Skip to content
Jadranska umjetnost: časopis za povijest umjetnosti Search

Contribution to the Study of Matteo Moronzon di Andrea

DOI 10.15291/ars.179

Download PDF

Vol. 6 (2016)

Open access

Article metrics

  • 3 412 Abstract views
  • 1 248 PDF downloads
  • 12 Downloads per day
  • 164 Downloads this month
  • Barbara Španjol-Pandelo University of Rijeka, Faculty of humanities and social sciences, Department of History of Art spanjol@gmail.com Corresponding author
Matteo Moronzon, a member of the Venetian family of woodcarvers, was mentioned for the first time in 1407 according to the present known archival documents. Probably after being trained in his father's workshop in Venice, he moved to Zadar with his family – his wife Francisca and sons Pietro and Francesco. In 1418 he undertook the commission of furnishing carved choir stalls for the cathedral of St. Anastasia in Zadar. Various archival documents testify that Matteo lived and worked in Zadar for many years. Therefore it can be assumed that he probably founded his own workshop in Zadar where his son Francesco was trained too. Apart from the attempt to reconstruct Matteo's life and career, the aim of this paper is to interpret one important woodcarving work of art preserved in situ: choir stalls in the former cathedral of Rab, today the arch parish church of the Assumption of the Blessed Virgin Mary in Rab. Without doubt Matteo was the master carver in the production of the choir stalls in Zadar. Since he lived in Zadar it was not unusual that he had the main role in carving the stalls. In Zadar the selection of motives is more balanced and there are no significant differences in the modelling of decorative elements. However, the question whether Matteo carved absolutely everything or he had assistants arises. Considering the amount of work that had to be done it must be assumed that he had assistants who participated in work and helped him to shape the stalls. However, in literature Matteo was considered the only and undisputed author of the choir stalls in Zadar, mostly because of the preserved document. The analysis of the choir stalls in Rab by Ivo Petricioli as well as their evident formal and stylistic similarities with the stalls from the cathedral in Zadar have led to the general acceptance of the hypothesis that they were carved at the workshop of Matteo Moronzon. However, a comprehensive comparative analysis that could confirm that hypothesis was still missing. The analysis of the details and the whole led to the overall conclusion that there were a huge number of similarities between the choir stalls in Rab and Zadar. Therefore it was concluded that Matteo was the principal designer of the choir stalls in Rab who also carved the best parts in Rab, while others, less successful parts, were made by his apprentices and assistants who at the time lived on the island of Rab. In this respect, if Matteo was accepted as the author of the choir stalls of the cathedral in Zadar he must also be accepted as the author of the choir stalls from the excathedral in Rab.
Matteo Moronzone di Andrea, choir stalls, woodcarving, Rab, Zadar
Sections
  1. Abstract
  2. Zaključak
  3. Bilješke

The aim of this paper is to reconstruct the career of the Venetian woodcarver Matteo Moronzon di Andrea and to interpret a significant work of woodcarving preserved in situ: the choir stalls from the former cathedral in Rab. The interpretation of Rab's choir stalls by Ivo Petricioli and their obvious formal and stylistic similarities with the choir stalls from the cathedral of St Anastasia in Zadar have led to the acceptance of the hypothesis that the choir stalls from Rab were produced in the workshop of Matteo Moronzon. However, a comprehensive comparative analysis that could confirm this hypothesis was still missing. Therefore, this paper focuses on the problem of authorship of the choir stalls in Rab.

1. Rab, župna crkva, prezbiterij s korskim sjedalima (foto: D. Krizmanić) Rab, parish church, presbitery with the choir stalls

O sjedalima u Rabu povremeno se pisalo u kontekstu odgovaraju vremenu kada je kor izrađen51 (sl. 3). Među- svih sačuvanih korskih sjedala na hrvatskoj obali Jadra- tim, kada je sjedala detaljnije pregledao i opisao 1987. na, a nakon R. Eitelbergera, navodi ih Thomas Graham godine,52 ipak je istaknuo monogram. Naveo je da se bez Jackson.46 On je naglasio da se na osnovi datacije u 1445. sumnje prvi dio monograma može dešifrirati kao MA- godinu, koja je ispisana na južnom krilu rapskih sjeda- TEVS. Za drugi dio monograma koji je I. Petricioli pro- la, mogu datirati i njima srodna korska sjedala u Po- čitao kao ANT, pretpostavio je da je riječ o kratici imena reču, Cresu, Hvaru, Trogiru, Splitu i Lopudu,47 a svi su Antonius (Ante).53 Autor je naveo još jedan znak ispod primjeri redom pripisani venecijanskim drvorezbarima. monograma koji nije mogao razriješiti, a pretpostavljao Suprotno tome, Vladislav Brusić 1926. godine navodi da je da bi mogao značiti quondam ili cum odnosno et. U su Andrija Aleši iz Drača i domaći dalmatinski majstori prvom bi slučaju, prema I. Petricioliju, Mateus bio Antin izradili kor u Rabu, ali ga je povezao s korskim sjedalima sin, no tada ne bi bila riječ o Mateju Moronzonu, zato što iz katedrala u Zadru i Trogiru.48 je on bio Andrijin sin. U slučaju da kratica znači cum ili Korskim sjedalima u Rabu najozbiljnije se bavio Ivo et, Ante bi bio Matejev pomoćnik. Petricioli u nekoliko navrata.49 Kratko je o njima pisao Temeljem analize i pažljivog iščitavanja monogram se 1972. godine raspravljajući o radovima koji su na tragu može podijeliti na dva dijela. Gornji dio monograma bez izvedbe Mateja Moronzona.50 Sjedala u Rabu smatrao je sumnje simbol je imena Matej, odnosno Mateus, a gotovo radom slabijeg majstora, iako, prema njegovu mišljenju, je upola veći u odnosu na donji monogram. Između donje postoje određene sličnosti u modelaciji s radovima Ma- dvije vodoravne crte slova E u monogramu Mateus, ureza- teja Moronzona. Tom je prilikom objasnio da osnova za no je malo slovo D, što bi sa slovom E iz monograma Ma- atribuciju ne može biti urezani monogram na korskim teus, sastavljalo veznik ED, odnosno sa. U tom kontekstu sjedalima u Rabu koji bi se eventualno mogao dešifrirati moglo bi se pretpostaviti da je donji monogram ipak ozna- u Mateus, s obzirom na to da paleografske osobine ne čavao ime Matejeva pomoćnika, a ne Matejev patronim.

a

b

2. Rab, župna crkva, a) sjeverno krilo korskih sjedala; b) južno krilo korskih sjedala (izvor: Fototeka Hrvatskog restauratorskog zavoda, foto: Lj. Gamulin) Rab, parish church, a) the northern wing of the choir stalls; b) the southern wing of the choir stalls

Barbara Španjol-Pandelo: Prilog poznavanju djelovanja Mateja... Ars Adriatica 6/2016. (103-120)

Konačno, može se zaključiti da su urezana dva mo- nograma, odnosno da su se na korskim sjedalima pot- pisala dvojica majstora: Matej kao glavni majstor, te nje- gov pomoćnik koji je najvjerojatnije bio i član njegove radionice. Tome u prilog govori različit način urezivanja slova na donjem monogramu. Slovu A u monogramu MATEVS vodoravna je linija ucrtana ravno, dok je na donjem slovu A ta linija izvedena u obliku malog slova V. Nadalje, slovu T na donjem monogramu vrhovi vo- doravne linije istaknuti su dubljim urezima trokutastog oblika. Donji monogram može se čitati u nekoliko va- rijanti. Dakle, kao ANT, odnosno na način na koji ga je Ivo Petricioli definirao, ali i kao AVT ili ANVT. Za sada još nije moguće sa sigurnošću odgovoriti na pitanje što je točno ispisano u tih nekoliko povezanih slova, ali vjero- jatno je riječ o potpisu još jednog majstora.54 Osim urezanog monograma, u prilog tome da se kor- ska sjedala u Rabu mogu povezati s radionicom obitelji Moronzon, odnosno s Matejem, svakako ide i njihova da- tacija. Naime, dok je monogram urezan na sjevernoj čeo- noj strani sjedala lijevo od lika Gabrijela, na južnoj čeonoj strani, ispod prikaza Bogorodice, rimskim je brojkama istaknuta 1445. godina (sl. 4b). Brojke su izrezbarene u dvije grupe unutar pravokutnog okvira. U prvoj su grupi 3. Rab, župna crkva, monogram, sjeverno krilo (foto: B. Španjol-Pandelo) slova MIIII, a u drugoj XLV. Za razliku od urezanih slo- Rab, parish church, monogram, the northern wing va monograma, rimske brojke reljefno su oblikovane, pa se može pretpostaviti da je istaknuta godina oblikovana a b kada su sjedala završena, u vrijeme kada je Matej Moron- zon još uvijek prisutan na dalmatinskoj obali Jadrana.55

