Preskoči na sadržaj
Arts of the Adriatic Traži

Katolička crkva Sv. Petra i dubrovačka kolonija u Starom Trgu kod Trepče

DOI 10.15291/ars.1389

Preuzmi PDF

Svezak 7 (2017)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec
  • Rosana Ratkovčić Odjel za medijski dizajn Sveučilište Sjever
Izgradnja katoličke crkve sv. Petra u Starom Trgu kod Trepče vezana je uz prisustvo katoličkih doseljenika, saskih rudara i dubrovačkih i kotorskih trgovaca, koji se u srednjovjekovnim stoljećima naseljavaju oko bogatog rudnika. U ovom članku istražujemo koja je uloga kolonije Dubrovčana u izgradnji i opremanju kosovske crkve. Prema ostacima crkve može se pretpostaviti da je bila trobrodna s kupolom iznad zadnjeg traveja srednjeg broda, kao i katedrale Dubrovnika i Kotora, a radionica iz primorja vjerojatno je radila i na oslikavanju crkve. Podatak da je godine 1487. župnik crkve sv. Petra naručio izradu oltarnog poliptiha od dubrovačkog slikara Stjepana Ugrinovića pokazuje da su na ovaj način graditelji i slikari iz Dubrovnika mogli biti pozivani i u ranijim stoljećima i da bi mogao postojati kontinuitet tradicije njihovog rada na crkvi sv. Petra u Trepči.
dubrovačka romanička katedrala, katedrala sv. Trifuna u Kotoru, migracije Sasa, srednjovjekovno zidno slikarstvo, Raška škola, Stjepan Ugrinović
Odjeljci
  1. Sažetak
  2. Bilješke

The construction of a Roman Catholic church dedicated to St Peter in Stari Trg near Trepča can be related to the presence of Catholic migrants, Saxon miners and merchants from Dubrovnik and Kotor, who colonized the area around the rich mine during the medieval period. This article focuses on the role of the Ragusan colony in the construction and furnishing of the Kosovo church. Judging from the remnants of the church, it may be presumed that it was a three-nave structure, with a dome above the last bay of the central nave, same as the cathedrals of Dubrovnik and Kotor, and that a workshop from the littoral probably also decorated the church with paintings. The fact that in 1487 the parish priest at St Peter's church commissioned the altar polyptych from the Ragusan painter Stjepan Ugrinović shows that architects and painters may have been invited from Dubrovnik in the earlier centuries as well, and that there may have been continuity in their work on St Peter’s church in Trepča.

1. Stari Trg – Trepča, ostaci crkve sv. Petra, kraj 13. stoljeća, pogled sa sjeverozapada (foto: R. Ratkovčić) Stari Trg – Trepča, remnants of St Peter’s church, late 13th century, view from the north-west

2. Stari Trg – Trepča, crkva sv. Petra, kraj 13. stoljeća, tlocrt (izvor: Marica Šuput /bilj. 9/, sl. 2) Stari Trg – Trepča, remnants of St Peter’s church, late 13th century, ground-plan

dine.15 Stojan Novaković iznosi pretpostavku da je tijelo Franjo Rački: „Ovu je metropoliju Bizzi god. 1610. pre- kralja Milutina preneseno iz Banjske u Trepču još oko gledao, da zadovolji svojoj dužnosti i svomu pravu, idu- godine 1389., a godine 1469. tijelo kralja Milutina već je ći od župe do župe, svagdje ispitujući stanje katoličkog bilo u crkvi Svete Nedjelje u Sofiji, u Bugarskoj, gdje se i puka i svećenstva te izdavajući prikladne naredbe, da zlo danas nalazi.16 ukloni a dobro utvrdi.”21 Turci su zauzeli Trepču 1455. godine,17 ali se crkva Sv. O crkvi Sv. Petra barski nadbiskup Marino Bizzi za- Petra održala i nakon tog datuma. Crkva je redovno slu- bilježio je da je bila vrlo lijepa, dobro zidana od kamena žila u devedesetim godinama 15. stoljeća što znamo po travertina i u unutrašnjosti cijela ukrašena slikama, opre- podatku da je dubrovački slikar Stjepan Ugrinović sklo- mljena kaležima, križevima od srebra i ukusnim liturgij- pio 1487. godine ugovor sa župnikom crkve u Trepči o skim ruhom.22 slikanju oltarnog poliptiha.18 Samo tridesetak godina kasnije, 1642. godine, barski Kasniji pisani izvori, kao što je izvještaj barskog nad- nadbiskup Giorgio Bianchi piše o „staroj i zapuštenoj cr- biskupa Marina Bizzija o njegovu putovanju po Arba- kvi sv. Petra”, u kojoj je na Uskrs objavio „la indulgenza naskoj i staroj Srbiji iz 1610. godine, donose nešto više plenaria”, oprost grijeha.23 podataka koji se odnose na samu crkvu.19 Marino Bizzi Sredinom 18. stoljeća u svom izvještaju Rimskoj kuri- je kao barski nadbiskup „bio po pravu metropolitom bi- ji barski nadbiskup Jovan Nikolović spominje samo ruše- skupije budvanske, olgunske, svačke, pulatske, skadarske, vine crkve i navodi da je ona opustošena i srušena u ratu drivastske, danske i (staro) srbske.”20 Kako nas izvještava 1688. godine.24

