Uvod
modernizma kulturne povijesti u Hrvatskoj, komplek- snost i tipologija izložbi stanovanja ostala je izvan po- Nakon 1944. Zadar se našao u teškoj situaciji s ob- dručja znanstvenog interesa. Stoga se one razmatraju u zirom da je zahvaljujući poziciji talijanske enklave tije- kontekstu složenih odnosa (dis)kontinuiteta moderniz- kom Drugog svjetskog rata teško bombardiran, te je čak ma i ideologije, didaktičke uloge i umreženosti u tren- osamdeset posto stambenog prostora oštećeno ili unište- dove promoviranja arhitekture i dizajna pedesetih godi- no, dok je ono što je preostalo dobrim dijelom bilo deva- na. Cilj je ukazati na jedinstvene oblike urbanističkog i stirano.1 Oslobođenjem i pripajanjem Jugoslaviji postao arhitektonskog planiranja grada tijekom obnove Zadra, je grad simbol nadmoći socijalističkog režima nad faši- s naglaskom na kulturi stanovanja, oblicima promocije stičkim te stoga njegova obnova postaje važno političko koji se u to vrijeme javljaju i koji su pridonijeli razvoju pitanje. S obzirom na tu specifičnu situaciju, bitno je uka- svijesti o kvalitetnom stanovanju te karakteristikama za- zati na njegov jedinstven položaj u kontekstu hrvatskog darske stambene arhitekture pedesetih godina. urbanizma i arhitekture 1950-ih godina. Usprkos inten- Politička, kulturološka, socijalna i demografska slika ziviranju znanstvenog interesa za kulturološke aspekte Zadra mijenjala se tijekom povijesti sukladno vladajućim modernizma u bivšim socijalističkim državama, brojni režimima te je grad stoga često bio poprište ideološke segmenti procesa transformacije društva još su uvijek borbe. Za vrijeme austrougarske vladavine Zadar je bio neistraženi. Zbog duge povijesti, brojnih urbanističkih i jedno od glavnih središta Dalmacije. Ovo doba naziva se arhitektonskih slojeva, spomeničke baštine i ideoloških zlatnim dobom građanske kulture s obzirom na to da se previranja, obnovi Zadra u dosadašnjim istraživanji- Zadar našao uz bok ostalim središtima Monarhije. Ru- ma posvećena je velika pažnja.2 Za razliku od povijesti šenjem zidina utvrđeni Zadar postaje otvoreni grad pri- moderne arhitekture i urbanizma toga razdoblja, koji su lagođen suvremenom načinu života i stanovanja.3 Bogat zahvaljujući recentnim istraživanjima uključeni u narativ društveni i kulturni život grada te prikazi gradskih ulica,
Jasna Galjer – Anđela Galić: Kultura stanovanja u Zadru 1950-ih... Ars Adriatica 7/2017. (313-328)
1. Izložbeni prostor zadarske tvornice Vlado Bagat na izložbi Porodica i domaćinstvo 1960. godine na Zagrebačkom Velesajmu (izvor: N.N., Podmirene potrebe domaćeg tržišta šivaćim strojevima: Prva jugoslavenska tvornica za proizvodnju šivaćih strojeva „Vlado Bagat” iz Zadra, Porodica i domaćinstvo, Beograd – Zagreb: Centralni zavod Porodica i domaćinstvo Beograd, 6 /1960./, 25) Exhibition venue at the Vlado Bagat factory in Zadar, exhibition Family and Household at the Zagreb Fairgrounds (1960)
kavana, suvremene mode i stambenih interijera to do- „Mitske pedesete” u Zadru6 kazuju. Stanje se počelo mijenjati nakon Prvog svjetskog rata, za vrijeme talijanske okupacije, kada je Zadar naglo Nakon Drugog svjetskog rata započelo je obnavljanje izoliran od zaleđa ali i fizički udaljen od matične Kra- zamrlih aspekata gospodarskog, turističkog, kulturnog i ljevine Italije. Rubni dijelovi grada pretvaraju se u vojne društvenog života u gradu. Jačanje ekonomske moći do- zone,4 a život stanovnika odvijao se u strogim okvirima velo je do povećanja svih kapaciteta, doseljavanja velikog fašističkog režima. Završetkom Drugog svjetskog rata i broja stanovnika te prostornog širenja grada. Istovreme- oslobođenjem od fašističke vladavine, započinje inten- no započinje ubrzani proces obnove zadarskog gospo- zivna obnova porušenog grada i stvaranje novog socija- darstva, koje je više od 50% bilo uništeno ratnim razara- lističkog Zadra. njima. Do 1954. svi pogoni ponovno su počeli s radom, U kratkom vremenskom periodu Zadar je čak dva puta a otvorene su i nove tvornice.7 Zahvaljujući uspješnom promijenio demografsku sliku. Tijekom talijanske okupa- radu tvornice duhana, brodogradilišta Jadran, tvornice cije hrvatsko je stanovništvo raseljeno i zamijenjeno tali- Farmakokemija, tvornice likera Vlahov, tvornice ribar- janskim, dok je nakon rata situacija bila obrnuta.5 Pripa- skih mreža Boris Kidrič, tvornice tjestenina Jadranka, janjem Jugoslaviji grad je naseljen stanovništvom ruralnih tvornice ribljih prerađevina Mardešić, tvornice likerske krajeva iz okolice Zadra i zadarskih otoka, što je dovelo industrije Maraska, tvornice bombona i čokolada Dal- do potrebe za njihovom prilagodbom na urbanu kulturu. matinka, pogona metaloprerađivačke industrije Vlado Izgubljeni kontinuitet odrazio se u svim aspektima života, Bagat, brodskog poduzeća Zadar i drugih, započinje pa je Zadar nakon ratnih razaranja postao jedna od naj- gospodarski uspon Zadra.8 Dostignuća i uspjesi zadar- nerazvijenijih sredina NR Hrvatske. Zbog toga su 1950-e skih poduzeća predstavljeni su 1954. godine na lokalnoj ključno razdoblje u proučavanju ponovnog stabiliziranja izložbi Privreda Zadra.9 U okviru zasebne dionice izložbe kulture svakodnevnog življenja u Zadru. posvećene obnovi Zadra od 1944. do 1954. godine pred-
stavljeni su uspjesi građevinske djelatnosti. O zamahu Oblici promocije i institucionalizirano djelovanje na pomorskog gospodarstva svjedoči održavanje međuna- području kulture stanovanja u Zadru 1950-ih godina rodne godišnje manifestacije Ribarska izložba i festival, kasnije nazvane Međunarodni sajam pomorstva, ribarstva Pitanje kulture stanovanja bilo je tijekom 1950-ih u i turizma10 koja se održavala u adaptiranom prostoru Ve- Zadru izrazito aktualno, kao i u ostalim gradovima Ju- likog arsenala. Idejni projekt prve izložbe iz 1957. godine goslavije. To se očituje u izložbama na temu obnove i osmislili su arhitekti Zvonko Gmajner i Borivoj Dequal, izgradnje novog Zadra te brojnim institucionaliziranim a postav je likovno oblikovao Edo Murtić.11 U okviru te oblicima promoviranja kulture stanovanja i svakod- manifestacije održavale su se brojne popratne izložbe od nevnog življenja. Najznačajniji udio u procesu obnove kojih su međunarodna izložba fotografije Čovjek i more grada imale su izložbe regulatornih osnova obnove Po- te izložba suvremenog slikarstva Plavi Salon s vremenom luotoka i izgradnje novih stambenih naselja19 te izložba stekle kultni status i oživjele umjetničku izložbenu dje- Stambena zajednica održana 1960. godine na Filozof- latnost u Zadru. skom fakultetu u Zadru. Zahvaljujući geografskom položaju grad se nakon Nakon rata nisu postojali osnovni uvjeti za kvalitetan oslobođenja razvija u turističko središte sjeverne Dalma- život, s obzirom da je infrastruktura (vodovod, kanaliza- cije. Iako je predratni turistički fond (nekoliko manjih cija i rasvjeta) bila uništena, kao i kulturne, prosvjetne i hotela, kupališta i ugostiteljskih objekata) bio devastiran zdravstvene ustanove. Drugi val masovnog uništenja Za- bombardiranjem, jačanjem ekonomske moći započinje dra odvijao se po završetku Drugog svjetskog rata zane- njihova obnova i ulaganje u razvoj i promociju turizma. marivanjem zadarske situacije od strane gradskih vlasti Zvonimir Požgaj 1947. godine projektira objekte za naj- i državnih organa, namjernim uništavanjem građevina značajniju gradsku plažu Borik u uvali Puntamika. Projekt i realizacijom radikalne modernističke ideje Milovana je nagrađen na arhitektonskom