The aim of this paper is to publish and place in an art-historical context two silver wall candelabra with busts of classical antique figures surrounded by intertwined stylized acanthus leaves. The candelabra are kept in the Franciscan convent of Trsat. They were last documented in a photo-documentary campaign by Artur Schneider during the 1930s, and in 1974 they were added to the cultural heritage list as part of the convent's inventory. It is a very valuable set of silver wall candelabra, donated to the Franciscan convent of Trsat in 1693 by the Holy Roman Emperor Leopold I Habsburg (1658-1705). The author refers to the written sources confirming the commission of the candelabra and analyses the evolution of their peculiar typology. In their design and iconographic programme, judging by the various analogies and graphic models, they corresponded to the production of Augsburg goldsmiths. This hypothesis is supported by the hallmark of the city of Augsburg and another one indicating goldsmith Antoni Grill I, documented in that art centre in the period from 1668-1700.
1. Zidni svijećnjak, Franjevački samostan na Trsatu (foto: D. Tulić) 2. Zidni svijećnjak, Franjevački samostan na Trsatu (foto: D. Tulić) Wall candelabrum, Franciscan monastery in Trsat Wall candelabrum, Franciscan monastery in Trsat
zili postavljeni na mramorne stupove glavnog oltara te vijesnim izvorima koje navodi Gigante ni s tekstovima da se figure smatraju personificiranim prikazima cara i Jurja Franje Ksavera Marottija, Petra Francetića i Klara njegovog sina. Već početkom 20. stoljeća, svijećnjaci su Pasconija. Desetljeće kasnije, franjevac Apolinar Branič- izmješteni iz svetišta te su upotrebljavani prilikom crkve- ković još uvijek zatiče svijećnjake u svetištu crkve i to na nih svečanosti. Taj podatak donosi Riccardo Gigante u glavnom oltaru kako osvjetljavaju sliku Gospe Trsatske: relativno detaljnom pregledu riznice franjevačkog samo- „Car Leopold I. darovao je Svetištu godine 1693. dva svi- stana, napisanom 1914. godine, a tiskanom tek desetljeće jećnjaka od suha srebra, koji se sada nalaze među stuba- kasnije.12 Gigante, međutim, opisuje četiri slična zidna ma velikog oltara te na njima skoro cijeli dan gore svijeće svijećnjaka koja, s obzirom na kvalitetu oblikovanja, dije- pred čudotvornom slikom”.16 Može se pretpostaviti da ih li u dva para. Onaj što u središnjem dijelu nema ljudska je na istom mjestu našao i Artur Schneider, koji je 1936. poprsja je, prema njegovom mišljenju, skromnijeg izgle- godine izvršio terensko fotografiranje i popisivanje kul- da,13 dok drugi par s poprsjima smatra najfinijim radom turne baštine na području Rijeke i njezine okolice.17 Tom vještog majstora. Svijećnjake definira kao predmete na- ih je prilikom opisao kao „srebrni svijetnjaci iz godine stale u vrijeme baroknog stila te donosi podatke o nji- 1693. (dar cara Leopolda I.)”. hovu podrijetlu koje preuzima iz već spomenutog teksta Povijesnoumjetničke publikacije o trsatskoj riznici Julija Jankovića. K tome, u bilješci argumentira navede- nakon prve četvrtine 20. stoljeća do danas nisu spomi- ne podatke donoseći dijelove teksta Jurja Franje Ksavera njale ove zidne svijećnjake.18 Na popisu inventara crkve Marottija te Klara Pasconija.14 Zidne svijećnjake zamije- Gospe Trsatske i franjevačkog samostana, koji je 1974. tio je i Gjuro Szabo 1915. godine koji ih, nakon pregleda godine registriran kao kulturno dobro od strane Regio- najznačajnijih zlatarskih djela riznice, usputno navodi nalnog zavoda za zaštitu spomenika Rijeke,19 svijećnjaci- kao: „(...) bogate svijećnjake za stijenu, sa kartušama, na ma nije navedeno podrijetlo, ali je iznesena pretpostavka kojima su dobra poprsja izvedena. Djela rokoko doba.”15 da su možda nastali u Augsburgu. Međutim, da su svi- Takav opis ukazuje da Gjuro Szabo nije bio upoznat s po- jećnjaci dar cara Leopolda I., podsjetio je ponovno fra-
3. Zidni svijećnjak, Franjevački samostan na Trsatu, (izvor: Hrvatska 4. Zidni svijećnjak, Franjevački samostan na Trsatu (izvor: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, foto: Đ. Griesbach) akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, foto: Đ. Griesbach) Wall candelabrum, Franciscan monastery in Trsat Wall candelabrum, Franciscan monastery in Trsat
njevac Paškal Cvekan koji ih je naveo kao samostansku vršina svijećnjaka izrađena je tehnikama iskucavanja, dragocjenost u povijesnom pregledu trsatskog svetišta graviranja i cizeliranja u različitim slojevima dubokog i objavljenom 1985. godine.20 Iako su se svijećnjaci dosada plitkog reljefa, dok su poprsja u središnjim udubljenjima usputno spominjali, o njima nije napisana stručna stu- izlivena od čistog srebra i pomno obrađena graviranjem dija niti se iščitala stvarna kvaliteta ovog vrlo vrijednog i poliranjem. umjetničkog djela. O tome svjedoči i činjenica da nisu Na kontekst darivanja ovih svijećnjaka, ukazuju naj- bili uvršteni u riznicu 1992. godine, već su pomalo zabo- stariji publicirani izvori, prvenstveno djelo, već spome- ravljeni bili odloženi u samostanskom spremištu. nutog, pićanskog biskupa Jurja Franje Ksavera Marottija Srebrni su se svijećnjaci iz trsatskog svetišta vješali na iz 1710. godine. On navodi da je car Leopold I. trsatskim zid poput slika, a danas im nedostaju držači s postoljem franjevcima uz svijećnjake poklonio i simbole pobjede za svijeće, vidljivi na fotografijama koje su 1936. godine nad Turcima kod Budima.23 Riječ je o jednom šarenom izradili Artur Schneider i Đuro Griesbach.21 U središtu konjskom repu i trima turskim zastavama darovanima se nalaze