Rosana Ratkovčić: Katolička crkva Sv. Petra i dubrovačka kolonija... Ars Adriatica 7/2017. (129-144)

3. Stari Trg – Trepča, crkva sv. Petra, kraj 13. stoljeća, idealna 4. Stari Trg – Trepča, ostaci crkve sv. Petra, kraj 13. stoljeća, apsida s rekonstrukcija tlocrta (izvor: Marica Šuput /bilj. 9/, sl. 11) ostacima zidnih slika iz prve polovice 14. stoljeća (foto: R. Ratkovčić) Stari Trg – Trepča, St Peter’s church, late 13th century, an ideal ground- Stari Trg – Trepča, remnants of St Peter’s church, late 13th century, apse plan reconstruction with the remnants of wall paintings from the first half of the 14th century

Opisujući Trepču početkom 20. stoljeća Avram N. Po- čuvala se u Zavodu za zaštitu spomenika kulture SAP pović spominje ruševine nekada velike crkve, a navodi i Kosovo u Prištini.33 Iz Republičkog zavoda za zaštitu kazivanje jednog mještana o tome da je crkva imala krov spomenika kulture u Beogradu dobili smo obavijest da i dobro sačuvane zidne slike sve do srpsko-turskog rata je nadležnosti Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika 1876. godine, kao i da je bila veća od crkve u Banjskoj.25 kulture iz Prištine preuzeo Zavod za zaštitu spomenika Crkvu u Starom Trgu spominje i Fran Tućan u izvještaju kulture u Leposaviću, a dio dokumentacije Pokrajinskog o svojim mineraloško-petrografskim istraživanjima, te zavoda iz Prištine čuva se u Republičkom zavodu za za- piše kako su se na terenu oko crkve vidjeli tragovi ru- štitu spomenika kulture u Beogradu. U Republičkom za- darskih radova, kao i ruševine zgrada koje su pripadale vodu u Beogradu spomenik se vodi pod nazivom Latin- starom naselju.26 sko-Saška crkva u Starom Trgu kod Trepče, a dokumen- Mihailo Dinić piše da je dosta brojna katolička nase- tacija se sastoji od izvještaja o izvođenju konzervatorskih obina imala u Trepči dvije crkve: Sv. Mariju i Sv. Petra.27 radova, dva crteža i fotografija, sve prije 1974. godine.34 Vojislav Korać navodi da Bizzi, Bianchi i Nikolović spo- Na albanskom jeziku u sedamdesetim godinama 20. minju samo jednu crkvu u Trepči, te da se stoga može stoljeća crkvu Sv. Petra u Starom Trgu spominje Dragan smatrati izvjesnim da je u pitanju ista crkva,28 koja se Qukiq u pregledu turističkih odredišta na Kosovu,35 a u prvo spominje kao Bogorodičina,29 a zatim 1487. i 1642. knjižici Sulejmana Muratija i Mustafe Shukriua, Pesëdhje- godine kao crkva Sv. Petra.30 te shekuj të Mitrovicës (Pedeset stoljeća Mitrovice) objav- Godine 1937. crkvu je obišla engleska spisateljica Re- ljena je samo fotografija svetišta crkve.36 U novije vrijeme becca West i kratko je opisala u svojem kontroverznom o crkvi piše Jusuf Osmani u knjizi Vendbanimet e Kosovës, putopisu po jugoslavenskim zemljama Crno jagnje i sivi Mitrovica, Zveçani, Leposaviqi dhe Zubin potoku (Naselja soko.31 Rebecca West piše da se „na jednoj zaravni pored na Kosovu, Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok)37 puta nalaze ostaci kapele u kojoj se za Sase, rudare koje i Gjon Berisha u knjizi Organizmi kishtar në Kosovë Gjatë su doveli srednjovjekovni srpski kraljevi, držala služba mesjetës (Crkva na Kosovu u srednjem vijeku).38 Božja. (…) Za hram u kome će držati misu, taj drugi, ka- Prvi je od struke crkvu opisao Đurđe Bošković 1930. tolički narod uzeo je crkvu koju je podiglo domaće sta- godine u svom izvještaju o restauriranju, konzerviranju novništvo – vizantijsku crkvu namenjenu pravoslavnom i proučavanju srednjovjekovnih spomenika za Godišnjak obredu – i doveo je njemačkog umjetnika da je oslika.”32 Srpske kraljevske akademije.39 Marica Šuput piše da su ostaci crkve Sv. Petra u Sta- Đurđe Bošković smatra da je crkva bila trobrodna s rom Trgu u cijelosti otkriveni prilikom konzervatorskih kupolom iznad središnjeg polja glavnog broda, a unu- radova koje je 1967. godine vršio Pokrajinski zavod za trašnje mjere osnove iznosile su približno 19 x 16 meta- zaštitu spomenika kulture Kosova i Metohije. Izvještaj ra.40 Vanjska strana zidova bila je porušena, a Bošković o radovima nije objavljen, a cjelokupna dokumentacija pretpostavlja da su fasade bile obložene boljim kame-