Komparativna analiza korskih sjedala katedrala u Rabu i Zadru

Usporedbom oblikovnih elemenata korskih sjedala iz katedrale Sv. Stošije u Zadru s onima u Rabu, s velikom se sigurnošću može zaključiti da su sjedala u Rabu nasta- la na osnovi nacrta istog majstora. U oba grada ponavlja se osnovi koncept. Naime, sjedala se nižu u dva reda, s izdvojenim ćelijama, a shema svih ćelija ponavlja se na oba primjera (sl. 5). U gornjem redu sjedala u svakoj se ćeliji između dvije pregrade nalazi pomična sjedalica te polukružno usađen naslon za ruke koji naslon za leđa di- jeli na dvije cjeline. Zatim slijedi kosa daščica, iznad koje se otvara polukružna školjka, a ćelija završava trilobnim lukom. Između školjki u oba primjera smješteni su kipo- vi anđela. U donjem se redu jednako odvajaju niže ćeli- je s pomičnom sjedalicom i polukružnim naslonom za ruke. Na oba primjera na svim pregradama u prednjem 4. Rab, župna crkva, a) arkanđeo Gabrijel; b) Bogorodica (izvor: Fototeka dijelu usađeni su tordirani stupići, a oni su prisutni i na Hrvatskog restauratorskog zavoda, foto: Lj. Gamulin) nadbiskupovu i kneževu sjedalu u Zadru odnosno na bi- Rab, parish church, a) archangel Gabriel; b) St. Mary skupovu u Rabu.

a b 6. Naslon za leđa, detalj, a) Rab, župna crkva, sjeverno krilo (izvor: Fototeka Hrvatskog restauratorskog zavoda, foto: Lj. Gamulin); b) Zadar, katedrala, sjeverno krilo (foto: B. Španjol-Pandelo) Backrest, detail, a) Rab, parish church, the northern wing; b) Zadar, cathedral; the northern wing

Na sjedalima se pronalazi niz sličnosti, ali i razlika kako u obradi, tako i u izboru detalja. Osim osnovnog koncepta, najveće podudarnosti prisutne su u obradi naslona za leđa gornjeg dijela sjedala (sl. 6). Podijeljene su na jednak način s istim izborom dekorativnih eleme- nata, koji su modelirani gotovo jednako. Osobito dolazi do izražaja sličnost u obradi trolisnih motiva, koji su u trokutima donjeg dijela naslona za leđa na oba primjera modelirani s oštrim završecima te dijamantnim nizom motiva po sredini, dok su gornji trokuti ispunjeni troli- stima čiji se vrhovi savijaju. Na zadarskim sjedalima sa- čuvani su svi elementi gornjeg reda naslona za leđa, dok je kod rapskih sjedala na određenom broju ćelija gornji romb ispunjen motivom manjeg cvijeta koji je zasigurno premješten s donjih dijelova naslona za leđa.56 Sličnosti između sjedala su prepoznatljive i u obra- di školjki, a osobito se podudara modelacija svih školjki južnog krila rapskih sjedala s modelacijom školjki zadar- skih sjedala (sl. 7a). Na sličan im je način obrađen sre- dišnji polukružni dio iz kojeg izlaze rebra. U Zadru su na prednjem dijelu izvedena tri spojena dekorativna motiva suza, a iza njih, u drugom se redu izmjenjuju motivi ku- glica s motivima suza. Na pet južnih školjki u Rabu saču- vane su sredine, iz kojih izlaze rebra, koje se neznatno ra- zlikuju od zadarskih. Naime, na polukružnim istacima u prvom je redu u obliku cvijeta spojeno pet motiva suza, a iza njih se na isti način, kao u Zadru, izmjenjuju motivi suza s motivima kuglica.57 Školjke u Zadru neznatno su uže od rapskih i s manjim brojem rebara, te se njihov vrh 5. Rab, župna crkva, detalj, sjeverno krilo (izvor: fototeka Hrvatskog blago šilji. U Rabu su pak školjke pravilno polukružne, a restauratorskog zavoda, foto: Lj. Gamulin) rebra im završavaju motivima kuglica, koje izostaju na Rab, parish church, detail of the northern wing završecima zadarskih rebara.

Barbara Španjol-Pandelo: Prilog poznavanju djelovanja Mateja... Ars Adriatica 6/2016. (103-120)

a strane, na sjevernom krilu, lukovi su neusklađeni kao i dekorativni elementi na školjkama. Širina luka varira, ali i način obrade lišća, a mogu se svrstati u dvije skupine. Luk nad prvom i šestom ćelijom relativno je uzak i na- stoji se ponoviti način obrade prisutan na južnoj strani, međutim neuspješno.59 Naime, dok se na južnoj strani vrhovi listova, koji su podijeljeni dijamantima, savijaju, na sjeveru je lišće iznimno shematizirano i kruto obli- kovano. U ostalim lukovima sjevernog krila modelirano je frontalno postavljeno lišće, odnosno nije kao na jugu, oblikovano da vijuga prema središnjem listu. Također, lišće nije omeđeno profilacijom te, u odnosu na ostale primjere, više izlazi u prostor. Međutim motivi su ipak oblikovani plošno, bez tečnosti i pokrenutosti koja je pri- sutna na južnoj strani. Lukovi zadarskih korskih sjedala ujednačeni su u oblikovanju, za razliku od rapskih korskih sjedala, no u kvaliteti obrade slabiji su u odnosu na modelaciju luko- va južnog krila u Rabu. Naime, ponavljaju shemu gdje prema središnjem listu naginje ostalo lišće koje ispunjava luk, ali su listovi južnih lukova u Rabu sa savijenim vr- hovima kvalitetnije i plastičnije oblikovani. Drvorezbar ih je uspio pokrenuti, dok su u Zadru prilično statični. Trilobni završeci iznad školjki u Zadru izvedeni su jednako, bez odstupanja u profilacijama, širini, te ažuri- ranju, dok je s druge strane, u Rabu niža razina kvalitete izrade završetaka, pri čemu je južno krilo usklađenije u b odnosu na sjeverno. Također, u Rabu su na određenim 7. Školjke, detalj, a) Rab, župna crkva, južno krilo; b) Rab, župna mjestima naknadno zamijenjene prošupljene daščice crkva, sjeverno krilo (foto: B. Španjol-Pandelo) u sredini središnjeg luka, a određen broj daščica djelo- Shells, detail, a) Rab, parish church, the southern wing; b) Rab, parish mično je uništen. Međutim, u osnovi ponavlja se shema church, the northern wing triloba sa zadarskih sjedala. Prisutni su isti dekorativni elementi kao što je niz polukružnih listića u profilaciji, te Školjke sjevernog krila rapskih korskih sjedala razli- ažurirani motivi trolista i četverolista. Međutim, obrada kuju se u obradi središnjeg polukružnog motiva, gdje su triloba u Zadru kvalitetnija je u odnosu na rapske. Izve- prisutna dva načina oblikovanja (sl. 7b). Na četiri je školj- dena je preciznije i nema odstupanja u oblikovanju, dok ke polukružna sredina ispunjena motivima suza, dok su je dekoracija rapskih triloba slabije rezbarena, a variraju ostale četiri ispunjene motivima trokuta.58 Za razliku od i njihove dimenzije. Bez sumnje nacrt za izradu dekora- južnog krila rapskih sjedala, gdje su sve školjke istaknute s tivnih elemenata bio je isti, no majstor ili majstori, koji jedanaest rebara, na sjevernom krilu broj rebara varira, pa su bili zaduženi za rezbarenje u Rabu, nisu bili na razini ih je na prvoj školjci dvanaest, na drugoj jedanaest, a na kvalitete drvorezbara koji su radili u Zadru. ostalima po deset. Na zadarskim sjedalima na svim školj- U nišama između školjki na oba para sjedala postav- kama krila istaknuto je devet rebara, dok je veći broj reba- ljeni su likovi anđela iako nisu sačuvani svi. U Zadru ra u školjkama nad nadbiskupovim i kneževim sjedalom. nedostaje veći broj na sjevernom krilu,60 dok su na juž- Razlike u oblikovanju na rapskim korskim sjedalima nom krilu sačuvani gotovo svi, s manjim odstupanjima dolaze do izražaja i u oblikovanju luka uokolo školjki is- u obradi. Odjeveni su u dugačke haljine koje su svezane punjenog motivima lišća. Lišće na južnom krilu u Rabu u struku, a nabori im se nižu okomito. Ruke su im pre- modelirano je ujednačeno. U vrhu luka oblikovan je sre- križene na prsima, a ponavljaju im se i mladolika lica s dišnji list prema kojem ostalo lišće naginje s obje stra- poludugom kosom. U Rabu je također nestao određen ne luka. Svim listovima središnji se dio lista savija, te je broj likova, a u jednoj je niši zamijenjen likom napredni- svima sredina istaknuta dijamantnim motivima. S druge jih likovnih karakteristika.61 Likovi u Rabu proizvod su