udubljenja u obliku školjke s apliciranim srebr- kao dio Pietas Austriaca. K tome, biskup Marotti već nim poprsjima u punoj plastici. Jedno prikazuje rimskog tada donosi i objašnjenje simbolike antičkih figura koje cara odjevenog u togu i ovjenčanog lovorovim vijencem, personaliziraju samog cara i njegova sina Josipa.24 Klaro a drugo mladog rimskog ratnika s kacigom na glavi.22 Pasconi dva desetljeća kasnije u djelu Triumphus Coro- Obod udubljenja ispod njihovih poprsja dekoriran je natae Regimae Tersactensis, osnovnim informacijama o iskucanim maskeronom nalik lavljoj glavi, smještenim darivanju pridodaje i prijepis zapisa primitka svijećnjaka između zavijenih voluta. Svijećnjaci su izrađeni od sti- koji su potpisali gvardijan samostana Petar Francetić, ta- liziranog mesnatog akantusova lišća koje izgleda kao da dašnji provincijal Franjo Uzolin25 i nekoliko franjevaca. izlazi iz središnjeg dijela tvoreći perforirani ispreplete- Njime se potvrđuje da je 22. rujna 1693. godine svijeć- ni okvir. U njegovu se donjem dijelu u vertikalnoj osi njake franjevcima predao Stjepan Ladinić iz Rijeke u ime nalazi utor za umetanje držača postolja za svijeće. Po- cara Leopolda I.26 Međutim, samostanska predaja pre-
Mateja Jerman: Srebrni zidni svijećnjaci cara Leopolda I. u ... Ars Adriatica 6/2016. (139-154)
nosi podatak da je car Leopold I. tom prilikom poslao i lipnja 1698. godine između trsatskog svetišta i austrijske sliku svoga grba koja se nalazi u refektoriju samostana te kamere.29 Vladavina cara Leopolda I. utjecala je i na ra- zajedno sa slikom grba obitelji Frankapan, flankira zidnu zvoj grada Rijeke pod trsatskim brijegom, tadašnjeg na- kompoziciju govornice i umivaonika.27 Na njoj je prika- ziva Rijeka Svetog Vida, kojemu je upravo on dodijelio zan grb koji se sastoji od dvoglavog orla s raširenim krili- novi grb s likom dvoglavog orla.30 ma koji u jednoj kandži drži mač, a u drugoj žezlo. Iznad Značaj ovog carskog darivanja trsatskom samostanu njegovih se glava nalazi zlatna kruna ukrašena biserima očituje se i u podržavanju tradicije koju je započeo Le- i dragim kamenjem. U središnjem je dijelu prikazan cr- opoldov prethodnik Karlo V. (1519. – 1556.). On je tr- veni štit s bijelom vodoravnom trakom i upisanim inici- satskim franjevcima poklonio vrijedan zlatni privjesak u jalima L[EOPOLDVS]. P[RIMVS] koje uokviruje zlatni obliku dvoglavog orla ukrašen dragim kamenjem. Osim isprepleteni lanac Reda zlatnog runa. Uz ovaj carski grb, toga, štovanje Blažene Djevice Marije bilo je jedno od na vezu Leopolda I. i trsatskog svetišta ukazuje još neko- glavnih elemenata Pietas Austriaca koju su započeli čla- liko povijesnih događaja. Diplomom izdanom 20. travnja novi obitelji Habsburg tijekom prve polovice 17. stoljeća. 1694. godine car je potvrdio fundaciju crkve i samostana Kako je car Leopold I., kao drugorođeni sin bio predo- na Trsatu od strane kneza Martina Frankapana.28 Tako- dređen da postane svećenik, svoju je pobožnost tim više đer, četiri godine poslije car je izdao i diplomu kojom isticao.31 Štoviše, sebe je nazivao „najnižim i najmanje je odobrio ugovor o selima Grižane i Kotor sklopljen 1. dostojnim slugom Blažene Djevice Marije” koja mu je
5. Romeyn de Hooghe, Alegorija trijumfalne procesije cara Leopolda I. u Bruxellesu, nakon carskih i savezničkih pobjeda na Turcima, o. 1686. godine, ©Trustees of the British Museum Romeyn de Hooghe, Allegorical Representation of Leopold I in Triumphal Procession in Brussels, Celebrating Victory of the Imperial and Allied Victories over the Turks, ca. 1686 ©Trustees of the British Museum
Ova tipologija zidnih svijećnjaka vjerojatno ima izvor u oblikovanju zidnih škropionica, samo što je na kraje- vima držača, umjesto postolja za svijeću, bila postavlje- na posuda sa svetom vodom.37 Takve su se škropionice počele izrađivati tijekom 17. stoljeća za privatne potre- be plemićkih obitelji kao dio opreme njihovih kućnih kapela ili oratorija. U središtu se škropionica najčešće nalazio prikaz Bogorodice s Djetetom ili nekog drugog sveca, ovisno o izboru naručitelja, a njihov je okvir opo- našao male kućne oltare. S obzirom na vrstu materijala, zidne škropionice najčešće su se izrađivale od metala te bogato ukrašavale pozlatom ili dragim kamenjem. Isto- vremeno se razvijala i tipologija zidnih svijećnjaka koji u svom središnjem dijelu imaju ogledala radi bolje reflek- sije svijetlosti. Takvi su svijećnjaci primjerice prikazani na jednoj tapiseriji iz kolekcije francuskog kralja Louisa XIV. koja prikazuje Audijenciju Kardinala Chigija nastalu između 1667. i 1672. godine u radionici Jeana Lefebvrea
6. Slika s grbom cara Leopolda I., Refektorij Franjevačkog samostana na Trsatu, (izvor: Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci, foto: D. Krizmanić) Painting with the coat-of-arms of Emperor Leopold I, Refectory of the Franciscan monastery in Trsat