nom, koji je kasnije upotrijebljen za neku drugu građe- Osim što je u ovom kratkom zapisu datirao dva sloja vinu.41 Vojislav Korać dodaje da ovu pretpostavku potvr- zidnih slika, mlađi u 13., a kasniji u 14. stoljeće, odredio đuje izvještaj barskog nadbiskupa Marina Bizzija iz 1610. zidne slike kao bizantske, a crkvu kao gotičku, primjećuje godine, koji kaže da je crkva dobro građena od kamena se i da crkvu naziva katedralom, što ne spominje ni jedan travertina.42 drugi izvor, pa se vjerojatno radi o zabuni koja je mogla Đurđe Bošković također nas obavještava da se u sve biti uzrokovana monumentalnim dimenzijama crkve. tri apside nalaze ostaci zidnih slika. U srednjoj apsidi su Aleksandar Deroko u svojoj knjizi Monumentalna i dva sloja, a od starijeg se vidi mali dio, s ornamentom, dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji, u po- dok mlađem sloju pripadaju dijelovi jedne kompozici- glavlju „Saske crkve u rudnicima Trepči i Novom Brdu”, je, vjerojatno Uskrsnuća u sjevernoj, Pričesti apostola u o crkvi u Trepči zabilježio je samo da se radilo o trobrod- srednjoj i Krista u južnoj apsidi.43 noj bazilici od koje su sačuvani zidovi apside s gotičkim Tri godine kasnije, 1933., o crkvi je napisao kratki prozorima, dok su ostali zidovi srušeni do temelja.45 osvrt Đorđe Mano-Zisi u istoj publikaciji, koji prenosi- U knjzi Graditeljska škola Pomorja Vojislav Korać do- mo u cijelosti: nosi pregled povijesti crkve i literature o njoj, razmatra „U katoličkoj crkvi u Trepči (Stari Trg) mogu se izgled crkve i porijeklo arhitektonskih rješenja.46 Slaže se konstatovati dva sloja živopisa (13-14) i koliko je s Boškovićevom pretpostavkom da je crkva bila trobrod- tada bila tolerancija u verskom pogledu (momenat na i nadsvođena i da se iznad trećeg polja srednjeg broda što vizantinski živopisac radi u gotskoj katedrali).”44 nalazila kupola te dodaje da razmjerno masivna kon-

5. Stari Trg – Trepča, ostaci crkve sv. Petra, kraj 13. stoljeća, apsida s ostacima zidnih slika iz prve polovice 14. stoljeća (foto: R. Ratkovčić) Stari Trg – Trepča, remnants of St Peter’s church, late 13th century, apse with the remnants of wall paintings from the first half of the 14th century

Rosana Ratkovčić: Katolička crkva Sv. Petra i dubrovačka kolonija... Ars Adriatica 7/2017. (129-144)

