nekoliko se godina kasnije u Zadru, dana 22. studenog Piazza’’, od kojega je ista ona bratovština Bl. Dj. Marije od 1668. godine, spominje “[…] Francesco Piazza quondam Snijega 10. veljače 1691. godine nabavila srebrne krune.64 Steffano da Trevi giuridizion di Millan orese habitante Moguće je da se radi upravo o one dvije krune koje zlatar in questa Città […]’’. Dokument je sastavljen u “[…] Giuseppe Rado 1745. godine uređuje. Vjerojatno je isti Casa dell’habitazione del sudetto Signor Piazza posta in taj “Iacinto’’, ovaj put naveden kao “[…] Giacinto Piazza Strada Larga in confin di Santi 40 Martiri […]’’.61 Iako orefice […]’’ stanovnik Zadra, zabilježen kao svjedok su kao mjesta njegova podrijetla navedena dva različita u jednom dokumentu od 18. listopada 1711. godine.65 lokaliteta na području današnje sjeverne Italije, može se Nadamo se da će buduća arhivska istraživanja ovdašnjeg pretpostaviti da se u sva tri slučaja radi o istom zlataru zlatarstva dati odgovore i na ta pitanja, te donijeti nove Francescu Piazzi pok. Steffana, koji se u nekom trenutku - podatke o zlatarima iz obitelji Piazza, ali i o drugim za a svakako nešto ranije ili na samom početku 1652. godine sada nepoznatim lokalnim majstorima i njihovim djelima, - doselio u Zadar. S obzirom na godine kada se prvi puta za koja se na temelju sadašnjih saznanja može ustvrditi da spominje u Zadru, to nikako ne bi mogao biti zlatar su relativno rijetka, u odnosu na velike količine zlatarskih Francesco Piazza (Zadar, 21. prosinca 1684. - 17. rujna predmeta iz venecijanskih radionica kojima se tijekom 17. 1721.) koji je imao suprugu Zuannu Zanchi i sina Steffana i 18. stoljeća opremaju domaće crkve. Takvi su postupci Damasa rođenog 12. prosinca 1710. godine, ali bi mogao narudžbe i dopreme umjetnina iz tamošnjih radionica bili biti otac “našega’’ zlatara Stefana Piazze (? - Venecija, 7. uobičajeni i u drugim oblicima likovne umjetnosti. No, rujna 1703.), odnosno Francescov djed i pradjed Steffana iako mnogo skromnija, lokalna zlatarska proizvodnja u Damasa Piazze. Nema sumnje da su upravo tom zlataru, tom razdoblju nije bila sasvim iščezla, a zlatari iz obitelji Francescu Piazzi pok. Steffana, porijeklom iz sjeverne Piazza i drugi ovdje spomenuti majstori svjedočanstvo Italije, i njegovoj supruzi Paoli (Paolizi), u Zadru rođene su neprekinutog djelovanja domaćih zlatara i njihovih dvije kćeri. Eugenia Betta je krštena 11. srpnja 1652. radionica, čime je ipak nastavljena bogata tradicija godine,62 a Fedriga 16. svibnja 1658. godine.63 Nije poznato zadarskog srednjovjekovnog zlatarstva.

Bojan Goja: Novi podaci o zlataru Stefanu Piazzi Ars adriatica 1/2011. (149-158)

