Preskoči na sadržaj
Revista de Historia del Arte Adriático Traži

Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija povijesne jezgre Zadra nastalih 1953. godine

DOI 10.15291/ars.524

Preuzmi PDF

Svezak 5 (2015)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec
Rad se bavi analizom velikog općeg i anonimnog Natječaja za idejnu regulacionu osnovu teritorija grada Zadra na poluotoku te za arhitektonsko-urbanističku skicu najužeg centra grada koji je 1953. godine raspisao Narodni odbor grada Zadra, a na inicijativu ondašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba. Po prvi puta će nakon više od šezdeset godina (nakon završetka natječaja i kasnijih izložbi natječajnih radova organiziranih 1954. godine u Zadru i Zagrebu) biti predstavljeno svih četrnaest natječajnih radova. Radovi donose zanimljive arhitektonske i urbanističke vizije povijesne jezgre Zadra nastale 1953. godine.
Zadar, natječaj 1953. godine, povijesna jezgra, 20. stoljeće, arhitektura, zaštita spomenika, Miroslav Krleža
Odjeljci
  1. Sažetak
  2. Bilješke

The article analyzes a large call for anonymous urban planning bids advertised by the People’s Committee of Zadar in 1953. The Invitation to Tender Bids for the Regulatory Basis of Urban Planning in Zadar Peninsula and Architectural Proposals for the Historic Centre was initiated by the then Yugoslav Academy of Sciences and Arts in Zagreb. This is the first time in more than sixty years that all of the fourteen designs which were submitted are being presented in the same place. After the tender was closed they were displayed at the subsequent exhibitions in Zadar and Zagreb in 1954. The proposals show interesting architectural visions and planning designs for the historic centre of Zadar from 1953.

1. Regulacijski plan Zadra iz 1946. godine, osobni arhiv Ines Merčep Regulatory plan for Zadar of 1946, personal archive of Ines Merčep

ka u Zadru, što možemo smatrati inicijalnim događajem se pisalo o Titovim posjetima i govorima održanim u Za- u obnovi Zadra.3 Veliki književnik, politički moćnik i dru. Zbog nedostatka sredstava i različitih opstruiranja u ono vrijeme potpredsjednik Jugoslavenske akademije rada stručnjaka na terenu u svibnju 1952. godine donese- znanosti i umjetnosti (JAZU), bio je dovoljno utjecajan na je odluka da se raspiše natječaj, bez izrade planiranog da svojim komentarima pokrene bolju skrb za historijske pretprojekta, no nažalost i bez regulacije širega gradskog spomenike od strane gradske vlasti, ali i da preko JAZU područja. Raspisan je opći i anonimni Natječaj za idejnu izvrši prve popravke na njima. Dolazak Miroslava Krle- regulacionu osnovu teritorija grada Zadra na poluotoku te že u Zadar toliko je važan za tijek poslijeratne obnove i za arhitektonsko-urbanističku skicu najužeg centra grada. sudbinu Zadra, da bi se svakako trebao značajnije upisati Natječaj je objavljen u vidu knjižice od sedamdeset i pet u povijest grada. Miroslav Krleža, uvidjevši alarmantnost stranica s osnovnim smjernicama i popratnom grafič- situacije, odlučio je obnoviti kompleks Sv. Marije za po- kom dokumentacijom u vidu nacrta i podloga uz pre- trebe Instituta za historijska istraživanja JAZU.4 Taj pro- cizno definirane zahtjeve.7 U tekstu natječaja naznačena jekt, iako neizveden, skrenuo je pažnju na obnovu Zadra je građevinska, povijesna i estetska vrijednost pojedinih i potaknuo Akademiju da počne s izradom pretprojekta građevina, kao i smjernice za uređenje i asanaciju cen- za regulacijski plan cijeloga gradskog područja, kao pri- tra grada. Gradska površina podijeljena je na pedeset i premne radnje za organiziranje Natječaja za regulatornu sedam blokova; za svaki blok bile su precizno definira- osnovu Zadra, kako bi se što je pravilnije moguće usmje- ne smjernice. Arhivskim istraživanjima, pregledom pe- rio razvoj grada izvan povijesne jezgre. Miroslava Krle- riodike i čitanjem vrlo malena broja stručnih radova o že koji je 1951. godine organizirao u atriju Akademije u toj temi u ovom radu bit će analizirano kako je četrnaest Zagrebu sada već znamenitu izložbu Zlato i srebro Zadra arhitekata i arhitektonskih timova zamišljalo Zadar bu- bio je inicijator cijelog projekta.5 Zanimljivo je istaknuti dućnosti 1953. godine.8 da je te iste godine i Josip Broz Tito prvi put posjetio Zadar, ili na nagovor Miroslava Krleže ili zbog sveopće Natječaj i rad žirija pažnje koju je Zadar dobio u to vrijeme upravo zbog spomenute izložbe. U održanom govoru Josip Broz Tito Natječaj je bio raspisan od 1. ožujka do 10. rujna je, politički vrlo nesmotreno, priznao određeni nemar 1953. godine; odlukom žirija taj je rok produljen do 30. prema Zadru, istaknuvši na kraju govora kako Zadar do studenog iste godine, a kako je taj dan bio državni pra- sada nije dobio naročitu financijsku i materijalnu pomoć znik Dan Republike odlučeno je da će se primiti i radovi od Vlade.6 Taj dio govora poslije nije reproduciran kada koji su poslani zaključno s 1. prosincem 1953. godine.

Natjecatelji su bili dužni predati ili poslati poštom za- Škunca (studenti i apsolventi na Arhitektonskom fakul- pečaćene radove označene samo šifrom koja se morala tetu u Zagrebu), rad pod šifrom 50105.: Grupa urbani- sastojati od peteroznamenkastog broja. Svi prilozi morali stičkog Instituta Narodne Republike Hrvatske: ing. arh. su u gornjem desnom rubu također biti označeni istom Vlado Ivanović, ing. arh. Radovan Miščević, ing. arh. šifrom uz dvije zapečaćene omotnice priložene uz rad, Branko Petrović, ing. arh. Branko Vasiljević. Suradnici: koje su trebale sadržavati ime autora i adresu na koju fotograf Ivan Barbarić, tehničar Veljko Franić, ing. Nada treba vratiti rad ukoliko bude nenagrađen ili neotku- Vasiljević, modelar Hasan Zukanović, kartograf Franjo pljen. Radovi su se slali na Institut za likovne umjetnosti Kovačević, tehničar Ivan Ley. Otkupljeni su radovi pod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.9 šiframa: 201153.: ing. arh. Tankred Lubynski, ing. arh. Kao članovi ocjenjivačkog suda navedeni su: akad. Mi- Zlatko Furjanić, ing. arh. Beata Šajnović, ing. arh. Vale- roslav Krleža, predsjednik žirija (zamjenik: akad. Frane rija Leskovar-Šverer; 99666.: arh. Mate Baylon, arh. Bra- Kršinić, majstor-kipar); Ante Sorić, predsjednik Narod- nislav Milenković; 23575.: arh. Dragoljub Jovanović, arh. nog gradskog odbora (NGO) Zadar (zamjenik: Zvonimir Branislav Mirković, suradnici: arh. Ivan Janković i arh. Tičina, potpredsjednik NGO Zadar); akad. Krsto Hege- Zorica Velisavljević. Žiri je zaključio da se preostali iznos dušić, tajnik VII. Odjela JAZU (zamjenik: akad. Frane od 400.000 dinara podijeli na način da se radu 201153. Kršinić); Ante Maštrović, bivši predsjednik NGO Zadar isplati još 50.000 dinara zbog iznimne kvalitete i posebne (zamjenik: Zvonimir Tičina, potpredsjednik NGO Za- upotrebljivosti toga rada. Za radove pod šiframa: Motto dar); arh. Drago Galić, predsjednik Instituta za likovne Z-00001., 99066., 60006., 12321., 74174. i 77771. predlože- umjetnosti (zamjenik: prof. arh. Mladen Kauzlarić, do- na je isplata po 75.000 dinara za uložen trud i materijalni pisni član JAZU); prof. Grga Oštrić, konzervator, Zadar trošak; ti su natjecatelji imali pravo tražiti povrat svojih (zamjenik: dr. Cvito Fisković, konzervator za Dalmaci- radova. Radovi pod šiframa: 35281. i 77711. odbijeni su ju); prof. Josip Seissel, dopisni član JAZU (zamjenik: arh. kao nepotpuni i nedovoljno stručno obrađeni radovi.13 Lavoslav Horvat, dopisni član JAZU); prof. ing. Andrija Mohorovičić, predstavnik Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (zamjenik: prof. ing. Alfred Albini); prof. ing. Natječajni rad pod šifrom 77771. Juraj Denzler predstavnik Društva arhitekata Hrvatske (zamjenik: ing. Stjepan Hribar). Nakon iscrpne i detaljne Rad, za sada nepoznata autora pod šifrom 77771., je- analize radova i verifikacije provedbe pojedinih rješenja dan je od šest radova koji nisu niti otkupljeni niti nagra- na terenu u Zadru, žiri je bio spreman zaključiti natječaj. đeni, ali su dobili novčanu naknadu zbog uložena rada Ukupno je zaprimljeno četrnaest (od očekivanih petna- i utrošenih materijalnih sredstava. Glavna karakteristika est radova) pod šiframa: 77771., 12321., 16124., 99066., tog rada bila je u probijanju nove dvosmjerne prometni- 74174., 35281., 201153., 50105., 60006., Motto Z-00001., ce u povijesnoj jezgri i formiranju prometne potkove u 39393., 23575., 99666. i 77711.10 Zbog smanjenja broja užem centru grada. Ta nova prometnica ulazila bi u grad očekivanih radova žiri je preporučio NGO Zadar da vi- u blizini crkve Sv. Šime (crkvica Sv. Petra Starog i Andrije šak novca raspodijeli tako da se svim prijavljenim rado- našla bi se na samoj prometnici), dalje prema vrhu Polu- vima, koji nisu otkupljeni ili nagrađeni, isplati naknada otoka gdje bi se polukružno okretala na prostoru crkvice za uložen trud i troškove koje su imali prilikom izrade Gospe od Kaštela (koja bi u toj varijanti zadržala samo natječajnih radova. Žiri je službeno završio s radom 26. kružno svetište uklopljeno u novu zgradu), natrag uz Sv. veljače 1954. godine u četrnaest sati. Tog su dana done- Mariju i Sv. Mihovila do Kopnenih vrata (koja su pre- sene ocjene, odnosno proglašeni pobjednici Natječaja i uska za takvu količinu prometa pa je tu problematičnu time je žiri završio svoj posao.11 Zaključili su kako niti zonu autor ostavio neriješenom). Postojeće ulice bile bi jedan rad nije u cijelosti zadovoljio propisani natječaj. 12 znatno proširene, kuće na barem jednoj strani tih ulica Dodijeljene su tri jednakovrijedne nagrade i tri rada su porušene, a Kalelarga bi postala slijepa ulica (sl. 2). Ve- zbog vrijedna doprinosa u rješavanju problema obnove likim polukružnim monumentalnim zgradama i novom Zadra predložena za otkup. Autori nagrađenih i otku- prometnicom uz njih htjela se postići monumentalnost i pljenih radova bili su: rad pod šifrom 16124.: ing. Beri- dostojanstveni odnosi u prostoru.14 Prema ocjeni žirija tim slav Kalođera, suradnici: ing. Jerko Marasović, ing. Volga novim mjerilima, tipom gradnje i stilskim karakteristika- Mijač, ing. Mirjana Marasović i konzultant arh. Budimir ma arhitekture negirana je sva historijska, kulturna i am- Pervan, rad pod šifrom 39393.: ing. arh. Brano Milić, bijentalna struktura starog Zadra.15 Autor je smatrao da ing. arh. Miroslav Kollenz, suradnici: Branko Berc, Ra- sve novo oko starih objekata treba da bude u starom slogu, dovan Horvat, Dominik Kunkera, Željka Milić, Katica te da bi se zakonom trebalo popisati da se u povijesnoj

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

2. Natječajni rad 77771., aksonometrijski prikaz centra i dvije gradske vizure, DAZd (foto: A. Mlikota) Project proposal no. 77771, axonometric view of the town centre and two views of the town

jezgri sve treba raditi u kamenu bez vanjske žbuke, a da prikazuje tri naga muškaraca (tri seljaka odnosno tri dal- zgrade mogu imati najviše četiri kata s mansardom.16 U matinska diva) koji vilama i lopatom tjeraju krilatog lava gradu je predviđena izgradnja novih sadržaja poput Kru- i dvije vučice iz grada. Iza zgrade Velikog arsenala formi- nidbenog trga ispred crkve Sv. Krševana i nove zgrade ran je trokrak blok raščlanjen arkadama u prizemlju, koji Palače pravde, a namjera autora bila je između ostalog okružuje malen trg na kojem je autor postavio novi va- i dograditi nedovršen zvonik Sv. Krševana.17 Na Kru- trogasni toranj jer je zgradu namijenio za stanove vatro- nidbenom trgu trebala je biti postavljena skulptura koja gasaca i vatrogasno spremište. Od crkve Sv. Frane prema