a b c 8. Stupići, detalj, a) Rab, župna crkva, sjeverno krilo; b) Zadar, katedrala, sjeverno krilo, c) Rab, župna crkva, biskupovo sjedalo (foto: B. Španjol-Pandelo) Columns, details, a) Rab, parish church, the northern wing; b) Zadar, cathedral, the northern wing; c) Rab, parish church, bishop's seat

nekoliko različitih ruku i izrađeni su u različitim razdo- ostalih, na isti način na koji se na zadarskim sjedalima bljima,62 međutim, većina ih prati sličnu shemu kao u kvalitetom obrade i bogatstvom detalja izdvajaju stupići Zadru. Osim u oblikovanju, značajnija je razlika u polo- kneževa sjedala od svih ostalih stupića. žaju ruku, ali u načelu rapski anđeli u nišama ponavlja- Pregrade između ćelija u Zadru i u Rabu podudaraju ju osnovnu zamisao likova odjevenih u dugačke haljine, se u osnovnoj shemi, odnosno čine ih tri međusobno povezane u struku, te mladolikih izraza lica i shematizi- povezane kružnice ispunjene dekorativnim motivima. rane poluduge kose. Dok su na zadarskim sjedalima pregrade u potpunosti Na zadarskim i rapskim korskim sjedalima usađeni su ispunjene vegetabilnim motivima, na rapskim pregrada- tordirani stupići na prednjim stranama pregrada oba reda ma izmjenjuju se figuralni prikazi s vegetabilnim mo- sjedala (sl. 8a, 8b). Iako su na prvi pogled jednaki, ipak su tivom (sl. 9). Na oba primjera korskih sjedala prisutan značajne razlike u oblikovanju. Jednak je način oblikova- je isti motiv cvijeta. Pet bogato razvedenih latica cvijeta nja do kapitelne zone, s dugačkom četverostranom bazom izlazi iz velike okrugle sredine koja je ispunjena mre- na koju se nastavlja obrnuto postavljeno lišće te tordira- žom dijamantnih motiva. Sredinu zatvaraju četiri manje ni stupić. Razlike su primjetne u kapitelnoj zoni stupića. latice podijeljene nizom dijamanata poput velikih lati- Naime, u Zadru kapitelna zona započinje s dva okrugla ca. Na zadarskim sjedalima cvijet je izveden u najnižoj profila između kojih su modelirani motivi bisera, a iznad kružnici, dok na rapskim sjedalima ispunjava središnju njih slijedi lišće. Zatim je kvadratno oblikovan dio koji je kružnicu. Iako su vjerojatno cvjetovi rađeni prema istoj između dva ravna uska profila ispunjen motivom cvijeta s šabloni, u Zadru je izvedba tog motiva ujednačena, kva- tri vidljive strane. Stupić završava motivima lišća iz kojih litetnija i nema značajnijih odstupanja u modelaciji. U izlazi shematizirani češer. Rapski stupići u kapitelnoj zoni Rabu je, s druge strane, motiv cvijeta izveden s manje nemaju bisere, a kvadratna osnova iznad lisnatog dijela u preciznosti te, iako je rađen prema šabloni, primjetne su potpunosti je ispunjena motivom cvijeta. Osim u shemi, značajne razlike u oblikovanju. Cvjetovi se međusobno stupići se razlikuju i u modelaciji, pri čemu je modelacija razlikuju veličinom središta cvijeta, obradom njihovih lisnatih i cvijetnih motiva na rapskim primjerima slabija dijamanata, a latice su na nekim mjestima bogate i ispu- u odnosu na zadarske, što osobito dolazi do izražaja na njavaju čitavu površinu kružnice, a na nekim su pregra- cvijetnim motivima koji su na zadarskim sjedalima dina- dama nespretno oblikovane. Dok se za zadarske motive mičniji, dok su rapski kruti i neprirodni u obradi. cvjetova može pretpostaviti da ih je izrađivao kvalitetan Međutim, stupići ugrađeni na biskupovu sjedalu rap- majstor koji je jako dobro baratao dlijetom, rapske cvje- skih sjedala posve su jednaki zadarskim stupićima ugra- tove očigledno je izrađivao manje vješt drvorezbar ili đenima na oba krila (sl. 8c). U tom se smislu izdvajaju od čak nekoliko različitih majstora.

Barbara Španjol-Pandelo: Prilog poznavanju djelovanja Mateja... Ars Adriatica 6/2016. (103-120)

a b 9. Pregrade, detalj, a) Rab, župna crkva, sjeverno krilo; b) Zadar, katedrala, sjeverno krilo (foto: B. Španjol-Pandelo) Paravans, detail, a) Rab, parish church, the northern wing; b) Zadar, cathedral, the northern wing

Za razliku od pregrada ćelija u Rabu, pregrade bisku- dala, ali i na njihovim tordiranim stupićima može pre- pova sjedala u Rabu podudaraju se s oba tipa pregrada poznati isti način baratanja dlijetom te oblikovanje kao u Zadru (sl. 10). Naime, u Zadru se na oba krila gornjeg i u Zadru. reda sjedala izmjenjuju dvije vrste pregrada. Jednu gru- Na biskupovu sjedalu u Rabu sačuvane fijale podu- pu čine pregrade kod kojih se srednja i gornja kružnica daraju se s fijalama na zadarskim sjedalima. Jednako spajaju listovima formirajući na taj način pupoljak iz su izvedene u donjoj zoni s tabernakulom ažuriranim kojeg izlazi češer. U obje kružnice na tim pregradama motivom gotičkog prozora, te lisnatim motivima na ko- oblikovani su trolisni motivi čije je lišće naglašeno di- som kroviću, dok se u gornjoj zoni rastvaraju motivima jamantnim nizom. U gornjoj, većoj kružnici, između lišća, a završavaju motivom češera koji izlazi iz pupolj- listova modelirani su šiljasti češeri. Drugoj grupi pripa- ka. Nadalje, oblikovanje triloba te ažuriranje njegovog daju pregrade kojima se gornja i srednja kružnica spa- središnjeg luka slično je zadarskim trilobima, a za ra- jaju dugačkim valovitom listom podijeljenim po sredini zliku od školjki na krilima koje su pravilno polukružne, nizom dijamantnih motiva. Dok je u središnjoj kružnici školjka biskupova sjedala blago je zašiljena na vrhu, kao oblikovan trolist, u gornjoj je kružnici na tim pregra- i školjke u Zadru. dama oblikovan peterolist, a svaki mu je list po sredini Biskupovo sjedalo kao mjesto za najznačajnijeg čla- naglašen dijamantnim nizom motiva. Lijeva pregrada na biskupije istaknuto je u odnosu na ostala sjedala. S biskupova sjedala u Rabu posve je jednaka prvoj grupi obzirom da se značajan broj dekorativnih elemenata bi- pregrada iz Zadra, dok se desna podudara sa zadarskim skupova sjedala poklapa s rezbarijama zadarskih korskih pregradama druge grupe.63 Pregrade biskupova sjedala sjedala, može se smatrati radom boljeg drvorezbara, od- u Rabu, ne samo shemom, već i kvalitetom oblikovanja nosno Mateja Moronzona. pokazuju značajne sličnosti sa zadarskim pregradama, Na rapskim sjedalima izvedeno je nekoliko grbova zato što se na vegetabilnim pregradama biskupova sje- koji su jednostavnije oblikovani u odnosu na zadarske

