Preskoči na sadržaj
Jadranska umjetnost: časopis za povijest umjetnosti Traži

Plutej ograde svetišta iz memorije Sv. Tripuna u Kotoru

DOI 10.15291/ars.532

Preuzmi PDF

Svezak 6 (2016)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec
Plutej ograde svetišta pripisan memoriji Sv. Tripuna u Kotoru svojevrsni je zbroj specifičnih likovnih i simboličkih motiva i njihovih kombinacija na ogradama svetišta u crkvama jadranskoga kulturnog kruga. Osobito je zanimljiv panel na lijevoj strani pluteja. Njegovu geometrijsku osnovu tvori dvanaest kružnica, tri po visini i četiri po dužini kompozicije. Međutim, klesarskom obradom one su pretvorene u zanimljivo ikonografsko rješenje rešetke koju čine karike povezanih trokuta poredanih po obodu panela i rombova raspoređenih u njegovome polju. Trokuti i rombovi imaju konkavno zaobljene i međusobno učvorene stranice koje uz njih tvore kružne međuprostore. U svakome od njih smještena su po dva sučeljeno postavljena lista u liku sličnome plamenu. Taj motiv je rijedak u preromaničkoj ornamentici na Jadranu. Ipak, na tlu Istre i Dalmacije svojstven je romanskim sredinama, vidjeli smo: Novigrada, Raba, Zadra i Kotora. Pluteje s takvim likovima moguće je pripisati kasnim desetljećima i godinama 8. stoljeća te ranim godinama i desetljećima 9. stoljeća.Drugi karakteristični ornamenat na tim plutejima čini trolisni ljiljanov cvijet usred svakoga romba, kao i velikog broja trokuta. Pritom je romb sam po sebi svojevrsni križ, a često je i prožet malenim likom križa u sredini plohe. Primjeri pokazuju takve kombinacije već u ranobizantskoj plastici Ravenne, iz koje inspiracije bijahu preuzimane u langobardskoj i karolinškoj umjetnosti. Zacijelo su s tih predložaka dopirale i do romanskih sredina Istre i Dalmacije. Pretpostavljam da su preko njih takvi motivi dospijevali i u dubinu zaleđa na tlo stare hrvatske države, i ostalih sclavinija. Tamo su rabljeni u kombinaciji sa srodnima, ali i drukčijim ornamentima. Tako je i na tamošnjim plutejima česti motiv ljiljanov cvijet u rombovima. Međutim, u međuprostorima nisu 'plameni' listovi već različiti čvorovi, pereci, rozete ili u velikoj mjeri koncentrični krugovi, tzv. Korbboden ornamenti, s njima grozdovi, katkada i ptice koje kljuju njihova zrna. Takvi sadržaji, osobito potonji, kazuju da saćasta mrežišta, dizajnirana gotovo na način ikonoklastičkih geometrijskih apstrakcija, ipak zorno simboliziraju temu upravo Pravoga trsa koji omeđuje Vrt zatvoreni, odnosno Vinograd. To možemo vidjeti na plutejima iz Trogirske radionice, ili pak, Radionice iz vremena kneza Trpimira, te one Majstora koljanskog pluteja, ili pak, Benediktinske radionice iz vremena kneza Branimira. Na svoj način romb s konkavno zaobljenim stranicama – motiv kome začudo do sada pri analizama ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih umjetnina u nas nije posvećena veća pozornost – simbolizira Križ pa ga makar uvjetno možemo nazvati 'romboidni križ'. Štoviše, moguće je kazati da su na reljefima liturgijskih instalacija u jadranskome kulturnom krugu upravo takvi križevi (rabljeni u inačicama s jednim ili nekoliko rombova) bili najviše korišten motiv, posebno na plutejima, tokom ranoga srednjeg vijeka, od 8. do 11. stoljeća. Stoga je slikovito govoreći 'zajednički znak' i većine ovdje okupljenih umjetnina.Panel pak, s desne strane kotorskoga pluteja ocrtavaju dvije arkade te pod njima po jedan križ. Ponovo se susrećemo s karakterističnim motivima rane kršćanske i rane bizantske umjetnosti, prožete s langobardskim i karolinškim varijantama njihovih tema. Novi predlošci dopirali su do romanskih sredina na tlu Istre i Dalmacije, a preko njih u dubinu sclavinija. Ipak, srodnost kompozicije s upravo dva panela na pluteju, i u njima bar jedan s upravo dvije arkade, posebno je došla do izražaja u relaciji Zadra i Kotora. Naime, ulomci mramornih pluteja ugrađenih naknadno u glavni oltar katedrale Sv. Anastazije svjedoče da su u Zadru bila barem tri primjera po grafičkim rješenjima srodna kotorskome. Osim samoga crteža stupova i kapitela, arkada i križeva, sličnost njihovih predložaka potkrepljuju i rješenja Rajskoga vrta ispod križa kao Drva života. Rješenja su modelirana poput likova akantusovog cvijeta. Motiv je zastupljen i na pojedinim primjerima ciborija iz Bokeljske radionice. Međutim, doda li se tome shema prethodno opisane rešetke s karikama učvorenih trokuta i rombova, posebno u Zadru i Kotoru, kao i tema Pravoga trsa na pilastrima ograda svetišta, uz ostale sredine također u Zadru i Kotoru, same od sebe se pokazuju uočljive paralele, a s njima i spoznaje o relativno brojnim sličnim motivima na međusobno srodnim liturgijskim instalacijama. One pak, ukazuju na razmjenu srodnih grafičkih predložaka za neposredna klesarska rješenja u razdoblju rane preromaničke umjetnosti, posebno u dva tako važna grada Dalmacije u ranome srednjem vijeku. Naravno, problem je zanimljiv, ali valja ga utemeljeno, s dužnim oprezom, i nadalje proučavati.
ograda svetišta, plutej, trokut, romb, križ, cvijet akantusa
Odjeljci
  1. Sažetak
  2. Bilješke

The author discusses a marble pluteus discovered in 1906 in the Kotor cathedral, where it was incorporated in the main altar as a spolium. Apparently, it originally belonged to the chancel screen in the sanctuary of St Tryphon, constructed in the early 9th century, of which only remnants of the foundation layer have been preserved. The pluteus has been analysed on several occasions, with the results published in scholarly literature, and most experts have justly dated it to the early period of pre-Romanesque sculpture in Dalmatia. Its front features a relief with geometric and vegetal ornaments. To the left, there is a panel with knotted triangles along the edge and rhombuses in the central section. The panel to the right contains two arcades with crosses underneath. Special attention has been paid to the relatively numerous ornaments on similar plutei in areas of Adrio-Byzantine tradition, in Roman cities of the Istrian and Dalmatian coastlines. There it combines with influences from Lombard and Carolingian centres, and in this combination it is also present in the area of the ancient Croatian state and other Sclavinias. The pluteus of Kotor is a telling element in the discussion on numerous similar relief arrangements and ornaments in the sacral art of the Adriatic cultural circle during the early medieval period.