Nadbiskupskoj palači autor je rekonstruirao antičke stu- posve radikalan pristup u obnovi povijesne jezgre Zadra pove Foruma te je postavio umjetno jezero i skulpturu, i u urbanističkom i u arhitektonskom smislu.19 odnosno fontanu Život u moru: Tri vile u kolu morskih vodenjaka (fontana prikazuje tri sirene golih prsa, koje pridržavaju tri nage stojeće, zagrljene figure muškaraca Natječajni rad pod šifrom 12321. odnosno morskih vodenjaka). Sve postojeće zgrade koje su više od dva kata i mansarde planirao je autor skratiti. Iako autori rada pod šifrom 12321. predviđaju neka Autor je time negirao postojeću matricu ulica i u povi- doista radikalna rješenja, rad je ipak dobio prolaznu ocje- jesnu jezgru ucijepio posve nov i povijesnoj jezgri nepri- nu žirija. Riječ je o jednom od triju radova koji, suprotno mjeren sadržaj.18 Rad je bio prihvaćen iako predstavlja smjernicama natječaja, projektiraju kontinuiranu izgradnju

3. Natječajni rad 12321., aksonometrijski prikaz centra i pogled s mora, DAZd (foto: A. Mlikota) Project proposal no. 12321, axonometric view of the town centre and a view from the sea

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

na Novoj rivi i to cijelom njezinom duljinom.20 U grad bi arhitektura i izgled trgova samo su neke od zamjerki koje promet ulazio kroz Lančana vrata i nova vrata izgrađena argumentiraju arhitektonsku i urbanističku neprilagođe- istočno od Lančanih s novim reprezentativnim ulazom u nost tog plana povijesnoj jezgri Zadra u koju intervenira. grad, izgrađenim otprilike na prostoru nekadašnjeg basti- Takvom bi izgradnjom povijesna jezgra izgubila svoju po- ona Sv. Dimitrija. Taj novi ulaz u grad koncipiran je kao vijesnu i oblikovnu vrijednost, a nova bi arhitektura posve širok, četverolučni otvor kroz koji se dolazi na novi pro- degradirala postojeće spomenike. Postavljanje visoka i glo- stran Prometni trg. Svi trgovi, uglavnom velikih dimenzija, mazna tornja, kao nove dominante uz velik trg (tri puta bili bi ukrašeni kasetiranim uzorkom na popločenju i dvo- veći od Narodnog trga) na glavnoj gradskoj ulici, i nova strukim redom unificiranih (istih za cijeli grad), raskošnih arhitektura predstavljaju elemente posve netipične i nepri- i masivnih samostojećih rasvjetnih tijela. Obrambeni kana- mjerene povijesnoj jezgri Zadra. li ponovno bi se uspostavili, a kopneni ulaz u grad riješio bi se rušenjem postojećih građevina i izgradnjom velike dvokatne zgrade na mjestu nekadašnje kortine koja bi s Natječajni rad bez šifre, s oznakom model-nacrt (naknadno obiju strana bila flankirana stiliziranim trijumfalnim luko- je kod pregleda sadržaja rada pronađena šifra rada 16124.) vima. Ispred te zgrade autori su postavili kružni paviljon ukrašen tordiranim polustupovima. Autori ruše postojeće Natječajni rad pod šifrom 16124. jedan je od triju na- zgrade u Varošu kao i na prostoru oko crkve Sv. Frane te građenih radova, autora ing. Berislava Kalođere, ing. Jer- tu projektiraju novogradnje tlocrtno raspoređene poput ka Marasovića, ing. Volge Mijač, ing. Mirjane Marasović češlja. Takav se motiv opetuje u cijeloj povijesnoj jezgri i i konzultanta arh. Budimira Pervana.22 Prema idejnoj re- gotovo sva arhitektura ima jednako likovno oblikovanje, gulacijskoj osnovi Berislava Kalođere i suradnika trebao konkavne zidne plohe, pročelja ukrašena tordiranim stu- se ponovno otvoriti zatrpani kanal između grada i utvrde povima ili polustupovima, polukružne balkone simetrično Forte. Poštivao bi se antički raspored ulica što određu- postavljene po pročeljima, od kojih se neki protežu oko je sam princip izgradnje u povijesnoj jezgri. Nekadašnje uglova zgrada. Kroz blokove je otvoren niz simetričnih ko- blokove u nizu djelomično bi zamijenili zidovi prema munikacija u obliku pravocrtno postavljenih visokih luč- ulici, što omogućuje međusobno udaljavanje stambenih nih otvora probijenih kroz većinu blokova u visini od dva blokove te više sunca i zraka za korisnike. Vrtovi nisu više kata. Na prostoru ispod Sv. Donata autori postavljaju dvije male površine unutar bloka, nego velike zelene površine reprezentativne okomito položene zgrade, koje otvaraju vi- koje odjeljuju same blokove. Po gradu su kreirane manje zuru prema moru. U njih autori smještaju Konzervatorsku piazzete i proširenja ulica za koje su autori smatrali da palaču i Arheološki muzej te, dalje na Novoj rivi, dvije si- odražavaju intimnost primorskog načina života. Veliki metrično položene hotelske zgrade. Između muzeja i neka- prostor otkrivenoga rimskog foruma raščlanili su novom dašnjeg samostana Sv. Marije smještaju lapidarij, a veliku izgradnjom na nekoliko dijelova. Smatrali su da sačuva- kazališnu zgradu u blok iza samostana Sv. Marije. Ulaz u ne zgrade na obali treba skratiti po visini i ukloniti sve kazalište projektiran je s glavne gradske ulice s reprezenta- građevine i ruševine koje zaklanjaju bastione i gradske tivnim konkavnim trijemom ukrašenim tordiranim stupo- zidine. Nove građevine trebale su zastupati suvremenost vima koji se ponavljaju na svim građevinama u povijesnoj kroz oblikovanje, materijal i konstrukciju, što bi naglasilo jezgri. S druge strane glavne gradske ulice formira se novi, kontinuitet življenja i razvoja grada. Najveća nova zgrada veliki gradski trg oblikovan na već spomenut način. Taj trg bila bi zgrada kazališta koja je trebala biti smještena na uokviruju zgrade Kotarskoga narodnog odbora i Galerije glavnoj gradskoj ulici (na manjem proširenju/trgu), su- umjetnina uz koju autori podižu velik spomenik Narodno čelice novoj robnoj kući. Iako načelno povijesna jezgra oslobodilačkoj borbi, zapravo stiliziranu repliku tornja Sv. ostaje grad pješaka, prema idejnom rješenju omogućen Marka u Veneciji.21 Na prostoru ispod crkve Sv. Ilije autori je kolni prolaz u sve dijelove grada kroz same blokove predviđaju izgradnju ljetne pozornice, koncipirane poput (unutar blokova su trebala biti formirana okretišta za au- amfiteatra s monumentalnim i bogato ukrašenim proče- tomobile), dok je u samoj osnovi zadržana veza kuće-sta- ljem. Autori predviđaju nadogradnju postojećeg nedovrše- na s dvorištem kao specifikuma u organizaciji stanovanja nog zvonika Sv. Krševana – prva četiri kata bila bi raščla- i života u Zadru.23 Načelno je idejni plan smatran dobrim njena dvjema monoforama, a posljednji peti kat s triforom. jer je poštovao gradske dimenzije, raster ulica i uvaža- Za taj rad nije sačuvan elaborat s ocjenom žirija; poznato vao je historijske spomenike kao osnovne dominante u je tek da je rad dobio pozitivnu ocjenu (sl. 3). Nepoštiva- silueti grada (sl. 4). Žiri je smatrao nedovoljno obrađe- nje antičkoga gradskog rastera, kreiranje novih glomaznih nim i rizičnim mogućnost uvođenja kolnog prometa u trgova, kontinuirana izgradnja duž Nove rive, unificirana sve dijelove grada; pozdravili su načelnu ideju odjeljiva-

4. Natječajni rad 16124., fotografija makete užeg gradskog centra, HMA-HAZU Zagreb Project proposal no. 16124, photo of the model of the town centre

nja pješačkoga i kolnog prometa. Također je istaknuto već bi se koristila za promet samo Stara obala s okretištem da linearna i uska perspektiva s Nove obale na crkvu Sv. kod zgrade Nove pošte (nekadašnja vrata Sv. Dimitrija). Donata nije dobro rješenje jer se protivi historijskoj i ar- Samo povremeno koristile bi se dvije kružne prometnice hitektonskoj biti same građevine. Najboljim rješenjem u – jedna na istom pravcu na kojem je prometnica danas, cijelom projektu smatrano je rješenje asanacije prostora druga periferna bila bi organizirana po rubnom pojasu Foruma i Varoši gdje su projektanti uspjeli sačuvati ka- Stare rive, Istarske obale i Nove rive. Projekt je predviđao rakter prelaska iz strogog rastera u raznolikost.24 izgradnju čak dvaju pješačkih mostova koji bi povezivali povijesnu jezgru s kopnom. Predviđen je i ponovni pro- kop plovnog kanala koji bi povezao lučicu Foša i Jazine. Natječajni rad pod šifrom 99066. Plovnost bi se postigla konstruiranjem mostova za kolni promet s visokim lukom koji bi omogućio prolaz brodica Natječajni rad pod šifrom 99066., zasada nepoznata ispod mostova. Asanacija starih gradskih četvrti predvi- autora, jedan je od šest radova koji su zadovoljili uvjete đena je rušenjem prigradnji, otvaranjem prolaza i sniža- natječaja, ali nisu bili među najboljima. Predloženo idejno vanjem nekih građevina. Mostovi s visokim lukom iznad rješenje trebalo je biti tek prva u nizu etapa kontinuirane ponovno otvorena kanala između grada i utvrde Forte bili izgradnje povijesne jezgre Zadra.25 Prema ovom projektu su, prema ocjeni žirija, neprihvatljivi. Otvaranje novih, promet u povijesnoj jezgri ne bi bio kružno organiziran, širokih trgova prema Zadarskom kanalu smatrali su ta-

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

5. Natječajni rad 99066., vizure i idejno regulacijsko rješenje povijesne jezgre Zadra, HMA-HAZU Zagreb, DAZd (foto: A. Mlikota) Project proposal no. 99066, vistas and the planning proposal for the historic centre of Zadar

kođer nepovoljnijim rješenjem za Zadar jer su pružali javnog parka), koji postaju parkirališta te se planiraju stanoviti osjećaj prevelike razrađenosti i neizgrađenim obnoviti u nekoj daljoj budućnosti. Kreiranjem trgova- udubinama stvaraju perspektivni utisak neuravnoteže- parkirališta, prema mišljenju stručnoga ocjenjivačkog nosti masa.26 Prema mišljenju žirija, autori su pokaza- suda, narušila bi se prostorna dinamika unutar povi- li smisao da te poglede usklade kreirajući svojevrsne jesne jezgre. Prema idejnom rješenju povijesna jezgra paravane od drveća, parkirališta i zelenih površina, ali akcentirana je kao poslovna zona u kojoj je stanovanje taj pristup nije bio dobar za povijesnu jezgru i vizuru ostalo gotovo bez rješenja (sl. 5). U centralnom dijelu grada prema moru. Pohvalili su uvažavanje historijskih bile bi smještene zgrade isključivo administrativnog, spomenika kao glavnih dominanti unutar povijesne upravnog, turističkog i kulturnog sadržaja. Pozitivno su jezgre, premda odnos novoga i starog nije bio dovolj- ocijenili rješenje prostora oko crkve Sv. Krševana, a ne- no dobro usklađen zbog prenaglašena odjeljivanja po- gativno kreiranje velikog prostora koji povezuje Forum, jedinih zona unutar grada. Također, negativno je oci- Nadbiskupsku palaču, Sv. Donat i Sv. Mariju. Smatrali jenjeno ostavljanje neizgrađenih blokova (poput desne su takvo rješenje šteti plastičnoj i likovnoj vrijednosti hi- strane glavne gradske ulice gdje je predviđeno uređenje storijskih spomenika Sv. Donata i Sv. Marije.27

Natječajni rad pod šifrom 74174. situacijom u organizaciji prometa. Predložena je izgrad- nja takozvanog Luka Sv. Šimuna kojim bi se riješio ulaz u Natječajni rad pod šifrom 74174., za sada neutvrđe- grad s kopna uz probijanje bastiona Sv. Marcele zbog us- na autorstva, još je jedan od šest radova koji su zadovo- postave prometa i uređenja trgovina u novoj trgovačkoj ljili uvjete natječaja, ali nisu bili nagrađeni.28 Projekt je ulici koju autor pozicionira uz bedeme. Na vrhu povije- bilo moguće rekonstruirati samo na osnovi ocjene žirija sne jezgre, na današnjoj Istarskoj obali, planirana je iz- i sačuvanih fotografija natječajnog rada u Hrvatskome gradnja građevina istaknutih iznad mora i izvan kontura muzeju arhitekture Hrvatske akademije znanosti i um- rive, a sve postojeće građevine u tom dijelu grada trebale jetnosti u Zagrebu.29 Autor predviđa ponovno otkapanje su biti prenamijenjene u hotele. Uz glavnu gradsku ulicu obrambenih kanala i dodatno nasipanje uvale Jazine uz formiran je Trg umjetnosti koji bi sezao preko cijelog blo- kreiranje novog ulaza u grad s kopnene strane, koji bi se ka do crkve Sv. Krševana, a ispod crkve Sv. Marije autori riješio velikim i kompliciranim prometnim čvorištem na predviđaju trg definiran širinom bočnog pročelja crkve, više razina s nadvožnjakom, tunelom i nekoliko mosto- na oba trga bi s Nove rive vodilo široko stubište (sl. 6). va. Taj novi prometni čvor uključivao bi različite varijan- Prostor Nove rive predviđen je za parkove i šetnicu uz te kretanja vozila, velike uspone, oštre zavoje, što bi, pre- izgradnju četiriju novih širokih mula i niskog ogradnog ma mišljenju žirija, rezultiralo zbrkom i nepreglednom zida otprilike na liniji srednjovjekovnih gradskih zidina.