grbove.64 Na sjevernoj strani, ispod lika Gabrijela, u udubljenoj kvadrilobi upisan je jednostavno profiliran štit (sl. 4a). Riječ je o grbu rapske obitelji Nimira čiji štit ispunjavaju četiri okomita šiljka,65 koji su u slučaju grba na korskim sjedalima jednostavno istaknuti ureza- nom cik-cak linijom.66 Na južnoj strani, ispod lika Bo- gorodice, oblikovan je grb rapske plemićke obitelji Cer- notta također upisan u kvadrilobu67 (sl. 4b). Međutim, kvadriloba je za razliku od prethodne istaknuta polu- kružnom profilacijom, dok je štit grba profiliran rav- nim okvirom. Štit je podijeljen s tri okomite istaknute grede koje ga dijele na sedam polja jednake širine. Na posljednjoj pregradi južnog krila sjedala, s vanjske stra- ne, oblikovan je treći grb čiji je štit upisan u profiliranu kvadrilobu. Profilacija kvadrilobe i štita jednaka je pro- filaciji grba obitelji Cernotta. Štit je podijeljen na pola, no motiv koji je bio izrezbaren horizontalno u gornjem dijelu, teško je čitljiv. Ukoliko se uzme u obzir da su na zadarskim sjeda- lima modelirani grbovi nadbiskupa koji su stolovali za vrijeme njihove izrade, na rapskim sjedalima u tom bi slučaju grb obitelji Cernotta ujedno mogao biti i grb biskupa Marina Cernotte koji je dužnost biskupa obav- ljao u Rabu od 1414. do 1423. godine.68 S obzirom na to može se pretpostaviti da su sjedala u Rabu naručena nedugo nakon što su bila naručena zadarska sjedala. Me- đutim, nema podatka da je netko iz obitelji Nimira bio biskup u vrijeme prve polovice 15. stoljeća. Ipak, članovi obitelji Nimira bili su među uvaženim pučanima, a već u 14. stoljeću obitelj je zasigurno imala člana Velikog vijeća rapske komune, koji je mogao biti među zaslužnima za narudžbu korskih sjedala. Na tom tragu može se također pretpostaviti da je početak radova na rapskim sjedalima krenuo nakon Matejeva dolaska u Zadar, vjerojatno na- kon što su zadarska sjedala bila postavljena u prezbiterij katedrale, u vrijeme stolovanja biskupa Cernotte. Nakon što se Matej vraća u Veneciju krajem tridesetih godina 15. stoljeća, on povremeno dolazi na zadarsko i rapsko područje kako bi dovršio radove na započetim sjedalima. S obzirom na 1445. godinu istaknutu na čeonoj strani južnog krila vjerojatno su tada rapska sjedala završena. Zanimljivo je da je na čelu rapske prvostolnice između 1443. i 1450. godine stolovao biskup Nikola Zadranin.69 U tom smislu, neosporne su političke, crkvene70 i trgo- vačke veze u srednjem vijeku, između Zadra i Raba, pa ne bi bilo neobično da su zadovoljni izgledom zadarskih korskih sjedala, rapski biskup i istaknuti stanovnici ko- mune, tražili od istog majstora da im izradi sjedala za 10. Rab, župna crkva, biskupovo sjedalo (izvor: Fototeka Hrvatskog najvažniju crkvenu građevinu rapske komune.71 No, raz- restauratorskog zavoda, foto: Lj. Gamulin) mišljanja u tom smjeru, bez pisanih potvrda, ostaju na Rab, parish church, bishop's seat razini spekulacija.72

Barbara Španjol-Pandelo: Prilog poznavanju djelovanja Mateja... Ars Adriatica 6/2016. (103-120)

Odstupanja u oblikovanju rapskih i zadarskih korskih sjedala tkanine povijaju poput lista. Dok su joj na okruglom licu istaknute male oči, usta i brada, te djeluje vrlo uvjerljivo Rapska i zadarska sjedala razlikuju se u nekoliko ele- u svojoj blagosti, njene su ruke, osobito desna, izvede- menta. Sjedala donjeg reda, iako su konstrukcijski izve- ne prilično nezgrapno. Očigledne su razlike u oblikova- dena na jednak način u oba grada, u potpunosti se ra- nju navedena dva lika, pri čemu je Bogorodica izvedena zlikuju u izboru dekorativnih elemenata. Ipak, osim tor- uspješnije, pa se može pretpostaviti da su i u oblikovanju diranih stupića, zajednički su im detalj pregrade ćelija. likova sudjelovala dva majstora, od kojih je jedan bio vje- Naime, motiv lista koji se na zadarskim donjim sjedalima štiji i sigurniji u obradi u odnosu na drugog. javlja na svim ćelijama posve je jednak motivu na prvoj Na oba primjera sjedala pojavljuju se poprsja staroza- pregradi oba krila donjeg reda rapskih sjedala (sl. 11). vjetnih likova, međutim na različitim mjestima. U Zadru Može se pretpostaviti da su na jednak način bile izvedene starozavjetni su likovi postavljeni na vrh triloba dok su sve pregrade na rapskim sjedalima, kao i u Zadru, no da na vrhovima rapskih triloba smješteni neobični tokareni su zbog trošnosti zamijenjene daskama.73 elementi koji su proizvod kasnije intervencije na sjedali- Na zadarskim sjedalima likovi anđela između školjki ma.74 S obzirom da rapski trilobi završavaju vrlo slično i starozavjetni likovi na vrhovima triloba jedini su figu- zadarskim, moguće da su završavali na jednak način.75 ralni prikazi. S druge strane, na rapskim sjedalima, osim Poprsja starozavjetnih likova ipak nisu izostala na polulikova na pregradama, nalazi se prikaz Navještenja. rapskim sjedalima (sl. 9a). Smješteni su na svim pregra- Na čeonoj strani sjevernog kraka gornjeg reda sjedala dama oba gornja reda, osim na prvim s likovima Gabri- izveden je lik arhanđela Gabrijela, dok se na južnoj strani jela i Bogorodice. U osnovnim elementima oblikovanja nalazi lik Bogorodice (sl. 4). starozavjetni likovi u Rabu i Zadru pokazuju čitav niz Likovi su oblikovani potpuno različito, pa je tako Ga- sličnosti. Svi su odjeveni u tunike preko kojih je pre- brijel s obje strane frontalan, te je skraćen i anatomski bačen plašt, a na glavi im se nalaze frigijske kape. Na vrlo nespretno oblikovan. Niz nespretnosti u oblikovanju osnovnoj shemi, varira položaj ruku i svitka, te način ističe se u izradi njegove lijeve ruke s ljiljanom, ali i desne obrade brade i kose. Svim su likovima istaknute jago- ruke koja je premala u odnosu na ostatak tijela. Nabori dične kosti lica, te većina predstavlja starije muškarce. tkanine haljine izrazito su stilizirani i izvedeni poput ka- Značajnija je razlika u tome što likovi u Rabu nisu po- nelira. Iako su mu i krila stilizirana, njima je poklonjena likromirani i pozlaćeni, pa se određene karakteristike najveća pažnja, pa je perje vrlo precizno i minunciozno drvorezbarskog rada bolje ističu.76 izrezbareno s obje strane. U Rabu svaka pregrada ima ukupno četiri poprsja, a Na južnoj je strani prirodnija Bogorodica, kako u sta- budući da je lik Gabrijela gotovo jednako obrađen s obje vu, tako i u oblikovanju detalja, a za razliku od Gabrijela, strane pregrade, nameće se pitanje jesu li starozavjetni Bogorodici su oblikovana leđa. Plašt i haljina padaju pre- likovi oblikovani na isti način. Međutim, Gabrijelu je s ma tlu u bogatim naborima, a osobito se lome na njenoj obje strane fizionomija modelirana vrlo slično, dok su desnoj strani ispod ruke, te se na nekoliko mjesta vrhovi nabori haljine oblikovani gotovo isto. Brojni detalji, po-

a b 11. Pregrade, donji red, detalj, a) Rab, župna crkva, sjeverno krilo; b) Zadar, katedrala, sjeverno krilo (foto: B. Španjol-Pandelo) Paravans, lower row, detail, a) Rab, parish church, the northern wing; b) Zadar, cathedral, the northern wing

a b c d e f 12. Rab, župna crkva, poprsja starozavjetnih likova (foto: B. Španjol-Pandelo) Rab, parish church, busts of Old Testament figures