Biennaleu u Sao Paulu Kovačevića, Božidara Rašice i Zdenka Strižića, čiji regu- 1954. godine te je Požgaj postao prvi jugoslavenski arhi- tekt koji je dobio međunarodno arhitektonsko priznanje.12 Obnova hotela Zagreb izvodi se prema projektu arhitekta Rike Marasovića,13 a autor projekta adaptacije i obnove hotela Beograd je Igor Skopin.14 Nakon modernizacije ovi hoteli pripadaju najsuvremenije opremljenim turističkim objektima na jadranskoj obali. Broj turista povećavao se iz godine u godinu, o čemu svjedoče podaci iz jugoslaven- skih turističkih časopisa toga vremena. Tako je tema turi- stičke revije Kroz Jugoslaviju, namijenjene stranom tržištu, posvećena Zadru,15 dok turistička revija Savremeno ugo- stiteljstvo izvještava o uspjesima i mogućnostima razvoja zadarskog turizma.16 Zbog sve većeg turističkog značaja na privrednoj karti Hrvatske, 1954. godine u Zadru je održana I. Skupština Turističkog saveza Jugoslavije.17 Vrije- me naglog razvoja, prosperiteta i optimizma u bolje sutra odrazilo se na izgled grada i na sve aspekte svakodnevnog života. Osnivanjem Galerije umjetnina, zadarskog ogran- 2. Karta SFRJ s označenim gradovima u kojima se održala putujuća ka Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, ogranka izložba Stambena zajednica (Zagreb, Sisak, Osijek, Samobor, Subotić, Matice Hrvatske, Muzeja grada Zadra, Instituta historijskih Vršac, Kraljevo, Niš, Leskovac, Priština, Tuzla, Brčko, Banja Luka, nauka te Filozofskog fakulteta u Zadru se formira intelek- Zenica, Bihać, Šibenik, Split, Zadar, Rijeka, Pula, Varaždin, Karlovac), (izvor: N.N., 7500 kilometara puta pokretne izložbe Stambena tualna klima koja je pogodovala njegovom kulturnom i Zajednica: Osim neposrednog rada s posjetiocima organizirana umjetničkom razvoju. Bogat repertoar Hrvatske kazališne su predavanja, sastanci, prikazivanje filmova i diskusije, Porodica kuće, Kazališta lutaka i gradskih kinoteka obogatio je kul- i domaćinstvo, Beograd – Zagreb: Centralni zavod Porodica i turno-društveni život Zadra, kao i sve snažnija izložbena domaćinstvo, 9 / 1960./, 14-15, 14) djelatnost. Osnivanjem Radničkog učilišta, foto-kluba za- Map of Socialist Federative Republic of Yugoslavia (SFRJ) with cities hosting the travelling exhibition The Housing Community (Zagreb, darskih amatera, sportskih klubova, domaćinskih tečajeva, Sisak, Osijek, Samobor, Subotić, Vršac, Kraljevo, Niš, Leskovac, Priština, kulturno-umjetničkih društava te brojnih organizacija i Tuzla, Brčko, Banja Luka, Zenica, Bihać, Šibenik, Split, Zadar, Rijeka, udruženja društveni je život Zadra oživio.18 Pula, Varaždin, Karlovac)
Jasna Galjer – Anđela Galić: Kultura stanovanja u Zadru 1950-ih... Ars Adriatica 7/2017. (313-328)
plana Bruna Milića koji je tim povodom održao niz predavanja.25 Iste godine održana je i izložba natječajnih radova za regulaciju Voštarnice.26 Zahvaljujući tim doga- đanjima stanovništvo se privikavalo na nove urbanističke koncepte i potrebe koje bi tim planovima trebalo zado- voljiti. Velika posjećenost i sudjelovanje građana na ovim događanjima svjedoči o interesu za oblikovanje i izgled grada te razvijanje senzibiliteta za pitanja kvalitetnog sta- novanja. Prvi primjeri institucionaliziranog djelovanja na području kulture stanovanja javljaju se već po završetku ratnih razaranja, kada su osnovani Tehnički ured i Stam- beni ured koji su se bavili naseljavanjem stanovništva u 3. Maketa oglednog urbanističkog rješenja stambenog naselja izložena napola porušene i napuštene stanove.27 Ured za regulaciju na izložbi Stambena zajednica (izvor: N.N., 7500 kilometara puta grada osnovan je tek 1953. godine sa zadatkom regulaci- pokretne izložbe Stambena Zajednica: Osim neposrednog rada s posjetiocima organizirana su predavanja, sastanci, prikazivanje filmova je pojedinih dijelova grada i brige o rasporedu izgradnje i diskusije, Porodica i domaćinstvo, Beograd – Zagreb: Centralni zavod stambenih zgrada.28 Godinu kasnije donesena je Uredba Porodica i domaćinstvo, 9 / 1960./, 14-15) o upravljanju stambenim zgradama, s ciljem poboljšava- Model of a housing estate at the exhibition The Housing Community nja stambenih uvjeta; a nakon nove valorizacije predvi- đena je kategorizacija stanova. Između ostalog, Uredbom lacijski plan iz 1946. godine predviđa raščišćavanje, od- je definirano što sve treba sadržavati jedan stan i čime nosno miniranje kuća i drobljenje kamena te očuvanje treba biti opremljen29 te je predviđeno osnivanje Kućnih tek najznačajnijih spomenika kulture.20 Ovakvu je situa- savjeta i Savjeta stambene zajednice, što je i ostvareno iste ciju 1948. godine oštro osudio Miroslav Krleža skrenuvši godine.30 1954. godine osnovan je Savez Ženskih društa- pažnju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti na va grada Zadra koji postaje sve aktivniji sredinom pe- nužnost obnove Zadra, a kao dodatni poticaj ideji ob- desetih godina, zalažući se za veće sudjelovanje žena u nove 1951. godine organizirao je izložbu Zlato i srebro društvenom životu te osnivanje dječjih ustanova, vrtića, Zadra.21 Zbog navedenih okolnosti Zadar je pedesete uslužnih radionica, praonica i drugih servisa kako bi se godine dočekao u ruševnom stanju, a stvaranje osnov- olakšalo život zaposlenim ženama.31 1957. godine dovr- nih životnih uvjeta odvijalo se u mnogo težim prilikama šen je popis stambenog fonda, iz kojeg saznajemo kako nego u bilo kojem gradu u Hrvatskoj. u Zadru u tom trenutku postoji 1361 stambeni objekt, te Posredstvom najpopularnijih lokalnih dnevnih novi- da je od 1945. do 1957. godine sagrađeno 411 zgrada.32 na Glas Zadra doznajemo o izrazito niskoj kulturi stano- vanja i stanovništvu nenaviknutom na gradski standard. Kritičkim prilozima nastojalo se djelovati edukativno i potaknuti građane na obzirniji odnos prema prostoru. Novine su detaljno izvještavale o tijeku obnove, donoseći tekstove urbanista, arhitekata i povjesničara umjetnosti o zadarskim temama. Također, Glas Zadra donosi priloge o najznačajnijim izložbama vezanim uz kulturu stanova- nja Porodica i domaćinstvo koje su se od 1957. održavale na Zagrebačkom velesajmu.22 S obzirom da je zadarsko poduzeće Vlado Bagat sudjelovalo 1960. godine na jed- noj od spomenutih izložbi, zadarska publika bila je do- bro upoznata sa značajem te manifestacije.23 Pedesete su godine u Zadru obilježene traganjem za najboljim urbanističko-arhitektonskim rješenjem obno- ve razorenog grada. U tom kontekstu značajnu su ulogu 4. Dio postava izložbe Stambena zajednica (izvor: N.N., 7500 imale izložbe i predavanja koja su, počevši od 1945. go- kilometara puta pokretne izložbe Stambena Zajednica: Osim neposrednog rada s posjetiocima organizirana su predavanja, sastanci, dine, organizirana kako bi se stanovnike Zadra upoznalo prikazivanje filmova i diskusije, Porodica i domaćinstvo, Beograd – s tijekom obnove.24 1955. godine održana je u prostori- Zagreb: Centralni zavod Porodica i domaćinstvo, 9 / 1960./, 14-15, 15) jama Društva inženjera i tehničara izložba regulacijskog Part of the exhibition The Housing Community