Prilog

1691., 10. III. - Predstavnici bratovštine Bl. Gospe od dell’anno delli Rettorati sino al suplimento delli ducatti Snijega iz crkve Sv. Donata sa zlatarom Stefanom Piazzom doicento è cinquanta patuiti con Publico Instrumento dè dogovaraju izradu srebrnog pokrova za sliku Bogorodice. di 22 Zugno 1683 et Scrittura privata dedi 22 Zugno 1690 Adi 10 Marzo 1691 Zara per il restauro della Casa Gandelini da lui gia habitata. Et Hanno stabilito li Signori Marchiol del quondam perche il Signor Piazza possi essere sicuro d’essere risarcito Signor Capitan Francesco Marchi Retor, Pietro Ferrari della spesa chè facesse dovranno li sudetti 50 ducatti essere è Gerolimo Mori Conseglieri della Pia Compagnia della ogni anno riscossi non da Rettori successori ma dal Signor Beata Vergine dell Oratorio in San Donato di sopra con Pietro Ferrari con quali dovra esso sodisfar l’importar l’opinione di diversi altri soggetti di detta Compagnia della spesa sopra detta in fede di che sara la presente dalle di vestir essa sacra imagine con una lama d’argento mà parti sottoscritte, et Io Iseppo Lantana hò fatto la presente perche s’atrovano scarsi di dannaro di raggione della cosi pregato dalli […] Chiesa convengono essi Signori col Signor Steffano Piazza Io Melchior Marchi Rettor affermo quanto si contiene oreffice di questa Citta di far per mano sua capitar da nella presente Venetia la lama d’argento che deve coprire detta sacra Io Pietro Ferrari consiglier Affermo quanto nella presente imagine della grandezza è misura come sarà il dissegnio, si contiene che le sarà esibito facendola lui tirare, e disegniare come Io Girolamo Mori consiglier affermo quanto nella presente vedra proprio, pur che la lama sij tirata sotilmente è di si contiene minor spesa, che sij possibile. Per detta spesa si dovrano li Io Stefano Piazza afermo quanto di sopra sopradetti Signori valere delli ducatti cinquanta correnti, (DAZd, Bratovštine, br. 170, Bratovština Bl. Dj. Marije che deve il Signor Zanetto Ricardi quondam Pietro in fine Snježne u Sv. Donatu, bez oznake stranica.)

Bilješke 1 JAKŠIĆ, N., 2004., 16. Adi 5. lugio 1694. 2 KATALOG, 2004., 230-232 (Radoslav Tomić, kat. br. 143). Io sudeto o Riceputo dal sopra deto duchati Vinti Cinque di 3 KATALOG, 2004., 249 (Radoslav Tomić, kat. br. 155). Argento 1:12: bona moneda sono per saldo della lastra del abitto della B. V. come ancho il porto et abelimenti fatti nella lastra Val. 4 KATALOG, 2004., 255-256 (Radoslav Tomić, kat. br. 164). - 1 516:12:’’ (Državni arhiv u Zadru, dalje: DAZd, Bratovštine, br. 5 KATALOG, 2004., 256 (Radoslav Tomić, kat. br. 165). 170, Bratovština Bl. Dj. Marije Snježne u Sv. Donatu, bez oznake 6 PAZZI, P. 1992., 150. stranica). 7 BIANCHI, C. F., 1877., 387, 497. Treba upozoriti da se Bianchijev 10 U zapisu se između ostalog navodi: “[…] l’abito della Beata podatak o osnivanju bratovštine 1688. godine ne podudara s Vergine ciò e l’abito d’argento […] Fatura del detto Abito […] godinom izrade oltara. Casella […] provision […]’’ s iznosima troškova; zatim mjesto 8 GOJA, B., 2006., bilješka 29, 129; GOJA, B., 2010., 91-93. i datum “Venetia li 19. Giugno 1694.’’; slijedi zapis “Contadi per nolo quando mando li ducati 110 à Venetia […] Contadi per 9 “Adi 10 Ottobre 1693. nolo quando parti la lastra […] Contadi al Signor Piazza per Io Steffano Piazza o Riceputo dal Signor Piero Ferari Duchati di abelimenti fatti sopra la Lastra et bambin […]’’. Budući da se Argento quaranta di Ragione della begiata vergine del oratorio spominje bambin može se pretpostaviti da je slika prikazivala quali sono a Conto della Coperta di lama di Argento per la deta Bogorodicu s Djetetom (DAZd, Bratovštine, br. 170, Bratovština beata Vergine li deti duchati quaranta et altri che ocorevano per Bl. Dj. Marije Snježne u Sv. Donatu, bez oznake stranica). la deta lama sara a Rizicho tanto nel mandar il danar quanto nella 11 BIANCHI, C. F., 1877., 386. venuta della lama di deta beata vergine. 12 DAZd, Bratovštine, br. 150, Bratovština Gospe od Snijega u Sv. et io sopra deto fato la presente di mano propria Donatu, bez oznake stranica. Adi 25 maggio 1694. 13 “3 Agosto (1745) pagati all’orefice Rado per far netar la lama Piu o Riceputo io sopra scrito duchati di argento setanta dicho d’argento che cuopre il vestito dell’Imagine della B. V., li due n. 70: quali anco da servir come di sopra et a Rizgio come nella calici, due corone, e la pace - 10: -. Si fà memoria che detta sopra deta. lama d’argento si è ritrovata di peso d’onzie novanta.’’ (DAZd,