put ovratnika haljine, istaknutih rubova rukava te kosa, Od navedene prve grupe likova razlikuje se manji bez sumnje izvedeni su s ciljem da izgledaju isto. Tako- broj lica. Na sjevernom krilu od osnovne skupine izdvaja đer, ruke su u jednakom stavu s obje strane, iako je dlan se devet likova koji pokazuju različite načine oblikova- kojim anđeo pridržava ljiljan nespretno izveden. Naime, nja. Na trećoj pregradi oba donja proroka razlikuju se od s vanjske strane pregrade stapku drži kažiprstom i pal- ostalih (sl. 12b). Tkanina njihove odjeće mekše je obliko- cem, a na drugoj strani stapku koja je oslonjena na ostala vana u odnosu na prvu, najbrojniju, grupu, a oba se lika četiri prsta drži samo palcem. izdvajaju s brojnim urezima dlijeta kojima je modelirana Istovremeno, većina starozavjetnih likova ipak je sa brada. Također, za razliku od ostalih ozbiljnih lica, nji- svake strane oblikovana potpuno različito. Iako su u na- hova lica gotovo se smiješe. Ovoj skupini mogao bi se čelu starozavjetni likovi izvedeni prema istoj shemi, vrlo pridružiti i jedan lik iz donje kružnice na sedmoj pregra- se često na istoj pregradi ne podudaraju u stavovima di čija obrada draperije odgovara tkaninama navedene ruku, dok se u modeliranju detalja međusobno u potpu- dvojice. Nasmiješeno lice vrlo im je slično, a i brada mu nosti razlikuju. Upravo zbog toga može se pretpostaviti je oblikovana brojnim kratkim potezima dlijeta na način da su na rapskim klupama izvedena ukupno šezdeset i sličan prethodno opisanim likovima. četiri lika na pregradama oba krila gornjih sjedala. Trećoj skupini pripadaju dva lika na petoj pregradi Prema kvaliteti oblikovanja starozavjetni likovi s sjevernog krila (sl. 12c). Oni se u potpunosti razlikuju rapskih sjedala mogu se smjestiti u nekoliko skupina77 od svih ostalih ponajviše u obradi glave. Dok su ostale (sl. 12). Prvoj skupini pripada većina poprsja na oba glave široke, njihova su lica prilično uska s izrazito zaši- krila. Iako među njima postoje određene razlike u obli- ljenim bradama. Budući da su im brkovi osobito spušteni kovanju, izdvajaju se kvalitetom izvedbe od nekolicine nemaju snažne izraze lica, već graniče s karikaturalnim likova (sl. 12a). U izvedbi položaja ruku, pokrivala za oblikovanjem. Dok je većini likova draperija istaknuta s glavu i izraza lica ponavljaju se slični obrasci, ali ne vrlo malo, oštro urezanih udubljenja, njihove su tkanine mogu se pronaći dva jednako oblikovana lika. Osobito bogato nabrane brojnim urezima dlijeta. se razlikuju u obradi kose i brade, te oblikovanju odje- Posljednju, osmu pregradu, čini se da je izradio je- će, a majstor je bio najmanje vješt u izvedbi anatomije dan majstor, jer su sva četiri lika oblikovana slično, a u ruku. Ipak, ako izuzmemo nespretnosti u oblikovanju potpunosti se razlikuju od svih likova sjevernog krila (sl. ruku, svi su drugi elementi modelirani vrlo dobro. Na- 12d). Iznimno zdepasti likovi anatomski su vrlo nespret- glašene su jagodične kosti na ozbiljnim licima, a oz- no obrađeni. Prsti ruku kojima drže svitke neprirodno biljnosti doprinose i oštre crte lica te grubo naglašene su postavljeni, dok je kažiprst na drugoj ruci kod troji- bore između obrva. Oštrim urezima dlijeta oblikovane ce likova predimenzioniran. Gornji vanjski lik desnu je su tkanine odjeće, te frigijske kape. Prvoj skupini pro- ruku okrenuo prema promatraču, a ona je vrlo nespretno roka pripadaju svi likovi s južnog krila, osim likova če- modelirana. Dvojica su likova golobrada, dok se jednom tvrte pregrade, te posljednja dva lika s vanjske strane brada pokušala istaknuti s nizom kratkih i plitkih ureza osme pregrade.78 Prvoj skupini starozavjetnih likova sa dlijetom. Lošem baratanju dlijetom odgovara i središnji sjevernog krila pripadaju likovi većine pregrada osim cvijet pregrade. On za razliku od ostalih cvjetova, koji u sljedećih: dva donja lika treće pregrade, dva lika pete potpunosti ispunjavaju površinu kružnice širokim latica- pregrade s unutrašnje strane šeste ćelije, donji lik sedme ma, svojim tankim laticama i nespretnošću oblikovanja pregrade s unutrašnje strane sedme ćelije, te svi likovi odgovara modelaciji svih likova osme pregrade. osme pregrade. Ukupno najbrojnijoj skupini pripada Na južnom krilu izdvaja se šest likova od onih koji četrdeset i devet poprsja. pripadaju najbrojnijoj skupini, iako njihova obrada ne

Barbara Španjol-Pandelo: Prilog poznavanju djelovanja Mateja... Ars Adriatica 6/2016. (103-120)

odudara u značajnoj mjeri od većine. Za razliku od sje- daljnje radove na sjedalima. Također, ne smije se isklju- verne strane gdje je očigledna lošija kvaliteta obrade kod čiti mogućnost, da je dio dekorativnih elemenata koji se nekoliko likova, na južnom krilu nema značajnih razlika u potpunosti podudaraju na sjedalima u Rabu i Zadru, u modelaciji. Ipak, izdvajaju se likovi s četvrte pregrade, s bio izrađen u radionici Moronzona u Zadru, a zatim do- gotovo shematiziranim dlanovima i prstima ruku, te čine premljen na Rab, pa je uslijed toga, neminovno došlo do petu grupu likova (sl. 12e). S druge strane, izrazi lica, te značajnijih odstupanja u kvaliteti. modelacija detalja u velikoj mjeri ne izdvaja ih od većine. Na osnovi analize cjeline i detalja, te s obzirom na Međutim, dva lika prve pregrade, te posljednja dva lika podudarnosti s korskim sjedalima u zadarskoj katedrali, na osmoj pregradi kvalitetnije su modelirani u odnosu može se pretpostaviti da je Matej bio glavni projektant na većinu (sl. 12f). Njihovi gusti nabori tkanine mekše su rapskih korskih sjedala koji je njihove najkvalitetnije di- urezani u površinu, za razliku od ostalih likova kojima su jelove i sam izradio, dok je ostale, manje kvalitetne ele- nabori tkanine oblikovani oštrim urezima dlijeta. mente, prema njegovu nacrtu i šablonama izradio njegov Starozavjetni likovi u Rabu i Zadru pokazuju brojne pomoćnik ili pomoćnici koji su u to vrijeme boravili ili sličnosti u koncepciji. U Zadru su likovi također prikaza- živjeli na Rabu. U tom smislu, ako smo Mateja Moron- ni sa svicima u rukama, odjeveni u tunike preko kojih je zona prihvatili kao autora korskih sjedala u zadarskoj prebačen plašt, te s frigijskim kapama. Na osnovi analize katedrali, nameće se potreba da ga se na jednak način likova rapska prva najbrojnija skupina može se pripisati prihvati autorom rapskih korskih sjedala. istoj ruci koja je izradila zadarske likove. Usprkos tome što su zadarski likovi polikromirani i pozlaćeni, očigled- no je da su na vrlo sličan način oblikovani nabori tka- nine, a slične su nespretnosti u modeliranju ruku, kao i izrazi lica s naglašenim jagodičnim kostima. Za ostale likove na rapskim sjedalima, koji pokazuju manje kvali- tetnu obradu, može se pretpostaviti da su proizvod naj- manje dvojice majstora, čija je vještina oblikovanja drva bila lošija u odnosu na glavnog majstora.79