Nadalje, u Zadru je evidentirano 5 416 domaćinstava, što znači da nedostaje još 1665 stanova. Dodamo li tome i 810 domaćinstava koje žive u neadekvatnim stanovima, taj se broj uvećava na 2 475 stanova.33 1958. godine u Zadru je osnovan Savjet za urbanizam i građevinarstvo koji se bavio unaprjeđenjem građevinar- stva, osobito racionalizacije stambene izgradnje i podi- zanja kvalitete svakodnevnog življenja.34 Tada se formi- ra i Fond za izgradnju komunalnih objekata i uređaja, iz kojeg će se financirati izgradnja infrastrukture i komu- nalnih objekata.35 Za kulturu stanovanja u Zadru 1959. bila je iznimno značajna godina s obzirom da su umjesto jedne, osnovane tri Stambene zajednice: prva za područje Poluotoka, druga za Jazine, Arbanase i Stanove te treća za Voštarnicu, Brodaricu i Puntamiku.36 Kućni savjeti dobivaju više samostalnosti te počinju organizirano dje- lovati na području razvijanja kućanskih servisa,37 što se u provedenoj anketi pokazalo veoma poželjnim.38 Koliko je tema stanovanja bila popularna, svjedoči izložba zadar- skih fotoamatera na temu Tehnika u kući.39 1959. godine osnovan je Centar za unaprjeđivanje domaćinstva, čiji je zadatak bilo podizanje životnog standarda i kvalitete života obitelji.40 Cilj je bio rasteretiti ženu od kućanskih poslova, kako bi bila aktivnija u političkom i društvenom životu grada. Centar je organizirao i brojne tečajeve veza- ne uz prehranu, odijevanje, domaćinstvo, poljoprivredu i druge aktualne teme.41 Krajem pedesetih sve je intenzivnija rasprava o pro- 5. Dio postava izložbe Stambena zajednica (izvor: N.N., 7500 vođenju nove stambene reforme, ekonomičnijoj izgrad- kilometara puta pokretne izložbe Stambena Zajednica: Osim nji stanova i boljoj organizaciji stambenih zajednica, a neposrednog rada s posjetiocima organizirana su predavanja, sastanci, prikazivanje filmova i diskusije, Porodica i domaćinstvo, Beograd – predviđeno je i održavanje niza predavanja o značaju i Zagreb: Centralni zavod Porodica i domaćinstvo, 9 / 1960./, 14-15, 15) primjeni zakona nove stambene reforme.42 U takvom je Part of the exhibition The Housing Community ozračju organizirana pod nazivom Stambena zajednica najznačajnija izložba na temu kulture stanovanja u Zadru, lokalna verzija izložbe Porodica i domaćinstvo43 održana drugi, ujedno i središnji dio izložbe, prikazivao je make- od 22. do 29. veljače 1960. u prostorijama Filozofskog fa- tu urbanističkog rješenja oglednog stambenog naselja koji kulteta.44 Radi se o putujućoj izložbi koju je organizirao čini stambenu zajednicu od 5000 stanovnika.48 Treći dio Savezni odbor Porodica i domaćinstvo,45 a gostovala je po izložbe prezentirao je jedan dan života radničke obitelji u SFRJ u 22 grada te stoga nije zaobišla ni Zadar. Fotografi- stambenoj zajednici, dok se četvrti bavio konkretnim pri- jama, maketama, tekstovima i timom demonstratora koji mjerima budućih stambenih naselja u Zagrebu (Novi Za- su pratili i objašnjavali izložbu željelo se upoznati građane greb), Ljubljani (Prule), Sarajevu (Grbavica II) i Beogradu sa svim aspektima novoosnovanih stambenih zajednica.46 (Braće Jerkovića).49 Osim toga, posjetioci su mogli vidjeti Izložba je obuhvaćala problematiku organizacijskih obli- kako izgledaju novi, moderni stanovi – od arhitektonskih ka djelovanja stambenih zajednica, brigu za djecu, druš- rješenja na razini tlocrta do kompletne opreme. Posebno tvenu ishranu, higijenu i kulturu stanovanja, organizaciju je prikazan rad servisa za pranje rublja, glačanje i šivanje, servisnih službi, modernizaciju trgovine ali i razne vidove primjer restorana društvene prehrane, prostorna organi- osmišljavanja slobodnog vremena; rekreaciju i razonodu.47 zacija i oprema dnevnih soba itd. Na izložbi je prikazan Sastojala se od četiri dijela koja su pojašnjavala što su to način rada i uređenje školskih, kulturnih i socijalnih usta- stambene zajednice, koja je njihova uloga te kako prosje- nova, način obrade objekata za rekreaciju, mreža opskrbe čan član stambene zajednice provodi dan. Prvi dio izložbe i niz popratnih tema.50 Zastupljeno je i pitanje edukativnih prikazivao je razvoj urbanizma u svijetu i lokalnoj sredini, ustanova unutar stambene zajednice i svih drugih sadržaja
Jasna Galjer – Anđela Galić: Kultura stanovanja u Zadru 1950-ih... Ars Adriatica 7/2017. (313-328)
potrebnih za suvremen način života u modernim stam- benim naseljima.51 S obzirom da je izložba bila iznimno posjećena, organizirani su grupni posjeti svih gradskih škola i radnih ljudi, dok su se didaktička predavanja, ra- sprave i filmske projekcije održavale u prostorijama zadar- skih tvornica i u gradskom kinu Pobjeda, gdje se prikazi- vao propagandni film Porodica i domaćinstvo.52 Povodom izložbe u Narodnom listu objavljen je članak N. Marinko- vića koji je prenio dojmove posjetilaca te razgovor s or- ganizatorom izložbe Vladimirom Turkom.53 Tekst donosi nekoliko isječaka iz knjige dojmova te komentar autora članka, također posjetioca izložbe: „Licima su se prelijeva- li odjeci skepse, odobravanja, želja, utopije, zahvalnosti … Sve ljudski razumljiva raspoloženja. Ali na jednom djeliću svakog lica vidjela se skrivena želja za ostvarenjem ove ve- 6. Bruno Milić ispred idejnog regulacijskog plana obnove zadarskog like ideje rođene 1958. godine na Zagrebačkom velesajmu poluotoka, (foto: A. Brkan, izvor: N.N., Pred usvajanjem regulacione osnove Poluotoka: Razgovor s ing. arh. Brunom Milićem, u: Glas …”54 Cilj izložbe bio je ukazati na novi, humaniji život- Zadra, 12. studeni 1955., 4) ni okvir stambenih zajednica te ga predstaviti što većem Bruno Milić in front of the proposed development plan for the rebuilding broju ljudi. Pozitivne kritike iz knjige dojmova i snažnija of the Zadar peninsula aktivnost stambenih zajednica koje su, na poticaj izložbe, krenule u osnivanje raznih servisa dokazuju uspjeh izlož- be. Tako će stambena zajednica Poluotoka imati servis za stavljene prakse parcijalne izgradnje, koju je većina auto- financijsko-administrativne usluge, stambena zajednica ra smatrala štetnom, Zadar predstavlja specifično rješenje Voštarnica osnovat će servis za pranje, glačanje i čišćenje obnove suvremenom arhitekturom. Za razliku od domi- rublja, dok stambena zajednica Jazine predviđa osnivanje nantnih europskih praksi koje su zagovarale obnavljanje servisa za tehničke usluge kućnim savjetima.55 u točnim urbanističkim odnosima ili negiranje prošlog Iz navedenog možemo zaključiti kako je pitanje kul- i gradnja novog grada, nove su intervencije izvedene s ture stanovanja u Zadru pedesetih godina bilo izrazito uvažavanjem povijesne matrice i zatečenih urbanih vri- aktualno. Dok je početak desetljeća obilježen preživljava- jednosti.57 Analizirajući tipologiju nove arhitekture, Dra- njem građana nakon ratnog razaranja, sredinom pedese- žen Arbutina razlikuje tri osnovna načela na kojima su tih situacija se počela mijenjati na bolje, dok najznačaj- se zasnivale intervencije: prvo, utemeljeno na konceptu niji pomaci u kvaliteti kulture stanovanja datiraju tek s izgradnje novog socijalističkog društva gdje modernizam kraja pedesetih i početka šezdesetih godina. i novi urbanizam imaju karakteristike novog poretka. Drugi princip obnove karakterizira primjena suvremenih postulata urbanog planiranja i arhitektonski izraz zasno- Odnos starog i novog u kontekstu obnove Zadra nakon van na CIAM-ovim odrednicama moderne arhitekture. Drugog svjetskog rata Treći, dominantni princip usmjeren je očuvanju povije- sne urbane strukture i urbanog rastera. Kombinacijama Interpoliranje nove arhitekture u Zadru bilo je, s ob- navedenih načela, Zadar je postao poligon za eksperi- zirom na slojevitost zatečene jezgre, vrijedne kulturne mentiranje u promišljanju zahtjeva koji pred arhitekte spomenike i povijesne ambijente, vrlo složeno. Na razini postavlja pitanje obnove porušenog grada.58 projekata obnova Zadra očituje se stoga drugačije nego Bombardiranjem i raščišćavanjem ruševina unutar li u izvedbi, zato što se gradilo pragmatično, bez usvoje- gradske jezgre nastali su prazni prostori koje je trebalo nog regulacijskog plana. U daljnjem tekstu bit će govora popuniti arhitekturom primjerenom suvremenom na- o idejama koje su se javljale tijekom pedesetih godina i činu stanovanja. Novi objekti trebali su biti u skladu s težnji da se jezgra obnovi kao jedinstvena cjelina na te- općom fizionomijom grada te su arheološki nalazi tre- melju jednog urbanističkog plana. bali biti sačuvani i istaknuti.59 Odnos starog i novog te- U tekstu Interpolacija – osnovni oblikovni element gra- meljno je pitanje kojim su se bavili zadarski arhitekti, da, Neven Šegvić (1983.) navodi da su prva poslijerat- polazeći od zajedničkog stava da nova arhitektura mora na iskustva u arhitektonskom oblikovanju grada stečena biti moderna, bez direktnih reminiscencija na povijesnu upravo u Zadru.56 Usprkos nepovoljnim okolnostima na- arhitekturu. Zbog te specifične situacije u Zadru je reali-