1. Kotor – plutej iz memorije Sv. Tripuna, ~ 810. godina (foto: S. Kordić) Kotor – pluteus from the sanctuary of St Tryphon, ca. 810

2. Kotor – plutej iz memorije Sv. Tripuna (crtež: Z. Čubrović) Kotor – pluteus from the sanctuary of St Tryphon

3. Geometrijska osnova panela na pluteju (analiza: P. Vežić i M. Košta) Geometrical patterns in a pluteus panel

Prva tema nalazi se na panelu s lijeve strane. Ima oblik trokute i rombove. Trokuti, četiri po visini i pet po dužini, pravokutnika dužine približno 95 cm i visine 72 cm. Za- kao niz povezanih karika prati spomenuti okvir, a rombovi tvoren je okvirom koga čine ravne stranice niza trokuta ispunjavaju središnju zonu panela, njih šest u polju, dva po koji omeđuju panel. Unutar okvira je reljef dužine 86 cm i visini i tri po dužini. Trokuti i rombovi imaju konkavno visine 61 cm. Vinovu lozu, zapravo Pravi trs, na njemu pre- zaobljene stranice koje u međuprostorima tvore krugove. dočuje svojevrsna sjenica, rešetka složena od troprutih ka- Stoga autori u opisima saća govore o učvorenim kružnica- rika. One tvore međusobno povezane, odnosno učvorene, ma, mada su one tek geometrijska podloga stvarne iko- nografske strukture s kojom su u reljefu isklesani zapravo trokuti i rombovi, a među njima su kružni međuprostori. Unutar njih, tih međuprostora, nalaze se po dva sučeljeno postavljena lista. Njihovu anatomiju oblikuju tri malena li- stića prstolikog oblika. Ukupna stilizacija podsjeća možda više na plamičak nego li na list. U trokutima i rombovima pak, nalaze se stilizirani ljiljanovi cvjetovi, motiv često ra- bljen u predromaničkoj skulpturi, preuzet naravno iz ra- nokršćanske umjetnosti. Na panelu većina ih je trolatičnih, ukupno dvanaest, ali ima i dvolatičnih, ukupno šest. Inte- resantno je da su dvolatični poredani u trokutima uz okvir panela s desne strane, njih četiri, te po jedan u gornjemu i donjem trokutu lijevo do njih. Četiri romba pak, imaju po jedan okomito postavljeni ljiljanov cvijet, a dva po dva horizontalno postavljena cvijeta. Zamišljena crta među njima upućuje na zanimljivu geometrijsku osnovu cjeline rešetke. Naime, s lijeve strane tako zamišljene crte može- mo zamijetiti ‘skriveni’ kvadrat veličine stranice 61 cm, a s 4. Geometrijska osnova lijevoga panela (analiza: P. Vežić i M. Košta) desne pravokutnik 25 cm širok, zapravo ‘skriveni’ pilastar Geometrical patterns in the left panel s mjerom √2 tog kvadrata.

Pavuša Vežić: Plutej ograde svetišta iz memorije Sv. Tripuna... Ars Adriatica 6/2016. (7-22)

5. Lijevi panel (foto: S. Kordić) 6. Desni panel (foto: S. Kordić) The left panel The right panel

Druga tema na panelu nalazi se s desne strane plute- Kompozicijska osnova reljefa na pluteju ja. Ima oblik kvadrata sa stranicom veličine 67 cm. Re- ljef prikazuje tri stupića koja nose dva luka, a pod njima Kompozicijske osnove reljefa na pluteju moguće je raz- križeve. Stupići pri dnu i vrhu imaju trokutasta prošire- matrati s tri razine: geometrijska podloga, te ikonografska nja koja naznačuju zonu baza i kapitela. Za razliku od shema i ikonološki sadržaj. Već na početku valja upozoriti bočnih, srednji stup u proširenjima ima ocrtanu stvarnu da je reljef svojim mjerama malo manji od vanjskih mjera bazu i kapitel. Okomite trake s ornamentima ukrašavaju mramorne ploče (169 x 91 cm). Naime, ona po obodu ima trupove kolona. Lijeva ima plohu ukrašenu dvoprutom uski rub. Unutar njega slijedi lijevi i desni panel. Lijevi, pletenicom, a srednja i desna traku s nanizanim koso vidjeli smo, ima 5 cm širok okvir s vanjskim mjerama od postavljenim listićima koji sugeriraju ‘zavijeni’ trup. Na 95 x 72 cm. Geometrijsku podlogu u njemu tvori dvanaest stupove su oslonjena dva luka, dva arhivolta koja svoju kružnica, tri po visini i četiri po dužini. srednju traku imaju modeliranu slično onima na sred- njoj i desnoj koloni. U trokutastim poljima pak, ponad lukova isklesani su ljiljanovi cvjetovi. Desni i lijevi imaju duguljastu dvoprutu stabljiku i na njoj dvolatični cvijet povijen uz oblinu arkade. Onaj u sredini pak, ima tri lati- ce. Bočne su duge i srpoliko povijene uz luk. Treća među njima je okomita i malena poput pupoljka bajamastog oblika. Pod arkadama su križevi. Oba imaju međusob- no isti oblik. Riječ je o tipu rimskoga križa sa širokim plosnatim krakovima, crux capitata. Gornji krak je malo duži od bočnih, a donji je znatno duži od gornjega. Svi imaju trokutasto proširenje pri kraju hasta te jednostav- nom dvoprutom pletenicom ukrašene plohe krakova kri- ža. Ponad antena su rozete. Pod lijevom arkadom rozeta s lijeve strane križa ima pet latica. Ona s desne ima šest. Tako su oblikovane i obje na križu pod desnom arka- dom. Jedan i drugi križ pod antenama s lijeve i desne strane imaju stilizirane visoke akantusove cvjetove koji predočuju Rajski vrt, ili Vrt zatvoreni, posred koga je 7. Geometrijska osnova desnoga panela (analiza: P. Vežić i M. Košta) Drvo života, križ kao Arbor vitae.7 Geometrical patterns in the right panel

Međutim, ikonografska shema modelirana je sa spo- menutim trokutima i rombovima. Ravne stranice tropru- tih trokuta zatvaraju opisani okvir. Trokuti poput karika u nizu, kao lanac, pružaju se visinom i dužinom okvira. Unutar njega je polje s mjerama 86 x 61 cm. Na njegovoj lijevoj strani je spomenuti ‘skriveni’ kvadrat (61 x 61 cm), a na desnoj ‘skriveni’ pravokutnik (25 x 61 cm). Kvadrat je moguće tumačiti kao zamišljeni plutej, a pravokutnik kao zamišljeni pilastar. Njima s desne strane nalazi se drugi panel. Vidjeli smo, i on je u obliku kvadrata (67 9. Albenga – sarkofag iz krstionice, 8. stoljeće (izvor: JEAN HUBERT x 67 cm). Možemo ga tumačiti također kao zamišljeni – JEAN PORCHER – W. F. VOLBACH /bilj. 18/, 276) plutej. Tvore ga spomenute dvije arkade, svaka s križem Albenga – sarcophagus from the baptistery, 8th century pod lukom. Ponad lijevog panela bila je gredica visine 19 cm, a iznad desnoga gredica visine 21 cm. Ikonološki sadržaj pak, čini simbolični prikaz Pravo- Romb sa zaobljenim stranicama, u kombinaciji s ga trsa na panelu s lijeve strane, te Vrta zatvorenog na ostalim motivima te u različitim inačicama zastupljen je panelu s desne strane. na zaista mnogim primjerima predromaničkih pluteja, ali i ranokršćanskih mozaika i pluteja, od mozaika na svo- du rotonde Sta Costanza u Rimu do spomenutih pluteja Ornamenti na pluteju iz Kotora u Ravenni.14 Među onima iz ranoga srednjeg vijeka na tlu Istre i Dalmacije, primjer s jednim rombom možda Vinova loza, predstavlja zapravo spomenuti stili- zornije od ostalih ukazuje na simboliku križa. Nadove- zirani prikaz Pravoga trsa.8 Predočen je poput kakvog zuje se zapravo na temu geometrijski pravilnih rombova saća, mreže ili rešetke, ornamenta što se često, još od s križevima na ranokršćanskim plutejima.15 Upečatljivo ranokršćanskih vremena, primjenjivao na plutejima o toj srodnoj simbolici romba i križa svjedoče spomenuti koji omeđuju svetište, kao sjenicu ili Vinograd,9 na pr. rani bizantski pluteji u Ravenni, na kojima je u rombu u Ravenni u crkvi San Apollinare Nuovo,10 ili u crkvi s konkavno zaobljenim stranicama istaknut upravo znak San Vitale.11 Na našem primjeru oblikuju ga srodni me- križa.16 Slično je također u Albengi na pročelju predro- đusobno učvoreni tropruti trokuti i rombovi s oblim maničkog sarkofaga pod arkosolijem u tamošnjoj krstio- stranicama. nici, gdje je križ posred svakog od pet učvorenih rombo- List vinove loze, prislonjen uz oble stranice kružnih va sa zaobljenim stranicama.17 međuprostora, svjedoči da mrežište u cjelini predstavlja Dobar primjer za ornament s jednim rombom pred- sjenicu vinove loze, upravo Pravi trs. Prstoliki listići ka- stavlja reljef na pluteju iz Arheološkog muzeja u Zadru. rakteriziraju anatomiju svakog pojedinačnog lista, a nje- Zona gredice nažalost je preklesana. No, pod njom je sa- gova figura podsjeća ponajviše na lik plamena.12 čuvan složeni tropruti preplet posred koga je motiv rom- Trokut, u kršćanskoj ikonografiji simbolizira Sveto ba sa zaobljenim stranicama. One su učvorene s drugim Trojstvo.13 motivom. Njega tvore četiri široka kruga koja se nado- vezuju na zaobljene stranice romba. U svakome od njih još je uži krug, treći motiv, koji se lomi u perece. Oni se nastavljaju u trake koje se poput dijagonala provlače kroz romb i krugove.18 Ponad lijevoga i desnog gornjega kru- ga po jedna je golubica, a među njima trolisni ljiljanov cvijet.19 Srodan mu je plutej iz Sv. Trojice u Splitu. Na- žalost, sačuvan je tek u ulomcima. Grafički je rekonstru- iran kao plutej s jednim rombom u sredini ornamenta srodnog s upravo opisanim zadarskim.20 Sličnost s njima pokazuje i ornament na pluteju iz Arheološkog muzeja Istre u Puli.21 Znatno jednostavniji od spomenutih pri- mjera, grublji u izradi, ali sugestivan u značenju, jest plu- 8. Ravenna – plutej iz crke San Vitale, 6. stoljeće (izvor: ANDRE tej također s jednim rombom zaobljenih stranica u No- GRABAR /bilj. 11/, 273.) vigradu.22 Posred njega kao prvi motiv upravo je romb. Ravenna – pluteus from the church of San Vitale, 6th century Učvoren je s drugim motivom koga čine četiri kruga koja