Bratovštine, br. 167, Bratovština Bl. Gospe od Snijega u Sv. “Robbe le quali s’attrovano entro nella Chiesa’’), donesen je vrlo Donatu, 8). detaljan i vrijedan opis unutrašnjosti crkve Sv. Silvestra. (DAZd, 14 PAZZI, P., 1994., 115-116; JAKŠIĆ, N., 2004., 41. Bratovštine, br. 179., Bratovština Sv. Silvestar, Zadar, 1659. - 1833., sv. 6. Opći inventar pokretnih i nepokretnih ove skule 1674 i 15 “3. Aprile (1723) Contadi al Signor Iseppo Rado orese per prijepis od prije i redakcija misa; INVENTARIO GENERALE DI Comodar la Lampada di argento - L. - 12:-.’’ TVTTI LI BENI MOBILI STABILI PRESENTI e FVTVRI della (Župni ured crkve Sv. Šime, Zadar, SSmo Sacramento, knjiga SCOLA di S. GOVERNATORI di SAN SILVESTRO … (dalje: računa, str. 27.v.) DAZd, Bratovštine, br. 179, Bratovština Sv. Silvestar, Zadar, 1659. 16 “Ad 2 Maggio 1737 Zara. Stima fatta di Perle, Ori et Argenti di - 1833., sv. 6.), str. 70-71; 118-119). me Gastaldo Iseppo Rado con un Compagno Orefice. […] Io O inventaru bratovštine Sv. Silvestra vidjeti i bilješku br. 53. Giuseppe Rado Gastaldo o stimato. Io Valerio Costioli Orefice o 26 Majstor je naveden kao “[…] Signor Francesco Piazza Orefice stimato.’’ […] “. (DAZd, Zadarski bilježnici (dalje ZB), Francesco Bonicelli (1707. (AZdN, ŽUSVS, ZMK), Knjiga krštenih XV (1707. - 1727.), 32.) - 1746.), B. III, n. 38, 16). 27 AZdN, ŽUSVS, ZMK, Knjiga krštenih XV (1707. - 1727.), 48. v. 17 “Adi 15. Giugno 1770. Il Signor Giuseppe Rado ritrovandosi Njega ćemo u nastavku rada zvati Steffano Damaso (Francesca) nella Comune di S. M. Chiesa, ed in casa di sua abitazione rese Piazza da bi ga razlikovali od “našega’’ zlatara Stefana Piazze. l’anima al Signor Iddio in età d’anni 78 munito de Santissimi 28 AZdN, ŽUSVS, ZMK, Knjiga krštenih XV (1707. - 1727.), 63. Sacramenti da me D. Michele Cettina Canonico e Curato di questa Metropolitana. Il Cadavere è stato sepolto nella Chiesa 29 AZdN, ŽUSVS, ZMK, Knjiga krštenih XV (1707. - 1727.), 101. delle Molto Rev. M.M. di S. Maria.’’ 30 AZdN, ŽUSVS, ZMK, Knjiga krštenih XV (1707. - 1727.), 119. (Arhiv Zadarske nadbiskupije (dalje AZdN), Župni ured Sv. 31 AZdN, ŽUSVS, ZMK, Knjiga krštenih XV (1707. - 1727.), 144. Stošije u Zadru (dalje ŽUSVS), Zbirka matičnih knjiga (dalje 32 AZdN, ŽUSVS, ZMK, Knjiga krštenih XV (1707. - 1727.), 171. v. ZMK), Knjiga umrlih X (1754. - 1771.), 132.v.) Francescova supruga ovdje je zapisana kao “ […] Gioanna Piazza 18 DAZd, Bratovštine, br. 150, Bratovština Gospe od Snijega u Sv. […] “ no nema sumnje da se radi o istim osobama. Donatu, bez oznake stranica. 33 AZdN, ŽUSVS, ZMK, Knjiga krštenih XV (1707. - 1727.), 197. 19 BIANCHI, C. F., 1877., 464, 466; KATALOG, 2004., 271-272 34 ČORALIĆ, L. - BALIĆ-NIŽIĆ, N., 2006., 83. (Radoslav Tomić, kat. br. 184). 35 Župni ured crkve Sv. Šime, Zadar, REGISTRO DELLE 20 O ovoj bratovštini i crkvi Sv. Silvestra više u: BIANCHI, C. F., ADMINISTRATIONI DE SIGNORI SIGNORI GOVERNATORI 1877., 428-430; 493-494; PETRICIOLI, I., 1976./1977., 145-154. DI SAN GEROLIMO DELLA NATION OLTRAMARINNA IN 21 “Signor Stefano Piazza fu fatto fratello in luoco del Signor Lorenzo DALMATIA ET ALBANIA (dalje: REGISTRO). Rubovi knjige Cortinorci morto li 30 Agosto passato’’; “Ad 28 settembre 1703. Il djelomično su oštećeni od vlage pa je čitanje nekih dijelova contrascritto Signor Piazza Passo da questa ad altra miglior vita pojedinih zapisa otežano. Uz niže navedene podatke o zlataru in Venetia il giorno sudeto’’. Piazzi (iako se u zapisima nijednom ne spominje njegovo ime ne (DAZd, Bratovštine, br. 179, Bratovština Sv. Silvestar, Zadar, bi trebalo biti sumnje da se radi o zlataru Stefanu Piazzi koji 1691. 1659. - 1833., sv. 5. Popis braće ove bratovštine 1659. - 1775.; godine radi srebrni svijećnjak) u knjizi se navode i oltaristi koji Nota de Fratelli di San Silvestro-Registro de Fratelli Vivi e Morti su izradili oltar Sv. Jeronima. To su bili “[…] Fratelli Bettameli (dalje: DAZd, Bratovštine, br. 179., Bratovština Sv. Silvestar, Tagliapietre a Venetia […]’’ s kojima su radovi, čini se, dogovoreni Zadar, 1659.-1833., sv. 5.), bez oznake stranica) tijekom 1694. a započeli u travnju 1696. godine. (REGISTRO, 3., 4.). O radovima na oltaru Sv. Jeronima i Bettamelijevima pisat 22 “Adi 21. Decembre 1703. Il Signor Francesco Piazza fu creatto ću drugom prigodom. Dosadašnja saznanja o oltaru Sv. Jeronima fratello della Nostra Scola in Luoco del quondam Signor Stefano vidjeti u: TOMIĆ, R., 2008., 108-110, i GOJA, B., 2010. 593-595. Piazza suo Padre come appar nel Libro delle parti del 73.’’; “Adi 17. Settembre 1721. Il contro scritto Passo da questa ad altra 36 “Contadi al Signor Orefice Piazza à conto del Cristo d’Argento et miglior Vita il giorno sopra detto.’’ madregola ordinata […]’’. (REGISTRO, 1.)