7. Pogled sa zvonika Sv. Stošije na stambenu zgradu Tankerske plovidbe Božidara Rašice, (foto: A. Brkan, izvor: BOŽIDAR RAŠICA, Boja – plastična determinanta u arhitekturi, Arhitektura: časopis za urbanizam, arhitekturu i primijenjenu umjetnost, Zagreb, 1-3 / 1960./, 35-43, 38) View from the belfry of St Anastasia to the apartment building of Tankerska plovidba, architect Božidar Rašica
ziran niz kvalitetnih arhitektonskih rješenja interpolacija nih primjera očituju se upravo u uspješnom kombinira- i slobodnostojećih objekata koje su projektirali neki od nju moderne arhitekture i tradicije zadarskog urbanog najznačajnijih hrvatskih arhitekata: Ivan Vitić, Zvonimir identiteta, poštovanju zadanih gabarita i razumijevanju Požgaj, Ivo Bartolić, Alfred Albini, Neven Šegvić, Juraj potreba suvremenog načina života,62 uporabi kamene Denzler, Borislav Radimir, Sena Sekulić-Gvozdanović, oplate na prizemnom katu te orijentiranosti građevina Božidar Rašica, Bruno Milić, Dragutin Boltar, Ninoslav na unutrašnja dvorišta. Oblikovanje volumena i fasada Kučan, Aleksandar Dragomanović, Igor Skopin, Slavko jednostavno je, u skladu s CIAM-ovim odrednicama Šimatić, Mladen Kauzlarić itd.60 Kritički rezimirajući bi- moderne arhitekture. Podizanje prizemlja na stupove i lancu zadarskog oblikovanja modernom arhitektonikom, gradnja balkona „na ladicu”63 neke su od karakteristi- Neven Šegvić podijelio ih je na one koji čitaju arhitektu- ka koje se stalno ponavljaju, isto kao i korištenje motiva ru i razumiju urbanu strukturu, pomodne arhitekte koji meandra i galerijskih stanova, stoga ih možemo nazvati prate svjetske trendove i arhitekte ignorante.61 specifičnostima zadarske stambene arhitekture pede- Od uspješnih primjera interpolacija unutar povije- setih. Isto kao i želja da se sačuvani arheološki nalazi sne jezgre izdvajaju se stambena zgrada Ive Bartolića zadrže i prezentiraju unutar nove građevine. Unutrašnja na križanju Široke ulice i Ulice braće Vranjanina, stam- dispozicija stanova ukazuje na korištenje standardnog bena zgrada 53/15 Alfreda Albinija, smještena također rješenja toga vremena koje se očituje u skromnim di- na glavnoj gradskoj ulici, stambeni blok Krševan (arh. menzijama kupaonice i dnevnog boravka te prostorno Juraj Denzler, Srebrenka Gvozdanović i Neven Šegvić), odvojenom kuhinjom opremljenom ekonomičnim i te stambeni blok ZB III Ivana Vitića. Kvalitete navede- funkcionalnim namještajem.64
Jasna Galjer – Anđela Galić: Kultura stanovanja u Zadru 1950-ih... Ars Adriatica 7/2017. (313-328)
9. Stambeno naselje Ive Bartolića u Zadru (izvor: N.N., Stambeno naselje u Zadru, Arhitektura: časopis za urbanizam, arhitekturu i primijenjenu umjetnost, Zagreb, 1-6 / 1956./, 28-29, 29) Housing estate in Zadar designed by architect Ivo Bartolić
tečenog stanja koji su uključivali i iznimno vrijedne slo- jeve rimske, srednjovjekovne ili renesansne arhitekture.65 Ipak, zadarski principi obnove modernom arhitekturom uz očuvanje povijesne matrice i gabarita porušenih gra- 8. Tlocrt stambenog naselja Ive Bartolića u Zadru (izvor: N.N., Stambeno đevina definirani natječajem iz 1953. godine i danas se naselje u Zadru, Arhitektura: časopis za urbanizam, arhitekturu i smatraju rješenjima ispred svojeg vremena, jer anticipi- primijenjenu umjetnost, Zagreb, 1-6 / 1956./, 28-29, 29) raju ideje koje će se u europskoj konzervatorskoj praksi Ground plan of the Zadar housing estate designed by architect Ivo Bartolić pojaviti znatno kasnije.66 Ideja obnove i revitalizacije povijesne jezgre Zadra osmišljena regulacijskim planom na početku pedesetih Božidar Rašica istakao se kao jedan od najplodnijih godina specifična je pojava na području hrvatske konzer- autora u obnovi Zadra, među njegovim najznačajnijim vatorske prakse. Hvalevrijedna zamisao, nažalost, nikada realizacijama na zadarskom poluotoku izdvaja se zgra- nije sustavno provedena te se stoga problem pragmatič- da Tankerske plovidbe – najveći stambeni blok unutar ne gradnje odrazio na kvalitetu i skladnost cjeline. Ipak, povijesne jezgre, peterokatnica na glavnoj gradskoj ulici Ivo Bartolić, Alfred Albini, Bruno Milić, Juraj Denzler, te stambeni blok H smješten zapadno od Poljane Ivana Srebrenka Gvozdanović, Josip Budak, Neven Šegvić, Pavla II. Unatoč negativnim kritikama na račun predi- Ivan Vitić, Mladen Kauzlarić i Božidar Rašica istaknuli menzioniranosti, koja je osnovni razlog neusklađenosti su se kvalitetom rješenja te pokazali mogućnosti obnove sa zadarskim ambijentalnim vrijednostima, riječ je o Zadra u cjelini. No to su tek iznimke, s obzirom da je kvalitetnim arhitektonskim rješenjima koja se odlikuju mnogo više interpolacija koje su narušile ambijentalne minimalističkom estetikom. vrijednosti povijesne gradske jezgre. S druge strane, zadarska povijesna jezgra ispunjena je interpolacijama koje pokazuju nerazumijevanje zadar- skih potreba, loše prostorne odnose i nelogične strukture. Nova stambena naselja u Zadru nakon Antonija Mlikota ove probleme uočava u slučaju dvojne Drugog svjetskog rata zgrade TD 4245 i TD 4273 Ive Bartolića, stambenoj zgra- di Staro kazalište (arh. Srđan Čulić i Damir Bogdanović Budući da je gotovo sva pažnja tijekom 1950-ih bila iz Projektnog poduzeća Donat), bloku Stara pošta (arh. usmjerena na problem obnove i zaštite povijesne jezgre Slavka Šimatića iz Projektnog poduzeća Donat) te dvoj- Zadra, izgradnja kopnenog dijela grada odvijala se bez noj stambenoj zgradi u Splitskoj ulici, dijelom nastaloj generalnog urbanističkog plana i stručnih studija. Povije- prema projektu Barice Petričević iz Projektnog poduze- sna jezgra ostala je u središtu interesa sve do danas, dok ća Donat. Također, u pojedinim slučajevima adaptacije se o stambenoj arhitekturi kopnenog dijela iz pedesetih, postojećih zgrada pretvarale su se u rušenje i ponovnu šezdesetih i sedamdesetih godina gotovo nije pisalo.67 izgradnju, među kojima su i primjeri nepoštovanja za- Glavni problem predstavljala je nekontrolirana izgradnja