kao njegova zaštitnica podarila vladarsko prijestolje na- kon bratove smrti, cara Ferdinanda III. (1625. – 1657.).32 Veliki je utjecaj na samog cara imao i njegov prvi mini- star Giovanni Ferdinand od Porcije koji je Gospi Trsat- skoj 1631. godine darovao jedan raskošan relikvijar. On je bio njegov učitelj od dvanaeste godine života te jedna od najutjecajnijih osoba na dvoru.33 Iako ovi zidni svijećnjaci prema svom oblikovanju i ikonografiji ne pripadaju liturgijskim predmetima, car Leopold I. darovao ih je kako bi osvjetljavali sliku Gospe Trsatske.34 Ovakvi su se zidni svijećnjaci izrađi- vali za privatne odaje ili bogate salone plemićkih obite- lji, a slični se primjeri, izrađeni od različitih materijala, nalaze u muzejskim zbirkama na području Njemačke i Francuske. Jedan od najraskošnijih primjera svakako je svijećnjak iz zbirke Louisa XIV. koji se čuva u Musée du Louvre u Parizu.35 Izrađen je od čistog zlata i ukrašen dragim kamenjem, kamejama te emajliranim ornamen- tima. Bogatstvo ukrašavanja i vještina obrade materija- la, primjerice, posebno se uočava na zidnom svijećnja- ku koji se danas čuva u Jean Paul Getty Museum u Los Angelesu u Sjedinjenim Američkim Državama. Njega je izradio nepoznati francuski drvorezbar od posebne vrste 7. Zidni svijećnjak, oko 1700. godine, The J. Paul Getty Museum, trešnje koja raste samo u šumi Saint Lucie pokraj fran- Los Angeles cuskog grada Sampigny.36 Wall candelabrum, ca. 1700, J. Paul Getty Museum, Los Angeles
Mateja Jerman: Srebrni zidni svijećnjaci cara Leopolda I. u ... Ars Adriatica 6/2016. (139-154)
8. Zidni svijećnjak, detalj s prikazom cara Augusta, Franjevački samostan na Trsatu (foto: D. Tulić) Wall candelabrum, detail representing Emperor Augustus, Franciscan monastery in Trsat
9. Zidni svijećnjak, detalj s prikazom mladog ratnika, Franjevački samostan na Trsatu (foto: D. Tulić) Wall candelabrum, detail representing a young warrior, Franciscan monastery in Trsat
Mateja Jerman: Srebrni zidni svijećnjaci cara Leopolda I. u ... Ars Adriatica 6/2016. (139-154)
(dokumentiran 1662. – 1700.).38 Slični su primjeri, s veli- ski ratnik personalizira njegova sina Josipa s kojim će se kom zrcalnom površinom vidljivi i na skici za tapiseriju nastaviti carska moć. Razlog prikazivanja cara Leopolda Paula Carla Leygebea (1664. – 1756.)39 koja prikazuje sa- I. kao rimskog cara Augusta može se povezati i s ide- lon Friedricha I., prvog kralja Pruske. jom nasljeđivanja Rimskog Carstva koja se javila još pri Car Leopold I. se pri naručivanju trsatskih svijeć- osnivanju srednjovjekovne franačke države. Naime, na- njaka vjerojatno vodio idejom iskazivanja moći ikono- ziv Sveto Rimsko Carstvo40 ustanovljen je još 1254. godi- grafski se povezujući s mitologijom i poviješću drevnog ne za vrijeme Interregnuma41 iako se Karlo Veliki nakon Rima, stoga je franjevcima na Trsatu darovao svijećnjake krunjenja 800. godine već nazivao imperator augustus.42 s prikazima rimskog cara i mladog ratnika. Dok lik Au- Običaj prikazivanja carskih osoba u vidu antičkih lično- gusta najvjerojatnije predstavlja samoga cara, mladi rim- sti bio je uobičajen i kod drugih europskih vladara Leo-
10. Johann Betz, Zidni svijećnjak, 1680. – 1685. godine, The State Kreml Museum, Moskva (izvor: ANGELLA KUDRIAVTSEVA /bilj. 44/, 26, sl. 12) Johann Betz, wall candelabrum, 1680-1685, State Kremlin Museum, Moscow
11. Jakob Wilhelm Heckenauer, Grafika iz Romanisches Laubwerk 12. Jakob Wilhelm Heckenauer, Grafika iz Romanisches Laubwerk Dritter Theil bestehend in unterschidlichen Cron- und Wand-leüchtern, Dritter Theil bestehend in unterschidlichen Cron- und Wand-leüchtern, početak 18. stoljeća, Augsburg, Victoria & Albert Museum, London početak 18. stoljeća, Augsburg, Victoria & Albert Museum, London Jakob Wilhelm Heckenauer, etching from Romanisches Laubwerk Dritter Jakob Wilhelm Heckenauer, etching from Romanisches Laubwerk Dritter Theil bestehend in unterschidlichen Cron- und Wand-leüchtern, early Theil bestehend in unterschidlichen Cron- und Wand-leüchtern, early 18th century, Augsburg, Victoria & Albert Museum, London 18th century, Augsburg, Victoria & Albert Museum, London
poldova vremena. Tako je augsburški zlatar Johann Betz ubwerk Dritter Theil bestehend in unterschidlichen Cron- (dokumentiran 1659. – 1697.)43 na jednom paru zidnih und Wand-leüchtern tiskanoj u Augsburgu tijekom prve svijećnjaka kao rimske carske ličnosti prikazao ruskog četvrtine 18. stoljeća.46 Riječ je o mapi s dvanaest pred- cara Petra I. Velikog i njegovu prvu ženu Eudoksiju.44 ložaka za izradu visećih i zidnih svijećnjaka, a među Njihova su poprsja smještena u središta dvaju srebrnih kojima se nalaze i dva predloška vrlo slična trsatskim svijećnjaka koji tipologijom odgovaraju onima na Trsatu. primjerima. Naime, u središnjem se dijelu jednog svijeć- Izlivena poprsja flankiraju dva putta s trubama koja drže njaka, unutar udubljenja izrađenog poput školjke, nalazi nabranu zavjesu što tvori površinu svijećnjaka. Iznad poprsje rimskog cara. Oko njega izviruju simboli vlasti njih je carski orao raširenih krila kojega okružuju listovi te zastava tadašnjeg Otomanskog Carstva na kojemu palme i lovora dok se u donjem dijelu nalaze vojnički se nalazi polumjesec sa zvjezdicom. Okvir upotpunju- simboli. Ovi svijećnjaci, za razliku od trsatskih primje- ju stilizirani listovi akantusa, ratnička kaciga u samome ra, imaju držak za dvije svijeće koji se sastoje od uskog vrhu te dva, gotovo naga, lika okovanih ruku i nogu što postolja i dekorativnog kružnog podloška što zadržava predstavljaju poražene Turke. Oni pridržavaju postolje otopljeni vosak. s poprsjem rimskog cara. Na drugom je svijećnjaku ta- Slične se ideje oblikovanja zidnih svijećnjaka javljaju kođer prikazana ratna ikonografija, ali se u središnjem i na grafikama Jakoba Wilhelma Heckenauera (doku- medaljonu nalazi poprsje rimske božice Minerve. Uo- mentiran od 1694. do 1738.)45 u mapi Romanisches La- kolo prikazani su razni simboli koji odgovaraju njezi-
Mateja Jerman: Srebrni zidni svijećnjaci cara Leopolda I. u ... Ars Adriatica 6/2016. (139-154)