6. Natječajni rad 74174., vizure i idejno regulacijsko rješenje povijesne jezgre Zadra, HMA-HAZU Zagreb Project proposal no. 74174, vistas and the planning proposal for the historic centre of Zadar

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

Žiri je doista negativno ocijenio sam rad pa začuđuje da je uopće prihvaćen. Smatrali su da se autor nije pridrža- vao smjernica naznačenih u natječaju. Tako komplicirani prometni čvor i prilaz gradu, prema mišljenju žirija, bili su posve nepotrebni i preveliki za pristup i organizaci- ju prometa u povijesnoj jezgri, u kojoj može živjeti tek osam tisuća stanovnika i koja ima riješen pomorski pro- met i pristup. Smatrali su nepotrebnim kreiranje nove tr- govačke ulice kada tu ulogu već ima glavna gradska uli- ca. Vanjska je silueta grada također, prema mišljenju žiri- ja, bila neprimjerena zbog izgradnje građevina istaknutih u more. U urbanističkom smislu projektu je nedostajala sustavnost; likovno gledano građevine su smatrali neu- spjelim, kao i rješavanje ambijenta oko historijskih spo- menika zbog pretencioznog stava u njihovu rješavanju.30

Natječajni rad pod šifrom 35281.

Autor natječajnog rada pod šifrom 35281. također je za sada nepoznat, a riječ je o jednom od dvaju odbije- nih radova.31 Iako rad nije sačuvan, sačuvan je elaborat s ocjenom žirija i dvije fotografije natječajnog rada koji su omogućili rekonstrukciju tog, prema ocjeni žirija, posve radikalnog pristupa.32 Projekt je bio baziran na

7. Natječajni rad 35281., aksonometrijski prikaz centra i idejno regulacijsko rješenje povijesne jezgre Zadra, HMA-HAZU Zagreb Project proposal no. 35281, axonometric view of the town centre and the planning proposal for the historic centre of Zadar

ideji izgradnje novoga suvremenog grada u granicama Natječajni rad pod šifrom 201153. povijesne jezgre – nove zgrade bile bi sedmerokatni- ce i peterokatnice s visokim ostakljenim prizemljima Natječajni rad pod šifrom 201153. (autora ing. arh. namijenjenim poslovnim prostorima. Iako je u osnovi Tankreda Lubynskog, ing. arh. Zlatka Furjanića, ing. arh. zadržana osnovna matrica ulica, autor slobodnostojeće Beate Šajnović i ing. arh. Valerije Leskovar-Šverer) jedan višekatnice koje odmjenjuju nekadašnje blokove tam- je od triju radova koje je komisija predložila za otkup ponira zelenilom te ih asimetrično raspoređuje unutar jer su prema mišljenju žirija svojim rješenjima kvalitet- povijesne jezgre. Između zgrada formiraju se novi tr- no pridonijeli rješenju obnove povijesne jezgre Zadra.34 govi, a prostor ispod Sv. Donata prema moru također Idejnim rješenjem predviđena organizacija kolnog pro- postaje novi trg s bunarskom krunom u centru i otvo- meta gotovo je identična današnjoj. Na prostoru neka- renom vizurom od crkve Sv. Donata prema moru (sl. 7). dašnjih Vrata Sv. Dimitrija predviđena je izgradnja viso- Prema projektu na Novoj rivi također bi bio izgrađen ka i široka nadvožnjaka na betonskim pilonima. Parkira- niz visokih zgrada u ravnini sa sačuvanim prijeratnim lišta i stajališta smještena su između sačuvanih bastiona zgradama. Kako je bila riječ o radikalno novoj izgradnji na Staroj rivi. Privremeni promet bio bi dozvoljen i kroz unutar povijesne jezgre, članovi se žirija u ocjeni rada Nova vrata kod mosta zbog opskrbe tržnice i planirane osvrću i na pretjerano projicirano povećanje broja sta- robne kuće na tom prostoru. Bedemi su predviđeni samo novnika u povijesnoj jezgri Zadra.33 za pješake, a bili bi organizirani kao šetalište. Projektom

8. Natječajni rad 201153., vizure i idejno regulacijsko rješenje povijesne jezgre Zadra, HMA-HAZU Zagreb, DAZd (foto: A. Mlikota) Project proposal no. 201153, vistas and the planning proposal for the historic centre of Zadar

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

je predviđeno ponovno otvaranje obrambenog jarka, ali slobodnostojeća građevina, što ne vrijedi za sjevernu u ovom slučaju vanjskog nazivana Kontrafoša, smještena stranu crkve Sv. Krševana koja je uvijek s te strane bila iza utvrde Forte. Rad je zadržao povijesni raspored ulica zatvorena samostanskim zgradama, zbog toga i arhitek- i novom se arhitekturom prilagodio sačuvanim histo- tonski neukrašena. Crkvu autori na toj strani razgoljuju rijskim spomenicima, uvažavajući osnovnu koncepciju i na mjestu samostana projektiraju zelene parkovne po- i fizionomiju grada.35 Veza blokova i dvorišta i ovdje je vršine. Asanacija starih dijelova grada, prema mišljenju naglašena, a u njihovu projektiranju autori su se držali žirija, bila je dobro obrađena. Novi kolni ulaz u grad na zadanih smjernica. Članovi žirija smatrali su predloženo mjestu nekadašnjih Vrata Sv. Dimitrija ocijenili su nepri- rješenje vrlo kvalitetnim – istaknuli su da nove zgrade mjerenim rješenjem jer više ostavlja dojam željezničkog u odnosu na postojeće stvaraju potrebnu ravnotežu (sl. kolodvora, nego ulaza u povijesni grad na mjestu starih 8). Kritizirali su rješenje prostora oko crkve Sv. Dona- gradskih vrata. Istaknuto je kako se prikazom ambijenata ta zbog neuravnoteženosti gabarita, osobito zbog niska da zaključiti da se autori nisu dovoljno uživjeli u primor- zida trijema pred Forumom. Također su negativno oci- ski karakter grada u koji interveniraju novogradnjama, jenili prigradnju uz zvonik Sv. Stošije koji bi trebao biti iako su rješenje samih blokova smatrali prihvatljivim.36

9. Natječajni rad 50105., fotografija makete i vizure, HMA-HAZU Zagreb Project proposal no. 50105, photo of the town model and vistas

Natječajni rad pod šifrom 50105. niza zgrada s bogatim zelenim površinama. S druge stra- ne, pretjerani slobodni prostori oko građevina u samom Natječajni rad grupe Urbanističkog instituta Narod- centru, kao i kreiranje velikih trgova (primjerice novi trg ne Republike Hrvatske pod šifrom 50105. bio je jedan je između planiranih novih zgrada kazališta i Arheološkog od triju nagrađenih radova (autora ing. arh. Vlade Iva- muzeja bio bi osam puta veći od Narodnog trga) posve su novića, ing. arh. Radovana Miščevića, ing. arh. Branka strani i disproporcionalni u geografski vrlo ograničenu i Petrovića, ing. arh. Branka Vasiljevića sa suradnicima: skučenu povijesnom dijelu grada. Podjelu zona grada po fotografom Ivanom Barbarićem, tehničarom Veljkom namjeni žiri je ocijenio neprirodnom i teško provedivom Franićem, ing. Nadom Vasiljević, modelarom Hasanom zamisli. Pohvalili su primjerice ideju kavane, smještene Zukanovićem, kartografom Franjom Kovačevićem i teh- na prvom katu u Riječkoj ulici (danas Nikole Matafara ničarom Ivanom Leyem).37 Idejno rješenje bazirano je i Jakše Čuke), iz koje se pruža odličan pogled na bočno na etapnoj izgradnji, odnosno rušenju postojećih i iz- pročelje Sv. Stošije. Asanacija starih dijelova bila je nešto gradnji novih građevina u povijesnoj jezgri, što bi pru- radikalnija jer je predviđala shematizirane, pravilno po- žilo i dovoljno vremena za arheološka istraživanja koja stavljene zatvorene blokove, čime bi se izgubila živopi- su uzeta za važan aspekt u određivanju dinamike obno- snost tih dijelova grada.40 ve povijesne jezgre. Prema tom rješenju, kolni promet organizirao bi se preko široke dvosmjerne ceste koja bi završavala okretištem kod bastiona Kaštel. Zbog znatno Natječajni rad pod šifrom 60006. šire prometnice morala bi se proširiti Stara riva, a Nova riva bila bi pješačka zona. Jedan bi odvojak ulazio u po- Natječajni rad pod šifrom 60006., za sada neutvrđe- vijesnu jezgru na prostoru nekadašnjih gradskih Vrata na autorstva, jedan je od šest radova koji su prihvaćeni, Sv. Dimitrija. Taj dio prometnice vodio bi samo do ho- ali nisu ni nagrađeni ni otkupljeni; riječ je o jednom od telskog dijela grada, u zaleđu Istarske obale, a ostatak triju radova koji ponovno izgrađuju Novu rivu.41 Prema povijesne jezgre bio bi namijenjen pješačkom prometu. idejnom bi se rješenju promet u povijesnoj jezgri riješio Prilazi stambenim i poslovnim zgradama odvijali bi se po principu glavne prometnice na Staroj rivi i nekoliko kroz taj odvojak. Na ulazu u grad, ispod bastiona Sv. odvojaka s okretištima unutar povijesne jezgre, a taj bi Marcele, formirala bi se prometna petlja. Obrambeni ka- se promet odvijao samo u svrhu opskrbe. Prostor oko nal prema tom projektu ne bi se otkopao, već bi se na Sv. Donata okružuje nova dvokatna gradnja, a dio tih njegovu mjestu između bedema uredila velika popločana novih zgrada raščlanjen je kolonadama u prizemlju. Po površina (šetnica-trg). Lučica Foša proširila bi se u pro- rubu foruma autori su postavili niz slobodnostojećih ki- stor između bedema kako bi se mogao konstruirati most pova.42 Projekt asanacije starih dijelova grada uključivao koji vodi na Kopnena vrata. Projektom je grad podijeljen je sustavno oblikovanje blokova uklanjanjem dvorišnih u zone: stambenu, ugostiteljsku, zonu javnih i kulturnih građevina i različitih prigradnja uz visinsko skraćivanje djelatnosti, zonu gradskih servisa i zonu za rekreaciju.38 zgrada do razine drugog kata. Stari dio grada iza crkve Na prostoru grada formirani su novi, znatno veći trgovi, Sv. Frane nije bio obuhvaćen asanacijom, već je posve koji se prelijevaju jedan u drugi. Prostor oko crkve Sv. izmijenjen novogradnjama. Tim je zahvatima, uz druga Donata definiran je širokim potezima otvorenih prosto- rušenja postojećih građevina, ostvaren znatno veći dio ra čime je postignuta posve nova vizura. Uz zgrade se zelenih i slobodnih površina, što donekle narušava histo- otvaraju trijemovi koji pružaju nove vizure na pojedine rijski izgled i gabarite u povijesnoj jezgri. Članovi žirija povijesne građevine. Prema ocjeni žirija prilazi gradu s ocijenili su da je način organizacije prometa donio neka kopna bili su dobro riješeni, dok je nova široka cesta bila nova i pozitivna rješenja. Smatrali su da odnos novoga i neprihvatljiva za povijesnu jezgru kao i velika promet- starog kao i izmjena izgrađenih i neizgrađenih dijelova na petlja na ulazu u grad (sl. 9). Smatrali su da su Vrata grada nisu uspješno riješeni (sl. 10). Kreiranjem velika Sv. Roka preuska za opskrbu, dok su pohvalili odvojak slobodnog prostora od Nove rive do Sv. Donata, sa ši- za hotelski dio grada i bili su mišljenja da bi trebalo još rokom vizurom koja seže do Morskih vrata, povijesna bi takvih odvojaka za kvalitetno rješenje prometnog pita- se jezgra presjekla na pola, što bi narušilo povezanost i nja u povijesnoj jezgri.39 Premda su smatrali zanimljivim cjelovitost povijesne jezgre.43 Istaknuli su da se siromaštvo ponovno uspostavljanje mosta u Foši, držali su ga nepo- stvorenog okvira oko najvažnijih povijesnih spomenika trebnim ukoliko je prostor među bedemima popločena pokušava spasiti postavljanjem niza spomenika koji su i šetnica. Vrlo dobrim rješenjem smatrali su novu siluetu sami osamljeni i nemotivirani – projekt asanacije smatrali grada s mora koja bi nastala izgradnjom meandarskog su nerealnim.44

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

10. Natječajni rad 60006., vizure, aksonometrijski prikaz centra, HMA-HAZU Zagreb, DAZd (foto: A. Mlikota) Project proposal no. 60006, vistas, axonometric view of the town centre

Natječajni rad pod šifrom Motto Z-00001. smještenoj u Foši na drugoj strani. Tim bi se rješenjem pješacima pristup u grad znatno otežao. Kolni promet Natječajni rad pod šifrom Motto Z-00001. za sada je u gradu odvijao bi se preko bedema, a Stara riva bila bi također neutvrđena autorstva.45 Jedan je od rijetkih rado- proširena i oslobođena od prometa. Promet bi se preko va koji rješavanje prometa u povijesnoj jezgri kondicionira velikog čvora na prostoru nekadašnjih Vrata Sv. Dimitrija s nasipanjem uvale Jazine i proširivanjem obale uz zaljev, konstruiranjem rampi povezao s gradom i putničkim pri- odakle bi se kolni promet, preko kružnog toka, nastavljao staništem na Staroj rivi s pripadajućim okretištima i parki- prema povijesnoj jezgri na jednoj strani i prema tržnici ralištima. Prometni čvor kojim bi, uz kolni promet, ulazili