treba datirati na kraj 13. stoljeća, jer je gradnja relativno velike crkve vjerojatno bila povezana s razvojem Trepče kao rudarskog i trgovačkog centra u drugoj polovici 13. stoljeća,52 što potvrđuje i podatak o najranijem spomi- njanju župne crkve u Trepči 1303. godine.53 Marica Šuput prihvaća mišljenje Đurđa Boškovića i Vojislava Koraća da je crkva bila trobrodna, nadsvođena, s kupolom iznad trećeg traveja glavnog broda, kao i dati- ranje crkve u drugu polovicu 13. stoljeća.54 U arheološkim ostacima crkve Sv. Petra u Starom Trgu nisu sačuvani ostaci stupova koji bi dijelili glavni od bočnih brodova. Njihovo postojanje možemo pretposta- viti na osnovi položaja pilastara na unutrašnjim zidovi- ma. Na sjevernom i južnom zidu nalaze se po tri pilastra smještena jedan nasuprot drugom. Na zapadnom zidu nalaze se dva pilastra, po jedan sa svake strane glavnog ulaza, koji odgovaraju zidovima trijumfalnog luka izme- đu glavne i bočnih apsida i time pružaju koordinate za položaj vjerojatnih stupova. Trobrodna podjela crkve odgovara troapsidalnoj po- djeli svetišta, što je u skladu sa zahtjevima romaničke arhitekture koja se zasniva na međusobnoj usklađenosti pojedinih arhitektonskih elemenata. Dosta izrazita ra- zvedenost srednje apside s četiri velika prozora s gotič- kim prelomljenim lukom, uz romaničku arhitektonsku koncepciju crkve, obilježja su prijelaznog romaničko go- tičkog stila, što je u skladu s datiranjem crkve u drugu polovicu 13. stoljeća. S obzirom da nema vanjskih kontrafora koji bi pre- nosili težinu visoke građevine i upućivali na konstrukciju 6. Stari Trg – Trepča, ostaci crkve sv. Petra, kraj 13. stoljeća, apsida s gotičkih križnorebrastih svodova, koji bi se možda mogli ostacima žbuke na kojoj su se nalazile zidne slike (foto: R. Ratkovčić) Stari Trg – Trepča, remnants of St Peter’s church, late 13th century, apse očekivati zbog prelomljenog luka na prozorima u apsi- with the remnants of plaster where wall paintings were formerly located di, vjerojatno je da je crkva bila nadsvođena bačvastim svodovima i da je bila relativno niska, što su sve obiljež- ja romaničke arhitekture. Upotreba bačvastih svodova strukcija zidova crkve i pretpostavljenih stupova govori može predstavljati poveznicu crkve u Starom Trgu s du- u prilog postojanja svodova.47 Uspoređuje arhitektonsko brovačkom romaničkom katedralom, čiji brodovi su bili rješenje crkve u Starom Trgu s kotorskom katedralom Sv. nadsvođeni kontinuiranim bačvastim svodovima.55 Trifuna i starom dubrovačkom romaničkom katedralom, Zajedničko obilježje crkve u Starom Trgu i dubro- koje su obje bile trobrodne bazilike s kupolom.48 vačke katedrale je i postojanje tri ulaza. Na dubrovačkoj Kao bitna obilježja stare kotorske katedrale Vojislav katedrali glavni portal bio je u središnjoj osi zapadnog Korać navodi da je trobrodna s tri apside, s kupolom bez pročelja, drugi portal bio je posred sjevernog bočnog transepta i zvonicima s galerijom.49 Dubrovačka roma- pročelja, a južni portal nalazio se u drugom fasadnom nička katedrala projektirana je kao trobrodna ali jed- polju, gledajući s istoka, i vodio je u svetište.56 Crkva u noapsidalna bazilika s kupolom, također bez transepta.50 Starom Trgu osim glavnog ulaza na sredini zapadnog U Trepči je živjela jaka kolonija Dubrovčana, a u cr- zida ima još po jedan ulaz na sjevernom i južnom zidu, kvenom se pogledu Trepča nalazila pod jurisdikcijom jedan nasuprot drugom, približno simetrično raspoređe- kotorske dijeceze, pa Vojislav Korać zaključuje da je bilo nih oko sredine drugog traveja. razumljivo da katolici u Trepči koncipiraju svoju crkvu Kod istraživanja nepokretnih spomenika srednjovje- na osnovi arhitektonskih rješenja katedralnih crkava dvi- kovne arhitekture i zidnog slikarstva obično se postavlja ju metropola.51 Smatra da nastanak crkve u Starom Trgu pitanje jesu li djelo domaćih autora ili su majstori koji