13. Leonhard Heckenauer, Grafika iz Neues sehr dienliches Goldschmidts 14. Leonhard Heckenauer, Grafika iz Eigentliche Abbildungen Beeder Buch darinen unterschiedliche Arten von ‘Geridon’ auch Cron- und Römm. Kayserl. wie auch der Röm. Königl. Majestäten und dann Wand-Leuchter, kraj 17. ili početak 18. stoljeća, Augsburg, Victoria & sämtlicher Herren Chur-Fuersten dess H. Röm Reich,1690. godina, Albert Museum, London Augsburg, Victoria & Albert Museum, London Leonhard Heckenauer, etching from Neues sehr dienliches Goldschmidts Leonhard Heckenauer, etching from Eigentliche Abbildungen Beeder Buch darinen unterschiedliche Arten von ‘Geridon’ auch Cron- und Römm. Kayserl. wie auch der Röm. Königl. Majestäten und dann Wand-Leuchter, late 17th or early 18th century, Augsburg, Victoria & sämtlicher Herren Chur-Fuersten dess H. Röm Reich, 1690, Augsburg, Albert Museum, London Victoria & Albert Museum, London
noj funkciji božice mudrosti, umjetnosti trgovine i ratne Cron- und Wand-Leuchter.48 Ova je grafička mapa ti- strategije. Tako se na svijećnjaku javljaju predmeti poput skana između 1650. i 1704. godine u Augsburgu i sa- palete s kistovima, zemljopisne karte, koplja ili ratničke stoji se od dvanaest grafika. Na jednoj od njih nalazi kacige te pločice s brojevima koje u rukama drži maleni se predložak za izradu zidnog svijećnjaka koji je još putto, dok drugi nosi atribute Herkula: toljagu i lavlju bliži trsatskim primjerima. Riječ je o jednostavnom kožu. Umjetnik je na ovoj grafici predvidio i mogućnost zidnom svijećnjaku površine ispunjene isprepletenim zamjene Minerve s likom starijeg rimskog vojnika ko- stiliziranim akantusovim lišćem u čijem se središtu jeg je prikazao u podnožju svijećnjaka, između držača nalazi poprsje mlade žene koja predstavlja rimsku bo- za svijeće. žicu Dijanu. Leonhard Heckenauer, je između ostalog, Jakob Wilhelm Heckenauer imao je starijeg i ta- izradio i portrete careva Svetog Rimskog Carstva Nje- lentiranijeg brata, Leonharda Heckenauera (Augsburg, mačkoga Naroda i njihovih obitelji za djelo Eigentli- oko 1655. – München 1704.).47 koji je izradio grafičku che Abbildungen Beeder Römm. Kayserl. wie auch der mapu pod nazivom Neues sehr dienliches Goldschmidts Röm. Königl. Majestäten und dann sämtlicher Herren Buch darinen unterschiedliche Arten von ‘Geridon’ auch Chur-Fuersten dess H. Röm Reich izdano 1690. godi-
ne u Augsburgu.49 U ovom kontekstu moguće je pret- jenjao. Na trsatskim se svijećnjacima nalazi verzija koja postaviti da su grafike braće Heckenauer služile kao se utiskivala od 1689. do 1692. godine50 što ukazuje da predlošci augsburškim zlatarima, posebno onima koji je u tom razdoblju svijećnjacima kontrolirana kvaliteta su bili u izravnom kontaktu s carskim dvorom. srebra. S druge strane, žig koji prikazuje rodu s ribom, u Autorstvo i provenijenciju trsatskih svijećnjaka sva- svoje je zlatarske radove utiskivao majstor Antoni Grill kako treba tražiti u krugu augsburških majstora druge I. koji je u Augsburgu kao majstor dokumentiran od polovice 17. stoljeća. Štoviše, nedavnim detaljnim pre- 1668. pa sve do svoje smrti 1700. godine.51 Iz njegove su gledom svijećnjaka, među prepletima akantusovih listo- zlatarske radionice52 izašli i nasljednici, sin Antoni Grill va, nađeni su dosad nezamijećeni zlatarski žigovi. Na II. (1690. – 1734.)53 koji je svoja djela označavao žigom jednom je prikazan stilizirani češer, a na drugom žig s sa svojim inicijalima te Antoni Grill III. (djelatan od likom rode koja u kljunu drži ribu. Češerom se već od 1723. do 1772. godine).54 Antoniju Grillu II. pripisano 16. stoljeća označavaju zlatarski radovi izrađeni u radi- je nekoliko parova svijećnjaka dok djela potonjeg nisu onicama grada Augsburga, a s obzirom na vrlo jedno- poznata, ali je dokumentiran kao srebrnar te majstor za stavan simbol, kroz stoljeća se izgled žiga neznatno mi- izradu sitnih dekorativnih i uporabnih predmeta.
15. Antoni I. Grill, Svečani pladanj, 1680.-1685. godine, Kunsthistorisches Museum, Wien (izvor: ULRIKE WEINHOLD /bilj. 63/, 35, sl. 15) Antoni I. Grill, festive platter, 1680-1685, Kunsthistorisches Museum, Vienna
Mateja Jerman: Srebrni zidni svijećnjaci cara Leopolda I. u ... Ars Adriatica 6/2016. (139-154)
No, zlatarska tradicija obitelji Grill nije započela s dubine odabranih motiva te skladno popunjava površinu Antonijem I. već s njegovim djedom Balthasarom I. pladnja. Ta je vještina posebno vidljiva u načinu obliko- (1568. – 1617.) koji je cijeli život proveo u Augsburgu. vanja ukrasnih akantusovih listova na svečanom pladnju On je tehnike obrade plemenitih metala izučio kod svoga iz bečkog Kunsthistorisches Museuma. Ista se lakoća svekra Antonija I. Schweiglina,55 značajnog augsburškog oblikovanja i precizna izvedba akantusa očituje na trsat- zlatara. Poznato je svega nekoliko Balthasarovih djela na skim svijećnjacima cara Leopolda I., a pojedini su listovi kojima je vidljiva dojmljiva vještina obrade materijala i dodatno naglašeni iskucanom nervaturom. maštovitost kompozicija. U Muzeju Kremlja u Moskvi S druge strane, isprepleteno akantusovo lišće te mo- nalazi se njegov pozlaćeni srebrni pladanj što stoji na tiv školjke kojima Antoni Grill I. tvori površinu trsatskih dršku. Pladanj je s gornje strane ukrašen voćem i trima svijećnjaka, dekorativni su elementi koji se tijekom kraja ženskim polufigurama čija se krila i udovi pretvaraju u 17. stoljeća i prve polovice 18. stoljeća javljaju na mno- stilizirane vitice, dok je nodus ukrašen pticama, ženskim gim sačuvanim svijećnjacima iste tipologije. Primjerice, glavama i dekorativnim trakama.56 Jedan se njegov po- na paru zidnih svijećnjaka iz Bayerisches Nationalmuse- zlaćeni vrč s prikazima morskih božanstava i raznih mi- uma u Münchenu se u gornjem dijelu nalazi udubljenje toloških