Pavuša Vežić: Plutej ograde svetišta iz memorije Sv. Tripuna... Ars Adriatica 6/2016. (7-22)

se nadovezuju na zaobljene stranice romba. Treći motiv pak, tvore dva samostalna kruga koja se provlače kroz četiri prethodna i romb među njima. Pod i nad slobod- nim krugovima isklesani su likovi ptica. Također sugesti- van, ali za razliku od prethodnoga, vrlo precizan i pra- vilan primjer ornamenta s jednim rombom predstavlja onaj na mramornome pluteju iz Rovinja.23 Tema križa tu je dodatno naglašena znakom istokračnoga križa posred romba. Uokolo su, slično kotorskome primjeru, trokuti učvoreni s rombom. Zaobljene stranice romba i trokuta zatvaraju kružne međuprostore posred kojih su rozete.24 Većina prethodnih pluteja datirana je u kasna desetljeća 8. i rana desetljeća 9. stoljeća, a tek je potonji datiran u 10. ili čak 11. stoljeće. Primjer s dva romba predstavlja plutej izložen u lapida- riju u kripti župne crkve u Balama. Ima sačuvanu gredicu. Pod njom je panel koji s donje i bočnih strana ima ravni rub. Unutar njega je okvir koga, poput onoga u Kotoru, tvo- re ravne stranice troprutih trokuta, tri po visini i četiri po dužini panele. Trokuti su učvoreni s dva romba u srednjoj zoni pluteja. Oble stranice trokuta i rombova tvore kružne međuprostore, njih ukupno šest. Unutar njih su isklesani: jedan lik grčkoga križa sa širokim plosnatim krakovima, tri lika ljiljanovih cvjetova, jedno drvo života i jedna virovita rozeta.25 Čini se da i ulomci jednog pluteja u Kotoru, iz cr- kve Sv. Mihajla, pripadaju shemi s dva romba.26 Primjer s četiri romba predstavljaju dva pluteja iz muzejske zbirke u Novigradu u Dalmaciji, zapravo iz 10. Zadar – plutej u Arheološkom muzeju, 9. stoljeće (foto: Z. Alajbeg) Zadar – pluteus at the Archaeological Museum, 9th century obližnje Pridrage, naselja na tlu stare hrvatske države. Na jednome od njih ravne stranice četiriju učvorenih tro- kuta po visini i po dužini ornamenta, tvore vanjski rub mrežišta. Posred njega su četiri učvorena troptuta romba. Oble stranice trokuta i rombova tvore kružne međupro- store, njih ukupno devet. Tu su isklesani likovi ptica koje zoblju zrna na grozdovima što vise s vitica na troprutim trakama i svjedoče da ornament simbolizira upravo vi- novu lozu.27 U rombovima i trokutima prikazani su li- kovi ljiljanovih cvjetova.28 Na drugome pluteju pak, u trokutima i rombovima su ljiljanovi cvjetovi, a u među- prostorima različiti oblici rozeta. Oba pluteja pripisana su tzv. Klesarskoj radionici iz vremena kneza Trpimira iz druge četvrtine 9. stoljeća.29 Plutej iz Nina, također na tlu stare hrvatske države, sačuvan je kao oveći ulomak sa složenijim ornamentom koga tvore gredica i panel pod njom. Na njemu su bila najmanje četiri romba na čije se oble stranice nadovezuju širi krugovi prožeti s užima koncentričnim u motiv tzv. dna košare, Korbboden. Kroz krugove se provlače dija- gonalno položene troprute trake. Plutej je pripisan tzv. 11. Rovinj – plutej iz sakristije u crkvi Sv. Eufemije, 10. ili 11. stoljeće (izvor: I. Matejčić – S. Mustač /bilj 24/, 235) Benediktinskoj klesarskoj radionici iz vremena kneza Bra- Rovinj – pluteus from the sacristy in St Euphemia’s church, 10th or 11th nimira iz zadnje četvrtine 9. stoljeća. Donekle srodna je i century shema na pluteju iz Biskupije.30

12. Pridraga – drugi plutej u Arheološkoj zbirci u Novigradu, 9. 13. Pridraga – jedan plutej u Arheološkoj zbirci u Novigradu, 9. stoljeće stoljeće (foto: Z. Alajbeg) (foto: Z. Alajbeg) Pridraga – another pluteus from the Archaeological Collection in Novigrad, Pridraga – pluteus from the Archaeological Collection in Novigrad, 9th 9th century century

Primjer sa šest rombova predstavlja plutej koji se udvojenih dijagonala provlače kroz rombove i krugove nalazi u Arheološkom muzeju Istre u Puli, a potječe iz među njima.34 Ornament na njemu srodan je s onim na crkve Sv. Kvirina kraj Vodnjana. Monolitno je srašten s spomenutim plutejima iz crkve Sv. Marka u Veneciji.35 pilastrom na desnoj strani i gredicom na gornjoj. Pod Zanimljivu shemu s međusobno prožetim rombovi- njim je panel s tri motiva. Jednoga čine učvoreni rombo- ma, koji sa zaobljenim stranicama čine nizove prožetih vi. Njihove oble stranice zatvaraju kružne međuprostore. krugova, predstavlja jedan plutej u Novigradu u Istri te Drugi motiv tvore ostale učvorene kružnice. Nadovezuju dva u Dalmaciji: jedan je iz Otresa kod Bribira, a drugi iz se na rombove. Treći motiv čine ravne trake. Provlače se Biskupije kod Knina, oba sa tla hrvatske države.36 kroz rombove i krugove.31 U Dubrovniku i na dubrovačkom području pak, tako- Zanimljive primjere predstavljaju ulomci pluteja đer su brojni primjeri pluteja s reljefima na kojima su razli- ugrađeni u krsni zdenac baptisterija u Splitu. Na jednome čite varijante ornamenta s rombovima zaobljenih stranica.37 kroz rombove i kružne međuprostore provlače se dijago- nalno postavljene trake, a na drugome čvorovi u obliku četverolatičnih pereca. Znanstvenu pozornost poklonio im je najprije T. Marasović, datiravši ih u 11. stoljeće 32, a potom T. Burić, ispravivši dataciju u 9. stoljeće.33 Primjer s deset rombova predstavljaju spomenuti plu- tej iz Biskupije i dva iz Koljana na tlu stare hrvatske dr- žave. Pripisani su produkciji Radionice majstora koljan- skog pluteja. Ornament na jednome iz Koljana, srodno s kotorskim primjerom, ima učvorene trokute, četiri po visini i sedam po širini koji kao povezane karike prate okvir panela, te učvorene rombove, njih dva po visini i pet po širini koji ispunjaju središnju zonu. Oble stranice zatvaraju kružne međuprostore u kojima se izmjenjuju likovi ptica, rozeta i čvorova. U trokutima i rombovima 14. Koljani – plutej u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u likovi su ljiljanovih cvjetova. Plutej iz Crkvine u kružnim Splitu, 9. stoljeće (izvor: N. Jakšić /bilj. 6/, 232) međuprostorima ima guste preplete izrađene po modelu Koljani – pluteus at the Museum of Croatian Archaeological Monuments tzv. dna košare, Korbboden, s parom traka koje se poput in Split, 9th century