tora za pojedine građevinske čestice te nedostatak kritič- ke svijesti o urbanom prostoru. Gradilo se pragmatično, bez suvremenih urbanističkih promišljanja dok je jedini kriterij bio povećanje stambenog fonda. Situacija se po- čela mijenjati tek sredinom šezdesetih godina, kada je obnova stambenog fonda na Poluotoku privedena kraju, pa se više pažnje posvećivalo gradnji kopnenog dijela Za- dra i novih stambenih naselja. Nakon oslobođenja u Zadru je živjelo 6 000 stanov- nika, a taj broj stalno je rastao da bi 1954. godine brojio 23 500.69 Predratni stambeni fond iznosio je 700 000 kva- dratnih metara stambenog prostora, od čega je u ratu po- 10. Maketa Branimirove obale prema nacrtu arhitekta Josipa Budaka, (foto: A. Brkan, izvor: MATE GUBIŠA, Stambena izgradnja u Zadru rušeno pola, teže oštećeno oko 180 000, a lakše oko 200 ne može zadovoljiti potrebe, u: Glas Zadra, 28. kolovoza 1954., 1) 000 kvadratnih metara stambenog prostora.70 Do 1954. Model of Branimir’s Seafront according to a design by architect Josip Budak godine osposobljeno je oko 30% lakše i 20% teže ošte- ćenog stambenog fonda, tj. 350 000 kvadratnih metara stambenog prostora. Unatoč stalnoj građevinskoj aktiv- privatnih obiteljskih objekata koja je otežala sustavnu nosti teško je bilo zadovoljiti potrebe i osigurati dovoljan izgradnju, stoga na kopnenom djelu tijekom pedesetih broj stanova u gradu koji je doživljavao nagli privredni, ne postoji pravilna mreža ulica, nema trgova, pravilnih kulturni i ekonomski razvitak. raskrižja niti drugih društveno kulturnih aspekata.68 Ova Do vremena austrougarske vlasti Zadar je zauzimao negativna praksa produkt je nezainteresiranosti gradskih prostor poluotoka. Rušenjem zidina Zadar prestaje funk- vlasti za pitanje urbanističkog planiranja, interes investi- cionirati kao utvrda (gradska su se vrata prije zalaska
11. Pogled na Branimirovu obalu 1960-ih godina (izvor: Hrvatski državni arhiv, F. 1684 Zbirka starih razglednica, gradova i mjesta, Zadar, br. 0060) View to Branimir’s Seafront in the 1960s
Jasna Galjer – Anđela Galić: Kultura stanovanja u Zadru 1950-ih... Ars Adriatica 7/2017. (313-328)
12. Jedna od tri identične zgrade na Branimirovoj obali sagrađene 13. Stambena zgrada za radnike zadarskog poduzeća Vlado Bagat na prema projektu arhitekta Dragana Boltara, (foto: A. Brkan, izvor: Branimirovoj obali (arh. Igor Skopin), (foto: A. Brkan, izvor: Galerija JOSIP BUDAK, Stambena izgradnja u Zadru, u: Glas Zadra, 24. umjetnina Narodnog muzeja Zadar) prosinca 1955., 6) Apartment building for the workers of Zadar’s company Vlado Bagat, One of the three identical buildings at Branimir’s Seafront, architect Branimir’s Seafront, architect Igor Skopin, Art Galery of the National Dragan Boltar Museum in Zadar
sunca zatvarala sve do 1868.) i postaje „otvoreni” grad li dijelom izgrađeni za vrijeme austrougarske i talijanske te započinje transformacija zadarske okolice gradnjom vlasti te zbog nekontrolirane gradnje obiteljskih kuća pe- vila i ladanjske arhitekture na području Brodarice, Vo- desetih godina, nije došlo do sustavne izgradnje naselja štarnice, Draženice i Puntamike.71 Kopneni dio grada nego se radilo o popunjavanju slobodnih prostora indivi- funkcionirao je kao niz zaselaka uokolo stare jezgre bez dualnim stambenim objektima. Ta je praksa bila predmet urbanih karakteristika.72 Ove će gabarite Zadar zadržati i oštrih kritika upravo zbog velikog potencijala koji pruža nakon Prvog svjetskog rata, za vrijeme talijanske uprave, geografski položaj Zadra koji, nažalost, nije iskorišten. međutim, gradnjom mosta preko uvale Jazine od 1927. Prve poratne godine obilježene su obnovom lakše ošte- – 1928. godine spomenuta okolna naselja fizički su spo- ćenog stambenog fonda, raščišćavanjem ruševina i izra- jena s gradom, te postaju njegovi punopravni dijelovi. Za dom regulacijskog plana za područje Poluotoka. Stoga se vrijeme talijanske okupacije kopneni dio Zadra postao prve novogradnje niza malih tipiziranih objekata grade je vojna zona na kojoj su se gradile tipizirane stambene na kopnenom dijelu grada, točnije u gradskom predjelu vojne zgrade stoga izrastaju mali kvartovi bez ikakvoga Arbanasi i u produžetku ulice Marka Oreškovića (Ulica reda i urbanističkog plana.73 Stambeni fundus uglavnom Stjepana Radića).76 1955. dovršeni su stambeni objek- se sastojao od casa popolarissima – blokova socijalnog ti grupirani u manja naselja na periferiji; na gradskom stanovanja za potrebe državnih službenika te nekolicine prostoru Belafuže, uz put Lisinskog (Ulica Vatroslava Li- komfornih zgrada i vila, koje se grade u gradskim pre- sinskog) i u Draženici, s obzirom da su u bližoj okolici djelima Jazine, Voštarnica, Brodarica, Arbanasi i Rav- grada problem predstavljala privatna zemljišta.77 Krajem nice.74 Neplanska obiteljska izgradnja koncentrirana je pedesetih, od 1957. do 1960., gotovo je cijela izgradnja u gradskim predjelima Arbanasa, Bokanjca i Crnog, te bila usmjerena na prostor Poluotoka, da bi se početkom manje na području Voštarnice i Brodarice.75 šezdesetih, zbog iznenadnog priljeva investicija i prove- Većina građevinskog fonda kopnenog dijela grada u dene nacionalizacije gradskog zemljišta, težište izgradnje ratu ostala je neoštećena. S obzirom da su gradski predje- usmjerilo na predjele grada bliže centru. Nekontrolirana
izgradnja obiteljskih kuća predstavljala je sve veći pro- oblikovanja okoline osmislila je Silvana Seissel, a radove blem, što se 1961. godine pokušalo riješiti strožim za- je izvelo građevinsko poduzeće Jadran iz Zadra.87 Naselje branama i određivanjem područja Puntamike, Arbanasa je nepravilnog pravokutnog tlocrta, s niskim kamenim i Bokanjca za individualnu stambenu izgradnju.78 Iste zidom. Sastoji se od dva niza s devet identičnih stam- godine počinje izrada regulacijskih osnova za pojedine benih dvokatnica. Radi se o jednostavnim stambenim gradske predjele. Najčešće se radilo o nedovoljno defini- objektima namijenjenim obiteljskom stanovanju. Dio ranim regulacijskim osnovama kojima je pojedini gradski pročelja obložen je kamenom iz zadarskih ruševina, a predio dobio osnovnu namjenu s tim da su se sva pitanja ostala su ožbukana i polikromna. Upotrebom ogradnog oko regulacije prometa i stambenih zgrada rješavala po- zida koji evocira suhozid, korištenjem kamena na fasadi, stupno. Tako je 1962. godine usvojen projekt regulacije uporabom dvoslivnih krovova i prozora sa žaluzinama Brodarice,79 1963. godine izrađena je regulacija Arbanasa, ostvarene su reminiscencije na regionalnu mediteransku prigradskog predjela Stanovi80 i Borika81 a 1964. godine tradicijsku arhitekturu.88 Sastavni su dio arhitektonskog regulacija Jazina.82 Stambena novogradnja najintenzivnija oblikovanja naselja zelene površine, koje na žalost nikada je na Jazinama, Voštarnici, Brodarici i Puntamiki.83 Una- nisu dovršene. Riječ je o jednom od prvih urbanistički toč nepostojanju urbanističkog plana za veća područja, promišljenih naselja izvan stare jezgre, koje se oblikov- arhitekti su nastojali slijediti modernistička načela da tre- nim karakteristikama uklopilo u ambijent. Devastirana ba graditi grad u parku, a ne park u gradu.84 kasnijim nadogradnjama i gradnjom okolnih obiteljskih Jedno od prvih naselja nakon Drugog svjetskog rata kuća, kvaliteta ovog stambenog naselja danas je teško gradi se iznad tvornice Maraska, na gradskom predjelu prepoznatljiva i zaboravljena. Brodarica.85 Slavko Šimatić i Josip Budak autori su urba- Gradski predio Voštarnica do Drugog svjetskog rata nističkog koncepta naselja iz 1948. godine, a stambene sadržavao je niz stambenih, gospodarskih i vojnih obje- zgrade projektirao je Ivo Bartolić.86 Plan hortikulturnog kata iz vremena austrougarske i talijanske uprave. Regu-
14. Voštarnica – „Bagatov neboder”, 1962., (foto: A. Brkan, Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar) Voštarnica, Zadar: “Bagat’s Skyscraper”, 1962, Art Galery of the National Museum in Zadar