životinja čuva u Staatliche Kunstsammlungenu u obliku školjke, ali bez ukrasnih figura ili reljefa.64 Sli- u Dresdenu kao dio posebne zbirke Historisches Grünes čan je primjer i par zidnih svijećnjaka iz privatne zbirke Gewölbe.57 S obzirom na lokacije njegovih sačuvanih dje- u Aachenu koji je između 1709. i 1712. godine izradio la, Balthasar I. bio je majstor kod kojega su zlatarske ra- zlatar Johann Valentin Gevers. Oni u središnjem dijelu dove naručivale najpoznatije vladarske i plemićke obite- imaju ovalnu površinu namijenjenu postavljanju ogleda- lji. Svoje je zlatarsko znanje, Balthasar I. prenio na svoja la za refleksiju svjetlosti svijeće, dok je okvir, kao i na dva sina: Balthasara II. koji je kao majstor dokumentiran trsatskim svijećnjacima, dekoriran složenom kompozici- svega dvije godine, od 1626. do 1628. godine58 te Paulusa jom isprepletenih stiliziranih vitica i florealnih motiva. U (dokumentiran 1638. – 1689.) koji se spominje kao zla- gornjem se dijelu, kao i na paru svijećnjaka iz Bayeris- tar i majstor filigrana.59 Dok radovi Balthasara II. nisu ches Nationalmuseuma u Münchenu, nalazi udubljenje poznati, nekolicina sačuvanih Paulusovih djela ukazu- u obliku školjke.65 Istovremeno je zlatar Georg Christoph je na nastavak izrade dragocjenih predmeta za potrebe Wieland iskucao par zidnih svijećnjaka u čije je središnje dvorova i bogatih obitelji. Na primjeru jedne čaše s po- ovalne medaljone smjestio poprsja antičkih figura.66 No, klopcem ukrašene emajlom iz Staatliche Kunstsammlun- uokolo medaljona majstor je pomno razradio kompozi- genu u Dresdenu vidljivo je da je Paulus pripadao boljim ciju koja već odiše stilskim karakteristikama rokokoa. U augsburškim zlatarima svoje generacije.60 Iako je imao tom se kontekstu trsatski svijećnjaci mogu svrstati među tri sina koji su istovremeno imali zlatarske radionice u najranije primjere ovakve tipologije zidnih svijećnjaka u Augsburgu, upravo je Antoni Grill I. među svojom bra- augsburškom zlatarskom krugu. ćom bio daleko najuspješniji.61 Zidni svijećnjaci koje je franjevcima na Trsatu da- Djela Antonija Grilla I. nalaze se u nekoliko muzej- rovao car Leopold I. vrijedan su primjer oblikovanja skih i privatnih zbirki. Osim uporabnih predmeta pro- predmeta umjetničkog obrta. Iako svojom tipologijom fane naravi, poznato je svega par njegovih liturgijskih i ikonografijom ne pripadaju liturgijskoj namjeni, oni predmeta. Ipak, najbrojnije su sačuvani njegovi pozlaćeni su prema želji uglednog donatora više od dva stoljeća srebrni pladnjevi velikih dimenzija s pomno razrađenim osvjetljavali čudotvornu Gospinu sliku. No, valja ista- kompozicijama u kojima se iskucani florealni motivi i knuti da su ovi zidni svijećnjaci, bez obzira na njihovo drago kamenje izmjenjuju s emajliranim medaljonima. podrijetlo i značajnog carskog donatora, u prvom redu Na njima se javljaju scene iz antičke mitologije: Perzej iznimno kvalitetna i vrijedna zlatarska djela, a oblikom oslobađa Andromedu, Venera i Apolon, Piram i Tizba se i namjenom izdvajaju među predmetima što se čuvaju ili Trijumf Galateje. Majstori tih emajliranih medaljona, u sakralnim riznicama istočne obale Jadrana. S obzirom koji su svojim djelima nadopunjavali maštovite zlatarske na njihovu dataciju i trenutne dosege istraživanja au- radove, najčešće su ostali nepoznati kao što je slučaj i na gsburškog zlatarskog kruga kraja 17. stoljeća, trsatski su dvama pladnjevima Antonija Grilla I. iz Schatzkammer svijećnjaci među najranijim primjerima ovakve tipologi- der Residenz u Münchenu62 te Kunsthistorisches Muse- je zidnih svijećnjaka te dragocjen doprinos dosad pozna- uma u Beču.63 Gotovo identične kompozicije sa središ- tom opusu zlatara Antonija Grilla I.67 njim većim medaljonom oko kojeg su iskucani florealni motivi s dragim kamenjem što se ponavljaju i na vanj- skom obodu između emajliranih medaljona, ukazuju na vještog majstora koji spretno iskucava različite reljefne
Bilješke
1 O slici Gospe Trsatske vidjeti: Stoljeće gotike na Jadranu. Slikarstvo 10 Claro Pasconi (Klaro Pasconi) kroničar je franjevačkog samostana u ozračju Paola Veneziana, (ur. B. Rauter Plančić, Zagreb, 2004., na Trsatu o kojem je napisao dva djela: Triumphus coronatae 116-119. (Zoraida Demori Staničić, „Bogorodica s Djetetom i reginae Tersactensis, signis, prodigiis ubique nitentis 1731. godine svecima (Gospa Trsatska)”, kat. jed. 29.) i Historicus Progressus Mariani Triumphi 1744. godine. PAVAO 2 Riznicu franjevačkog samostana spominju: JULIJE JANKOVIĆ, KNEZOVIĆ, „Klaro Pasconi Mariophilus”, Riječki filološki dani „Nekoliko crtica o sadašnjosti i prošlosti Trsata”, Izvješće – Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa, (ur.) Ines gimnazije na Rijeci za školsku godinu 1885./1886., Rijeka, 1886., Srdoč-Konestra, Silvana Vranić, Rijeka, 2008., 349-360. 15-17.; JOSIP IVANČIĆ, „Kratka povijest Svetišta Majke Božje 11 JULIJE JANKOVIĆ, (bilj. 2), 17. Trsačke u Hrvatskom Primorju”, Svetište Bogorodičino na Trsatu, 12 RICCARDO GIGANTE, (bilj. 2), 11. (ur.) Josip Ivančić, Ljubljana, 1895., str. 79-100.; RICCARDO 13 Taj se par svijećnjaka izrađenih od posrebrene legure još uvijek GIGANTE, „Anche una Sagrestia dei belli arredi”, Fiume, br. 2., nalazi u spremištu trsatskog samostana i ne povezuju se s Rijeka, 1924., 3-9.; APOLINAR BRANIČKOVIĆ, Naša Gospa Leopoldom I. U središnjem se dijelu tih svijećnjaka nalaze samo Trsatska, Zagreb, 1926., 18-28.; PAŠKAL CVEKAN, Trsatsko ovalni medaljoni bez ukrasa uokvireni stiliziranim akantusovim svetište Majke milosti i franjevci njeni čuvari, Trsat, 1985., str. lišćem čime podsjećaju na svijećnjake cara Leopolda I. Štoviše, 193-200.; EMANUEL HOŠKO, Trsatski franjevci, Rijeka, 2004., moguće je pretpostaviti da ih je upravo prema njima izradio neki 25-27., 55-58., 106., 116-117.; NADA SABLJIĆ, Trsatsko svetište manje vješt majstor djelatan na području Rijeke ili Ljubljane. u zbirkama Muzeja grada Rijeke, Rijeka, 2007., 52.; EMANUEL HOŠKO, Na vrhu Trsatskih stuba, Rijeka, 2007., 41-42., 71-74.; 14 RICCARDO GIGANTE, (bilj. 2), 11. MARIJAN BRADANOVIĆ, EMANUEL HOŠKO, Marijin Trsat, 15 GJURO SZABO, „Dragocjenosti samostana franjevačkoga na (ur.) Mato Njavro, Zagreb, 2009., 46-53. Trsatu”, Katolički list, br. 25., Zagreb, 1915., 257. 