Pavuša Vežić: Plutej ograde svetišta iz memorije Sv. Tripuna... Ars Adriatica 6/2016. (7-22)

pluteju modelirane su kao dvoprute, dok su sve ostale, pa i kotorske, troprute. Plutej u Novigradu datiran je u kraj 8. ili početak 9. stoljeća. Mislim da istome vremenu valja pripisati i zadarski ulomak. Dakle, prvi je pohranjen u Novigradskome lapidari- ju. Rešetka na njemu po obodu ima šesnaest učvorenih trokutastih karika, četiri po visini i šest po dužini plu- teja, te u polju osam karika u obliku rombova. Trokuti i rombovi maju konkavno zaobljene stranice te su prostori među njima kružni, kao u Kotoru, tri kruga po visini i pet po širini pluteja. U njima se nalaze sučeljeno postav- ljeni listovi vinove loze oblikovani poput plamičaka (u 15. Biskupija – plutej u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u devet krugova) te u obliku šesterolatičnih rozeta (u šest Splitu, 9. stoljeće (izvor: N. Jakšić /bilj. 6/, 228) Biskupija – pluteus at the Museum of Croatian Archaeological Monuments krugova). U trokutima i rombovima pak, nalaze se troli- in Split, 9th century sni ljiljanovi cvjetovi. Ponad panela istaknuta je gredica s ornamentom učvorenih krugova prožetih s rombovima ravnih stranica.42 Pluteje ažurirane poput kakvih tranzena predstavljaju Drugi je pohranjen u Arheološkome muzeju u Za- ulomci izloženi u lapidariju i spremištu župne crkve u dru.43 Zapravo je riječ tek o ulomku na kome je ipak oču- Novigradu u Istri. Dva među njima imaju s učvorenim vana puna visina pluteja, ali ne i dužina. Stoga nije mo- rombovima ispunjeno mrežište.38 guće cjelovito opisati njegovu rešetku. Svakako po obodu Navedeni primjeri samo su karakteristični za temu o ima karike učvorenih trokuta sa zaobljenim stranicama, kojoj raspravljam. Međutim, troprutih učvorenih rombo- četiri po visini, te među njima polje s rombovima, dva po va ima znatno više i to ne samo na plutejima nego tako- visini (najmanje četiri po širini). Međuprostori su u obli- đer na pilastrima ograda svetišta, na pr. u Bijaćima,39 ili ku krugova s dva sučeljeno postavljena lista. U rombovi- na ogradama stubišta na ambonima, na pr. u Biskupiji ma pak, po jedan je trolisni ljiljanov cvijet. Ponad panela kod Knina,40 a zacijelo i na ostalim dijelovima predro- istaknuta je gredica s arkadama pod kojima su polovine maničkih liturgijskih instalacija. Uz to učvoreni trokuti rozeta, pet latica. i rombovi nalaze se i na oknima prozora, na pr. na tran- Treći primjer srodno oblikovane rešetke, ali sada s zenama crkve Sv. Marije od Rijeke u Kotoru, ili pak na troprutim stabljikama predstavljaju ulomci pluteja u cr- crkvicama dubrovačkoga kraja i otoka.41 Simbolika učvorenih rombova se povećava pogoto- vo ako se njihovim nizovima u saću ornamenta pridru- ži srodna varijanta koju tvore upravo nizovi učvorenih križeva. Na ovom mjestu nije ih potrebno nabrajati niti praviti bilo kakvu analizu. Dovoljno je spomenuti tek či- njenicu da je na njima romb zamijenjen s križem te da njegovi ravni krakovi tvore kvadratne međuprostore. Ta varijanta nalazi se na pr. na jednoj arkadi krune ciborija iz Betike u Istri, ili na primjerima pluteja u Dalmaciji: u Zadru, Ninu, Pridragi, krsnom zdencu iz Vrpolja kod Šibenika, u Splitu, ili Dubrovniku, ali i na brojnim plu- tejima od italskih prostora, na pr. Tuscania, Bobbio, ili Rim, do onih grčkih, na pr. spolij istaknut na južnome zidu Male Mitropolije u Ateni. Ipak, ponajbolje primjere za usporedbu sa stiliziranim prikazom Pravoga trsa na pluteju iz Kotora predstavljaju sheme i ornamenti na dva njemu srodna pluteja. Jedan se nalazi u Istri, u Novigradu, a drugi u Dalmaciji, u Zadru. 16. Novigrad – plutej u novigradskom Lapidariju, kraj 8. ili početak 9. Međutim, svekolika sličnost među njima ima i zamjet- stoljeća (izvor: I. Matejčić – S. Mustač / bilj 24/, 75) nu razliku, čak i u odnosu na sve prethodne primjere. Novigrad – pluteus from the Lapidarium of Novigrad, late 8th or early Naime, trake ili stabljike na novigradskome i zadarskom 9th century

kvi Sv. Eufemije u Kamporu na Rabu. Shema je utoliko različita što na njoj po obodu nisu karike učvorenih tro- kuta već je valovita kontinuirana traka učvorena s rom- bovima zaobljenih stranica. U kružnim međuprostorima smještena su dva sučeljeno postavljena lista u liku plame- na. U trokutastim poljima trake po obodu pluteja nalazi se po jedan trolisni ljiljanov cvijet, a u rombovima čak četiri takva složena u lik križa unutar romba, dva cvijeta po okomitoj i dva po horizontalnoj osi.44 Među panelima na velikome pluteju iz katedrale Sv. Anastazije u Zadru, izloženom u Arheološkome muze- ju, nalazi se i ‘pilastar’ s ornamentom koga predočuju tri okomito postavljena tropruta učvorena kruga. U svako- me do njih pak, po dva su sučeljeno postavljena lista u liku plamena, a u međuprostorima uz bokove krugova po jedan ljiljanov cvijet. Plutej je datiran u 9. stoljeće.45 Ljiljanov cvijet u kršćanskoj simbolici općenito označava čistoću duha te izravno osobu Djevice Marije.46 Križevi pod arkadama simboliziraju hortus conclu- sus, tj. Vrt zatvoreni, zapisan već u Pjesmi nad pjesmama (4,12), a nazivan još i Ograđeni vrt.47 U literaturi je često, kao što je već rečeno, bilježen i kao Rajski vrt. Osim pri- mjera na plutejima tema je često zastupljena na sarkofa- zima.48 Ishodište joj se i nalazi upravo na njima. Dobre primjere čine ranokršćanski sarkofazi u Ravenni iz 5. st., sarkofag Valentiniana III u mauzoleju Galle Placidi- je, zapravo memoriji Sv. Lovre, te sarkofag s križevima i 17. Zadar – plutej u Arheološkome muzeju, kraj 8. ili početak 9. stoljeća palmama u bazilici San Apollinare in Classe.49 Po uzoru (foto: P. Vežić) na slične nastajali su i ranosrednjovjekovni primjeri. Dva Zadar – pluteus at the Archaeological Museum, late 8th or early 9th century dobra među njima su i predromanički sarkofazi u Zadru