su radili na njima došli iz drugih krajeva. Kada se radi Ako prihvatimo datiranje crkve u Starom Trgu u dru- o crkvi u Starom Trgu, katoličkoj crkvi u srednjovjekov- gu polovicu 13. stoljeća, to znači da je ona građena oko noj srpskoj državi, sasvim je izvjesno da su njezini autori sto godina nakon što je kotorska katedrala već bila za- dovedeni iz drugih sredina, a veze s dubrovačkom i ko- vršena. S druge strane, iako dubrovačka katedrala u to torskom katedralom pokazuju da je to vjerojatno bilo iz vrijeme još nije bila završena, njezino je gradilište bilo južnog primorja. živo i aktivno, a arhitektonska koncepcija vjerojatno Arhitektonsko rješenje s kupolom iznad srednjeg već poznata i utvrđena. Odvijanje velikog graditeljskog broda pokazuje da su nesumnjivo postojale veze između pothvata u Dubrovniku moglo je potaknuti koloniju du- katedrale Sv. Trifuna u Kotoru i dubrovačke romaničke brovačkih trgovaca u Trepči da i ovdje pokrenu gradnju katedrale, pa je teško razabrati koji bi od ova dva spome- reprezentativne vjerske građevine, a možda i dovedu nika mogao imati dominantni utjecaj na crkvu u Starom majstore s gradilišta dubrovačke katedrale. Trgu. U strukturi dubrovačke romaničke katedrale zadr- Vojislav Korać piše da najveći broj graditelja, koje pi- žana je prostorna koncepcija ranije bizantske crkve, koja sani izvori spominju u gradovima kao što su Dubrovnik je također bila trobrodna, bez transepta, s kupolom,57 a i Kotor, potječu iz lokalne sredine.62 S druge strane, feu- Josip Stošić smatra da je „specifičan središnji smještaj ku- dalna je sredina u unutrašnjosti zemlje za svoje reprezen- pole bizantske katedrale u Dubrovniku riješio zagonetku tativne graditeljske poduhvate bila upućena da traži maj- izvora istog takvog izuzetnog smještaja kupola na bazili- store u gradovima, a majstori su se kao slobodni zanatlije kama romaničkih katedrala Dubrovnika i Kotora.”58 često kretali iz mjesta u mjesto tražeći povoljnije uvjete Kotorska katedrala Sv. Trifuna dovršena je 1166. go- za rad,63 pa je ovo vjerojatno put kojim su kotorski ili dine,59 a gradnja stare romaničke dubrovačke katedrale dubrovački graditelji stigli i do srednjovjekovne Trepče započela je između 1132. i 1158. godine.60 Prema podaci- da bi radili na gradnji crkve Sv. Petra. ma u arhivskoj građi, od početka gradnje do dovršavanja Godine 1314. dubrovačko Malo vijeće donosi odluku arhitektonske konstrukcije dubrovačke katadrale prošlo kojom se zabranjuje odlazak graditelja u Srbiju, koja je je najmanje jedno i pol stoljeće,61 što znači da je katedrala vjerojatno izazvana pojačanom graditeljskom aktivnosti dovršena krajem 13. ili početkom 14. stoljeća. u obje sredine,64 a u našem slučaju govori u prilog pret-

7. Stari Trg – Trepča, ostaci crkve sv. Petra, kraj 13. stoljeća, temelji i mjesto gdje se nalazio zapadni portal (foto: R. Ratkovčić) Stari Trg – Trepča, remnants of St Peter’s church, late 13th century, foundations and the area of the former west portal