11. Natječajni rad Z-00001., aksonometrijski prikaz centra i vizure, HMA-HAZU Zagreb Project proposal no. Z-00001, axonometric view of the town centre and vistas

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

u grad i putnici s brodskih linija uključivao je i izgradnju cima: „život stvara arhitekturu, a ne obratno.”51 Smatrali su visoka kontrolnog tornja uz gradske zidine. Istarska obala da arhitektura ne smije biti tek zidno platno, nego se tre- bila bi znatno izmijenjena jer su se prema idejnom rješe- ba gledati kao prostor koji se doživljava kroz kretanje, a ne nju na tom dijelu trebala izgraditi dva sportska pristaništa. samo kroz gledanje ili opip, te da dobru arhitekturu ne čini Autori su respektirali postojeći ulični raster, a u kreiranju puko nizanje određenih dijelova i dekorativnih detalja.52 novih trgova postigli su određenu ravnotežu, osim kod Zadar je, prema mišljenju autora, imao jedan specifikum, novog trga stvorena zapadno od crkve Sv. Donata. Prema razvijao se centripetalno od periferije prema centru, što je mišljenju žirija, taj trg koji je djelomično otvoren prema bilo uvjetovano geografskim, geopolitičkim i ekonomskim moru i postavljen sjeverozapadno od crkve uz takozva- čimbenicima.53 Rješavanje prostora povijesne jezgre kao ni Stup srama, uz negiranje ogradnog zida nadbiskupske urbanističke cjeline smatrali su neodloživim zadatkom koji palače, svojim izduljenim oblikom bez poštivanja granica zahtijeva jednako tako i što skoriju realizaciju. Predvidjeli foruma na kojem nastaje, postaje važniji od prostora iza su izgradnju u dvjema etapama. Prva etapa uključivala bi Sv. Donata, što smatraju posve pogrešnim.46 U likovnome uspostavu novih živopisnih poteza kroz grad, formiranje bi pogledu nova arhitektura bila definirana velikim stakle- gradskih ambijenata i prostora oko Sv. Marije, Sv. Stošije i nim stijenama u kombinaciji s kamenom naglašene tek- Sv. Krševana, uklanjanje ruševina i uspostavu parkirališta sture koji nije uglačan, od kojeg bi se konstruirale ne po- na praznim prostorima unutar povijesne jezgre te asanaciju jedinim pročeljima vertikalno postavljene lamele (sl. 11).47 nehigijenskih dijelova grada. U drugoj bi se fazi pristupilo Žiri je smatrao takvu primjenu kamena umjesto glatkih izgradnji povijesne jezgre kao arhitektonske i urbanističke površina uz djelomično korištenje ožbukanih zidova pre- cjeline (sl. 12).54 Prema idejnom rješenju, promet u povije- tencioznim, skupim i neprimjerenim za povijesnu jezgru snoj jezgri riješen je kružnom, obodnom cestom. Za provo- Zadra. Zone stanovanja uglavnom su smještene u saču- đenje takva prometa autori predlažu poprilično radikalnu vanim dijelovima grada koji su pročišćeni kroz asanaciju koncepciju, osobito na prostoru Trga pet bunara. Glavni koja je predviđala i jako puno rušenja. Takvo rušenje nije ulaz u grad formiran je na prostoru Tehničke škole, između bilo opravdano dobrom arhitektonskom i urbanističkom bastiona Sv. Marcele i bastiona Ponton; na tom je prostoru koncepcijom. Hoteli i restorani raspoređeni su po rubnim predviđeno rušenje Tehničke škole i ponovno uspostavlja- dijelovima povijesne jezgre, bliže moru. S druge strane, u nje linije bedema koja bi povezivala ta dva bastiona, što bi užem centru grada raspoređeni su gotovo svi traženi kul- uz ponovno otkapanje kanala stvorilo zadovoljavajući arhi- turni sadržaji, što bi rezultiralo nedostatkom živosti i ljudi tektonski okvir za glavni ulaz u povijesnu jezgru. Dalje bi (8 u centralnom dijelu grada u vrijeme kada kulturne ustano- metara široka) prometnica prolazila pored Trga pet bunara, ve ne rade. U njihovoj blizini pozicionirana je robna kuća, uz srednjovjekovni zid s Babljom kulom, te dalje uz bedeme putničko pristanište i banka, što donosi određenu živost, prema Liceju Sv. Dimitrija. Za uspostavu te prometnice bilo ali se takvim „zoniranjem” gubi mediteranski stil života.48 bi potrebno porušiti dio bivše vojarne uz Kopnena vrata Nadalje, prema ocjeni žirija, prometni čvor projektiran na i kapelu Sv. Dimitrija. Pred prostorom ispred Sv. Donata prostoru nekadašnjih Vrata Sv. Dimitrija predstavljao je zadržali su postojeću visinsku razliku od 1,1 m i uz mini- nemoguću aglomeraciju raznorodnih objekata.49 malnu rekonstrukciju nekadašnjeg gradskog zida.55 Unutar povijesne jezgre autori su predvidjeli formiranje nekoliko manjih trgova – pjaceta. Poštivali su postojeći ulični raster Natječajni rad pod šifrom 39393. – jedina nova pješačka komunikacija stvorena je uz bedeme od Arsenala do postojeće tržnice. Šetnicu s Nove rive autori Autori natječajnog rada pod šifrom 39393. bili su arhi- su produljili na bedeme, na koje se dolazilo kroz prizemni tekti Brano Milić i Miroslav Kollenz sa suradnicima Bran- dio manjega spojnog trakta između dviju zgrada neka- kom Bercom, Radovanom Horvatom, Dominikom Kunke- dašnjeg Liceja Sv. Dimitrija. Ta se šetnica dalje nastavljala rom, Željkom Milić i Katicom Škunca (studentima i apsol- preko bastiona Citadela, po vrhu Kopnenih vrata, do parka ventima na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu); riječ je o na bastionu Ponton i dalje preko nove kortine do šetališta jednom od triju nagrađenih radova.50 Na samom početku u na sjevernim gradskim bedemima i natrag na Novu rivu, Tehničkom opisu autori navode kako rješavanju izgradnje čime bi se u potpunosti oformio promenadni krug.56 Zbog povijesne jezgre nije moguće pristupiti bez barem načelne izmještanja prometnice planirali su formiranjem zelenih analize ostalih dijelova grada. Istaknuli su da nije važna terasasto raspoređenih platoa prezentirati sačuvani gradski samo izgradnja određenog broja građevina, već njihova zid (koji je danas ispod razine zemlje) između bastiona Sv. arhitektonska i urbanistička kvaliteta kojom se prije svega Nikole i bastiona Kaštel. U svrhu povećanja Narodnog trga postiže sklad s povijesnom jezgrom i sačuvanim spomeni- planirali su rastvoriti Gradsku ložu i vratiti joj njezinu pr-

vobitnu funkciju. Arheološka istraživanja smatrali su važ- nje prometa na Trg oslobođenja (danas Trg Petra Zorani- nom stavkom u obnovi Zadra te su zaključili da bi se iskopi ća) uz Trg pet bunara i organiziranje prometnog okretišta temelja trebali obavljati prije izrade projekta, jer bi se rezul- za opskrbna vozila na Narodnom trgu te ideja formiranja tati takvih istraživanja onda mogli adekvatno uklopiti i u turističke luke na Novoj obali u svrhu njezina oživljava- novu arhitekturu. Kazalište su pozicionirali otprilike na sta- nja. Pohvalili su ideju da se zgrade u pojedinim blokovima ro mjesto, a zgradu Arsenala su, uz nadogradnju, iskoristili izvedu kao građevine različite visine u nizu s ozelenjenim za koncertnu dvoranu. Velik hotelski kompleks na Novoj međuprostorima i uličnim ogradama. Mislili su da je to rivi nastao bi adaptacijom hotela Zagreb, susjedne stambe- donekle teško izvedivo jer bi se cijeli blokovi trebali graditi ne zgrade i sačuvane prijeratne zgrade Tehničkog instituta odjednom i trebalo bi na neki način zabraniti nadograd- (današnja zgrada Rektorata Sveučilišta u Zadru) koje bi no- nju ili pregradnju nižih građevina, ali i da tu treba biti vrlo vogradnjom povezali u jedan hotelski kompleks. Gradsko oprezan zbog potencijalne degradacije gradskog prostora u područje nisu odjeljivali na zone, a neizgrađene dijelove koju bi se lako moglo upasti. Projekt daljeg nasipanja Jazina planirali su prekriti zelenilom dok se čeka na njihovu iz- do sjeverozapadnog vrha utvrde Forte smatrali su pogreš- gradnju, čime bi grad dobio prihvatljiviju fizionomiju. Čla- nim jer bi se time narušila prirodna formacija poluotoka na novi žirija ovaj su rad ocijenili pozitivno – rješenje prometa kojem je smještena povijesna jezgra i vizura utvrde Forte, smatrali su uspješnim iako im je bilo neprihvatljivo uvođe- kao njezine vanjske fortifikacije.57

12. Natječajni rad 39393., vizure i idejno regulacijsko rješenje povijesne jezgre Zadra HMA-HAZU Zagreb, DAZd (foto: A. Mlikota) Project proposal no. 39393, vistas and the planning proposal for the historic centre of Zadar

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

Natječajni rad pod šifrom 23575.

Autori su natječajnog rada pod šifrom 23575. ar- hitekti Dragoljub Jovanović i Branislav Mirković sa suradnicima arhitektima Ivanom Jankovićem i Zori- com Velisavljević; riječ je o jednom od triju otkuplje- nih radova.58 Povijesna jezgra koncipirana je kao grad pješaka sa samo dva kolna prilaza u grad. Jedan pro- metni pravac, zamišljen za lučki promet, prometovao bi duž Stare rive s okretištem na Istarskoj obali; drugi pravac namijenjen prometu osobnih automobila tekao bi kružno oko povijesne jezgre. Kao i kod prethodnog

13. Natječajni rad 23575., aksonometrijski prikaz centra, vizure, HMA- HAZU Zagreb, DAZd (foto: A. Mlikota) Project proposal no. 23575, axonometric view of the town centre, vista

projekta i u ovom je radu predviđena nova trasa pro- prometnicom). Prema ocjeni žirija autori su dobro raz- metnice kroz dvorište vojarne pored Kopnenih vrata, mjestili javne i društvene sadržaje te su, miješajući ih uz srednjovjekovni zid s Babljom kulom, uz Trg pet sa stambenim objektima, izbjegli podjelu na zone i osi- bunara pa dalje pored bastiona Ponton prema uvali Ja- gurali živost u svim gradskim predjelima.62 zine. Na potezu od Sv. Frane do Sv. Marije prometnica se povlači unutar grada stvarajući širok slobodan pro- stor na Novoj rivi, gdje autori smještaju hotelsku no- Natječajni rad pod šifrom 99666. vogradnju s terasom. Ovim bi se projektom uklonile sve građevine podignute uz bedeme i na njima, osim Autori su natječajnog rada pod šifrom 99666. arhitekti zgrade u kojoj je bio smješten Kotarski narodni odbor Mate Baylon i Branislav Milenković; riječ je o jednom od Zadar, a u dogledno vrijeme srušila bi se i novograd- triju otkupljenih radova.63 Ovo je jedini rad koji za pro- nja arhitekta Zvonimira Požgaja na Novoj rivi.59 No- met zatvara Lančana vrata i otvara novi prometni spoj is- vogradnje ne bi trebale biti više od tri kata i formirale pod bastiona Sv. Nikole, koji se dalje nastavlja preko Nove bi duge nizove jednako visokih zgrada, raščlanjenih rive. Trasiranjem prometnice po Novoj rivi nastaje dosta trjemovima u prizemlju i dugim vodoravnim traka- širok prostor ispod Sv. Donata gdje autori smještaju veliku ma s balkonima i erkerima na katovima uz uvažava- zgradu kazališta s novom gradskom kavanom i Arheološki nje antičkog rastera. U centralnom i sjeveroistočnom muzej s Galerijom umjetnina. Kazalište i muzej poveza- dijelu grada trebali su biti izgrađeni novi blokovi koje ni su trijemom s dvostrukim redom stupova koji ujedno bi činile slobodnostojeće građevine ili djelomično ra- služe i kao terasa nove kavane. Istom su arhitekturom po- stvoreni blokovi izlomljenih tlocrtnih oblika, a okru- vezane zgrade kavane i kazališta. Ogradni zid i vrt uz Nad- živale bi ih velike zelene površine, dok su na nekoliko biskupsku palaču ruše i ondje formiraju novi trg. U pro- mjesta na niskim zidovima prema ulici formirali neku čišćenom bloku uz Sv. Iliju projektiraju ljetnu pozornicu vrstu terasa-vrtova. Od Morskih vrata prema Sv. Dona- koristeći prirodnu kosinu terena. Pred crkvom Sv. Marije tu formirani su novi rastvoreni blokovi s obiju strana formira se otvoreni trg koji korespondira s otvorenim po- ulice, koji bi omogućili pogled s ulice u dubinu bloka vršinama oko Sv. Donata i zvonika Sv. Stošije, a uz crkvu odnosno dvorišta sa zelenilom. Sa sjeverne i zapadne Sv. Krševana prema bedemu također se otvara slobodan strane povijesne jezgre snižavanjem terena i formira- prostor. Projektom se predviđa i izgradnja novih građevi- njem terasa dodatno bi se naglasili fortifikacijski zidovi na na Staroj rivi, dok na Novoj rivi autori planiraju izgrad- i bastioni. Na mjestu nekadašnjih Vrata Sv. Dimitrija nju novih hotelskih sadržaja. Projekt asanacije uključivao formirao bi se novi ulaz u grad, a u neposrednoj blizini bi velik broj rušenja i podjelu dvorišta, unutar sačuvanih bili bi smješteni svi sadržaji traženi u natječaju, koji su blokova, kamenim zidovima na individualna gospodarska bili vezani uz promet u luci. Sadržaje poput suda, po- dvorišta i javne površine. Prema projektu predviđeno je licije, sportske dvorane, dječjeg doma i zanatske škole daljnje zatrpavanje uvale Jazine, a nekadašnji obrambeni autori izmještaju iz povijesne jezgre (sl. 13).60 U ocjeni jarak i dalje bi se koristio u prometne svrhe (sl. 14).64 U rada žiri je istaknuo da je podjela prometa na teret- ocjeni rada žiri je zaključio da je problem prometa u po- ni i osobni vrlo dobro rješenje, iako ga autori prema vijesnoj jezgri, iako shematski obrađen, uglavnom logično ocjeni žirija nisu u cijelosti razradili. Primijetili su ne- riješen osim novog spoja koji prometnicu uvodi na Novu dovoljan broj parkirališta, osobito na mjestima gdje se rivu, i isključivanja spoja kod Lančanih vrata iz prometne predviđa okupljanje i dolazak većeg broja građana ili upotrebe. Novogradnje na Novoj rivi nisu ocijenili pozi- gostiju. Okvire povijesnih spomenika, koje su arhitekti tivno jer su smatrali da narušavaju siluetu grada i uma- postigli isprekidanom i prema mišljenju žirija previše njuju intimnost i mjerilo sačuvanih spomenika. Pohvalili raščlanjenom izgradnjom, također su negativno ocije- su ideju podjele dvorišta u saniranim blokovima kame- nili.61 Visinu novih građevina ocijenili su pozitivno, ali nim parapetom na komunalni i javni dio, te ideju rušenja bi se ta ravnoteža s postojećim građevinama narušila vojarne uz Kopnena vrata. Rješenje ulaza u grad s kopna previše dugim blokovima – novom bi se arhitekturom ocijenili su nedovoljno razrađenim. Zadržavanje ambijen- na pojedinim mjestima, uz balkone i erkere, suzio do- talne arhitekture u ulici uz Sv. Krševana smatrali su vrlo datno zračni prostor u ulicama. Pojedine su blokove pozitivnim, ali ne i pokušaj smještanja javnih institucija u pohvalili, ali su bili nezadovoljni njihovom međusob- te, inače manje, stambene građevine u nizu. Odnos novih nom usklađenošću. Formiranje terasa-vrtova smatrali građevina sa starima ocijenili su agresivnim, a perforiranje su neprimjerenim za povijesnu jezgru kao i terase koja zgrade koja povezuje Trg pet bunara s Kopnenim vratima bi povezivala bastione Sv. Marcele i Ponton (u razini s neprihvatljivim, kao i nasipanje uvale Jazine.65