(DAZd, Bratovštine, br. 179, Bratovština Sv. Silvestar, Zadar, 37 “Contadi al sudetto Piacca per il calice e pattena d’Argento dorato, e di un […]letto con Asperges d’Argento - 396 […].’’ (REGISTRO, 1.) 1659. - 1833., sv. 5., bez oznake stranica) Budući da se u nastavku spominje škropilo vjerojatno se djelomično 23 AZdN, ŽUSVS, ZMK, Knjiga umrlih VIII (1716. - 1730.), 61. nečitak tekst odnosi na škropionicu koja se kod Boerija naziva: Vjerojatno je u knjigu upisan jedan dan kasnije pa otuda razlika sechielo, secchiello. (vidjeti: BOERIO, G., - 1856.(1998.), 639.). u datumu. 38 “Al Signor Piazza per suplimento del conto del Cristo e Madregola 24 AZdN, ŽUSVS, ZMK, Knjiga krštenih XII (1674. - 1685.), 196. - 192 = - 5.’’ (REGISTRO, 1.) 25 “1690. Notta fatta dal Signor Stefano Piazza fu Gastaldo il predetto 39 “Il Zocco per il Cristo d’Argento.’’ (REGISTRO, 1.) anno delli sottoscritti Argenti che s’atrovano in Potere della Scola 40 “Al Signor Piazza à Conto delli quattro Candalieri di Argento di Signori Signori Govenatori di san Silvestro qualli consegno al ordinati - L 160 […].’’ (REGISTRO, 1.v.) gastaldo successore che fu il Signor Tomaso Tomasoni - pesati dal sudetto Signor Stefano orefice […]’’, slijedi popis srebrnine. 41 “[…] Conto delli Candalieri - L - 612=-.’’ (REGISTRO, 1.v.) Uz više drugih popisa na str. 134-143 (tekst pod naslovom 42 “[…] per Conto delli Candalieri - L - 530=-8.’’ (REGISTRO, 1.v.)