18. Kampor na otoku Rabu – plutej u crkvi Sv. Eufemije, 9. stoljeće (foto: P. Vežić) Kampor on the island of Rab – pluteus in St Euphemia’s church, 9th century

Pavuša Vežić: Plutej ograde svetišta iz memorije Sv. Tripuna... Ars Adriatica 6/2016. (7-22)

no slični, stilski su i morfološki različiti te svrstavani u djela odvojenih radionica u Istri i Dalmaciji, posebno na Kvarneru, te u Zadru, Trogiru i Splitu, ili onu nazvanu Radionicom iz vremena kneza Trpimira.54 Plutej s jednim križem pod arkadom dobro predstav- ljaju dva primjera pohranjena u Novigradskom lapidariju te jedan u Arheološkome muzeju Istre u Puli.55 Tri plu- teja iz Krka također su vrijedna za ovu temu.56 Osnovna shema je na općoj razini srodna s onom na plutejima Trogirske klesarske radionice.57 Primjer pluteja s dva križa i dvije arkade, osebujan po originalnom ikongrafskom rješenju arkada, križeva i upravo igličastih stabala pod njima, predstavlja onaj u Omišlju.58 Relativno je brojan niz onih pripisanih Tro- girskoj klesarskoj radionici i Radionici iz vremena kneza Trpimira.59 Karakteristične oblike imaju i slični pluteji u Splitu.60 Srodni su italskim predlošcima, općom shemom 19. Rim – plutej iz crkve Santa Sabina, 9. stoljeće (izvor: Arte in Italia možda posebno onima iz crkve Sta Sabina u Rimu.61 – II /bilj. 10/, stupac 473-474) Primjer pluteja s više križeva pod arkadama izrađen Rome – pluteus in Santa Sabina’s church, 9th century gotovo rudimentarno, jednostavnim plitkim uklesava- njem crteža, dobro prikazuje onaj iz Castelseprija u Itali- i Splitu.50 Također jedan plutej, otkriven s istraživanjima ji. Radi se o urezanim arkadama, njih četiri oslonjene na crkve Sv. Mihovila in ripa maris u Splitu, istraživači su pet stupova, te pod svakom od njih na isti način nacrtan dovodili u vezu s mogućnošću da je nastao možda od po jedan križ. Plutej je datiran u rano razdoblje predro- pročelne stranice sarkofaga.51 To nas vodi do sličnih maničke skulpture, u 7. st.62 Predstavlja reducirani oblik kompozicija poput one na pročelju sarkofaga u kome je starijih uzora, ujedno svojevrstan predložak za osnovne sahranjen nadbiskup Ivan Splićanin.52 oblike mlađih primjera. Relativno su brojni primjeri srodnih kompozicijskih Zasebni su primjeri pluteja s više križeva pod arka- rješenja, križeva pod arkadama, na predromanički plu- dama oni iz Zadra.63 Riječ je o ulomcima koji su, slično tejima u našem naslijeđu. U Istri: na pr. u Novigradu ili kao i plutej iz oltara katedrale Sv. Tripuna u Kotoru, na- Puli, te u Dalmaciji: na pr. u Krku i Omišlju, ili u Zadru, knadno ugrađeni u stipes pod menzom glavnoga oltara u Trogiru i Splitu.53 Svi ti primjeri, ikonografski međusob- katedrali Sv. Anastazije. Antependij je mramorni plutej s

20. Castelseprio – plutej u Museo Civico Varese, 7. stoljeće (izvor: I Longobardi /bilj. 62/, 313) Castelseprio – pluteus at the Museo Civico Varese, 7th century

21. Zadar – veliki ulomak pluteja ugrađen u antependij stipesa oltara u katedrali, 9. stoljeće (foto: Z. Alajbeg) Zadar – a large fragment of the pluteus built into the antependium of the altar base in the cathedral, 9th century

22. Zadar – mali ulomak pluteja ugrađen u lijevi bok stipesa oltara u 23. Zadar – mali ulomak pluteja ugrađen u desni bok stipesa oltara u katedrali, 9. stoljeće (foto: Z. Alajbeg) katedrali, 9. stoljeće (foto: Z. Alajbeg) Zadar – a small fragment of the pluteus built into the left side of the Zadar – a small fragment of the pluteus built into the right side of the altar base in the cathedral, 9th century altar base in the- cathedral, 9th century

Pavuša Vežić: Plutej ograde svetišta iz memorije Sv. Tripuna... Ars Adriatica 6/2016. (7-22)

dva pravokutna panela. Između njih te po obodu cijeloga U cjelini, plutej iz memorije Sv. Tripuna u Kotoru po- pluteja proteže se široki okvir, gredica s vinovom lozom kazuje morfološke pojedinosti koje svjedoče o produkciji i listovima u obliku virovitih rozeta. Nisu sačuvane stra- lokalne klesarske radionice. No, njegov geometrijski cr- nice uz lijevi i desni bok gdje je plutej znatno skraćen. tež kao tehnička podloga za klesarsku obradu specifičnog Još manji su ulomci pluteja iskorišteni za kraće strani- izbora ikonografskih motiva (geometrijskih, biljnih i ži- ce stipesa. Ipak, one skupa s pročelnom pločom svjedo- votinjskih), njihovo ikonološko značenje kao simbolički če o tri nekadašnja pluteja. Sva tri su imala zacijelo po sadržaj pojedinosti i cjeline u kompoziciji, predstavlja dva odvojena panela i u njima dva križa pod arkadama, zapravo svojevrsni ‘otisak’ grafičkih predložaka, ponajvi- upravo kao što je na desnome panelu pluteja u Kotoru. še iz jadranske tradicije, bizantskoga kulturnog kruga te Primjeri u Zadru pripisani su Radionici plutejâ zadarske langobardskih i karolinških utjecaja na prijelazu 8. u 9. katedrale, uz koju je vezan i znatan broj srodnih reljefa sa stoljeće. Slikovito govoreći, određeni je ‘katalog’ motiva zadarskoga područja.64 iz vremena rane predromaničke umjetnosti Istre i Dal- Neobična je međusobna sličnost pluteja iz Kotora s macije, prostora na kojima je adriobizantska komponen- tri upravo opisana iz Zadra. Ipak, riječ je o srodnosti ta u kulturi dugo bila prisutna.70 ograničenoj na sam predložak za ikonografsko rješenje, ali istovremeno i o morfološkim različitostima koje una- toč primarnoj sličnosti jasno govore o sekundarnim rje- Zaključak šenjima koja proizlaze iz neposrednih radioničkih teh- nika. Tako su ornamenti na stupićima i lukovima plutejâ Plutej ograde svetišta pripisan memoriji Sv. Tripuna u u Zadru redovito ‘zavijeni’, odnosno tordirani, dok je u Kotoru svojevrsni je zbroj specifičnih likovnih i simbolič- Kotoru jedan stup riješen dvoprutom pletenicom, a dva kih motiva i njihovih kombinacija na ogradama svetišta ostala su tordirana. ‘Zavijene’ su i arkade na kotorskome u crkvama jadranskoga kulturnog kruga. Osobito je zani- pluteju, ali ne na isti način. Dva stupića i jedan luk ima- mljiv panel na lijevoj strani pluteja. Njegovu geometrijsku ju rješenje slično spomenutim nizovima listića, dok dru- osnovu tvori dvanaest kružnica, tri po visini i četiri po ga arkada ima ‘zavijenost’ srodnu s onom na zadarskim dužini kompozicije. Međutim, klesarskom obradom one plutejima. Križevi pod lukovima također pokazuju razli- su pretvorene u zanimljivo ikonografsko rješenje rešetke čitosti. Zadarski imaju volutice na proširenjima krakova koju čine karike povezanih trokuta poredanih po obodu te udvojeni obris patibula i antena. Kotorske krakove panela i rombova raspoređenih u njegovome polju. Tro- prekrivaju dvoprute pletenice. Međutim, sam tip križa, kuti i rombovi imaju konkavno zaobljene i međusobno s izduženim okomitim gredama i uskim horizontalnim, učvorene stranice koje uz njih tvore kružne međuprostore. osobito u Kotoru, ukazuje na srodne predloške crux ca- U svakome od njih smještena su po dva sučeljeno postav- pitata križa. O srodnostima još više govore gotovo jed- ljena lista u liku sličnome plamenu. Taj motiv je rijedak u nake rozete, oblikovane kao petokrake i šestokrake zvi- predromaničkoj ornamentici na Jadranu. Ipak, na tlu Istre jezde. Smještene su u gornjim kvadrantima križa, iznad i Dalmacije svojstven je romanskim sredinama: Novigra- bočnih krakova.65 da, Raba, Zadra i Kotora. Pluteje s takvim likovima mogu- Međutim, najveću međusobnu sličnost pokazuje rje- će je pripisati kasnim desetljećima i godinama 8. stoljeća šenje Rajskog vrta pod križevima zadarskih i kotorskoga te ranim godinama i desetljećima 9. stoljeća. pluteja. Tema je oblikovana likovima visokih akantuso- Drugi karakteristični ornament na tim plutejima čini vih cvjetova, karakterističnih koliko za zadarske pluteje trolisni cvijet ljiljana usred svakoga romba, kao i velikog toliko i za kotorski, ali i bočne stranice arkada na pojedi- broja trokuta. Pritom je romb sam po sebi svojevrsni nim ciborijima pripisanim Bokeljskoj radionici. Formalne križ, a često je i prožet malenim likom križa u sredini razlike među njima čini tek manji broj listića po visini plohe. Primjeri pokazuju takve kombinacije već u ranoj cvjetova u Zadru, tri ili četiri, od onih u Kotoru, pet ili bizantskoj plastici Ravenne, iz koje inspiracije bijahu pre- šest (kao što je i na spomenutim ciborijima).66 uzimane u langobardskoj i karolinškoj umjetnosti. Zaci- Akantusov cvijet u kršćanskoj ikonografiji ponekad se jelo su s tih predložaka dopirale i do romanskih sredina koristi vidjeli smo i u temi Drva života, odnosno Rajskoga Istre i Dalmacije. vrta.67 Primjeri su dosta česti upravo na plutejima u Zadru Pretpostavljam da su preko njih takvi motivi dospi- i ciborijima na jugu Dalmacije, u Dubrovniku i Ulcinju.68 jevali i u dubinu zaleđa na tlo hrvatske države, i ostalih Rozete kršćanskom ikonografijom u umjetnosti sim- sclavinija. Tamo su rabljeni u kombinaciji sa srodnima, ali boliziraju ruže, a one označavaju mučeništvo i moral- i drukčijim ornamentima. Tako je i na tamošnjim plute- nost, te Djevicu Mariju kao Ružu bez trnja.69 jima čest motiv cvijet ljiljana u rombovima. Međutim, u