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

14. Natječajni rad 99666., aksonometrijski prikaz centra, vizure, HMA-HAZU Zagreb Project proposal no. 99666, axonometric view of the town centre, vistas

Natječajni rad pod šifrom 77711. trijema, bilo na pročelju, na središnjem uličnom dijelu ili na dvorišnoj strani (sl. 15). Na prostoru nekadašnje Autori natječajnog rada pod šifrom 77711. za sada zgrade kazališta autor smješta veliku ljetnu pozornicu su nepoznati; riječ je o jednom od dvaju odbijenih koncipiranu poput amfiteatra, a pojedine građevine do- radova.66 Prema idejnom rješenju, autor je uveo kol- sežu visinu od čak šest katova. Ispod crkve Sv. Donata ni promet u povijesnu jezgru i to u veliku opsegu. projektirano je kazalište s trgom na koji autor smješta Osim obodne kružne ceste, koja kao i na nekim pret- spomenik i lapidarij, a bočno od kazališta zgrade kul- hodnim radovima prolazi uz Trg pet bunara uz ruše- turnih institucija i po jedan hotel na prostorima bližim nje dijela vojarne uz Kopnena vrata, promet bi tekao obali. Na bastionu Sv. Nikole umjesto postojeće zgrade i gotovo svim glavnim gradskim ulicama. Sve bi se nekadašnje Guvernerove palače (današnja zgrada Za- postojeće građevine na Staroj i Novoj rivi porušile, od darske županije) predviđena je izgradnja doista golema Liceja Sv. Dimitrija s kapelom do novogradnje Zvoni- Spomenika neovisnosti. Još jedan spomenik predviđen mira Požgaja. Na Novoj rivi autori predviđaju izgrad- je na manjem trgu pred zgradom pošte, smještene na nju plesnih terasa s manjim pratećim građevinama, a prostoru uz nekadašnja Vrata Sv. Dimitrija. Pozicioni- na Staroj rivi skladišta, stajališta za taksije, okretišta i ranjem sadržaja grad je podijeljen na zone, pa je tako benzinske crpke. Postojeće građevine na Istarskoj obali središnji dio namijenjen kulturnim, znanstvenim i škol- također bi se porušile i taj bi se dio grada pretvorio u skim sadržajima, dok su stambene zone smještene u parkove. Crkva Sv. Krševana rušenjem okolnih zgrada jugoistočnom i sjeveroistočnom dijelu povijesne jezgre, postala bi slobodnostojeća građevina kao i Kapitular- a dio grada uz Istarsku obalu namijenjen je parkovnoj na dvorana sa zvonikom Sv. Marije. Veći dio sačuvanih zoni. Predviđeno je i otkapanje obrambenog kanala u gradskih predjela bio bi radikalno pročišćen, a sva bi Foši i obrambenog kanala Kontrafoša iza utvrde For- izgradnja u povijesnoj jezgri bila riješena zatvorenim, te, a ulazi u grad riješeni su izgradnjom triju mostova. velikim blokovima s unutarnjim dvorištima. Gotovo u Iako nije sačuvana ocjena žirija, lako je iščitati razloge svim blokovima u užem centru pojavljuje se neka vrsta odbijanja navedenog rada. Osim radikalnog uvođenja

15. Natječajni rad 77711., idejno regulacijsko rješenje povijesne jezgre Zadra, DAZD (foto: A. Mlikota) Project proposal no. 77711, the planning proposal for the historic centre of Zadar

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

kolnog prometa u sve dijelove povijesne jezgre, autori nim građevinama. Ponovno su istaknuli da je jako važ- su zastupali radikalno rušenje gotovo svih sačuvanih no ne dijeliti povijesnu jezgru na zone, već pokušati građevina iz prijeratne strukture grada. Zoniranje gra- adekvatnim razmještanjem sadržaja zadržati živost u da, velik broj katova i formiranje golemih blokova tako- svim dijelovima grada. Žiri je kategorički odbio mo- đer nisu bili u skladu sa smjernicama natječaja. Siluete gućnost izgradnje na Novoj rivi, osobito na pozicijama grada navedenim su rušenjima znatno izmijenjene, a i dimenzijama prijeratne izgradnje. Uz obalni pojas novogradnje bi svojim dimenzijama i pozicioniranjem preporučena je izgradnja niskih i horizontalno orijen- degradirale postojeće spomenike. Rad je odbijen odno- tiranih građevina koje bi na neki način evocirale neka- sno ocijenjen kao nezadovoljavajući zbog velikih od- dašnje karakteristike grada s čvrstim sustavom fortifi- stupanja od propozicija natječaja, neusklađenosti nove kacija. Procijenjeno je da su mnogi elaborati vrlo ana- izgradnje sa sačuvanim spomenicima, velikih rušenja litički pristupili toj problematici i dali dobre sugestije koje predviđa, kao i nemogućnosti njegove primjene na za rješavanje obalne izgradnje.69 U toj izgradnji sačuva- povijesnu jezgru Zadra. ne zgrade hotela Zagreb i Liceja Sv. Dimitrija nikako se ne smiju uzeti kao glavne odrednice gabarita građevina i definiranja siluete grada s mora. Dopustili su moguć- Zaključna ocjena žirija o uspješnosti natječaja nost da se na prostoru ispod Sv. Donata mogu otvoriti dublje vizure, ali uz velik oprez u prostornoj dispozici- Nakon ocjene svih radova žiri je donio zaključno ji i dimenzijama samih građevina koje bi se na tom mišljenje. Promet u povijesnoj jezgri trebao bi se orga- prostoru gradile. Obalni je pojas, prema ocjeni žirija, nizirati po obodnoj liniji povijesne jezgre, uz preporu- trebalo definirati dugim potezima zelenih površina, ku da se promet na Istarskoj obali i Staroj rivi povuče s kao i prostore među bedemima na kojima bi se trebala linije obale kako bi se stvorio prostor za pješačke sta- zabraniti svaka dalja izgradnja. Nove građevine trebale ze.67 Opskrba grada trebala bi se obavljati preko pro- bi biti u skladu s tradicijom i dimenzijama povijesne metnih odvojaka, a kolni promet po samim bedemima jezgre. U analizi rješavanja cjelokupne izgradnje ista- trebalo bi zabraniti. Prometnica bi iz grada vodila kroz knuto je da su elaborati prezentirali različite varijante, Kopnena vrata, a ne uz Trg pet bunara ili uz palaču od zatvorenih blokova do blokova u obliku meandara, Velikog kapetana kako su predviđali brojni natjecatelji. lamela ili zgrada u nizovima. Žiri je odbacio ekstremne Žiri je također zaključio da bi se u tom slučaju trebala načine izgradnje zastupajući gledište da je izgradnja u zadržati prometnica ostvarena zatrpavanjem obrambe- blokovima tradicija samog grada, a da takvi blokovi nog kanala, koja povezuje uvale Foša i Jazine, uz probi- trebaju biti povremeno rastvoreni zelenim površinama janje neke vrste vodenog spoja između luke i Zadar- koje su prema ulici ograđene zidom uz variranje gra- skog kanala zbog higijenskih razloga. Stoga je preporu- đevinskih masa. U izmjeni zatvorenih i otvorenih pro- čeno da se u nekim daljim razmatranjima organizacije stora i masa treba paziti da se ne zapadne u monotoni- prometa u povijesnoj jezgri razmotri mogućnost preki- ju ponavljanjem istih arhitektonskih elemenata jer je da obodne prometnice ispod crkve Sv. Donata, čime bi građevinska raznovrsnost također važna karakteristika se ukinuo promet kroz Kopnena vrata i Fošu. Zahtjevi- izgradnje u povijesnoj jezgri Zadra. Istaknuto je da se ma konzervatorske struke, prema ocjeni žirija, većina prije svega treba sačuvati primorska karakteristika gra- natjecatelja nije udovoljila i tom važnom pitanju nije da, pa se samim time i svako dalje zatrpavanje uvale posvećena dovoljna pažnja. Članovi žirija smatrali su Jazine ne prihvaća. Sugerirali su da se zgrada kazališta da niti jedan rad nije dobro riješio sve probleme krei- pozicionira na mjestu na kojem se nalazila i prije bom- ranja povijesnih ambijenata, ali da je nekolicina radova bardiranja, a lociranje tržnice, nove robne kuće i trgo- donijela vrlo dobra rješenja za pojedine gradske pre- vina zahtijeva detaljniju analizu. Prema najboljim na- djele.68 Vrijednost samog natječaja bila je, prema za- tječajnim rješenjima stambene bi zgrade imale tri, u ključnoj ocjeni žirija, u različitosti koncepcija, rješenja rijetkim slučajevima i četiri kata i nikako se ne bi smje- i sugestija koje su dobra podloga za konačno rješavanje le graditi u nizovima. Prva tri nagrađena rada, prema pojedinih gradskih prostora. Istaknuli su iznimnu važ- ocjeni žirija, karakteriziraju dobra mjerila budućeg nost sustava gradskih bedema, pa žiri predlaže rušenje grada sa stambenim jedinicama formiranim oko zajed- svih građevina koje ometaju uspostavu nekadašnje li- ničkih dvorišta, a u okvirima nasljeđa, tradicije i arhi- nije gradskih fortifikacija na mjestima gdje je to realno tekture, uz osiguravanje najsuvremenijih aspekata moguće. Prema mišljenju žirija natjecatelji su uglav- gradskog života budućim korisnicima.70 Premda je za nom usvojili sugestije natječaja o stambenim i društve- žiri posao bio završen, rad na regulacijskoj osnovi gra-