Bojan Goja: Novi podaci o zlataru Stefanu Piazzi Ars adriatica 1/2011. (149-158)

43 “Al Signor Piazza per Saldo del Importar delli Candalieri - L - 56 U manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Krupi čuva se 842=12.’’ (REGISTRO, 1.v.) srebrni pokrov za ikonu Sv. Arhistratiga Mihaila koji ponavlja 44 “Contadi al Signor Piazza à Conto della Pace che Costa L 96:10 B. slikani prikaz, uz dodani iskucani natpis u kojem se spominju V. - […] 45=10.’’ (REGISTRO, 2.) prokuratori Petar Alavanja i Nikola Lakić. Okov je izrađen od četiri ploče i označen puncama sastavljenima od slova SP unutar 45 “Contadi al detto Signor Piazza per resto della Pace - L 96=5.’’ pravokutnika. No, treba biti oprezan u nastojanju da se ovaj (REGISTRO, 2.) pokrov pripiše upravo “našem’’ zlataru Stefanu Piazzi ili njegovom 46 ČORALIĆ, L. - BALIĆ-NIŽIĆ, N., 2006., 85. unuku Steffanu Damasu (o kojem za sada nema podataka da 47 KATALOG, 2009., 208-209 (Radoslav Tomić, kat. br. 36). je bio zlatar), jer u Zadru se tijekom 18. stoljeća u arhivskim 48 Matrikula bratovštine Sv. Jeronima čuva se u Znanstvenoj knjižnici dokumentima spominje i zlatar Sebastian Pichi. U dokumentu u Zadru (28283, Ms. 791), nema ukrasni okov, a temeljitu su joj od 11. srpnja 1777. godine navodi se kao jedan od svjedoka “[…] studiju posvetile Lovorka Čoralić i Nedjeljka Balić-Nižić (vidi: Sebastian Pichi quondam Angelo da Venezia orefice dimorante ČORALIĆ, L. - BALIĆ-NIŽIĆ, N., 2006., 71-130.). in questa Città […]’’. (DAZd, ZB, Bortolo Ferrari (1763. - 1783.), B. IV, F IV, L. XXVIII, 24. v.). Isti je majstor zajedno sa zlatarom 49 KATALOG, 2004., 243-244 (Radoslav Tomić, kat. br. 150). Domenicom Sambugnachom naveden kao svjedok u dokumentu 50 KATALOG, 2004., 247 (Radoslav Tomić, kat. br. 154). od 21. veljače 1781. godine. (“[…] presenti li mistri Sebastian 51 DAZd, ZB, Simon Venier (1586. - 1616.), B. I, F. I, Prot. 2, 46. Pichi quondam Anzolo, e Domenico Sambugnach quondam 52 DAZd, ZB, Simon Venier (1586. - 1616.), B. I, F. I, Prot. 3, 1. v. Antonio ambi orefici in questa Città […]’’. DAZd, ZB, Bortolo Ferrari (1763. - 1783.), B. IV, F IV, L. XXXI, 36.). Nije isključeno 53 Prema pisanju akademika Ive Petriciolija, koji se u svom radu da su u istom razdoblju djelovali i drugi domaći zlatari koji bi u o dvije matrikule bratovštine Sv. Silvestra oslanjao na spise i označavanju svojih radova koristili iste inicijale. fotografije iz ostavštine Luke Jelića, poznato je da je bratovština posjedovala dvije matrikule: stariju započetu 1426. godine 57 DAZd, ZB, Antonio Itcovich (1698. - 1715.), B. I, F. I, 3. koja se čuvala u biblioteci Lantana i drugu, započetu 1540. 