Jasna Galjer – Anđela Galić: Kultura stanovanja u Zadru 1950-ih... Ars Adriatica 7/2017. (313-328)
stambenog objekta, odnosno prvog zadarskog nebodera na mjestu koje je za to predvidio Josip Budak, na Oba- li kneza Branimira.93 Neboder je namijenjen radnicima poduzeća Vlado Bagat, kao i još jedna stambena zgrada sagrađena pedesetih godina na Obali kneza Branimira prema projektu arhitekta Igora Skopina 1953. – 1954. go- dine.94 Riječ je o peterokatnici čija fasada oblikovanjem balkona tvori oblik meandra i tako na zanimljiv način korespondira s prostornom dispozicijom novih stambe- nih objekata na Poluotoku. 1964. godine, nakon što je gotovo u potpunosti do- vršena obnova stambenog fonda na Poluotoku, pažnja investitora usmjerena je na gradski predio Voštarnice, gdje započinje druga faza izgradnje. Realizacija izgradnje i prodaje stanova „rajona” Voštarnica II većim dijelom 15. Stambene zgrade na Voštarnici sagrađene prema projektu arh. povjerena je zadarskom građevinskom poduzeću Jadran, Milana Grakalića (izvor: N.N., Boja u urbanizmu, Čovjek i prostor, dok je jedan dio nastao prema projektima građevinskog Zagreb, 74 /1958./, 1) Apartment buildings in Voštarnica, Zadar, architect Milan Grakalić poduzeća Donat.95 Gradnja stambenih zgrada koncentri- rana je između ulice Blaža Valjina (Ulica bana Jelačića), Velebitske ulice i Puta XIX divizije (Ulica Franje Tuđma- lacija ovog gradskog predjela odvijala se u nekoliko faza na)96 gdje je do kraja 1967. godine predviđeno dovršenje tijekom 1950-ih, 1960-ih i 1970-ih. Prva faza izgradnje 750 novih stanova.97 započela je projektom regulacije Obale kneza Branimira Treća faza izgradnje Voštarnice započela je 1967. go- koju je izradio 1953. godine arh. Josip Budak.89 Predviđe- dine, kada je prihvaćeno urbanističko rješenje Voštarnice no je očuvanje već postojećih građevina te popunjavanje III (obuhvaća prostor između Ulice Franje Tuđmana i prostora trima identičnim građevinama orijentiranim Ulice Andrije Hebranga) izrađeno uz suglasnost Savje- okomito na obalu i gradnjom jednog višekatnog stambe- ta za urbanizam i Urbanističkog instituta SR Hrvatske,98 nog objekta. 1955. godine raspisan je natječaj za gradski dok je za realizaciju angažirano građevinsko poduzeće predio Voštarnica. Na natječaj je pristiglo 17 radova, a Ivan Lučić Lavčević iz Splita i Radnik iz Zadra.99 Projekte članovi žirija bili su: Zvonimir Tičina, Berislav Petrović, za petnaest stambenih i drugih objekata, za koje je anga- Neven Šegvić, Mladen Kauzlarić, Slavko Šimatić i Sergije žirano splitsko građevinsko poduzeće, izradili su arhitek- Kolobov. Nakon pregledavanja radova žiri je zaključio da ti Mira Svarčić i Luka Kovačević sa suradnicima.100 De- ni jedan rad nije u cijelosti zadovoljio te prva nagrada vet od petnaest stambenih zgrada projektirano je u liniji nije dodijeljena. Druga nagrada dodijeljena je natječaj- meandra, dok su ostali projektirani kao izdvojeni objekti. nom radu pod šifrom 33922, arhitekata Slobodana Jovi- U ostalim dijelovima grada tijekom pedesetih go- čića, Božidara Kolonića i Ninoslava Kučana. Dvije treće dina nove stambene zgrade grade se u uvali Draženice, nagrade dodijeljene su natječajnim radovima pod šifrom duž puta prema Diklu, na Bokanjcu, u Arbanasima, u 75757, Božidara Rašice i 18001, Ive Novaka i Tomisla- uvali Jazine. Gotovo sva navedena nova naselja nastala va Paleka.90 Godinu dana nakon raspisivanja natječaja su žurno, kako bi se povećao stambeni fond. Stoga ne- započela je prva faza definitivne regulacije i izgradnje maju karakteristike promišljenih stambenih naselja i ne ove četvrti gradnjom tri identične peterokatnice na mje- posjeduju znatne arhitektonske i urbanističke kvalitete. stu koji je za njih predvidio Josip Budak u ulici Frane Posebnom kvalitetom među zadarskom arhitekturom Alfirevića prema projektu Dragana Boltara.91 Radove je koja se gradi na kopnenom dijelu 1950-ih ističu se četiri izvelo građevinsko poduzeće Izgradnja iz Zadra.92 Pro- stambene višekatnice sagrađene iznad Puta XIX divizije čelje je definirano dugačkim horizontalnim nizovima (Ulica Franje Tuđmana) te dvije stambene višekatnice uz prozora na jednoj i balkona na drugoj strani. Prizemni Benkovačku cestu (ulica Ante Starčevića), sagrađene sre- dio obložen je kamenom i dijelom podignut na stupo- dinom pedesetih za potrebe Vojne pošte prema projektu ve, dok je ostatak fasade ožbukan. Terasa na vrhu koja arh. Milana Grakalića. se pruža čitavom dužinom zgrade ukazuje na suvreme- Nagli prostorni razvoj i stalna potreba za povećanjem na arhitektonska promišljanja. Tek 1962. godine građe- stambenog prostora rezultirali su 1950-ih i 1960-ih nepo- vinsko poduzeća Jadran započelo je izgradnju visokog stojanjem urbanističkog plana, neprimjerenim stambe-
nim objektima i nekontroliranom stihijskom izgradnjom kvalitetnih primjera stambene arhitekture pedesetih do- obiteljskih kuća. Kao i u ostalim turističkim gradovima kazuje razumijevanje zatečenog stanja, kao i suvremenih Dalmacije, to je dovelo do trajnog narušavanja ambijen- funkcija. Istovremeno, stalno povećavanje broja stanov- talnih vrijednosti jadranske obale. Velik potencijal zadar- nika rezultira snažnom stambenom krizom i nekontro- skog kopnenog dijela u tom trenutku nije prepoznat što liranom izgradnjom. Unatoč apelima za hitnom izradom je nažalost trajno definiralo vizure novog Zadra. generalnog urbanističkog plana, to se 1950-ih i 1960-ih nije dogodilo te se pojedini dijelovi grada definiraju na temelju improviziranih i nedovoljno preciznih regulacij- Zaključak skih osnova ili bez njih. 1966. godine usvojena je Od- luka101 o planskoj i osmišljenoj izgradnji užeg gradskog 1950-e za obnovu urbane kulture u Zadru ključno su prostora koja zamjenjuje Generalni urbanistički plan, razdoblje. Svi aspekti moderniteta obnovljeni su do po- koji je izrađen 1972. godine, a prihvaćen 1973. godine, četka šezdesetih godina. U kontekstu moderne hrvatske kada započinje nova etapa prostornog širenja Zadra.102 arhitekture i urbanizma Zadar predstavlja jedinstven pri- Najveći broj stambenih novogradnji tijekom 1950-ih mjer obnove i revitalizacije. Usprkos radikalnim moder- koncentriran je u područjima najbližim povijesnoj jezgri: nističkim idejama o odnosu prema zatečenoj arhitekturi, Jazine, Voštarnica, Brodarica i Puntamika. U kontekstu očituje se visoka razina senzibiliteta za povijesnu jezgru. modernizacijskih procesa ključno je pitanje edukacije i U tom aspektu obnova Zadra ima izdvojenu poziciju prilagodbe ruralnog stanovništva na život u gradu koje kako u hrvatskom, tako i u europskom kontekstu. Iako se pokušalo riješiti didaktičkim aktivnostima, od teksta je nova arhitektura u starom ambijentu nerijetko bila u novinama, predavanjima do izložbi koje se bave kva- predmet kritike, zadarske interpolacije pružaju široku litetom svakodnevnog života. Najznačajniji aspekt po- lepezu manje ili više uspješnih primjera. Od negativnih pularizacije procesa modernizacije društva putujuća je aspekata najčešće je riječ o nepromišljenom uništavanju izložba Stambena zajednica organizirana 1960. godine u vrijednih arheoloških nalaza i slikovitih gradskih vizu- prostorijama zadarskog Filozofskog fakulteta. S obzirom ra, neuvažavanju zadanih rastera i gabarita gradnjom na diskontinuitet urbane kulture i specifičnost okolno- predimenzioniranih stambenih zgrada te gradnjom koja sti u kojima se njezina obnova odvijala u Zadru, njezina nije u skladu s ambijentom. S druge strane, niz izrazito propagandna i edukativna uloga ima dodatnu težinu.