Zaključak

U izradi zadarskih sjedala Matej Moronzon bio je glavni majstor, a s obzirom da je bio nastanjen u gradu, nije neobično da je imao većeg udjela u izradi. Jasno je da su zadarska sjedala ujednačenija u izboru motiva, a nema ni značajnih odstupanja u modelaciji dekorativnih elemenata. Međutim, ako se uzme u obzir obim posla, mora se pretpostaviti da je imao pomoćnike koji su su- djelovali i pomagali u oblikovanju. Ipak, Matej se zbog sačuvanog ugovora, u stručnoj literaturi smatra isključi- vim i neospornim autorom zadarskih korskih sjedala. Ivo Petricioli istaknuo je da se sjedala u Rabu ne mogu smatrati Matejevim djelom, već predlaže da je Mo- ronzon vjerojatno izradio nacrt, neke dijelove i likove, ali da je većinu posla izveo mnogo lošiji majstor.80 Razlike u oblikovanju detalja, te čitav niz navedenih sličnosti sa zadarskim sjedalima navode na zaključak da je na kor- skim sjedalima u Rabu radio glavni, kvalitetniji majstor, vjerojatno sam Matej Moronzon, s najmanje dvojicom relativno lošijih pomoćnika. Međutim, može se pretpo- staviti da je Matej kao glavni majstor na Rab dolazio po- vremeno, u kraćim vremenskim periodima, kako bi nad- gledao pomoćnika/e, te pregledao izvedeno i dogovorio

Bilješke

* Izlaganje pod nazivom Korske klupe u svetištu nekadašnje 176.; ISTI, Egdotika diplomatičkih izvora u prošlosti i danas, u: katedrale Sv. Marije Velike u Rabu održala sam na skupu Svetišta Arhivski vjesnik, 15, Zagreb, 1972. dalmatinskih katedrala: rješenja u prošlosti i izazovi obnove, Split 4 CVITO FISKOVIĆ, Zadarski sredovječni majstori, Split, 1959., – Trogir, 27. – 28. rujan 2013. 78 – 82. Ovaj rad dio je istraživanja što se provodi u okviru projekta 5 IVO PETRICIOLI (bilj. 2); ISTI, Matteo Moronzone a Zara, u: Srednjovjekovna baština Kvarnera voditeljice prof. dr. sc. Marine Arte Veneta, vol. XXIX, Venezia, 1975., 113 – 118; ISTI, Stalna Vicelja-Matijašić potpomognutog sredstvima Sveučilišta u Rijeci. izložba crkvene umjetnosti, Zadar, 1980, 9, 96 – 97, katalog Zahvaljujem Marini Vicelja-Matijašić, Emilu Hilji, Kseniji 84; ISTI, Katedrala Sv. Stošije – Zadar, Zadar, 1985., 18 – 20; Škarić, Petri Predoević Zadković, Palmi Karković Takalić i ISTI, Zapažanja i drvenoj gotičkoj skulpturi u Rabu, u: Rapski Nikolini Belošević na suradnji, sugestijama i nesebičnoj potpori. zbornik, Zagreb, 1987., 313 – 319. 1 Lucia Sartor učinila je velik iskorak svojim tekstovima, a na njena se istraživanja nadovezala Anne Markham Schulz. Vidi u: 6 Dosadašnje spoznaje te rezultati istraživanja o drvorezbarima LUCIA SARTOR, Giacomo Moranzone, Madonna col Bambino iz porodice Moronzon objedinjeni su i izneseni u doktorskoj fra i Santi Barbara (?), Antonio Abate, Nicola e Giovanni disertaciji Barbare Španjol-Pandelo izrađenoj pod mentor- Evangelista, u: Il gotico nelle Alpi 1350 – 1450. Catalogo della stvom prof. dr. sc. Emila Hilje te komentorstvom prof. dr. sc. Mostra tenuta a Trento dal 20. luglio al 20 ottobre 2002, (ur.) Marine Vicelja Matijašić pri Sveučilištu u Zadru obranjenoj E. Castelnuovo, F. de Gramatica, Trento, 2002.; ISTI, Andrea 2014. godine. BARBARA ŠPANJOL-PANDELO, Umjetnička e Caterino Moranzone e il Friuli-Venezia Giulia, u: Artisti in djelatnost drvorezbara iz porodice Moronzon, doktorska diser- viaggio 1300 – 1450, Presenze Foreste in Friuli-Venezia Giulia, tacija, Zadar, 2014. (ur.) M. P. Frattolin, Udine, 2003.; ISTI, Per la scultura lignea 7 ANNE MARKHAM SCHULZ (bilj. 1), 149. veneziana del Quattrocento: gli intagliatori Giacomo e Gaspare 8 „Ser Matheus q. magri Andree Intaiator”; Vidi u: ANNE MARKHAM Moranzone, u: L’arte del legno in Italia. Esperienze e indagini a SCHULZ (bilj. 1), 149. confronto, (ur.) G. B. Fidanza, Perugia, 2005.; ISTI, Crocifisso 9 Isto. ligneo. Bottega di Moranzone in Copetti Antiquari, Udine, 2008.; ANNE MARKHAM SCHULZ, Woodcarving and Woodcarvers 10 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 4), bilješka 456, 174-175; IVO in Venice 1350 – 1550, Firenze, 2011. PETRICIOLI (bilj. 2), 121. 2 Na jednak način na koji je Matej Andrijin Moronzon bio 11 IVO PETRICIOLI (bilj. 2), bilješka 8, 54; prilog 14, 122. zanemaren u talijanskim izdanjima, tako su se ostali članovi 12 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 4), bilješka 459, 175; IVO PETRICIOLI porodice u hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji tek povremeno (bilj. 2), prilog 14, 122. spominjali. Matejev otac Andrija navodi se u dokumentu iz 13 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 4), bilješka 460, 175; IVO PETRICIOLI 1386. godine kada su zastupnici dominikanskog samostana (bilj. 2), prilog 15, 122. Sv. Platona u Zadru naručili jedno raspelo i dva poliptiha od 14 IVO PETRICIOLI (bilj. 2), bilješka 15, 71; EMIL HILJE (bilj. 2), četvorice venecijanskih majstora: drvorezbara Andrije, te bilješka 123, 88. slikara Pietra di Nicolò, Donata i Catarina. Vidi u: KRUNO PRIJATELJ, I. Un document Zaratino su Catarino e Donato, 15 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 4), bilješka 462, 175; IVO PETRICIOLI II. Bragadin a Zara, u: Arte Veneta, XVI, Venezia, 1962., 145 – (bilj. 2), 122-123. 147; Matejevog sina Franju kratko je spomenuo Ivo Petricioli. 16 ANNE MARKHAM SCHULZ, (bilj. 1), 149. Vidi u: IVO PETRICIOLI, Umjetnička obrada drveta u Zadru Godine 1433. od četvorice sinova Andrije Moronzona živi su u doba gotike, Zagreb, 1972., 72 – 73; Emil Hilje istaknuo je samo Lovre i Matej. Ante (Antonio) nakon 1400. godine više se Jakova Moronzona koji se u nekoliko navrata spominje u ne spominje, dok je Katarino (Caterino) 1430. godine naveden dokumentima sačuvanima u Državnom arhivu u Zadru. Vidi kao mrtav. u: EMIL HILJE, Gotičko slikarstvo u Zadru, Zagreb, 1999., 34 17 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 4), bilješka 464, 175; IVO PETRICIOLI – 35; Ivan Matejčić kratko se osvrnuo na Jakova Moronzona i (bilj. 2), bilješka 16, 72. popisu umjetnina koje bi se mogle njemu atribuirati, dodao je nekoliko umjetnina sačuvanih u Istri. Vidi u: IVAN MATEJČIĆ, 18 GIUSEPPE PRAGA, Documenti per la storia dell’arte a Zara dal Povodom restauracije renesansnog raspela iz Eufrazijane, u: medioevo al settecento, (ur.) Maria Walcher, Trieste, 2005., dok. Radovi instituta za povijest umjetnosti, 34, 2010., bilješka 28, 80. 326, 214. 3 Prema egodotičkim pravilima Jakova Stipišića, koja se odnose na 19 Petar Matejev Moronzon (...Petro filio magistri Mathei incisoris tumačenje arhivskih spisa, osobna imena trebala bi se prevoditi lignaminis...) javlja se u svojstvu svjedoka 5. siječnja 1434. u hrvatske inačice, dok bi prezimena, odnosno porodična imena godine. Vidi u: IVO PETRICIOLI, (bilj. 1), 72. valjalo navoditi u izvornom obliku. Pravila prevođenja osobnih 20 Franjo se u svojstvu svjedoka u Zadru javlja 14. ožujka i 5. imena J. Stipišić navodi i u slučajevima kada osobe spomenute u studenog 1434. godine, u studenom 1439. godine i 18. siječnja spisu nisu živjele u našim krajevima. Vidi u: JAKOV STIPIŠIĆ, 1440. godine. Vidi u: IVO PETRICIOLI (bilj 2), 72 - 73; ANNE Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1985., MARKHAM SCHULZ (bilj. 1), 105.