58 AZdN, ŽUSVS, ZMK, Knjiga vjenčanih VI (1656. - 1706.), 325. godine, koja se čuvala u biblioteci Filipi. Matrikula iz biblioteke 59 DAZd, ZB, Simon Braicich (1645. - 1678.), B. III, F. I, Prot. 13, 34. Lantana donosi i podatke o tadašnjem umjetničkom inventaru v.-35. bratovštine. Za obje matrikule Jelić spominje da su nekada bile 60 DAZd, ZB, Simon Braicich (1645. - 1678.), B. III, F. I, Prot. 14, 19. obložene koricama od srebra, a za drugu i da je obložena crvenim v. baršunom, no njihov je okov tada već bio odstranjen pa mu nije bio poznat njegov izgled. PETRICIOLI, I., 1976./1977., 145-154. 61 DAZd, ZB, Simon Braicich (1645. - 1678.), B. III, F. III, Prot. 50, 7-7. v. Na kraju je zapisa kao jedan od svjedoka naveden i izvjesni 54 “Una Madregola, con li Capitoli della scolla coperta di Veludo “[…] Signor Gio: Battista Richi orese […]’’ stanovnik Zadra. Cremese con una figura di San Marco, et dall’ altra parte di San Silvestro, con le rosette Alli cantoni è broche di relevo quatro per 62 AZdN, ŽUSVS, ZMK, Knjiga krštenih X (1643. - 1656.), 218. parte.’’; Majstor je naveden kao “[…] Signor Francesco Piazza Orefice […]’’. “Principio dell’Inventario delle Argenterie […] Fatto l’anno 1694 […] Una Matricola coperta di Veludo tutta Lamata d’argento 63 AZdN, ŽUSVS, ZMK, Knjiga krštenih XI (1656. - 1674.), 26. U dorato, da una parte L’inpronto di San Marco, e dal altra L’Effige maticama nisam uspio pronaći podatke o vjenčanju Francesca di San Silvestro pure d’argento dorato.’’ (DAZd, Bratovštine, br. pok. Steffana Piazze i Paole u Zadru ili o rođenju zlatara Stefana 179, Bratovština Sv. Silvestar, Zadar, 1659. - 1833., sv. 6., 51., 123.) Piazze koji je i glavna tema ovog rada. Prema opisima, a i stoga što je u svakom popisu navedena samo 64 “10 Febraro 1691 per contadi al signor Iacinto Piazza per aquistar po jedna matrikula, može se pretpostaviti da se radi o jednoj te le corone d’argento lam(in)a batuta L 4 fattura L 1=8 in tutto - istoj matrikuli. L 5=8’’. (DAZd, Bratovštine, 159, Bratovština Bl. Dj. Marije od 55 “[…] Fatto in Zara alla Bottega del Signor Francesco Piazza Snijega u Sv. Donatu, “REGISTRO DELLE VACHETE’’, 75.). Orefice presenti il detto Signor Francesco Piazza, et […]; “[…] Moguće je da se radi o krunama za likove Bogorodice i Djeteta Fatto in Zara alla Bottega del Signor Francesco Piazza Orefice prikazane na slici koju je štovala bratovština. presenti il Signor Tenente Colonnello Lazaro Smiglianich et il 65 DAZd, ZB, Antonio Raduleo (1701. - 1721.), B. I, F. I, 3, 32. sudetto Signor Francesco Piazza, […]’’. (DAZd, ZB, Francesco Bonicelli (1707. - 1746.), B. I, F. I, n. 3., 16-18)