međuprostorima nisu ‘plameni’ listovi već različiti čvorovi, karolinškim varijantama njihovih tema. Novi predloš- pereci, rozete ili u velikoj mjeri koncentrični krugovi, tzv. ci dopirali su do romanskih sredina na tlu Istre i Dal- Korbboden ornamenti, s njima grozdovi, katkada i ptice macije, a preko njih u dubinu sclavinija. Ipak, srodnost koje kljuju njihova zrna. Takvi sadržaji, osobito potonji, kompozicije s upravo dva panela na pluteju, i u njima bar kazuju da saćasta mrežišta, dizajnirana gotovo na na- jedan s upravo dvije arkade, posebno je došla do izraža- čin ikonoklastičkih geometrijskih apstrakcija, ipak zorno ja u relaciji Zadra i Kotora. Naime, ulomci mramornih simboliziraju temu upravo Pravoga trsa koji omeđuje Vrt pluteja ugrađenih naknadno u glavni oltar katedrale Sv. zatvoreni, odnosno Vinograd. To možemo vidjeti na plu- Anastazije svjedoče da su u Zadru bila barem tri primje- tejima iz Trogirske radionice, ili pak, Radionice iz vremena ra po grafičkim rješenjima srodna kotorskome. Osim sa- kneza Trpimira, te one Majstora koljanskog pluteja, ili pak, moga crteža stupova i kapitela, arkada i križeva, sličnost Benediktinske radionice iz vremena kneza Branimira. njihovih predložaka potkrepljuju i rješenja Rajskoga vrta Na svoj način romb s konkavno zaobljenim strani- ispod križa kao Drva života. Rješenja su modelirana po- cama – motiv kome začudo do sada pri analizama ra- put likova cvijeta akantusa. Motiv je zastupljen i na poje- nokršćanskih i ranosrednjovjekovnih umjetnina u nas dinim primjerima ciborija iz Bokeljske radionice. nije posvećena veća pozornost – simbolizira Križ pa ga Međutim, doda li se tome shema prethodno opisane makar uvjetno možemo nazvati ‘romboidni križ’. Štoviše, rešetke s karikama učvorenih trokuta i rombova, poseb- moguće je kazati da su na reljefima liturgijskih instalaci- no u Zadru i Kotoru, kao i tema Pravoga trsa na pilastri- ja u jadranskome kulturnom krugu upravo takvi križevi ma ograda svetišta, uz ostale sredine također u Zadru i (rabljeni u inačicama s jednim ili nekoliko rombova) bili Kotoru, same od sebe se pokazuju uočljive paralele, a s najviše korišteni motiv, posebno na plutejima, tijekom njima i spoznaje o relativno brojnim sličnim motivima ranoga srednjeg vijeka, od 8. do 11. stoljeća. Stoga je sli- na međusobno srodnim liturgijskim instalacijama. One kovito govoreći ‘zajednički znak’ i većine ovdje okuplje- pak, ukazuju na razmjenu srodnih grafičkih predložaka nih umjetnina. za neposredna klesarska rješenja u razdoblju rane pre- Panel pak, s desne strane kotorskoga pluteja ocrtava- dromaničke umjetnosti, posebno u dva tako važna grada ju dvije arkade te pod njima po jedan križ. Ponovo se Dalmacije u ranome srednjem vijeku. Naravno, problem susrećemo s karakterističnim motivima rane kršćanske je zanimljiv, ali valja ga utemeljeno, s dužnim oprezom, i i rane bizantske umjetnosti, prožete s langobardskim i nadalje proučavati.

Pavuša Vežić: Plutej ograde svetišta iz memorije Sv. Tripuna... Ars Adriatica 6/2016. (7-22)