Barbara Španjol-Pandelo: Prilog poznavanju djelovanja Mateja... Ars Adriatica 6/2016. (103-120)

21 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 4), bilješka 465, 175; IVO PETRICIOLI 40 O detalju crne tkanine saznaje se iz oporuke od 26. kolovoza (bilj. 2), bilješka 17, 72; GIUSEPPE PRAGA (bilj 18), dok. 340, 1494. godine zadarske plemkinje Katarine, udovice Mavra de 219; ANNE MARKHAM SCHULZ (bilj. 1), 150. Grisogono. Vidi u: EMIL HILJE (bilj. 2), bilješka 5, 116. 22 GIUSEPPE PRAGA (bilj 18), dok. 388, 239. 41 Matej je u Zadru moramo imati pomoćnike, iako za to još 23 IVO PETRICIOLI (bilj. 2), bilješka 17, 72; GIUSEPPE PRAGA uvijek nema potvrde u spisima. U nedovršenom dokumentu od (bilj 18), dok. 340, 219. 10. lipnja 1419. godine Matej je od Radoslane pokojnog Grgura Vlašića (Gregorii Vlassich) prihvatio sina Grgura (Gregorium) na 24 ANNE MARKHAM SCHULZ (bilj. 1), 105, 150; GIUSEPPE vrijeme od šest godina. Iako se može pretpostaviti da je Grgur PRAGA (bilj 18), dok. 340, 219. primljen na nauk, to u dokumentu nije istaknuto. Vidi u: ANNE 25 PIETRO PAOLETTI, L’architettura e la scultura del Rinascimento MARKHAM SCHULZ (bilj. 1), 149. in Venezia. Ricerce storico artistiche, vol. I, 1893., bilješka 12, 80. 42 Na tragu likovno stilskih odlika drvorezbarstva Mateja Moronzona 26 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 4), bilješka 466, str. 176; IVO ubraja se fragment poliptiha pronađen u sakristiji župne crkve u PETRICIOLI (bilj. 2), bilješka 18, str. 72. Luki na Dugom otoku s prikazom Imago pietatis (Stalna izložba 27 CVITO FISKOVIĆ (bilj. 4), bilješka 520, 180; EMIL HILJE (bilj. crkvene umjetnosti, Zadar) te drveni okvir Ugljanskog poliptiha 2), 45 – 46; ANNE MARKHAM SCHULZ (bilj. 1), 75 -76. (Zbirka franjevačkog samostana Sv. Frane, Zadar): BARBARA Andrija Moronzon i Nikola Ciprijanov de Blondis poznavali ŠPANJOL-PANDELO (bilj. 6), 131 - 136. su se, čemu u prilog govori i Nikolina oporuka sastavljena 16. 43 Na osnovi oblikovnih elemenata može se pretpostaviti da kolovoza 1374. godine u kojoj se u svojstvu svjedoka javljaju obje klupe-sanduci nisu dio izvornog projekta, međutim, bez Andrija i njegov brat Ivan (Johannes intajator) iz četvrti temeljitog restauratorsko-konzervatorskog istraživanja može se Sancti Luce. samo nagađati je li na tom mjestu u 15. st. bio predviđen nastavak 28 U međuvremenu je preminuo i brat Lovro, pa je od četvorice krila sjedala ili su klupe-sanduci nastale u kasnijim preinakama Andrijinih sinova 1457. godine živ jedino Matej. Usporedi prezbiterijalnog dijela crkve, a po uzoru na već postojeća sjedala. bilješku 15. 44 RUDOLF EITELBERGER, Srednjovjekovni umjetnički spome- 29 ANNE MARKHAM SCHULZ (bilj. 1), 76, 150. nici Dalmacije, (ur.) M. Pelc, Zagreb, 2009. (Beč, 1884.), 42. 30 BARTOLOMEO CECCHETTI, Saggio di cognomi ed autografi Knjiga je izašla kao rezultat putovanja R. Eitelbergera duž di artisti, u: Archivio Veneto, XXXIII; Venezia, 1887., 417. Dalmacije tijekom kolovoza i rujna 1859. godine, a zajedno s R. Eitelbergerom putovao je arhitekt Winfried Zimmermann. 31 IVO PETRICIOLI (bilj. 2), bilješka 24, 73; ANNE MARKHAM Arhitekt je autor svih ilustracija prvog izdanja iz 1861. godine, a SCHULZ (bilj. 1), 150. koje su popratile i drugo izdanje iz 1884. godine. 32 Za crkvu Corpus Domini u Veneciji radio je i brat Mateja i 45 Milan Pelc, urednik hrvatskog izdanja knjige R. Eitelbergera Lovre, Katarino (Catarino) Moronzon. On je u suradnji sa (vidi bilješku 43) istaknuo je da je u knjizi korištena kvalitetnija slikarom Bartolomeom Paolovim (Bartolomeo di Paolo) izradio ilustracijska građa prvog izdanja, a tekst s dodatnim ilustracijama oltarnu palu koja se danas čuva u Museo Correr u Veneciji. Vidi drugog izdanja. Prema tome, valja pretpostaviti da crtež korskih u: ANNE MARKHAM SCHULZ, La pala d’altare del Corpus sjedala u Rabu pokazuje stanje iz 1859. godine. Na osnovi njega Domini di Caterino Moronzone presso il Museo Correr: storia, može se utvrditi koji su dekorativni elementi nastali u kasnijim significato e stile, u: I ritratti in miniatura delle collezioni dei preinakama. Musei Civici Veneziani, ser. 3, II, Venezia, 2007., 94 – 107.; 46 THOMAS GRAHAM JACKSON, Dalmatia, the Quarnero and ANNE MARKHAM SCHULZ (bilj. 1), 236 – 242; MARINA Istria, vol. III, Oxford, 1887., 218. VICELJA-MATIJAŠIĆ, BARBARA ŠPANJOL-PANDELO, The T. G. Jackson opisuje rapska sjedala u svojem trećem tomu Altarpiece of the Corpus Domini in Venice Revisited, u: Scripta knjige napisane nakon putovanja po Dalmaciji između 1882. i in honorem Igor Fisković, (ur.) M. Jurković, P. Marković, Zagreb- 1885. godine. Motovun, 2015., 153-163. 47 Nekoliko godina kasnije G. Sabalich u svojem je vodiču preuzeo 33 ANNE MARKHAM SCHULZ (bilj. 1), 149. gotovo iste rečenice od T. G. Jacksona. Vidi u: GIUSEPPE 34 Usporedi bilješku 10. SABALICH, Guida archeologica di Zara, Zara, 1897., 47. 35 IVO PETRICIOLI (bilj. 2), 38-55, 121. 48 VLADISLAV BRUSIĆ, Otok Rab, Zagreb, 1990. (1926.), 153 36 BARBARA ŠPANJOL-PANDELO, KSENIJA ŠKARIĆ, Korske 49 Vrijedi spomenuti da su rapska korska sjedala spominjali i još klupe u zadarskoj katedrali sv. Stošije, u: Portal. Godišnjak neki autori. Vidi u: ALESSANDRO DUDAN, La Dalmazia Hrvatskog restauratorskog zavoda, vol. 5, Zagreb, 2014., 81-96. nell’arte Italiana. Dalla preistoria all’anno 1450., vol.I, Milano, 37 Vidi bilješku 15. 1921., 161; LJUBO KARAMAN, Umjetnost u Dalmaciji-XV. i 38 EMIL HILJE (bilj. 2), prilog 16, 210 – 211. XVI. vijek, Zagreb, 1933., 146; -MILJENKO DOMIJAN, Rab – grad umjetnosti, Zagreb, 2001., 100; MILJENKO DOMIJAN, 39 EMIL HILJE, Moronzonova ograda svetišta zadarske katedrale, Katedrala Sv. Marije Velike u Rabu, Split, 2005., 21-22; IVO sažetak predavanja održanog na Međunarodnom skupu BARIĆ, Rapska baština, Rijeka, 2007., 126 – 129. Liturgijske instalacije od kasne antike do razdoblja gotike Motovun, 29. – 31. svibnja 1998. (rukopis); EMIL HILJE- 50 IVO PETRICIOLI (bilj. 2), 70. NIKOLA JAKŠIĆ, Kiparstvo zadarske nadbiskupije od XII. do 51 Monogram je urezan na prednjoj strani sjevernog krila korskih XVI. stoljeća, Kiparstvo I., Zadar, 2008., 70. sjedala, ispod lika Gabrijela.