da Zadra nastavio se i dobio je svoje konačno rješenje svega centralnog dijela povijesne jezgre, jer je regula- u finalizaciji natječaja kada je Bruno Milić dobio zada- cijski plan Bruna Milića nije dovoljno kvalitetno rije- tak izraditi idejno rješenje regulacijske osnove povije- šio.74 Istaknuto je da plan Bruna Milića, iako u osnovi sne jezgre Zadra. Taj je nimalo lagan zadatak Bruno dobar i primjenjiv, nije na najvišem urbanističkom ni- Milić zgotovio 1955. godine i službeno je gradskim vla- vou koji bi omogućio stvaranje Zadra budućnosti u stima u Zadru predstavio novi regulacijski plan povije- obliku savršena gradskog organizma te da plan nema sne jezgre Zadra (sl. 16). Iako je službeno pohvaljen, sugestivnu snagu koja bi okupila arhitekte i potaknula plan nikada nije službeno usvojen te je odbačen 1958. ih da stvaraju grad, a ne pojedinačne građevine.75 Taj je godine. U veljači te godine gradske novine Glas Zadra sastanak odredio dalju sudbinu izgradnje centra povi- pisale su kako se priprema izložba regulacijskog plana jesne jezgre Zadra i sudbinu regulacijskog plana Bruna Bruna Milića prije njegova službenog usvajanja.71 U Milića, koji nakon tog sastanka nikada nije službeno svibnju te iste godine u Zadru je održan prošireni sa- usvojen. Četiri godine nakon završetka velikog natječa- stanak Savjeta za urbanizam i građevinarstvo pri Na- ja za obnovu Zadra, koji je raspisan na inicijativu rodnom odboru općine Zadar. Na taj su sastanak bili JAZU, i nakon nešto više od dvije godine od završetka pozvani sveučilišni profesor iz Sarajeva Juraj Neidhar- konačnoga regulacijskog plana povijesne jezgre Zadra dt, sveučilišni profesor iz Beograda Nikola Dobrović i prema rješenju Bruna Milića, gradsko poglavarstvo u arhitekt Riko Marasović iz Zagreba kako bi, kao emi- Zadru odlučilo je raspisati novi natječaj. Taj novi natje- nentni stručnjaci, izrazili svoje mišljenje o regulacij- čaj bio je pozivnog karaktera i raspisan je samo za re- skom planu povijesne jezgre Zadra prije njegova usva- gulaciju užeg centra povijesne jezgre Zadra.76 Za pro- janja.72 Na sastanak nije bio pozvan i sam autor regula- stor oko povijesnih spomenika i dio obale ispod njih cijskog plana Bruno Milić. Uz pojašnjenja svojih stavo- raspisan je urbanistički, a za dio regulacije Široke ulice va koje su za novine iznijeli Nikola Dobrović i Riko arhitektonski natječaj.77 U komisiji za ocjenu radova Marasović predloženo je da se dalji rad na obnovi po- bili su: Albin Švorinić, Ante Sorić, Grga Oštrić, Zvoni- vijesne jezgre Zadra nastavi uz pomoć izvjesnog broja mir Tičina, Dragan Boltar, Zdenko Sila i Ninoslav Ku- eminentnih stručnih ljudi.73 Zaključeno je da će se po- ćan. Nakon analize pristiglih radova i dodjele nagrada, četkom srpnja te iste godine okupiti stručnjaci (projek- žiri je donio smjernice koje nisu temeljene niti na jed- tanti, arhitekti, konzultanti, predstavnici vlasti) i inve- nom od pristiglih radova, osobito kada je riječ o raspo- stitori kako bi postavili smjernice za izgradnju, prije djeli sadržaja. Narodni odbor općine Zadar tražio je

16. Regulacijski plan povijesne jezgre Zadra autora Bruna Milića iz 1955. godine, Narodni muzej Zadar The 1955 planning proposal of Bruno Milić for the historic centre of Zadar

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

dalju pomoć u provedbi novog plana, pa je od Saveza vijesni raspored ulica, sačuvane spomenike kulture, ga- arhitekata Hrvatske oformljena Savjetodavna stručna barite ulica i trgova, ali koja jednako tako zagovara iz- komisija za izgradnju centra na poluotoku. Osnovni je gradnju novom arhitekturom koja će svojim gabaritima zadatak komisije bila koordinacija projekta i projekta- i oblikovanjem respektirati sačuvane spomenike i omje- nata kako bi se što je moguće više uskladili.78 Komisiju re unutar povijesne jezgre bila je dobar i jedinstven pri- su činili članovi žirija, a kao konačan rezultat izrađena mjer u pristupu obnovi povijesnih središta u ono vrije- je direktivna maketa centra. Kako je prvonagrađeni au- me. Nova arhitektura trebala je biti oblikovana suvre- torski tim79 odbio takav način rada, navedena je komi- menim arhitektonskim jezikom, bez potrebe za histori- sija u suradnji sa Zavodom za urbanizam Arhitekton- cizmima ili oponašanjem graditeljskih tehnika sačuva- skog fakulteta iz Zagreba nastavila dalji rad, a izvedbu nih spomenika i arhitekture. Kada bi danas zasjedala projekta podijelili su među sobom.80 Na osnovi te odlu- komisija za ocjenu natječaja iz 1953. godine, na osnovi ke i direktivne makete izgrađeno je samo središte grada, kritika i pohvala koje su uputili u ocjeni pojedinačnih odnosno Kalelarga kakvu danas poznajemo. U konačni- natječajnih radova, može se uz analizu izvedenih urba- ci, iako se obnova povijesne jezgre Zadra često percipi- nističkih zahvata, konzervatorskih radova, izgrađenih ra kao djelo Bruna Milića, ona to zapravo nije. U puno blokova i zgrada, a temeljem žirijeve analize i ocjene su većem omjeru na obnovu Zadra utjecali arhitekti iz pristiglih četrnaest radova, zaključiti da do danas pro- Projektnog poduzeća Donat i pojedini arhitekti iz Za- vedena obnova povijesne jezgre Zadra ne bi imala po- greba. Zadarski način koji je definirao raspis natječaja sve pozitivnu ocjenu. Ta tvrdnja neka bude kraj ovog 1953. godine, nastao radom velika broja stručnjaka (ar- razmatranja i polazna premisa nekoga budućeg rada hitekata, urbanista, konzervatora, povjesničara, povje- koji će se više baviti usporedbom hvalevrijednih propo- sničara umjetnosti, arheologa) uz potporu Jugoslaven- zicija natječaja iz 1953. godine i onog što je realizirano ske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja dobar na terenu tijekom obnove i rekonstrukcije povijesne primjer u rješavanju kompleksna pitanja obnove ratom jezgre Zadra nakon bombardiranja u Drugome svjet- razorenih povijesnih središta. Obnova koja poštuje po- skom ratu i poslijeratnog raščišćavanja ruševina.

Bilješke

1 N. N., Zadarske slike i štimunzi, Slobodna Dalmacija, 16. Poljane V., Gortana, Lančanih vrata, Trga Pet bunara, Trga kolovoza 1951., 2. Oslobođenja, eventualno važniji pogledi sa gradskih zidina, 2 Hrvatski muzej arhitekture, Hrvatske akademije znanosti te svih drugih mjesta na kojima će projektant vršiti značajnije i umjetnosti u Zagrebu (dalje HMA/HAZU), MILOVAN zahvate i dati prijedloge za njihovo uređenje. Svrha ovih prikaza KOVAČEVIĆ (1945.), Službeni put u Zadar (rukopis, intimni je ta, da se dobije realni uviđaj u postignute vizure i odnose dnevnik od 27. rujna do 8. listopada 1945.); datum zapisa je 22. arhitektonsko urbanističkih grupacija; 6. Aksonometriju, ptičju rujna 1945. perspektivu ili kosu projekciju centralnog teritorija grada na osnovu tlocrta u mjerilu 1:500; 7. Tehnički opis, kojim se tumači 3 Arhiv Konzervatorskog odjela u Splitu, Arhiv Konzervatorskog idejna osnova i način njezine provedbe te obrazloženje lokacija odjela za Dalmaciju (dalje AKOST/AKOD), službeni spisi 981- svih objekata, za koje se to traži u građevnom programu.” 897/1948./II., Redoviti izvještaj konzervatora za Zadar Grge Oštrića za 1948. godinu. 8 DRAŽEN ARBUTINA, Zadarski urbanistički i arhitektonski opus Brune Milića, Narodni muzej Zadar, 2002.; DRAŽEN 4 N. N., Radovi Jugoslavenske akademije u našem gradu, Glas ARBUTINA, Zadar’s unfinished Modernisations, u: Unfinished Zadra, 15. prosinca 1949., 4. Modernisations, between utopia and pragmatism, ur. Maroje 5 Miroslav Krleža napisao je tekst kataloga izložbe. Izdvajam Mrduljaš i Vladimir Kuljić, UNA/CCA, Zagreb, 2012., 445- samo nekoliko rečenica iz završnog dijela predgovora kojim 454.; DRAGAN BOLTAR, Zadar – urbanističko-arhitektonski je pokušao naglasiti kontekst pripadnosti Zadra ondašnjoj natječaj; Zadar – izgradnja centra, Arhitektura, mjesečnik za Jugoslaviji: „/…/ Svijest o velikim razdobljima prošlosti nestat arhitekturu, urbanizam i primijenjenu umjetnost, 3-4, (1961.), će u sveopćoj slabosti pamćenja, a kako izazivanje na sjećanje 40-48.; JEROLIM ČOGELJA, Nekoliko bilježaka o daljnjoj pozitivnih vrijednosti predstavlja mučan napor, neznatnim je urbanističkoj i privrednoj obnovi Zadra, Zadarska revija, dokazom i ova publikacija o zadarskom zlatu, koje se javlja sa 4(1953.), 215-218.; JEROLIM ČOGELJA, Regulacione osnove stogodišnjim zakašnjenjem. Produkte zadarskog zlata ne treba Zadra, prilog daljnjoj urbanističkoj obnovi, Glas Zadra, 13. promatrati izolovano od tako bogatog simultaniteta umjetničkih ožujka 1954., 1.; JEROLIM ČOGELJA, (1954.a), Zahtjevi za stilova na našem terenu” Više u: MIROSLAV KRLEŽA, obnovu Zadra naišli su na potrebno razumijevanje (razgovor Predgovor kataloga izložbe Zlato i srebro Zadra, Izdavački zavod našeg urednika s narodnim zastupnikom Republičkog vijeća Jugoslavenske akademije, Zagreb, 1951. drugom Rikardom Sutlovićem), Glas Zadra, 3. travnja 1954., 6 Tito je prvi put posjetio Zadar 17. svibnja 1951., čak šest godina 1.; JEROLIM ČOGELJA, Regulacione osnove Zadra, prilog nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Više u: N. N., Posjeta daljnjoj urbanističkoj obnovi, Glas Zadra, 13. travnja 1954., 1.; Maršala Tita Zadru, Glas Zadra, 21. svibnja1951., 1-2: „/…/ INES MERČEP, Natječaj za regulacijsku osnovu Zadra, pedeset Na kraju građani i građanke Zadra, htio bi da vam zahvalim godina poslije, Prostor 1(29), 2005., 70.; BRUNO MILIĆ, Plan na dosadašnjim naporima koje ste uložili kod raščišćavanja regulacije povijesne jezgre Zadra iz 1955. godine, u: BRUNO ruševina i uređivanja vašeg tako strahovito porušenog grada, a MILIĆ, Novi Arheološki muzej i Muzej crkvene umjetnosti u da pritom još niste dobili neke naročite financijske i materijalne Zadru, Čovjek i prostor, god. XIX., br. 237 (prosinac/1972.), 10- pomoći od Vlade. Obećajem vam da ćemo mi to uskoro učiniti 12.; BRUNO MILIĆ, Urbanistička i arhitektonska rekonstrukcije da bi vaš grad zaliječio svoje rane. Pozdravljam vas i želim vam Zadra 1955-60., idejni projekt, Zagreb, 1956-60.; ANTONIJA mnogo uspjeha u vašim radnim naporima.” MLIKOTA, Obnova i izgradnja povijesne jezgre Zadra nakon 7 N. N., Natječaj za regulacionu osnovu grada Zadra, Narodni razaranja u Drugom svjetskom ratu, doktorski rad, Odsjek odbor gradske općine Zadar, 1953: 5. „/…/ Regulaciona skica za za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u teritorij poluotoka uključujući park Vladi­mira Nazora i područja Zagrebu, 2013.; N. N. (1953.a), Natječaj za regulaciju starog sportskog igrališta izvan bedema (do ulice Save Kovačevića) dijela Zadra, Arhitektura, časopis za arhitekturu, urbanizam i u mjerilu 1:1.000; 2. Arhitektonsko urbanistička skica najužeg primijenjenu umjetnost VII/5-6 (1953.), 21-23.; N. N., Počeci centra grada u mjerilu 1:500 (poprečni pojas poluotoka omeđen obnove, Zbornik Zadar 1944.-1954. (ur. Jerolim Čogelja, Grgo ulicama Zore Dalmatinske, Mihovila Pavlinovića i Đ. Jakšića te Stipić, Vicko Zaninović), Odbor za proslavu desetogodišnjice samostana sv. Frane, Trg tri bunara i Željezna Vrata) s ucrtanim oslobođenja Zadra, 67-70.; N. N., (1954.a), Regulaciona osnova dispozicijama te shemama pročelja najmarkantnijih novih grada, Zbornik Zadar 1944.-1954. (ur. Jerolim Čogelja, Grgo objekata prema gra­đevnim programima; 3. Linearno prikazani Stipić, Vicko Zaninović), Odbor za proslavu desetogodišnjice karakteristični presjeci kroz važnije gradske ulice u mjerilu oslobođenja Zadra, 1954., 79-84.; N. N. (1954.b), Zadarski 1:500 (ucrtani u odgovarajuće podloge, odnosno prema potrebi je natječaj udovoljio (razgovor s Josipom Seisslom), Čovjek i projekta u posebne nacrte) sa siluetom obiju uličnih strana prostor, I./5 (1954.), 3.; N. N., Pred usvajanje regulacione osnove buduće izgradnje; 4. Karakteristični shematski pogledi na grad poluotoka, razgovor s ing. arh. Brunom Milićem, Glas Zadra, u mjerilu 1:1,000; 5. Perspektivni pogledi pojedinih važnijih 12. studenog 1955., 230; JOSIP SEISSEL, Problemi izgradnje skupina objekata i gradskih prostora kao: predjela oko sv. mediteranskih gradova i naselja, u: Referati savjetovanja Donata, Foruma i sv. Marije gledanog s kopna i s mora, predjela arhitekata i urbanista u Dubrovniku 1950., Društvo inženjera oko sv. Stošije, predjela oko sv. Krševana, predjela oko glavnih i tehničara Hrvatske, sekcija arhitekata, 1950.; JOSIP SEISSEL, ulaza u grad, kao ulaza sa smjera uvale Jazine, s Kopnenih vrata, Regulacioni plan Zadra, Glas Zadra, 9. veljače 1952., 2.; JOSIP