Bilješke
1 N.N., Postignuti značajni rezultati u obnovi i izgradnji Zadra, u: ARBUTINA, Zadar’s unfinished modernisations, u: Unfinished Glas Zadra, 31. listopada 1953., 1. modernisations, between utopia and pragmatism, (ur. Maroje 2 Izdvajaju se studije: ANTONIJA MLIKOTA, Obnova i izgradnja Mrduljaš, Vladimir Kulić), Zagreb, Udruženje hrvatskih arhitekata povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom 2012., 145.; INES MERČEP, Natječaj za regulacijsku osnovu ratu, doktorska disertacija, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2013.; Zadra, pedeset godina poslije, Prostor, 1/29, (2005.), str. 67-77. ANTONIJA MLIKOTA, Djelovanje Zvonimira Požgaja u Zadru 3 MARIJA STAGLIČIĆ, Graditeljstvo u Zadru 1868-1918, Zagreb, od 1946. do 1949., Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU 1988., 6. u Zadru, Zagreb – Zadar, 56 (2014.), 411-447; ANTONIJA 4 MARIJA STAGLIČIĆ, Prijeratni sukobi vojne i civilne izgradnje MLIKOTA, Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija u Zadru, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 17 (1993.), 21- povijesne jezgre Zadra nastalih 1953. godine, Ars Adriatica, 5 (2015.), 163-192.; DRAŽEN ARBUTINA, Moderna arhitektura u 29, 25. Zadru: Uvod u njeno razumijevanje, Prostor 2 (22), 9 (2001.), 163- 5 DRAŽEN ARBUTINA (bilj. 2, 2001.), 164., DRAŽEN 176; DRAŽEN ARBUTINA, Zadarski urbanistički i arhitektonski ARBUTINA, Glavna obilježja urbanističkog razvoja Zadra opus Brune Milića, Narodni muzej Zadar, 2002.; DRAŽEN 1918.-1944., Zadar, 2007.
Jasna Galjer – Anđela Galić: Kultura stanovanja u Zadru 1950-ih... Ars Adriatica 7/2017. (313-328)
6 Prema naslovu Abdulaha Seferovića, vidjeti: http://www. 34 N.N., U Zadru će se osnovati urbanistički biro, u: Glas Zadra, zadaretro.info/identitet/identitet/identitet.htm 11. siječnja 1958., 7. 7 N.N., Raznolikost i bogatstvo zadarske privrede, Uz izložbu 35 N.N., Osnovan fond za izgradnju komunalnih objekata i uređaja, privrede grada i okolice Zadra, u: Glas Zadra, 6. studenog 1954., 4. u: Glas Zadra, 1. studenog 1958., 7. 8 DAMIR MAGAŠ, Prostorni razvoj Zadra 1945.-1991., u: Zadar 36 N.N., Sjednica savjeta za komunalne poslove – Tri stambene i okolica od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata, Zadar, zajednice, u: Narodni list, 24. listopada 1959., 7. 2007., 1-55, 18. 37 N.N., Kućni savjeti na putu osamostaljenja, u: Glas Zadra, 21. 9 N.N., (bilj. 7), 4. ožujka 1959., 1. 10 N.N., Otvorena prva Ribarska izložba, u: Glas Zadra, 10. 38 N.N., Što je sa servisima za potrebe porodice, domaćinstva i listopada 1957., 1. kućnih savjeta, u: Narodni list, 5. rujna 1959., 7. 11 N.N., I Ribarska izložba u Zadru, Čovjek i prostor, 64 (1957.), 39 N.N., Fotoamateri iz zadarskih škola pripremaju se za prve 4-5, 4. izložbe, u: Glas Zadra, 21. veljače 1959., 1. 12 N.N., Biennale u Sao Paulu, Čovjek i prostor, 1 (1954.), 2. 40 N.N., U Zadru je otvoren centar za unaprjeđivanje domaćinstva, 13 NEVEN ŠEGVIĆ, Zadarske arhitektonske varijacije, u: Vjesnik, u: Narodni list, 19. rujan 1959., 7. 18. studenog 1955., 9. 41 N.N., U Zadru će se osnovati centar za unaprjeđenje domaćin- 14 N.N., Uređenje hotela Beograd u Zadru, Čovjek i prostor, 79 stva, u: Glas Zadra, 10. siječnja 1959., 7. (1958.), 2. 42 N.N., Primjena zakona o stambenim odnosima, u: Narodni list, 5. prosinca 1959., 1. 15 MIRKO PERŠEN, Turistička revija posvećena Zadru – broj turističke revije Kroz Jugoslaviju, Zadarska revija, 1 (1955.), 50. 43 O izložbama Porodica i domaćinstvo opširnije u: JASNA GALJER, Dizajn pedesetih u Hrvatskoj: od utopije do stvarnosti 16 MARKO ŠUPUK, Deset godina zadarskog ugostiteljstva, / Design of the fifties in Croatia: from utopia to reality. Zagreb Savremeno ugostiteljstvo, 4-5 (1955.), 2-3, 2. Horetzky (2004); JASNA GALJER, IVA CERAJ, Uloga dizajna 17 N.N., Zadar je postao važan turistički centar, u: Glas Zadra, 9. u svakodnevnom životu na izložbama Porodica i domaćinstvo travnja 1955., 5. 1957.-1960. godine, Radovi IPU, 35 (2011.), 277-296., JASNA 18 ANTE KITAROVIĆ, Kako unaprijediti i ojačati kulturni život u GALJER, Je li modernizam još uvijek aktualan? Sraz realnosti i našem gradu, u: Glas Zadra, 2. kolovoza 1952., 3. utopije na izložbama stanovanja 1950-ih u SFRJ-u, Arhitekturna 19 1955. godine u prostorijama Društva inženjera i tehničara u zgodovina, 2 (2014.), 106-113. Zadru održana je izložba regulacijskog plana Brune Milića, a 44 N.N., Program posjeta Savezne izložbe „Stambena zajednica“ iste godine održala se i izložba natječajnih radova za regulaciju i održavanja predavanja s filmskim prikazima u okviru ove Voštarnice. izložbe, u: Narodni list, 20. veljače 1960., 7. 20 ANTONIJA MLIKOTA (bilj. 2, 2015.), 163-192. 45 N.N., 7500 kilometara puta pokretne izložbe Stambena 21 ANTONIJA MLIKOTA (bilj. 2, 2015.), 164. Zajednica, Porodica i domaćinstvo, 9 (1960.), 14-15, 14. 22 V. TIČINA, Priprema se izložba „Porodica i domaćinstvo” – 46 N.N. (bilj. 45), 14. višestruki značaj izložbe, u: Glas Zadra, 24. kolovoza 1957., 3. 47 N.N. (bilj. 45), 14. 23 N.N., Podmirene potrebe domaćeg tržišta šivaćim strojevima, 48 N.N. (bilj. 45), 14. Porodica i domaćinstvo, 6 (1960.), 25. 49 N.N., U povodu otvorenja pokretne izložbe – „Stambena zajed- 24 ANTONIJA MLIKOTA, (bilj. 2, 2013.), 155, 215-218., 266. nica”, u: Narodni list, 20. veljače 1960., 7. 25 N.N., Pred usvajanje regulacione osnove Poluotoka – Razgovor 50 N.N., Stambena zajednica, u: Vjesnik, 18. veljače 1960., 5. s ing. arh. Brunom Milićem, u: Glas Zadra, 12. studeni 1955., 4. 51 N.N. (bilj. 48), 7. 26 N.N., Ocijenjeni su prispjeli radovi za regulaciju Voštarnice, u: 52 N.N. (bilj. 49), 7. Glas Zadra, 21. svibnja 1955., 7. 53 N. MARINKOVIĆ, Uz izložbu stambena zajednica : Da ženi 27 Usp. ANTONIJA MLIKOTA (bilj. 2, 2013.), 48. bude lakše, u: Narodni list, 5. ožujka 1960., 5. 28 N.N., Osniva se ured za regulaciju grada, u: Glas Zadra, 7. 54 N. MARINKOVIĆ (bilj. 53), 5. ožujka 1953., 6. 55 N.N., Stambene zajednice u Zadru – pristupit će osnivanju 29 N.N., Pred osnivanje kućnih savjeta, u: Glas Zadra, 20. veljače servisa za pružanje pomoći kućnim savjetima i pojedinim 1954., 1. kućanstvima, u: Narodni list, 26. ožujka 1960., 1. 30 N.N. (bilj. 29),1. 56 Usp. NEVEN ŠEGVIĆ, Interpolacije – osnovni oblikovni 31 N.N., Bolje shvaćanje uloge žene u društvenom životu zahtijeva element grada, Arhitektura, 73 (1983.), 22-25, 23. Savez ženskih društava, u: Glas Zadra, 11. lipnja 1955., 5. 57 ANTONIJA MLIKOTA, (bilj. 2, 2013.), 134, 216. 32 N.N., 3,751 stan – 5,416 domaćinstava – rezultati popisa zgrada 58 DRAŽEN ARBUTINA, (bilj. 2, 2012.), 145. i stanova, u: Glas Zadra, 25. siječnja 1958., 7. 59 IVO PETRICIOLI, Marginalije uz obnovu Zadra, URBS, 2 33 N.N. (bilj. 31), 7. (1958.), 91-97, 91.