Rosana Ratkovčić: Katolička crkva Sv. Petra i dubrovačka kolonija... Ars Adriatica 7/2017. (129-144)

8. Stari Trg – Trepča, ostaci crkve sv. Petra, kraj 13. stoljeća, temelji, pogled s juga (foto: R. Ratkovčić) Stari Trg – Trepča, remnants of St Peter’s church, late 13th century, foundations, view from the south

postavki da su dubrovački majstori, osim na drugim gra- shvaćanja prostora i romaničkih oblika”.68 Istovremeno u đevinama u Srbiji, radili i na gradnji crkve Sv. Petra u Sv. Trifunu i uopće u zetskoj arhitekturi 12. st. zadržava Starom Trgu, koja je dovršena krajem 13. stoljeća, prije se ponešto od bizantske tradicije, zbog čega zaključuje da donošenja ove odluke. kretanje dvaju sredina s različitih polazišnih točaka zavr- Marica Šuput smatra da je utjecaj za kupolu crkve šava u sličnim bizantsko-romaničkim kombinacijama.69 u Starom Trgu mogao doći i iz Raške škole, jer se cr- Kako se gradnja katoličke crkve u Starom Trgu, u kva podiže u sredini u kojoj se tijekom 13. stoljeća gra- drugoj polovici 13. stoljeća, događa istovremeno sa stva- de monumentalne zadužbine srpskih vladara, koje sve ranjem značajnih arhitektonskih i umjetničkih ostvarenja imaju kupolu iznad srednjeg dijela svetišta, a postupno Raške škole, ne treba isključiti njihove međusobne veze. pod utjecajem zapadnjačke arhitekture dobivaju oblik Svakako je zajednička ideja oblikovanje monumentalnih sličan romaničkoj bazilici, pa zaključuje da su takvi i reprezentativnih vjerskih građevina, na kojima je vje- spomenici, kao na primjer Sopoćani, mogli utjecati da rojatno i prenošenje utjecaja, a možda i kretanje majsto- se naručitelji crkve u Starom Trgu opredijele za kupol- ra na različitim istovremenim gradilištima, na prostoru nu građevinu.65 južne Srbije, Kosova, crnogorskog primorja i južne Dal- S druge strane, Vojislav Korać ističe značaj kotorske ka- macije. Time se ovo područje u srednjovjekovnim stolje- tedrale za monumentalnu arhitekturu u Raškoj, sa sličnim ćima pokazuje kao živa stvaralačka sredina otvorena pro- arhitektonskim motivima u Studenici, Gradcu i Dečani- toku utjecaja koji nisu uvjetovani političkim, etničkim i ma.66 Gradnja jedne od prvih zadužbina Stefana Nemanje, konfesionalnim ograničenjima. Đurđevih Stupova kod Novog Pazara počinje oko 1168. Istražujući romaničku umjetnost u kontinentalnoj godine, približno u vrijeme kada se kotorska katedrala Hrvatskoj, Vladimir P. Goss je s migracijom Sasa pove- završava (1166.), tako da su s velikog gradilišta kotorske zao skupinu romaničkih crkava u Srijemu; Sv. Mariju u katedrale graditelji mogli otići na Đurđeve Stupove.67 Bapskoj, Sv. Bartola u Novim Mikanovcima i Sv. Mariju u Vojislav Korać navodi da se u Đurđevim Stupovima Moroviću, koju uspoređuje sa Saskom crkvom u Novom bizantska arhitektura prilagođava romaničkoj tehnici Brdu.70 Crkvu u Moroviću datira na kraj 13. ili početak rada i romaničkim oblicima i ovdje nalazi početak „onog 14. stoljeća,71 a Vojislav Korać datira crkvu u Novom osobenog kretanja raške arhitekture između bizantskog Brdu u prvu polovicu 14. stoljeća.72