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

SEISSEL, Što traži Zadar (uz raspis natječaja za regulacioni radovi numerirani prema redoslijedu otvaranja pristiglih radova plan), Arhitektura, 1953., 56.; JOSIP SEISSEL (1953.), Problem pred žirijem. Sačuvan je Tehnički opis za prva tri nagrađena rekonstrukcije Zadra, Buletin JAZU, 3-4, 1953., 22.; JOSIP rada pod šiframa 39393., 50105. i 16124. te za rad 77771. U SEISSEL (1954.), Urbanistički lik i problemi rekonstrukcije Državnom arhivu u Zadru u cijelosti ili djelomično sačuvano je grada Zadra, Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti jedanaest natječajnih radova i to pod sljedećim šiframa: 13321., i umjetnosti u Zadru, 1954., 17-35.; JOSIP SEISSEL, predgovor 16124., 201153., 23575., 39393., 50105., 60006., 77771., 99066., kataloga izložbe Urbanističke i arhitektonske rekonstrukcije 99666. i 77711. Nisu sačuvana tri rada pod šiframa 74174., Zadra (ur. Andrija Mohorovičić), Institut za likovne umjetnosti 35281. i Motto Z-00001., ali su sačuvani njihovi elaborati JAZU, Zagreb, 1956.; JOSIP SEISSEL, Urbanizam – između koji sadržavaju detaljan popis nacrta i osnovne informacije zamisli i provedbe, Buletin JAZU, V./1 (1957.), 24-27.; JOSIP o sadržaju rada. U Hrvatskom muzeju arhitekture u Zagrebu SEISSEL, Urbanizam između zamisli i provedbe, Glas Zadra, sačuvane su fotografije svih natječajnih radova što omogućava, 28. studenog 1957., 10, nastavak na str. 5. po prvi put nakon završetka natječaja, uvid i analizu svih 9 Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu četrnaest natječajnih radova. Ovdje će radovi biti prezentirani (dalje AHAZU), Rad jury-a u natječaju za regulatornu osnovu prema redoslijedu kojim ih je žiri ocjenjivao. Zadra u Zagrebu, 6. veljače 1953., br. 862/1953. Radovi su se slali 14 Arhiv Projektnog poduzeća Donat, Zadar (dalje APPD), na tu adresu umjesto u Zadar jer je većina članova ocjenjivačkog Elaborat 1, šifra broj 77771., 3. suda živjela i radila u Zagrebu. 15 APPD, Elaborat 1., šifra broj 77771., 3. 10 AHAZU, Zapisnik sa sastanka žirija za Natječaj za regulacionu 16 Hrvatski državni arhiv u Zadru (dalje DAZd), Tehnički opis za osnovu Zadra, 26. veljače 1954. Na posljednjoj sjednici žirija rad pod šifrom 77771., 2. Suvremene zgrade autor je usporedio održanoj 26. veljače 1954. godine u Zagrebu, zbog spriječenosti sa sandukom za naranče. dotadašnjeg predsjednika Miroslava Krleže i njegova zamjenika 17 Autor navodi da se za taj projekt zanimaju Dalmatinci u Frane Kršinića, za novog je predsjednika jednoglasno izabran Americi. DAZd, Tehnički opis za rad pod šifrom 77771, 6. Krsto Hegedušić. U radu žirija nije mogao zbog bolesti sudjelovati bivši zadarski načelnik Ante Maštrović pa ga je 18 APPD, Tehnički opis za rad pod šifrom 77771., 1-3. Žiri je na zamijenio zadarski predstavnik Zvonimir Tičina. Dotadašnji kraju zaključio: „/…/ U cijelosti uzevši ovaj sa savješću izrađeni zamjenski član žirija Stjepan Hribar ušao je u prvi postav jer je elaborat, pruža osnovu za izgradnju jednog novog grada, jedno mjesto ostalo upražnjeno zbog nesudjelovanja Miroslava koji sa tipom, strukturom i ambijentom starog Zadra imade Krleže i njegova zamjenika Frane Kršinića. Drago Galić povukao premalo dodirnih točaka, a osim toga u svojoj urbanističkoj se iz rada u žiriju te ga je zamijenio Mladen Kauzlarić. i arhitektonskoj, tako i funkcionalnoj i stilskoj osnovi pruža podlogu za neminovne diskusije, današnjem stupnju razvoja 11 N. N., Određeni su najbolji natječajni radovi za Regulacionu urbanističkog i arhitektonskog koncipiranja, stranih postavki.” osnovu Zadra, Glas Zadar, 27. veljače 1954., 1. 19 Tehnički opis rada počinje rečenicom: „Samo velika ljubav 12 AHAZU, Zapisnik sa sastanka žirija za Natječaj za regulacionu spram tog grada i duboko poštovanje njegove prošlosti u stanju osnovu Zadra od 26. veljače 1954. su da mu obnove stari oblik za novi pomlađeni život.” DAZd, 13 Identitet autora žiri je utvrdio samo za nagrađene i otkupljene Tehnički opis za rad pod šifrom 77771., 1. Rad je sadržavao radove, dok su omotnice s imenima autora nenagrađenih i Tehnički opis na sedamnaest stranica, uvezan u karton s neotkupljenih radova poslane neotvorene u Zadar, zajedno s oznakom šifre rada, dvije zapečaćene kuverte (na pečatu znak C. natječajnim radovima. Nažalost, ta dokumentacija nije sačuvana V.) s oznakom šifre rada i trideset nacrta (silueta, perspektiva, u arhivu NGO Zadar i stoga nije bilo moguće utvrditi autore aksonometrija). nenagrađenih i neotkupljenih radova (poznato je samo da je 20 Natječajni rad pod šifrom 12321. izradio je netko od arhitekata jedan od natjecatelja bio Ivan Vitić sa suradnicima, ali nisam iz Slovenije jer su svi nacrti potpisani i interpretirani na uspjela utvrditi pod kojom se šifrom natjecao (više u N. N., slovenskom jeziku. Rad se sastojao od Tehničkog opisa na Projekti i realizacije 1941.-1986., Arhitektura, Ivan Vitić (ur. četrnaest stranica, dviju kuverta zapečaćenih s pet pečata s Vesna Grimmer i Dubravka Kisić), 1(217.): 153-172, Zagreb, naznačenom šifrom rada te deset nacrta. Za taj rad nije sačuvan 2005., 160). Prema podacima iz urudžbenih knjiga NGO elaborat s ocjenom žirija, ali su sačuvani gotovo svi nacrti. Zadar podloge za natječajne radove poslane su u Urbanistički zavod Vojvodine u Subotici, Društvo arhitekata u Zagrebu, 21 Sofija Sorić u svome doktorskom radu citira Carla F. Bianchija Arhitektonski fakultet Beograd, arhitektu Marijanu Mušiću koji navodi da je sličnu ideju imao i zadarski nadbiskup Maffeo (Beograd), Urbanističkom institutu u Zagrebu, Građevno Vallaresso u 15. stoljeću. Bianchi još navodi da je ljetnikovac projektnom poduzeću Obnova iz Zagreba i Društvu arhitekata odlučio izgraditi kada je vidio da su mu propali planovi o Slovenije u Ljubljani. U arhivu Projektnog poduzeća Donat gradnji zvonika zadarske katedrale koji je trebao nalikovati ostalo je sačuvano dvanaest elaborata za natječajne radove pod zvoniku Sv. Marka u Veneciji, te da je sredstva pripremljena sljedećim šiframa: 99066., 50105., 201153., 60006., Z-00001., za zvonik potrošio na ljetnikovac. Više u: SOFIJA SORIĆ, 35281., 23575., 74174., 16124., 77771., 39393. i 99666. Jedino Ladanjsko graditeljstvo na zadarskom otočju od kraja 14. do za radove pod šiframa 12321. i 77711. nisu sačuvani elaborati, početka 18. stoljeća, doktorski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta ali su djelomično sačuvani nacrti u Državnom arhivu u Zadru. u Zagrebu, 2013., 13. Uz osnovne informacije o svakome pojedinačnom natječajnom 22 Rad je sadržavao Tehnički opis na trinaest stranica označen radu u elaboratima su sačuvane i ocjene žirija. Elaborati su kao i šifrom 16124., dvije zapečaćene omotnice, zapečaćene po

jednim pečatom i označene šifrom rada, jednu maketu na nacrta. Taj je rad gotovo u cijelosti sačuvan kao i elaborat s drvenoj ploči, dva nacrta i dva presjeka na lesonitu. Sačuvana ocjenom rada. Tehnički opis nije sačuvan. je samo arhitektonsko urbanistička skica centra uz šest 35 APPD, Elaborat bez broja za rad pod šifrom broj 201153., 4. fotografija modela. 36 APPD, Elaborat bez broja za rad pod šifrom broj 201153., 23 APPD, Tehnički opis za rad pod šifrom broj 16124. 8. Na kraju je žiri zaključio: „/…/ Predloženi idejni projekt 24 APPD, Elaborat 3., šifra broj 16124., str. 4 i 5. Na kraju je žiri regulacije grada Zadra na poluotoku stoji generalno na zaključio da je projekt „/…/ razrađen na osnovu temeljitog realnoj podlozi, izbjegava takove zahvate koji bi iziskivali uživljavanja u problematiku koja je postavljena raspisom. preogromna i nerazmjerna financijska sredstva, a po svojim Rješenja predstavljaju važan doprinos jer su proizašla iz tehničko građevnim sugestijama zadovoljava razmjerno pravilnih principa iako je kod provedbe izostao maksimalan potrebama Zadra. Koncepcija prijedloga dosta je elastična efekt.” da se dade provesti etapna izgradnja i provedba regulatornog 25 Rad je sadržavao Tehnički opis na trideset i jednoj stranici te još plana. Autor je predložio ozbiljnu studiju naročito važnog četrnaest stranica s osamnaest fotografija crteža, tri zatvorene pitanja provedbe prometa na poluotoku i nastojao da se nađe kuverte označene šifrom rada te četrnaest nacrta označenih što bolje i prikladnije savremeno rješenje koje bi također šifrom rada i rednim brojevima. Sačuvan je elaborat za taj rad s odgovaralo etapnoj izgradnji i postepenom razvoju grada, što ocjenom žirija, dok je natječajni rad tek djelomično sačuvan. mu je općenito i uspjelo. Svojom studijom pridonio je vrijedne sugestije koje će dobro poslužiti kod donošenja i rješavanja 26 APPD, Elaborat 4., šifra broj 99066., 3-4. definitivnog plana izgradnje poluotoka.” 27 APPD, Elaborat 4., šifra broj 99066. Žiri je na kraju zaključio: 37 APPD, Elaborat 8., šifra broj 50105.; Tehnički opis za rad pod „/…/ Etapna izgradnja prema predloženom projektu je moguća, šifrom broj 50105. DAZd-384, Nacrti građevinskih objekata u no financijska sredstva za provedbu velikih trgova s naročito Zadru (19. i 20. stoljeće), Natječajni radovi za obnovu povijesne rijetkom izgradnjom ne bi bila u razmjeru s troškovima jezgre u Zadru iz 1953. godine, nacrti za rad pod šifrom broj investicija za izgradnju i održavanje svih potrebnih komunalnih 50105. Rad se sastojao od Tehničkog opisa na četrdeset i jednoj instalacija kao: kanalizacije, električne mreže, vodovoda, stranici, dviju zapečaćenih omotnica i šesnaest nacrta. Sačuvan popločenja ulica i drugo. Predloženi rad daje sugestije, naročito je Tehnički opis, elaborat s ocjenom žirija, dok je sam rad za rješenje prve etape izgradnje i uređenje pojedinih predjela.” sačuvan tek djelomično. 28 Rad je sadržavao Tehnički opis na trideset i devet stranica s 38 APPD, Elaborat 8., šifra broj 50105., 7. popisom priloga, dvije omotnice zapečaćene voštanim pečatom 39 U ocjeni prethodnog rada predložili su upravo Vrata sv. Roka i četrdeset i devet crteža kaširanih na kartonu te nacrte. Sačuvan kao rješenje za opskrbu tržnice, dok u ocjeni ovog rada takvo je elaborat za taj rad s ocjenom žirija, dok projekt nije sačuvan. rješenje kritiziraju. Povremeno se u ocjenama radova osjeća 29 APPD, Elaborat 5., šifra broj 74174.; HMA/HAZU, Dokumenta- nedosljednost u stavovima žirija. cija Zadar, Fotografije natječajnog rada broj 74174. 40 APPD, Elaborat 8., šifra broj 50105., 9. Na kraju je žiri zaključio: 30 APPD, Elaborat 5., šifra broj 74174., str. 4-5. Arhitektonska „/…/ Etapnost izgradnje studirana je iscrpno i dobro je koncepcija nove izgradnje nije bila prihvatljiva zbog svoje prikazana. No odatle razabiremo da za gradnju novih stambenih nametljivosti u odnosu na postojeće građevine. Žiri je na kraju objekata je potrebno provesti etapna rušenja starih objekata, dok zaključio: „/…/ Mogućnost korištenja plana je minimalna, baš se današnje slobodne površine za stambene svrhe slabo koriste. radi pomanjkanja realnosti u općenitom odnosu autora prema Na ovom slobodnom prostoru potrošeno je mnogo dragocjenog postavljenim problemima.” zemljišta koje bi bilo poželjno za prvu etapu. Unatoč navedenih 31 Rad je sadržavao Tehnički opis na trinaest stranica u dvama zamjerki, predložena osnova predstavlja vrijedan i zanimljiv rad primjercima, dvije zapečaćene omotnice i deset nacrta s opisima kao i pozitivan prilog za daljnja rješavanja.” također u dvama primjercima. 41 Rad se sastojao od Tehničkog opisa na dvanaest stranica, dvi- 32 HMA/HAZU, Dokumentacija Zadar, Fotografije natječajnog ju zapečaćenih omotnica i dvanaest nacrta. Natječajni rad, rada broj 35281. osim tehničkog opisa, sačuvan je u cijelosti kao i elaborat s 33 APPD, Elaborat 6., šifra broj 35281., str. 5. Članovi žirija svoju ocjenom žirija. su odluku obrazložili sljedećim riječima: „/…/ Radnja br. 42 S obzirom na to da nije sačuvan Tehnički opis, ostalo je 35281. je rezultat očitog nesporazuma. Intencija raspisivača nerazjašnjeno je li riječ o novim spomenicima ili tek o nije bila da dobije projekte koji pod svaku cijenu predviđaju prezentaciji antičkih skulptura. veliko povećanje pučanstva na Poluotoku, niti da dobije osnovu 43 APPD, Elaborat 9., šifra broj 60006.,3. jednog potpuno novog grada bez oslonca na postojeće ansamble 44 APPD, Elaborat 9., šifra broj 60006., 3-4. Žiri je na kraju zaključio: i objekte. Iz smjernica natječaja proizlazi da je težnja raspisivača „/…/ Nelijep i neorganski motivi šematski postavljenih nizova dobiti prijedloge koji rješavaju niz raznih postavljenih zgrada vidimo i na mnogim drugim mjestima. Zabati nizova problema, te osnove za takvu novu izgradnju, koja bi se čim zgrada pojavljuju se na mnogim kritičnim mjestima gdje je skladnije uklapala u postojeću izgradnju centra. Projekt o tim potrebna mirnoća i sklad. Tako je uslijed tog promašen prijedlog momentima ne vodi računa, pa ga se ne može prihvatiti.” prostora ispred sv. Frane, kod današnje zgrade Kotarskog suda, 34 Rad se sastojao od šest uvezanih albuma s tehničkim opisom na Ulici Ive Lole Ribara i drugdje. Ovakvo shematiziranje s tekstom i skicama, dviju zapečaćenih omotnice i jedanaest izgradnje nepoželjno je i narušava ambijent.”