Literatura

BIANCHI, C. F., 1877. - Carlo Federico Bianchi, Zara KATALOG, 2004. - Umjetnička baština Zadarske nadbi- cristiana I, Zara. skupije - Zlatarstvo, (ur.) Nikola Jakšić, Zadarska nadbi- BOERIO, G., 1856.(1998.) - Giuseppe Beorio, Dizionario skupija, Zadar. del dialetto veneziano, Venezia (ristampa Firenze, 1998.). PAZZI, P., 1992. - Piero Pazzi, I punzoni dell’ argenteria ČORALIĆ, L. - BALIĆ-NIŽIĆ, N., 2006. - Lovorka Čoralić veneta 1, Venezia e Dogado, Pietas Julia Pola, Centro di - Nedjeljka Balić-Nižić, Iz hrvatske vojne povijesti - Croati Studi Storici della Comunità Italiana di Rovigno, Rovigno a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo d’Istria. o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. PAZZI, P., 1994. - Piero Pazzi, Itinerari attraverso l’oreficeria stoljeća, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za veneta in Istria e Dalmazia, Treviso. povijesne i društvene znanosti HAZU, 24, Zagreb, 71-130. PETRICIOLI, I., 1976./1977. - Ivo Petricioli, Dvije GOJA, B., 2006. - Bojan Goja, Doprinos slikarskom opusu matrikule bratovštine Sv. Silvestra u Zadru, Filozofski Giovannija Battiste Augustija Pitterija - Otajstva Presvetog fakultet Zadar, Radovi - Razdio društvenih znanosti (7), Ružarija u Sutomišćici na otoku Ugljanu i arhivska god. 16., sv. 16., Zadar, 145-156. istraživanja, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 30, TOMIĆ, R., 2008. - Radoslav Tomić, Umjetnička baština Zagreb, 121-130. Zadarske nadbiskupije - Kiparstvo II, Od XVI. do XX. GOJA, B., 2010. - Bojan Goja, Mramorna oltaristika u 17. i stoljeća, Zadar. 18. stoljeću na području Zadarske nadbiskupije, doktorska KATALOG, 2009. - Zagovori svetom Tripunu - Blago disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Kotorske biskupije, (ur.) Radoslav Tomić, Zagreb, 2009. Zagreb. JAKŠIĆ, N., 2004. - Nikola Jakšić, Zlatarstvo u Zadarskoj nadbiskupiji do XX. stoljeća, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije - Zlatarstvo, (ur.) Nikola Jakšić, Zadar, 5-41.

Bojan Goja: Novi podaci o zlataru Stefanu Piazzi Ars adriatica 1/2011. (149-158)

BIANCHI, C. F., 1877. - Carlo Federico Bianchi, Zara

cristiana I, Zara.

BOERIO, G., 1856.(1998.) - Giuseppe Beorio, Dizionario

del dialetto veneziano, Venezia (ristampa Firenze, 1998.).

ČORALIĆ, L. - BALIĆ-NIŽIĆ, N., 2006. - Lovorka Čoralić

- Nedjeljka Balić-Nižić, Iz hrvatske vojne povijesti - Croati

a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo

o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII.

stoljeća, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za

povijesne i društvene znanosti HAZU, 24, Zagreb, 71-130.

GOJA, B., 2006. - Bojan Goja, Doprinos slikarskom opusu

Giovannija Battiste Augustija Pitterija - Otajstva Presvetog

Ružarija u Sutomišćici na otoku Ugljanu i arhivska

istraživanja, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 30,

Zagreb, 121-130.

GOJA, B., 2010. - Bojan Goja, Mramorna oltaristika u 17. i

stoljeću na području Zadarske nadbiskupije, doktorska

disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet,

Zagreb.

JAKŠIĆ, N., 2004. - Nikola Jakšić, Zlatarstvo u Zadarskoj

nadbiskupiji do XX. stoljeća, Umjetnička baština Zadarske

nadbiskupije - Zlatarstvo, (ur.) Nikola Jakšić, Zadar, 5-41.

KATALOG, 2004. - Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije

- Zlatarstvo, (ur.) Nikola Jakšić, Zadarska nadbiskupija,

Zadar.

PAZZI, P., 1992. - Piero Pazzi, I punzoni dell’ argenteria

veneta 1, Venezia e Dogado, Pietas Julia Pola, Centro di

Studi Storici della Comunità Italiana di Rovigno, Rovigno

d’Istria.

PAZZI, P., 1994. - Piero Pazzi, Itinerari attraverso l’oreficeria

veneta in Istria e Dalmazia, Treviso.

PETRICIOLI, I., 1976./1977. - Ivo Petricioli, Dvije

matrikule bratovštine Sv. Silvestra u Zadru, Filozofski

fakultet Zadar, Radovi - Razdio društvenih znanosti (7),

god. 16., sv. 16., Zadar, 145-156.

TOMIĆ, R., 2008. - Radoslav Tomić, Umjetnička baština

Zadarske nadbiskupije - Kiparstvo II, Od XVI. do XX.

stoljeća, Zadar.

KATALOG, 2009. - Zagovori svetom Tripunu - Blago

Kotorske biskupije, (ur.) Radoslav Tomić, Zagreb, 2009.

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

Slični članci

31-40 od 73

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.