Bilješke

1 IVO STJEPČEVIĆ, Katedrala Sv. Tripuna u Kotoru, Split, 1938, 17 VALERIA SCIARRETTA, Il batistero di Albenga, Ravenna, 1966., (prilog uz Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku – LI, za 39-41; JEAN HUBERT – JEAN PORCHER – W. F. VOLBACH, godine 1930.- 1934.; pretisak u: IVO STJEPČEVIĆ, Arhivska L’Empire carolingien, Gallimard, 1968., 31 i 358, sl. 269. istraživanja Boke Kotorske, Perast – Gospa od Škrpjela, 2003., 18 Isti ornament imaju dva velika pluteja čuvana na matroneju 11-105). crkve Sv. Marka u Veneciji. Međutim, na njihovoj rešetki nalazi 2 ZORICA ČUBROVIĆ, Oltarska pregrada Andreacijeve crkve, se čak po pet rombova po dužini, a bila su i dva po visini, Međunarodni znanstveni skup Dvadeset vjekova bokeljske mornarice ukupno njih deset! (Vidi: L’arte in Italia - II (bilj. 10), sl. 471; – zbornik radova, (ur. J. Martinović), Kotor, 2010., 219 - 244. FULIO ZULIANI, I marmi di San Marco, Alto Medioevo – 2, 3 JOVAN MARTINOVIĆ, Prolegomena za problem prvobitne Venezia, 1975., 80-85, sl. 49-50; WLADIMIRO DORIGO, La crkve Sv. Tripuna u Kotoru, Prilozi povijesti umjetnosti u cultura carolingia della prima capella sancti Marci, Hortus Dalmaciji, 30 (1990.), 5-29. artium medievalium – 8 (2002.), 155, sl. 14.). 4 Utori su dokumentirani na preciznim arhitektonskim crtežima 19 NIKOLA JAKŠIĆ – EMIL HILJE, (bilj. 15), 25, sl. 27. koje je izradila Zorica Čubrović, arhitekt i konzervator u 20 ANTE PITEŠA, Ranosrednjovjekovni kameni spomenici u Regionalnome zavodu za zaštitu spomenika kulture u Kotoru. Arheološkome muzeju u Splitu, Split, 2012., 87-89. sl. 41 a-e. Kopije crteža ljubazno mi je ustupila na korištenja te se i ovom 21 MARINA VICELJA, Južnoistarska grupa spomenika ranosred- prilikom zahvaljujem na kolegijalnoj susretljivosti. njovjekovne skulpture, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 5 ZORICA ČUBROVIĆ, Oltarska pregrada Andreacijeve crkve, 16 (1992.), 15, sl. 6. Međunarodni znanstveni skup Dvadeset vjekova bokeljske 22 Novigradski lapidarij – Lapidario di Cittanova, (ur. J. Ziherl), mornarice – zbornik radova, (ur. J. Martinović), 2010., 219-244. Novigrad – Cittanova, 2006., str. 73; I. MATEJČIĆ – S. 6 Zagovori svetom Tripunu – Blago Kotorske biskupije: povodom MUSTAĆ, Kiparstvo od 4. do 13. stoljeća – Scultura dal IV al 1200. obljetnice prijenosa moći svetog Tripuna u Kotor, (ur. R. XIII secolo, 1, (ur. I. Matejčić), Poreč – Parenzo, 2014., 216-217, Tomić), Zagreb, 2009., 100-101, (Meri Zornija, kat. jed. 16); MERI (Ivan Matejčić, kat. jed. 77, ondje navedena literatura.) ZORNIJA, Ranosrednjovjekovna skulptura na tlu Boke Kotorske, 23 Plutej je stilski donekle sličan primjerima rombova sa zaobljenim doktorska disertacija, Zagreb, 2014., 214-216; NIKOLA JAKŠIĆ, stranicama na onima u Veneciji. (Vidi: FULIO ZULIANI, bilj. Klesarstvo u službi evangelizacije, Split, 2015., 83-84, sl. 37. 18, 100, sl. 74 i 118-123, sl. 98-101.) 7 Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, 24 I. MATEJČIĆ – S. MUSTAĆ, Kiparstvo od 4. do 13. st., (bilj. 22), (ur. A. Badurina), Zagreb, 1979., 130. 234-235, (Ivan Matejčić, kat. jed. 93, ondje navedena literatura.) 8 Leksikon ikonografije (bilj. 7), 585. 25 IVAN MATEJČIĆ – MILJENKO JURKOVIĆ, Lapidarij u Balama, 9 Novi zavjet, Iv. 15,1-8 u: Biblija – Stari i Novi zavjet, Zagreb, Split – Bale, 2002., 4 i 7; Kiparstvo od 4. do 13. stoljeća (bilj. 22), 1968., 92; PAVUŠA VEŽIĆ, Vinova loza na ranokršćanskim 184-185, (Sunčica Mustać, kat. jed. 58, i ondje navedena literatura.) i ranosrednjovjekovnim reljefima u Zadru i na zadarskome 26 ZORICA ČUBROVIĆ, Djela jedne klesarske radionice u crkvi području, Histria antiqua 15 (2007.), 415-424; PAVUŠA VEŽIĆ, Sv. Mihaila, Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 41-42 Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz episkopalnog kompleksa (1993./1994.), 45-5; MERI ZORNIJA, (bilj. 6), 323-324, tabla B. 1c. u Zadru, Ars Adriatica (5) 2015., 35. 27 PAVUŠA VEŽIĆ, Vinova loza na ranokršćanskim i ranosred- 10 L’arte in Italia – II, (ur. C. L. Ragghianti), Roma, 1968., stupac njovjekovnim reljefima u Zadru i na zadarskome području, Hi- 233-236. stria antiqua 15 (2007.), 415-428. 11 ANDRÉ GRABAR, L’età d’oro di Giustiniano, Milano, 1966., 28 NIKOLA JAKŠIĆ – EMIL HILJE, (bilj. 15), 109 - 111, 273, sl. 315. (Nikola Jakšić, kat. jed. 027, ondje navedena literatura); IVAN 12 PAVUŠA VEŽIĆ, Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz JOSIPOVIĆ, Predromanički reljefi na teritoriju Sklavinije episkopalnog kompleksa u Zadru, Ars Adriatica (5), 2015., 25. Hrvatske između Zrmanje i Krke do kraja 9. stoljeća, doktorska 13 Leksikon ikonografije (bilj. 7), 572. disertacija, Zagreb, 2013., 1. dio, 37-56, 2. dio, tabla VI-XII. 14 ANDRÉ GRABAR, L’arte peleocristiana, Milano, 1967., 192, sl. 205. 29 NIKOLA JAKŠIĆ – EMIL HILJE, (bilj. 15), 112-113, (Nikola Jakšić, kat. jed. 028, ondje navedena literatura); IVAN 15 PAVUŠA VEŽIĆ, Klesarska radionica u kasnoantičkome Zadru, JOSIPOVIĆ, (bilj. 28), 1. dio, 37-56, 2. dio, tabla VI-XII; Biogradski zbornik I, (ur. Š. Batović), Zadar, 1990., 247-262; NIKOLA JAKŠIĆ, (bilj. 6), 302-303, sl. 11. i 12. PAVUŠA VEŽIĆ, Zadar na pragu kršćanstva – Arhitektura ranoga kršćanstva u Zadru i na zadarskome području, Zadar, 30 NIKOLA JAKŠIĆ – EMIL HILJE, (bilj. 15), 22, sl. 24; IVAN 2005, 106-107; NIKOLA JAKŠIĆ – EMIL HILJE, Umjetnička JOSIPOVIĆ, (bilj. 28), 37-56, 2. dio, tabla VI-XII; NIKOLA baština Zadarske nadbiskupije – Kiparstvo I, (ur. N. Jakšić), JAKŠIĆ, (bilj. 6), 351, sl. 4. i 373, sl. 23. Zadar, 2008., 79-80, (Nikola Jakšić, kat. jed. 005). 31 MARINA VICELJA, (bilj. 21), 15, sl. 5. 16 L’arte in Italia (bilj. 10), stupac 233-236; ANDRÉ GRABAR (bilj. 32 TOMISLAV MARASOVIĆ, O krsnom bazenu splitske krstionice, 11), 273, sl. 315. Starohrvatska prosvjeta, 24 (1997.), 7-56, 5, 7, 8, 16 i 40.