3 O tom je relikvijaru opširnu studiju napisao Dragutin Kniewald. 16 APOLINAR BRANIČKOVIĆ, (bilj. 2), 19. Vidi: DRAGUTIN KNIEWALD, „Trsatski relikvijar despotice 17 ARTUR SCHNEIDER, „Popisivanje, naučno proučavanje i Barbare Frankopan”, Croatia sacra, 1935., 99-108. fotografijsko snimanje umjetničkih spomenika u Hrvatskom 4 O orlu Karla V. vidi: MATEJA JERMAN, „Franjevačka riznica Primorju 1936.” , Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i na Trsatu od Schneiderovih istraživanja do novih spoznaja o umjetnosti, svezak 49, godina 1935./1936., Zagreb, 1936., 213. orlu cara Karla V.”, u: Hrvatski povjesničari umjetnosti: Artur 18 Godine 1988. održana je izložba Prošlost i baština Vinodola te Schneider 1879.–1946., (u tisku) izdan katalog u kojem je Ivo Lentić obradio najvrjednije predmete 5 JULIJE JANKOVIĆ, (bilj. 2), 17.; JOSIP IVANČIĆ, (bilj. 2), 99.; u riznici. Iako je proširio popis liturgijskih predmeta trsatskog APOLINAR BRANIČKOVIĆ, (bilj. 2), 19., PAŠKAL CVEKAN, samostana s do tada nepoznatim predmetima, izostavio je srebrne (bilj. 2), 194., MARIJAN BRADANOVIĆ, (bilj. 2), 47-48. svijećnjake Leopolda I. koji nisu bili temom istraživanja ni u 6 INGRID ŽIC, „Blistav sjaj trsatskog blaga”, Marijin Trsat, br. 3., njegovim kasnijim osvrtima na riznicu franjevačkog samostana. Rijeka, 1992., 4. Vidi: IVO LENTIĆ, „Predmeti zlatarstva u Vinodolskom kraju” i pripadajuće kataloške jedinice, u: Prošlost i baština 7 Georgius Franciscus Xaverii Marotti (Juraj Franjo Ksaver Vinodola, (ur.) Jasna Tomičić, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb, Marotti) poznat je kao kroničar franjevačkog samostana na 1988.; EMANUEL HOŠKO, IVAN LENTIĆ, IVAN ROGIĆ- Trsatu, a funkciju pićanskog biskupa obavljao je od 1713. do NEHAJEV, Cimelia e Thesauro Ecclesiae Beatae Mariae Virginis 1740. godine. MARIJAN BARTOLIĆ, IVAN GRAH, Crkva u de Trsat, (ur.) Srećko Jelušić, Rijeka, 1991., (bez paginacije); IVO Istri, Pazin, 1999., 27. LENTIĆ, „Zlatarstvo u franjevačkim samostanima kontinentalne 8 Petar Francetić (1650. – ??) funkciju gvardijana trsatskog samostana Hrvatske”, Franjevci hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda, (ur.) obnašao je u sedam navrata tijekom kraja 17. i početkom 18. Emanuel Hoško, Zagreb, 1992.; IVO LENTIĆ, „Zlatarstvo”, u: stoljeća. Osim što je dosegao najviši franjevački prosvjetni naslov Mir i dobro. Umjetničko i kulturno nasljeđe Hrvatske franjevačke „lector jubilatus”, od 1705. do 1708. godine postavljen je za provincije sv. Ćirila i Metoda, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, provincijala tadašnje Hrvatsko-kranjske provincije svetog Križa. 12. 01. – 23. 04. 2000. U njegovo je vrijeme obnavljana unutrašnjost crkve i samostana Recentnija je istraživanja riznice trsatskog samostana provela s novim oltarima te slikama, ustanovio je blagdan Gospe Trsatske Arijana Koprčina no, ona se usredotočila samo na analizu 10. svibnja, a organizirao je i krunidbu slike Gospe Trsatske 1715. zlatarskih predmeta vezanih uz plemićku obitelj Frankapan. godine. EMANUEL HOŠKO, (bilj. 2), 179-186. Vidi: ARIJANA KOPRČINA, „Barbara Frankapan i zlatarske 9 „Sileri tandem nequit Augustissima Invictissimi Ceasris Leopoldi narudžbe oko 1500. godine”, Radovi Instituta za povijest munisicentia, dum de triumphata Buda in hasta versicoloris umjetnosti, br. 37., 61-72.; „Relikvijar Barbare Frankapan”, u: equi caudam, ternaque huic Are turcica vexilla, preter jam Nastanak zapadnohrvatske franjevačke pokrajine Bosne-Hrvatske superius recensita duo argentea candelabra, jussit deportanda prije 500 godina, (ur.) Franjo Emanuel Hoško, Rijeka, 2015. in eximium, ast ingenitum Austriace pietatis monumentum.” 19 Inventar crkve Gospe Trsatske i franjevačkog samostana upisan PETRO FRANCETICH, Tersactum coronata Deipara Virgine je 1974. godine u Registar kulturnih dobara kao pokretno sive triumphus gloriosissimus, Venecija, 1718., 29. kulturno dobro pod registarskim brojem 86.
Mateja Jerman: Srebrni zidni svijećnjaci cara Leopolda I. u ... Ars Adriatica 6/2016. (139-154)
20 Paškal Cvekan koristio je popis koji je sastavio Krešimir Filić, Schön (Menzingen ? – Trsat 1642.), podrijetlom iz Švicarske. konzervator i povjesničar iz Varaždina tijekom istraživanja Slika carskog grba je u refektorij postavljena u godini smrti samostana 1960-ih godina. PAŠKAL CVEKAN, (bilj. 2), 200. Leopolda I. kako bi se istaknuo patronat te austrijske vladajuće 21 Dimenzije svijećnjaka su 50 x 41 cm, dimenzije poprsja 9 x 7,5 cm. kuće nad franjevačkim svetištem. VIŠNJA BRALIĆ, Barokno slikarstvo u sjevernojadranskoj Hrvatskoj – slikari, radionice, 22 Mladi ratnik mogao bi predstavljati i Minervu ili božicu Romu, utjecaji, doktorska disertacija, Zagreb, 2012., 159. (kat. jed. 591.) simbol grada Rima no, kako je poprsje izrađeno bez vidljivih s prethodnom literaturom. ženskih oblina ili atributa koje božica obično nosi u ruci, identifikacija se ne može sa sigurnošću potvrditi. 