52 IVO PETRICIOLI (bilj. 5, 1987.), 313-317. 66 MIROSLAV GRANIĆ, Stari rapski grbovi i pečati, u: Rapski 53 IVO PETRICIOLI (bilj. 5, 1987,), 316. zbornik, Zagreb, 1987., 245-248. 54 Upravo zbog nemogućnosti dešifriranja urezanog monograma, 67 Na Rab se oko 1280. godine doselio sin trogirskog plemića Ivo Petricioli istaknuo je da se hipoteza o Mateju Moronzonu Anblasiusa, imenom Cernotta. Prema D. Mlacoviću (DUŠAN kao autoru korskih sjedala u Rabu može ipak temeljiti isključivo MLACOVIĆ (bilj. 63), 231) Cernotta je ubrzo nakon dolaska na osnovi analize korskih sjedala. primljen u rapsko plemstvo. Napredovanje u društvu nastavlja se i kroz njegove potomke, pa je tako njegov unuk 1334. godine 55 Iako se Matej vratio u Veneciju, zasigurno se povremeno vraćao jedan od dvojice kneževa Novalje, a među potomstvom ima i na dalmatinsku obalu. Na zadarskim sjedalima nalazi se grb suca Nikolu de Cernottu u drugoj polovici 14. stoljeću. Prema nadbiskupa Lovre Veniera koji je u Zadru stolovao do 1449. V. Brusiću (VLADISLAV BRUSIĆ (bilj. 47), 183) tijekom prve godine, tako da je izvjesno kako je Matej u to vrijeme boravio polovice 15. st. jedan od članova obitelji, Marin Cernotta, rapski u Zadru, makar privremeno, zato što način oblikovanja grba ne je biskup. V. Brusić taj je podatak vjerojatno pronašao u V. tomu odudara od oblikovanja ostalih grbova izrađenih za stolovanja Farlatijeve Illyrici sacri iz 1775. godine gdje se navodi da je 1414. prethodnika. U prilog tome valja spomenuti i činjenicu da je godine na čelo rapske biskupije došao Marin Cernotta (DANIELE Matej u dokumentu iz 1451. godine u Zadru naveden u svojstvu FARLATI, Illyrici sacri. Tomus quintus. Ecclesia Jadertina cum svjedoka što upućuje na to da je osobno boravio u Zadru suffrageneis et ecclesia Zagrabiensis, Venezia, 1775., 250) prilikom sklapanja navedenog ugovora. Vidi u: BARBARA 68 Popis rapskih biskupa u prvoj polovici 15. st. donosi V. Brusić ŠPANJOL-PANDELO, KSENIJA ŠKARIĆ (bilj. 36), 82. (VLADISLAV BRUSIĆ (bilj. 47), 183. Popis biskupa odgovara 56 U tri ćelije na sjevernoj strani, te u četiri ćelije na južnoj strani podacima iz spomenutog Farlatijevog V. toma Illyricum sacrum sjedala u Rabu u sredini gornjeg romba nalazi se manji cvijet. iz 1775. godine. Na sjevernoj strani sva su tri sačuvana u cijelosti i dužina obje 69 Isto vodoravne latice zajedno iznosi 30 cm, dok su okomite latice 70 Rapska biskupija u srednjem je vijeku sufragan zadarske zajedno dugačke 41 cm. Na južnoj strani svi su manji cvjetovi nadbiskupije. oštećeni, no oni dijelovi koji su sačuvani, ponavljaju navedene dimenzije. Otprilike u istim dimenzijama, 30 x 40 cm, izrađeni 71 O vezama Raba i Zadra u 15. stoljeću vidi u: IVAN PEDERIN, su cvjetovi iz donjih rombova. Rab u osvit humanizma i renesanse, Zagreb, 1989., 57 Na ostale tri školjke sredina je zamijenjena izrezbarenom 72 Moguće da je rapski stolni kaptol iz prve polovice 15. stoljeća shematiziranom glavom. Trenutno je teško odrediti kada su imao značajniju ulogu u narudžbi korskih sjedala za rapsku likovi zamijenili shematizirane polukružne sredine. Na crtežu prvostolnicu od uloge rapskog biskupa. O organizaciji rapske W. Zimmermanna iz 1859. godine (RUDOLF EITELBERGER crkve vidi u: IVAN PEDERIN (bilj. 70), 27-36. (bilj. 43), 43) još su uvijek u sredinama školjki polukružnice s 73 Na crtežu W. Zimmermanna iz 1859. godine nacrtani su svi elementima suza, pa se na osnovi tog crteža može pretpostaviti pregradni listovi na donjem redu južnog krila, pa se na osnovi da su navedene glave nastale nakon 1859. godine. toga može pretpostaviti da su uklonjeni nakon tog datuma. 58 Sredine na prve dvije školjke i posljednja u nizu ispunjene su 74 Na crtežu W. Zimmermanna iz 1859. godine prikazani su motivima suza u dva reda, dok je preostalih pet podijeljeno na tokareni dekorativni elementi. tri reda koji su ispunjeni motivima trokuta. 75 Ivo Petricioli pretpostavio je da su možda umjesto proroka 59 Radi lakšeg snalaženja, ćelije su numerirane od brojeva jedan do na vrhovima rapskih triloba bili svetački likovi. Vidi u: IVO osam, pri čemu je ćelija broj jedan na zapadnoj strani oba krila. PETRICIOLI (bilj. 5, 1987.), 316. 60 Prema starim fotografijama (IVO PETRICIOLI (bilj. 2), 39) 76 Korska sjedala danas su premazana ujednačenim slojem smeđe može se zaključiti da je veći broj anđela nestao u novije vrijeme. boje, a vjerojatno su bila polikromirana i pozlaćena, međutim za potvrdu te pretpostavke nužna su temeljita konzervatorsko- 61 Na crtežu W. Zimmermanna iz 1859. godine na južnom krilu restauratorska istraživanja. bili su prisutni svi anđeli u nišama. 77 Ivo Petricioli likove je podijelio u tri skupine. Vidi u: IVO 62 Među kipovima na sjevernoj strani nalazi se jedan gipsani odljev PETRICIOLI (bilj. 5, 1987.), 316. anđela, a sudeći prema starim fotografijama korskih sjedala u 78 Radi lakšeg snalaženja, pregrade su numerirane od brojeva Rabu, kipići su premještani. jedan do osam, pri čemu je pregrada broj jedan ona koja na oba 63 Vanjski je dio gornje kružnice desne pregrade biskupova sjedala krila dijeli prvu i drugu ćeliju, odnosno prva pregrada nakon oštećen, ali sačuvani su svi važni elementi na osnovi kojih se čeone na oba krila. može povući paralela s pregradama zadarskih korskih sjedala. 79 Razlike su, osim u oblikovanju likova, prisutne i u oblikovanju 64 BARBARA ŠPANJOL-PANDELO, KSENIJA ŠKARIĆ (bilj. 36), 84. motiva dijamanata koji se također mogu grupirati. Na sjedalima 65 Članovi obitelji Nemira (Nimira) bili su pučani, a njihova se prisutni su vrlo vješto i pravilno modelirani motivi dijamanata, povijest može pratiti od 13. st. Za sada najstariji poznati potomak, njima su bliski romboidni motivi, a najnespretnija je varijanta Marin Stjepanov Nemira, bio je dio populacije koja je sudjelovala gdje su motivi samo urezani dijagonalnim linijama, bez obrade u odlučivanju u komuni, a jedan od potomaka, Krestolo, 1388. vrhova dijamanata. Razlike u oblikovanju dijamanata najočitije godine bio je član Velikog vijeća, te je 1404. godine postao su na sjevernom krilu u oblikovanju češera, kao i na središtima plemićem. Vidi u: DUŠAN MLACOVIĆ, Plemstvo i otok. Pad i iz kojih izlaze latice cvjetova na pregradama. uspon rapskog plemstva, Zagreb, 2012., 270-271. 80 IVO PETRICIOLI (bilj. 2), 70.

Barbara Španjol-Pandelo: Prilog poznavanju djelovanja Mateja... Ars Adriatica 6/2016. (103-120)

Similar Articles

1-10 of 122

You may also start an advanced similarity search for this article.