Crkve u Moroviću i Novom Brdu Vladimir P. Goss visini gornjeg niza prozora. Vidljivi su donji dijelovi ha- predstavlja kao primjere njemačkog Zusammengesetzer ljina dvaju likova, a između njih nalazi se ugao zida koji Rauma, proširivanja osnovnog najjednostavnijeg sa- spaja apsidu sa zidom trijumfalnog luka, s detaljem orna- kralnog prostora, koji se sastoji od pravokutnog broda i mentalne trake na kojem se raspoznaje bijela pozadina i polukružnog svetišta, ubacivanjem kvadratičnog ili pra- neodređeni uzorak po sredini slikan crvenom bojom. vokutnog kora,73 a izvore za oblike ovih crkava nalazi Nešto bolje sačuvane su haljine desnog lika pa vidimo u „saskom” donjonjemačkom području, uz donju Raj- dugu haljinu bijele boje, s ukrasnom trakom po sredini nu i Sjeverno more.74 Smatra da su ove crkve dio veli- slikanom oker bojom, a sa strana su rubovi nešto kraćeg ke, općeeuropske supkulture koja se u 12. stoljeću širi ogrtača slikanog crvenom bojom, s dekorativnim poru- iz donjonjemačkog područja u Skandinaviju, Britaniju, bom. Slabo se raspoznaje boja pozadine, ali čini se da istočnu i jugoistočnu Europu.75 je slikana svijetlom nijansom oker boje. Položaj likova Crkva u Novom Brdu, kao i crkva u Trepči, povezana izrazito je frontalan što se može dovesti u vezu s roma- je s osnivanjem rudarskog naselja i dolaskom saskih ru- ničkim slikarstvom. Primjećuje se izostanak slikanja tan- dara, a obje crkve nazivaju se i Saskim (Saškim) crkvama. kih snopova lepezastih nabora što je obilježje bizantskog Blisko je i vrijeme njihove gradnje, iako je crkva u Trepči slikarstva, pa se prema ovim detaljima može zaključiti da izgrađena nešto ranije, vjerojatno u drugoj polovici 13. su na zidnim slikama izrazitija obilježja romaničke nego stoljeća. Obje crkve bile su oslikane zidnim slikama.76 bizantske umjetnosti. Unatoč ovim dodirnim točkama, crkve u Trepči i No- Marica Šuput piše da je lako uočljivo kako su freske vom Brdu razlikuju se po svojim arhitektonskim koncep- bile raspoređene u tri zone. Fragmenti donje, najniže cijama. Crkva u Novom Brdu jednobrodna je s izduže- zone, oštećeni su više nego oni iz gornjih. U drugoj zoni nim svetištem s jednom apsidom, dok je crkva u Starom bile su vidljive konture cijelih figura vjerojatno predstav- Trgu trobrodna s troapsidalnim svetištem i vjerojatnom ljene u povorci, na južnom dijelu zida srednje apside bilo kupolom nad zadnjim travejem glavnog broda. je šest takvih figura, a na sjevernom se vidjela samo jed- Možda bismo s obzirom na prisustvo saskih rudara i na. Stojeće figure monumentalnih dimenzija mogle su se dubrovačkih i kotorskih trgovaca u ovim naseljima mogli vidjeti i u najvišoj zoni, od kojih su bile dobro sačuvane pretpostaviti da su naručitelji i pokrovitelji crkve u Novom četiri, dvije na južnom i dvije na sjevernom dijelu po- Brdu bili predstavnici saske zajednice, a crkve u Starom lukružnog zida apside.81 Fragmenti koji se danas mogu Trgu pripadnici dubrovačkih ili kotorskih trgovaca, pri vidjeti pripadaju tim dvjema figurama gornjeg pojasa na čemu je svaki od ovih pokrovitelja tražio izgradnju crkve južnom dijelu apside. prema arhitektonskim oblicima koje su poznavali iz svojih Kao analogiju za slikanje cijelih figura svetaca izrazito matičnih sredina. Gradnja crkve u Novom Brdu datirana je velikih dimenzija Marica Šuput spominje ostatke fresaka u prvu polovicu 14. stoljeća, pa su možda zbog spomenute u crkvi Sv. Nikole u Baru, gdje su na sjevernom zidu ol- odluke dubrovačkog Malog vijeća iz 1314. godine, kojom tarskog prostora sačuvane figure dvojice svetaca visoke se zabranjuje odlazak dubrovačkih graditelja u Srbiju,77 na- 3,5 m,82 te navodi da su izgleda i figure svetaca u Trepči ručitelji i pokrovitelji crkve u Novom Brdu bili prinuđeni bile isto tako visoke.83 potražiti graditelje za svoju crkvu u drugoj sredini. Na čeonom zidu apside Marica Šuput je vidjela lik Kri- Raniji istaživači navode postojanje dva sloja zidnih sta, naslikan na plavoj pozadini, s očuvanom samo lijevom slika u crkvi Sv. Petra u Starom Trgu. Đorđe Mano-Zi- polovicom glave, odnosno dijelom lica i dijelom aureole.84 si datira stariji sloj u 13., a mlađi u 14. stoljeće, ali ne Ovaj ikonografski raspored koji je zabilježila Marica piše ništa o tome gdje se zidne slike nalaze niti piše o Šuput razlikuje se od rasporeda koji spominje Đurđe Boš- njihovim motivima.78 Marica Šuput piše da se postojanje ković, po čijim zabilješkama je Krist prikazan u južnoj ap- dva sloja fresaka moglo primijetiti u luku donjeg prozora sidi, u središnjoj je bio prizor Pričesti apostola, odnosno apside glavnog broda. Na donjem sloju bio je naslikan Posljednje večere, a u sjevernoj prizor Uskrsnuća.85 ornament u obliku šire pravokutne trake, a na gornjem Detalj Kristove glave koji spominje Marica Šuput ornament lozice komponiran od cvjetova i listova crve- vjerojatno upućuje da se u polukupoli središnje apside ne i crne boje na žutoj pozadini.79 Vojislav Korać datira nalazio prizor Majestas Domini koji je uobičajen u ap- mlađi sloj zidnih slika u sredinu 14. stoljeća, dok za sta- sidama romaničkih crkava, ili možda prizor Deisis, koji riji sloj smatra da predstavlja još jednu potvrdu kako je je više u skladu s ikonografijom bizantske umjetnosti. crkva građena u drugoj polovici 13. stoljeća.80 U oba slučaja sačuvani detalji stojećih likova vjerojatno Danas je u crkvi Sv. Petra u Starom Trgu sačuvan samo pripadaju likovima svetaca koji su okruživali centralnu fragment koji se nalazi na desnoj strani srednje apside, u kompoziciju. Konture stojećih likova u srednjem pojasu