28 Arhiv franjevačkog samostana, spis broj 604. 23 Istjecanjem dvadesetogodišnjeg Varšavskog mira 1684. godine, 29 PAŠKVAN CVEKAN, (bilj. 2), 81. koji je donio privremeno primirje između Osmanlija i tadašnjih 30 U hrvatskoj su povijesti poznati i sukobi cara Leopolda I. europskih država, sultan Mehmed IV. je s vojskom krenuo s plemićkim obiteljima Zrinskima i Frankapanima koji su u nova osvajanja. Nakon neuspješnog opsjedanja Beča 1683. okončani smrću Petra Zrinskog i Frana Krsta Frankopana 1671. godine, osmanska se vojska počela povlačiti. Habsburško godine u Bečkom Novom Mestu. PETAR STRČIĆ, „Rijeka u Carstvo, Mletačka Republika, tadašnja Poljska i Rusko Carstvo doba vladavine Leopolda I. Habsburga”, Zbornik Sveti Vid, (ur.) udružili su se u Sveti savez kako bi Osmanlije istjerali izvan Darinko Munić, br. 2, Rijeka, 1992., 73-74. svojih državnih granica. Pri tome važan je događaj bio 31 Godine 1645., radi nadolazeće neprijateljske švedske vojske, oslobađanje grada Budima. Neuspjeli se, prvi pokušaj dogodio car Ferdinand III. zavjetovao se da će na trgu Am Hof u Beču 1684., a konačno je grad oslobođen 1686. godine. Mirom u postaviti stup posvećen Bogorodici. To je i učinio 1667. godine, a Srijemskim Karlovcima 1699. godine bila je određena nova njegov je sin, Leopold I. 1675. godine naručio umanjenu kopiju habsburško-osmanska granica. IVO GOLDSTEIN, Hrvatska povijest, Zagreb, 2008., 205-207. tog spomenika. Raskošno je zlatarsko djelo, izrađeno od srebra, emajla i dragog kamenja, rad majstora Philippa Küsela te se 24 „Leopoldus Caesar Aigistissimus gemina submisit ex solido čuva u Schatzkammeru u Beču. MARTIN MUTSCHLECHNER, argento candelabra, quae Arae lateri appensa unum Leopoldi Model of the column dedicated to the Virgin Mary on Vienna’s Patris, alterum Josephi Filii Invictissimorum Caesarum Effigie Am Hof square: Pietas Austriaca, URL: http://www.habsburger. condecorata in superposito cereo lumen alunt, dum Magnae net/en/items/model-column-dedicated-virgin-mary-viennas- Matris Icon velata alias Fidelium detegitur pietati. Non am-hof-square-pietas-austriaca (pristupljeno 29.06.2014.) procul ab Ara terna spectantur Vexilla, quae Turcis una cum Buda Hungariae Troja fummo Christiani Orbis emolumento 32 Habsburzi su Blaženu Djevicu Mariju smatrali svojom zaštit- erepta; uti & tropheum ex nobili versicoloris equi cauda in nicom kao i zaštitnicom svih zemalja kojima su oni vladali, a oblonga pertica, quam in apice inauratus exornat globus, tante propagirali su je i kao simboličnu predvodnicu vojske u njihovoj victorie, & Austriacae pietatis perennia prostant monumenta borbi protiv Turaka. MARTIN MUTSCHLECHNER, Magna à Leopoldo itidem Cesare Tersactum submissa.” GEORGIUS Mater Austriae – the veneration of the Virgin as the Habsburg state FRANCISCUS XAVERII MAROTTI, Dissertatio historica pro cult, URL: http://www.habsburger.net/en/chapter/magna-mater- Deipara Tersactana, Roma, 1710., 57. austriae-veneration-virgin-habsburg-state-cult (pristupljeno 29. 06.2014.) 25 Franjo Uzolin (1642. – 1716.) podrijetlom iz Zagreba, bio je je gvardijan franjevačkog samostana na Trsatu u tri navrata te 33 FRANZ VON KRONES, „Porzia, M. Johann Ferdinand Fürst je obavljao funkciju provincijala tadašnje Kranjske provincije. von”, Allgemeine Deutsche Biographie, svezak 26, Leipzig 1888., EMANUEL HOŠKO, (bilj. 2), 171-178. 450–452. 26 „Il Guardiano, e Discretti del Convento qui sotto scritti, 34 GEORGIUS FRANCISCUS XAVERII MAROTTI, (bilj. 24), 57. confessiamo, & attestiamo, di aver consegnatoci di Reverendissimo 35 MURIEL BARBIER, „Sconce”, URL: http://www.louvre.fr/en/ Signor Don Stefano Ladinich di Fiume, candellieri d’argento oeuvre-notices/sconce (pristupljeno 01.07.2014.) colaterali con l’impronti di loro Maestà, Imperiale, e Regia de 36 ARLEN HEGINBOTHAM, „Wall light”, Baroque and Regence. Romani numero due, una coda di cavallo, e tre stendardi Turchi, Catalogue of the J. Paul Getty Museum Collection, (ur.) Gillain mandati à questa Beatissima Vergine Maria Madre delle gratie, Wilson, Los Angeles, 2008., 274- 277. per divotione dell’ Augustissima Maestà, Cesarea, e Regia di Leopoldo Primo, e sua Clemenza, e Pietà. In Tersatto, il 22 37 SANDRA VASCO ROCCA, „Acquasanta pensile”, Suppellettile Settembre 1693., Fr. Caelestinus Stuedler Philosophiae Lector, ecclesiastica II., (ur.) Benedetta Monetvecchi, Sandra Vasco Fr. Damianus Maczigk Vicarius, Fr. Franciscus Uzolin Provinciae Rocca, Firenze, 1987., 422-423. Pater, Fr. Petrus Francetich Guardianus.” CLARO PASCONI, 38 Riječ je o jednoj od četrnaest tapiserija koje je osmislio Charles Triumphus coronatae reginae Tersactensis, signis, prodigiis ubique Le Brun, dvorski slikar Louisa XIV. kao dio propagande nitentis, Venecija, 1731., 183-184. kraljevske moći. PASCAL FRANCOIS BERTRAND, „The 27 Sliku je carskog grba, prema recentnim istraživanjima, 1705. Audience with Cardinal Chigi”, Tapestry in the Baroque: Threads godine izradio mletački slikar Cristoforo Tasca (Bergamo, oko of Splendor, (ur.) Thomas P Campbell, Pascal-François Bertrand, 1667. – Venecija 1737.) što opovrgava samostansku predaju. On Jeri Bapasola, Bruce White, New York, 2007., 374., kat. jed. 44.; je za refektorij franjevačkog samostana izradio nekoliko slika MARIE-HÉLÈNE DE RIBOU, „Tapestry of The Life of Louis različitih dimenzija koje su svojom tematikom i smještajem XIV: The Audience with Cardinal Chigi”, URL: http://www. zaokružile kompozicijsku cjelinu što ju je započeo slikar Serafin louvre.fr/en/node/29285?sous_dept=1 (pristupljeno 2.07.2014.)