33 TONČI BURIĆ, Pluteji oplate splitske krstionice – vrijeme i 52 ŽELJKO RAPANIĆ, Predromaničko doba u Dalmaciji, Split, okolnosti postanka, Zbornik Tomislava Marasovića, (ur. I. Babić, 1987., 188-189, tab. VI, sl. 2. A. Milošević i dr.) Split, 2002., 301-327, sl. 3, 5 i 6. 53 Za primjere u našem naslijeđu vidi: Hrvati i Karolinzi – Katalog, 34 NIKOLA JAKŠIĆ, Majstor koljanskog pluteja, Izdanja Hrvatskog (bilj. 36); Kiparstvo od 4. do 13. stoljeća (bilj. 22); ANTE PITEŠA, arheološkog društva 8, Split, 1984., 243-252; IVAN JOSIPOVIĆ, (bilj. 20), 39 i 101, sl. 10. i 51; TOMISLAV MARASOVIĆ, (bilj. “Majstor koljanskog pluteja” u stilskom razvrstavanju predro- 51), 31-32, 81, 150, 260, 310, 314, 345, 351, 382, 395, 419 i 468. maničke skulpture iz Galovca kod Zadra, Radovi Instituta za 54 Općenito vidi u: NIKOLA JAKŠIĆ, (bilj. 6). Ujedno vrlo dobru povijest umjetnosti, 34 (2010.), 7-18; NIKOLA JAKŠIĆ, (bilj. 6), razradu produkcije većine radionica u Dalmaciji izvršio je Ivan 221-240, sl. 6., 8. i 11. Josipović u svom doktoratu. Vidi: IVAN JOSIPOVIĆ, (bilj. 28). 35 L’arte in Italia, (bilj. 10), sl. 471; FULIO ZULIANI, (bilj. 18), 80- 55 Novigradski lapidarij, (bilj. 22), 61 i 84; Kiparstvo od 4. do 13. 84; WLADIMIRO DORIGO, (bilj. 18), sl. 14. stoljeća, (bilj. 22), 172-173 i 210, (Ivan Matejčić, kat. jed. 53 i 73.) 36 Novigradski lapidarij, (bilj. 22), 170-171, (Ivan Matejčić, kat. jed. 56 Hrvati i Karolinzi – Katalog, (bilj. 36), 125-126, (Miljenko 51 i ondje navedena literatura); Hrvati i Karolinzi – Katalog, (ur. Jurković, kat. jed. III. 8.) A. Milošević), MHAS, Split, 2000., 203, (Tonči Burić, kat. jed. IV. 28-a); IVAN JOSIPOVIĆ, (bilj. 28), 1. dio, 169-191, 2. dio, 57 IVAN JOSIPOVIĆ, (bilj. 28), 97-99, 2. dio, tabla XXII., sl. 1-4 i tabla LII, sl. 1, i ondje navedena literatura; NIKOLA JAKŠIĆ, ondje navedena literatura. (bilj. 6), 369, sl. 19. 58 Hrvati i Karolinzi – Katalog, (bilj. 36), 130, (Miljenko Jurković, 37 ŽELJKO PEKOVIĆ, Crkva Sv. Petra Velikoga – Dubrovačka pre- kat. jed. III. 13.) dromanička katedrala i njezina skulptura, Dubrovnik – Split, 2010. 59 IVAN JOSIPOVIĆ, (bilj. 28) 38 Kiparstvo od 4. do 13. stoljeća, (bilj. 22), 207-210, (Ivan Matejčić, 60 ANTE PITEŠA, (bilj. 20), 39-43 i 101-105, sl. 10 i 51. Valja kat. jed. 72.2 i 72.3, i ondje navedena literatura). im pridodati i ulomke pluteja u katedrali. (Vidi: TOMISLAV 39 Hrvati i Karolinzi, (bilj. 36), (Tonči Burić, kat. jed. IV. 10); MARASOVIĆ, bilj. 51, 260.) NIKOLA JAKŠIĆ, (bilj. 6), 247, sl. 5. 61 L’arte in Italia – II, (bilj. 10), sl. 464. 40 Hrvati i Karolinzi, (bilj. 36), 206-207, (Tonči Burić, kat. jed. IV. 62 I Longobardi, (ur. G. C. Menis), Milano, 1990., 313-314, (Marina 33); NIKOLA JAKŠIĆ, (bilj. 6), 367, sl. 15. Righetti Tosti-Croce, kat. jed. VII. 21) 41 MERI ZORNIJA, (bilj. 6), 320-322, tabla B. 1b; ŽELJKO 63 JANKO BELOŠEVIĆ, Neobjavljeni ranosrednjovjekovni kameni PEKOVIĆ, (bilj. 37), 211-213, sl. 196-198; NIKOLA JAKŠIĆ, spomenici s pleternim ukrasom iz Zadra, Diadora 4 (1968.); NI- (bilj. 6), 167-170. KOLA JAKŠIĆ – EMIL HILJE, (bilj. 15), 19, sl. 21, (Nikola Jak- 42 Hrvati i Karolinzi, (bilj. 36), 47-48, (Miljenko Jurković, kat. jed. šić, Skulptura u Zadarskoj nadbiskupiji od IV. do XII. stoljeća), I. 35); Novigradski lapidarij (bilj. 22), 78; Kiparstvo od 4. do 13. te 101 i 102, (Nikola Jakšić, kat. jed. 019 i 020, ondje navedena stoljeća, (bilj. 22), 213-214, (Ivan Matejčić, kat. jed. 75, i ondje literatura). navedena literatura). 64 IVAN JOSIPOVIĆ, (bilj. 45). 43 Plutej je inventaru ranosrednjovjekovnih lapida Arheološkog 65 NIKOLA JAKŠIĆ – EMIL HILJE, (bilj. 15), 19, sl. 21, (Nikola muzeja u Zadru zaveden pod brojem 184. PAVUŠA VEŽIĆ, Jakšić, Skulptura u Zadarskoj nadbiskupiji od IV. do XII. Pilastar sa stupićem ograde svetišta iz episkopalnog kompleksa stoljeća), te 101 i 102, (Nikola Jakšić, kat. jed. 019 i 020, ondje u Zadru, Ars Adriatica 5 (2015.), 24, sl. 8. navedena literatura); IVAN JOSIPOVIĆ, (bilj. 45). 44 MILJENKO DOMIJAN, Rab – grad umjetnosti, Zagreb, 2001., 51. 66 PAVUŠA VEŽIĆ – MILENKO LONČAR, HOC TIGMEN – 45 NIKOLA JAKŠIĆ – EMIL HILJE, (bilj. 15), 97-100, (Nikola Ciboriji ranoga srednjeg vijeka na tlu Istre i Dalmacije, Zadar, Jakšić, kat. jed. 018.); IVAN JOSIPOVIĆ, Radionica plutejâ 2009., 160. zadarske katedrale, Ars Adriatica 4 (2014.), 43-62. 67 Leksikon ikonografije, (bilj. 7), 130. 46 Leksikon ikonografije, (bilj. 7), 387-388. 68 JANKO BELOŠEVIĆ, (bilj. 63), 271-280; PAVUŠA VEŽIĆ – 47 Jeruzalemska Biblija, Zagreb, 1994, 933: Leksikon ikonografije, MILENKO LONČAR, (bilj. 66), 160; IVAN JOSIPOVIĆ, (bilj. (bilj. 7), 433 i 460. 45), 43-62. 48 ANTE PITEŠA, (bilj. 20), 65-67, sl. 29; Hrvati i Karolinzi, (bilj. 69 Leksikon ikonografije, (bilj. 7), 516. 36), 151-153, (Nikola Jakšić, kat. jed. III. 43 i III 44). 70 U vezi korištenja izraza adriobizantinizam vidi: EINAR 49 FRIEDRICH GERKE, Kasna antika i rano hrišćanstvo, Novi Sad, DYGGVE, History of Salonitan Christianity, Oslo, 1951.; Iza- 1973., 179-182, sl. 16. – L’arte in Italia – II, (bilj. 10), sl. 69. brani spisi, Split, 1989.; Povijest salonitanskog kršćanstva, Split, 1996.; IGOR FISKOVIĆ, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, Za- 50 NIKOLA JAKŠIĆ – EMIL HILJE, (bilj. 15), 85-86 i 103-104, greb, 1987.; Adriobizantski sloj zidnog slikarstva u Južnoj Hr- (Nikola Jakšić, kat. jed. 010 i 022); ANTE PITEŠA, (bilj. 20), vatskoj, Starohrvatska spomenička baština – Rađanje prvog hr- 65-67, sl. 29. vatskog kulturnog pejzaža, (ur. M. Jurković i T. Lukšić), Zagreb, 51 Hrvati i Karolinzi – Katalog, (bilj. 36), 142, (Tonči Burić, kat. jed. 1996., 371-386; ŽELJKO RAPANIĆ, Ima li dvojbe oko termina III. 28.); TOMISLAV MARASOVIĆ, Dalmatia praeromanica – “adriobizantinizam”?, Zbornik Tomislava Marasovića, (ur. I. Ba- 3, Split – Zagreb, 2011., 342, sl. 461. bić, A. Milošević i dr.), Split, 2002., 171-182.

Pavuša Vežić: Plutej ograde svetišta iz memorije Sv. Tripuna... Ars Adriatica 6/2016. (7-22)

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

1 2 > >> 

Slični članci

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.