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

45 Rad se sastojao od Tehničkog opisa na dvjema stranicama, Zadra. Način etapne izgradnje je nacrtima i opisom uvjerljivo dviju zapečaćenih omotnica i devet nacrta. Za taj natječajni rad argumentiran, a opća koncepcija je dovoljno elastična da se sačuvan je samo elaborat s ocjenom žirija i dvanaest fotografija dade provesti etapna izgradnja i provedba regulatornog plana. natječajnog rada u HMA/HAZU, Dokumentacija Zadar, Čitav elaborat je vrijedan prilog kod rješavanja definitivne Fotografije natječajnog rada pod šifrom Motto Z-00001. regulatorne osnove.” 46 APPD, Elaborat 10., šifra broj Z-00001., 4. 58 Rad se sastojao od Tehničkog opisa s fotografijama na osamnaest 47 APPD, Elaborat 10., šifra broj Z-00001., 4. stranica, dviju zapečaćenih omotnica i osam nacrta. Za rad pod šifrom 23575. sačuvani su svi nacrti iz natječajnog rada i 48 APPD, Elaborat 10., šifra broj Z-00001., 4. elaborat s ocjenom žirija. 49 APPD, Elaborat 10., šifra broj Z-00001., 5-7. Na kraju je žiri 59 Vila Cosmacendi, danas Muzej antičkog stakla. zaključio: „/…/ Realnost plana i mogućnost etapne izvedbe djelomično postoje, osim kod spomenutih velikih iskopa 60 APPD, Elaborat 12., šifra broj 23575., 2-8. bazena, samo bi srednji dio grada oko sv. Donata, sv. Marije 61 APPD, Elaborat 12., šifra broj 23575., 4. i sv. Stošije uslijed koncentracije javnih objekata na tom 62 APPD, Elaborat 12., šifra broj 23575., 8. U ocjeni realnosti plana prostoru ostao vjerojatno duže samo djelomično izgrađen. U i mogućnosti etapne provedbe žiri je zaključio: „/…/ Projektom cjelini valja napomenuti da autori uza sva nastojanja u nizu su zadržane gotovo sve postojeće ulice i ceste, a predviđeno je formiranja vrlo osjetljivih stavova i konzekventnih nijansiranja, relativno malo novih, slobodne površine velikim su dijelom potrebnih kod arhitektonskog djelovanja u najneposrednijoj ostavljene za stambenu izgradnju, koja je momentalno blizini naših najistaknutijih kulturno-umjetničkih spomenika, najaktualnija, pa prema tome postoji mogućnost etapne nisu uopće osjetili one modifikacije i suptilnosti putem kojih provedbe plana. Nisu predviđene neke naročito skupe gradnje bi suvremena arhitektura u takovom slučaju morala definirati pa se plan može smatrati i realnim osim možda u pogledu svoj opus.” rušenja objekata koje autor preporuča, iako za daljnji period.” 50 Rad se sastojao od Tehničkog opisa u dvama primjercima (dvije 63 Rad se sastojao od Tehničkog opisa na dvadeset stranica i fascikle) na trideset i četiri stranice, uz dvije stranice historijskog triju nacrta, dviju zapečaćenih omotnica i šest nacrta. Nacrti osvrta s prilogom od dvije fotografije, dvije zapečaćene omotnice natječajnog rada pod šifrom 99666. sačuvani su gotovo u i sedamnaest nacrta. Natječajni rad je djelomično sačuvan; cijelosti, kao i elaborat s ocjenom žirija. tehnički opis (trideset i devet stranica, bez fotografija) i elaborat s ocjenom žirija. 64 APPD, Elaborat 13., šifra broj 99666., 2-5. 51 APPD, Tehnički opis za rad pod šifrom 39393., 2. 65 APPD, Elaborat 13., šifra broj 99666., 5. U ocjeni provedbe plana žiri je zaključio: „/…/ Provedbu plana zamišlja autor u 52 APPD, Tehnički opis za rad pod šifrom 39393., 2. „/…/ Kao što etapama od kojih bi zadnja, t.j. rušenje oko hotela „Beograd” zbir arhitekture ne smatramo samo po sebi dovoljnim za stvaranje bila u daljnjoj budućnosti. Osim nekih većih zahvata u vrhu jedne urbanističke aglomeracije, tako ni zbir arhitektonskih poluotoka projekt je realan, a provedba se lako može prilagoditi elemenata i detalja ne može stvoriti arhitekturu, ma kakvim se potrebama i mogućnostima.” artizmom služio autor. Vijenci, niše, korniši, konzole, balkoni i lukovi (toliko danas profanirani na Jadranu) samo su atributi 66 DAZd-384., Nacrti građevinskih objekata u Zadru (19. i 20. dodani arhitekturi, ne mogu biti arhitektura sama. Nizanje tih stoljeće), Natječajni radovi za obnovu povijesne jezgre u Zadru motiva i njihovo komponiranje u rasterima zlatnog reza (ili iz 1953. godine. Nacrti natječajnog rada pod šifrom 77711. Rad bez njega) mogu u najboljem slučaju da rezultiraju kao bizarna se sastojao od uvezana Tehničkog opisa na pet stranica, dviju zidna platna i građenje kulisa. Stvaranjem zidnih platana, zapečaćenih omotnica i dviju uvezanih mapa s raznim skicama građenih scena, ne nastaju ni gradski prostori ni arhitektonski i shematskim pogledom na grad. U Državnom arhivu u Zadru okviri, a napose ne arhitektura.” sačuvana su tri nacrta iz natječajnog rada pod šifrom 77711., ali nije sačuvan elaborat s ocjenom žirija. 53 APPD, Tehnički opis za rad pod šifrom 39393., 4. Prema mišljenju autora „/…/ Zadatak je urbanista da sukladno 67 Na kraju rada ocjenjivački sud poslao je Narodnom gradskom prirodnim uslovima, mogućnostima i potrebama u jednom odboru Zadar ocjenu cjelokupnog natječaja koja je ostala kontinuitetu, evolutivno, programatski i svjesno usmjeri sačuvana u novinskom članku objavljenu u Glasu Zadra i razvitak grada.” djelomično u članku objavljenu u časopisu Čovjek i prostor. Više u: N. N., Put stvaranju Regulacionog plana grada Zadra, Glas 54 APPD, Tehnički opis za rad pod šifrom 39393., 4; DRAŽEN Zadar, 6. ožujka 1954., 1; N. N., Regulatorna osnova Zadra, ARBUTINA (bilj. 8., 2002.), 102. Čovjek i prostor, od 1. travnja 1954., 1. 55 APPD, Tehnički opis za rad pod šifrom 39393., 19. 68 N. N. (bilj. 67., 1954.c), 1; N. N. (bilj. 67., 1954.d),1. 56 APPD, Tehnički opis za rad pod šifrom 39393., 21. 69 N. N. (bilj. 67., 1954.c), 1; N. N. (bilj. 67., 1954.d),1. 57 APPD, Elaborat 11., šifra broj 39393., 7. U ocjeni realnosti 70 N. N. (bilj. 8., 1954.b), 3. projekta i mogućnosti etapne izgradnje žiri je zaključio: „/…/ Predloženi projekt regulacije grada Zadra na poluotoku 71 N. N., Gradom uzduž i poprijeko, Glas Zadra, 22. veljače 1958., baziran je na realnoj osnovi, izbjegava takove zahvate koji bi 7. N. N., Primjedbe na regulacioni plan poluotoka, Glas Zadra, iziskivali preogromna i nerazmjerna financijska sredstva, a po 24. svibnja 1958., 7. svojim tehničkim građevnim sugestijama zadovoljavaju potrebe 72 N. N. (bilj. 71., 1958.), 7; N. N. (bilj. 71., 1958.a), 7.

73 N. N. (bilj. 71.), 7. općine ne izgrađuje samo objekte, već izgrađuje sam grad, 74 N. N. (bilj. 71.), 7. Iz izjave Nikole Dobrovića i Rike Marasovića: krajnji cilj svih napora i zalaganja.” „/…/ S obzirom na činjenicu što idejna osnova više građevinski 76 Osnovni podaci prikupljeni su iz teksta Dragana Boltara ispunjava dati prostor, to manje obrađuje i sam sadržaj i objavljena u Arhitekturi (DRAGAN BOLTAR (bilj. 8.), 40-48. organizaciju kako gradskog prostora na poluotoku, tako i sam i teksta Grge Gamulina u njegovoj knjizi Arhitektura u regiji život u njemu po nekoj uzajamnoj zakonitosti.” (GRGO GAMULIN, Arhitektura u regiji, Društvo historičara 75 N. N. (bilj. 71.), 7. Iz izjave Nikole Dobrovića i Rike Marasovića: umjetnosti, Zagreb, 1967.), nekoliko novinskih zapisa iz „/…/ S obzirom da sam plan kako je postavljen onemogućava ondašnjeg lokalnog tjednika Glas Zadra, djelomično sačuvane izgradnju poluotoka, a prema tome i praktično korištenje radi natječajne dokumentacije Bruna Milića u Narodnom muzeju usmjeravanja građevinske politike Narodnog odbora općine. Zadar, sačuvanih fotografija natječajnih radova u fundusu Međutim istovremeno je konstatirano i naročito naglašeno Galerije umjetnina u Zadru i osobnog fonda Božidara Rašice da plan svojom koncepcijom ne iskorištava u dovoljnoj mjeri koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. mogućnosti za sprovođenje jedne urbanističke koncepcije 77 BOLTAR DRAGAN (bilj. 8) 40. na višem nivou, moglo bi se reći, pa čak i na najvišem nivou. 78 N. N., Zagrebački arhitekti u Zadru, Narodni list, 17. studenog Urbanistička historija i urbanistički razvoj i mogućnosti 1962., 7. koje postoje, obvezuju i Narodni odbor općine i projektante, da Zadar kao grad budućnosti postane nov pojam i svršen 79 Tim Urbanističkog zavoda grada Zagreba u sastavu: Vladimir gradski organizam. Taj i takav kriterij nije megalomanija, već Ivanović, Grozdan Knežević, Zdenko Kolacio, Mirko Maretić, produženje sjajnih tradicija ovog grada. Predloženi idejni Josip Uhlik i maketar Zvonimir Tkalčić. elaborat u nedostatku ili odsustvu dubljih zahvata, misaonih i 80 Blokove A, B i D preuzeli su Bruno Milić i Ivo Bartolić, Božidar osjećajnih poniranja u sam problem, ne zanosi i u nedostatku Rašica preuzeo je građevine C, H i I, Mladen Kauzlarić preuzeo i odsustvu sugestivne snage ne okuplja arhitekte kojih već je zgradu E i izradu predstudije bloka G, a studiju bloka F ovdje ima na zajedničkom poslu čitava jedna ekipa: naime neki preuzeo je Bruno Milić. U konačnici su izvedene sve građevine od njih izgrađuju samo svoj objekt – to im je glavna briga, a osim građevina G i F koje su bile predviđene za gradnju ispod ne izgrađuju kolektivnim snagama sam grad. Narodni odbor Sv. Marije i Sv. Donata.

Antonija Mlikota: Četrnaest arhitektonskih i urbanističkih vizija... Ars Adriatica 5/2015. (163-192)

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

Slični članci

1-10 od 85

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.