39 KARL HEINRICH VON HEINECKEN, Nachrichten von sammlungen.de/resolve/display/bsb11166510.html (pristupljeno Künstlern und Kunst-Sachen, Band 1, Leipzig, 1768., 62-63. 1.7.2014.), Popis ostalih djela vidi na https://archive.org/details/ 40 Sveto Rimsko Carstvo 1512. godine mijenja ime u Sveto Rimsko eigentlicheabbil00heck (pristupljeno 1.7.2014.) Carstvo Njemačkoga Naroda. GEOFFREY BARRACLOUGH, 50 HELMUT SELING, (bilj. 43), 44. „Holy Roman Empire”, Encyclopædia Britannica, URL: http:// 51 HELMUT SELING, (bilj. 43), 341. www.britannica.com/EBchecked/topic/269851/Holy-Roman- 52 VIKTOR REITZNER, Alt-Wien-Lexikon fur Osterreichische und Empire (pristupljeno 28.6.2014.) Suddeutsche Kunst und Kunstgewerbe, Band III, Edelmetalle und 41 Interregnum obuhvaća razdoblje u povijesti Svetog Rimskog feren Punzen, Wien, 1952., 267. Carstva nakon smrti Fridricha II. 1250. godine, a prije dolaska 53 HELMUT SELING, (bilj. 43), 524. Rudolfa I. Habsburškog na vlast 1273. godine. Ono ujedno označava kraj srednjovjekovnog carstva te nagovještava početak 54 HELMUT SELING, (bilj. 43), 533. vladavine dinastije Habsburgovaca koji su europskim zemljama 55 HELMUT SELING, (bilj. 43), 167. vladali više od 500 godina. GEOFFREY BARRACLOUGH, 56 ANGELLA KUDRIAVTSEVA, „Konfektschale (Tazza)”, u: Za- „Holy Roman Empire”, 26.05.2014., Encyclopædia Britannica, rensilber. Augsburger Silber aus dem Kreml, (ur.) Christoph URL:http://www.britannica.com/EBchecked/topic/269851/ Emmendörffer i Christof Trepesch, München, 2008., 172-173. Holy-Roman-Empire, (pristupljeno 29.6.2014.) 57 „Kanne mit Darstellung des Frauenraubes durch Meeresgötter”, 42 RICHARD E. SULLIVAN, „Charlemagne”, Encyclopædia Britan- URL: http://skd-online-collection.skd.museum/de/contents/show nica, URL: http://www.britannica.com/EBchecked/topic/106546/ Search?id=117116 (pristupljeno 26.8.2015.) Charlemagne (pristupljeno 28.6.2014.) 58 HELMUT SELING, (bilj. 43), 250. 43 HELMUT SELING, Die Augsburger Gold- und Silberschmiede 59 HELMUT SELING, (bilj. 43), 270. 1529 – 1868. Meister – Marken – Werke, München, 2007., 314. 60 HELMUT SELING, Die Kunst der Augsburger Goldschmiede 44 ANGELLA KUDRIAVTSEVA, Augsburger Goldschmiedekunst 1529.-1868., Band II., Tafeln, München, 1980., 403. in den Museen des Moskauer Kreml – eine Sammlungsgeschichte, u: Zarensilber. Augsburger Silber aus dem Kreml, (ur.) Christoph 61 Abraham Grill (? – 1682.) kao majstor evidentiran je tek 1672. Emmendörffer i Christof Trepesch, München, 2008., 26. godine, a pet godina kasnije se kao majstor zlatar, draguljar i prodavač srebra prijavio i njegov brat Israel I. Nije poznata 45 Jakob Wilhelm Heckenauer bio je augsburški grafičar koji je godina rođenja i smrti Israela I. Grilla već je samo dokumentiran kao aktivan umjetnik dokumentiran od 1694. godine. Iako je prilikom svoje ženidbe 1677. godine. HELMUT SELING, bilj. bio dobar crtač, nije sačuvano ni jedno njegovo slikarsko djelo. 43., 351, 362. Na početku je radio u Berlinu gdje je izradio deset grafika kraljevskog dvorca. Potom je otišao u Braunschweig gdje je 62 Na tom je pladnju Antoni Grill I. surađivao s Johannom izradio nekoliko slika i jedan prikaz dvorca Salzdahlum. Umro Andreasom Thelotom (1655. – 1734.) kojemu se pripisuje je 1738. godine. Historische Kommission bei der Bayerischen središnji srebrni reljef sa scenom Bogova na Olimpu. HERBERT Akademie der Wissenschaften, URL: http://www.deutsche- BRUNNER, „Prunkplatte”, u: Schatzkammer der Residenz biographie.de/sfz39346.html#index (pristupljeno 29.6.2014.); München, München, 1970., 278., kat. jed. 682. FELIX JOSEPH VON LIPOWSKY, „Heckenauer, (Leonard, 63 ULRIKE WEINHOLD, „Die Anfänge der Emailmalerei in und Jakob Wilhelm)”, Baierisches Künstler-Lexikon, 1. svezak, Augsburg: frühe Schatzkammerstücke und Toilettegarnituren”, München, 1810., URL: http://personen.digitale-sammlungen. u: Emailmalerei an Augsburger Goldschmiedearbeiten von 1650 de/pnd/bsb00000273_00406-02.html ( pristupljeno 29.6.2014.) bis 1750, München – Berlin, 2000., 35-36., kat. jed. 7. 46 Romanisches Laubwerk Dritter Theil bestehend in unterschid- 64 Svijećnjaci se prema fotografiji iz Fototeke Marburg Rheinisches lichen Cron- und Wand-leüchtern, Victoria and Albert Museum, Bildarchiva u Kölnu datiraju u 18. stoljeće, a nalaze se u London, URL: http://collections.vam.ac.uk/item/O621472/ro- Bayerisches Nationalmuseumu u Münchenu. URL: http://www. manisches-laubwerk-dritter-theil-bestehend-print-heckenauer/ bildindex.de (pristupljeno 1.7.2014.) (pristupljeno 29.6.2014.) 65 HELMUT SELING, (bilj. 60), kat, jed. 1071. 47 Leonhard Heckenauer učio je kod Bartholomea Kiliana, a 66 HELMUT SELING, (bilj. 60), kat. jed. 1072. kasnije je osnovao Crtačku akademiju u Münchenu. FELIX 67 Od srca se zahvaljujem gvardijanu Franjevačkog samostana JOSEPH VON LIPOWSKY, (bilj. 45). u Rijeci fra Antunu Jesenoviću na susretljivosti prilikom 48 Ova je grafička mapa tiskana između 1650. i 1704. godine u istraživanja te Nenadu Labusu i Damiru Krizmaniću iz Augsburgu i sastoji od dvanaest grafika koje prikazuju modele Konzervatorskog odjela u Rijeci na pomoći u pripremi ovoga stolnih i zidnih svijećnjaka te držača za kamine. Neues sehr rada. Posebnu zahvalu dugujem Damiru Tuliću koji mi je dienliches Goldschmidts Buch darinen unterschiedliche Arten pomogao dragocjenim sugestijama prilikom istraživanja i von ‘Geridon’ auch Cron- und Wand-Leuchter, Victoria and pisanja ovoga rada. Albert Museum, London, URL: http://collections.vam.ac.uk/ item/O621458/neues-sehr-dienliches-goldschmidts-buch-print- leonhard-heckenauer-ii/ (pristupljeno 29.6.2014.) 49 Riječ je o portretima koji su se potom upotrebljavali u mnogim djelima vezanima uz povijest carstva. URL: http://reader.digitale-
Mateja Jerman: Srebrni zidni svijećnjaci cara Leopolda I. u ... Ars Adriatica 6/2016. (139-154)