60 IVO PETRICIOLI, (bilj. 59), 91. 81 N.N., Regulirano područje Borika, u: Narodni list, 25. svibnja 61 NEVEN ŠEGVIĆ, (bilj. 56), 25. 1963., 7. 62 To se očituje i u odvajanju donjeg dijela zgrade za ugostiteljsko- 82 N.N., Arhitekt Zvonimir Bašić izradio je prijedlog za regulaciju poslovne potrebe od gornjeg, namijenjenog za stanovanje. uvale Jazine u Zadru, u: Narodni list, 18. siječnja 1964., 1. 63 Termin balkona „na ladicu” u upotrebu je uvela Antonija 83 N.N., Nove zgrade i oko njih, u: Glas Zadra, 23. veljače 1957., 7. Mlikota, naglašavajući kako je takav tip uskih balkona 84 N.N. (bilj. 83), 7. karakterističan za zadarsku grupu arhitekata (osobito Slavka 85 Naselje se proteže uz današnju Ulicu Grge Oštrića, Dinarsku Šimatića), usp. ANTONIJA MLIKOTA (bilj.2, 2013), 226. ulicu i Ulicu Vjekoslava Maštrovića. 64 IVAN OŠTRIĆ, Stambena arhitektura u Zadru – zone iskoraka 86 N.N., Stambeno naselje u Zadru, Arhitektura, 1-6 (1956.), 28- (1924.-41., 1945.-90.), Arhitektura, 1.-3/208-210, (1991.), 19-24, 21. 29, 28. 65 Takve je vrste nekoliko adaptacija koje su vodili arhitekti 87 N.N. (bilj. 86), 28. iz projektnog poduzeća Donat iz Zadra: novogradnjom u Cetinjskoj ulici, (arh. Mira Budisavljević i Slavko Šimatić) 88 NEVEN ŠEGVIĆ (bilj. 13), 9. porušeni su dijelovi romaničke arhitekture zajedno s 89 JOSIP BUDAK, Josip Budak: Retrospektiva, katalog izložbe (1. 7. romaničkim portalom. Slična situacija rušenja renesansnog 1980. -15. 7. 1980.), Zadar: Narodni muzej, 1980., 2. dvorišta sa zdencem i stubištem ponovila se izgradnjom bloka 90 N.N., Ocijenjeni su prispjeli radovi za regulaciju Voštarnice, u: u Ulici don Ive Prodana prema projektu Mirka Rendića, te Glas Zadra, 21. svibnja 1955., 7. prilikom adaptacije stambene zgrade poduzeća Maraska na 91 JOSIP BUDAK, Zašto samovolja u izgradnji nekih objekta u Gortanovom trgu prema projektu Josipa Budaka. ANTONIJA Zadru – odgovor inženjera J. Budaka, u: Glas Zadra, 26. rujna MLIKOTA (bilj. 2, 2013.), 283, 287. 1953., 1. 66 Sustavno će se o njima raspravljati prvi put tek 1957. godine 92 JOSIP BUDAK, Stambena izgradnja u Zadru, u: Glas Zadra, 24. na Prvom međunarodnom kongresu o urbanističkom rješavanju prosinca 1956., 6. povijesnih ambijenata u Milanu, dok će se provedba obnove i revitalizacije povijesnih cjelina i ambijenata provoditi tek 93 N.N., Kamerom po gradu, u: Narodni list, 15. srpanja 1961., 7. nakon Venecijanske povelje 1964. godine, u ostalim europskim 94 N.N., Stambena zgrada u Zadru, Arhitektura, 1-6 (1957.), 30-31, zemljama. Vidjeti: ANTONIJA MLIKOTA (bilj. 2, 2013.), 337. 30. 67 MARIJA STAGLIČIĆ (bilj. 4) navodi negativne aspekte 95 N.N., Kompletira se mikrorajon Voštarnica, u: Narodni list, 17. neplanskog širenja grada nakon Drugog svjetskog rata te kao listopada 1965., 4. prve pokušaje planske izgradnje navodi podizanje nove četvrti 96 N.N., Uređuje se rajon Voštarnice II, u: Narodni list, 1. kolovoza uz Ulicu Andrije Hebranga nakon 1970-ih. IVAN OŠTRIĆ 1970., 11. (bilj. 64) pišući o stambenoj arhitekturi Zadra druge polovice 97 N.N., Krediti za kupovinu gotovih stanova, u: Narodni list, 26. 20. stoljeća također navodi negativne karakteristike stambene prosinca 1964., 4. arhitekture 1960-ih, opisujući stambenu produkciju tog vremena zatupljujuće bezizražajnom. 98 N.N., Izgradit će se 110 stanova, u: Narodni list, 9. prosinca 1967., 14. 68 MARIJA STAGLIČIĆ (bilj. 4), 25. 99 N.N., Neimari novog Zadra, u: Narodni list , 1.svibnja 1970., 20. 69 N.N., Obnova stambenog prostora, u: Glas Zadra, 30. listopada 1954., 6. 100 N.N. (bilj. 99), 20. 70 N.N., (bilj. 69), 6. 101 N.N., Usvojena Odluka koja zamjenjuje urbanistički plan Zadra, 71 DRAŽEN ARBUTINA, Glavna obilježja urbanističkog razvoja u: Narodni list, 5. veljače 1966., 1. Zadra 1918.-1944., magistarski rad, Arhitektonski fakultet 102 DAMIR MAGAŠ (bilj. 8), 50. Sveučilišta u Zagrebu, 2000., 28. 72 DRAŽEN ARBUTINA (bilj. 71), 33. 73 MARIJA STAGLIČIĆ (bilj. 4), 25. 74 DRAŽEN ARBUTINA (bilj. 71), 107. 75 DRAŽEN ARBUTINA (bilj. 71), 106. 76 SLAVKO ŠIMATIĆ, Obnova i urbanistička izgradnja Zadra, u: Narodni list, 31. listopada 1964., 4. 77 SLAVKO ŠIMATIĆ (bilj. 76), 4. 78 N.N., Određena područja za individualnu izgradnju, u: Narodni list, 9. prosinca 1961., 7. 79 N.N., Usvojen idejni regulacioni projekt područja između Vrulje i Draženice, u: Narodni list, 3. studenog 1962., 1. 80 N.N., Regulirano područje Stanovi, u: Narodni list, 16. ožujka 1963., 7.
Jasna Galjer – Anđela Galić: Kultura stanovanja u Zadru 1950-ih... Ars Adriatica 7/2017. (313-328)