Rosana Ratkovčić: Katolička crkva Sv. Petra i dubrovačka kolonija... Ars Adriatica 7/2017. (129-144)

koje je zabilježila Marica Šuput, od kojih se šest vidjelo s on u svojoj kratkoj bilješci ne obrazlaže svoje datiranje.88 južne strane apside, pokazuju da su ovdje vjerojatno bili Formalna i ikonografska obilježja zidnih slika u Sta- prikazani apostoli, što također odgovara ikonografiji ro- rom Trgu, koje smo pokušali rekonstruirati na osnovi maničke umjetnosti, gdje se likovi apostola kao oslonci sačuvanih fragmenata i bilješki ranijih istraživača, mogu crkve redovito slikaju u apsidama romaničkih crkava, is- odgovarati i zidnim slikama koje bi nastale u 13. stoljeću. pod kompozicije Majestas Domini. Međutim, u prilog za datiranje u 14. stoljeće možda više U dalmatinskom zidnom slikarstvu nalazimo prizor govori to što je dubrovačka romanička katedrala oslikana Deisisa u župnoj crkvi u Donjem Humcu na otoku Bra- početkom 14. stoljeća,89 a kotorska katedrala u trećem i ču, gdje je ovaj motiv bizantske ikonografije slikan na bi- četvrtom desetljeću 14. stoljeća.90 Kako smo već pokazali zantski način, sa svečanim i ukočenim stavovima likova, da se crkva u Starom Trgu svojom arhitektonskom kon- širom rastvorenim očima i grafičkim, plošnim naborima cepcijom oslanja na katedrale Dubrovnika i Kotora, vjero- odjeće, dok su imena likova pisana zapadnjačkim gotič- jatno se oslanjala i u izvedbi zidnih slika, zbog čega treba kim slovima,86 u hibridnom stilu koji je u srednjovjekov- pretpostaviti da je oslikana u vrijeme kada su oslikane ove nim stoljećima karakterističan za cijelo ovo područje od katedrale ili nakon njih. Oslikavanje crkve manastira De- jadranskog primorja do balkanskog zaleđa, pa možemo čani u prvoj polovici 14. stoljeća također govori u prilog očekivati da je bio prisutan i na izgubljenim zidnim sli- pretpostavci da je u to vrijeme oslikana i crkva u Starom kama u crkvi Sv. Petra u Starom Trgu. Trgu. Na zidnim slikama u Dečanima radili su kotorski Prvi je zidne slike u crkvi Sv. Petra datirao u 14. sto- slikari, od kojih je po imenu poznat majstor Srđ, dok je ljeće Đorđe Mano-Zisi,87 a njegovo datiranje prihvaćaju Kotoranin fra Vito projektirao i izgradio crkvu.91 Rad ko- Vojislav Korać i Marica Šuput, koja u prilog ovoj dataciji torskih majstora na izgradnji i oslikavanju zadužbine srp- iznosi pretpostavku da su se zidne slike, u vrijeme kada skih vladara svakako opravdava očekivanje da su majstori Đorđe Mano-Zisi piše o njima, mogle bolje vidjeti, iako iz primorja bili pozvani i za rad na katoličkoj crkvi.

9. Stari Trg – Trepča, ostaci crkve sv. Petra, kraj 13. stoljeća, sjeverozapadni ugao (foto: R. Ratkovčić) Stari Trg – Trepča, remnants of St Peter’s church, late 13th century, the north-west corner

Ako prihvatimo pretpostavku o povezanosti gradnje setljećima 14. stoljeća neki Manojlo Grk, čije su se mini- crkve u Starom Trgu s kolonijom dubrovačkih trgovaca jature sačuvale u dva bosanska evanđelja; u tzv. Manojlo- u Trepči, možda se i oslikavanje crkve može povezati vom ili Mostarskom evanđelju i Divoševom evanđelju.107 s istim naručiteljima, a u tom slučaju bi terminus post U Dubrovniku je 1367. i 1368. godine slikao jedan quem non za oslikavanje crkve mogla biti godina 1358., drugi Manojlo, također Grk. Godine 1377. došao je iz kada Dubrovnik nakon oslobađanja od mletačke vla- Kotora Georgije Grk, otvorio radnju i učio slikarstvu Te- sti razvija pomorsku trgovinu, a zapostavlja trgovinu s odora Savinog, kotorskog mladića, koji je kasnije možda balkanskim zaleđem,92 pa se vjerojatno smanjuje i broj radio na oslikavanju manastira Rudenice u Pomoravlju.108 dubrovačkih trgovaca u Trepči, a time i njihov utjecaj i U trećem i četvrtom desetljeću 14. stoljeća uz slika- financijske mogućnosti koji bi predstavljali osnovu za re iz Kotora jedna veća skupina grčkih majstora radila narudžbu reprezentativnih umjetničkih ostvarenja. je na oslikavanju kotorske katedrale.109 Zabilježeno je da Dubrovnik je u 13. stoljeću stjecao posve novi izgled, su godine 1331. isplaćeni kotorski i grčki slikari koji se a razdoblje 14. stoljeća ocrtava se u Gradu kao doba oso- nazivaju „slikari Sv. Trifuna”.110 bitog uspona likovnih djelatnosti.93 Slikarstvo je tada ste- Na osnovi ovih arhivskih podataka o slikarima koji klo određeno prvenstvo prema drugim vrstama vizualne su u 14. stoljeću radili u Dubrovniku i Kotoru, saznaje- umjetnosti.94 Dubrovnik je u svoj napredak smišljeno mo kakva je bila umjetnička klima u ovim gradovima u uključivao umjetničko stvaralaštvo, pa su slikarski pro- kojima djeluju tri skupine majstora, domaći, talijanski i izvodi uključeni i u trgovačku privredu.95 U arhivskim grčki slikari zidnih slika, minijatura i ikona.111 Nekoj od izvorima tijekom 1300-ih godina može se pratiti sve obi- ovih radionica vjerojatno su pripadali i majstori koji su u mnije vrednovanje slikarskog stvaralaštva i tada je sve prvoj polovici 14. stoljeća pozvani u Trepču da bi radili veći broj slikara izlazio iz anonimnosti.96 na oslikavanju crkve Sv. Petra. Od dubrovačkih slikara s kraja 13. stoljeća spominju Cvito Fisković spominje fotografiju izgubljenih fresa- se Bene ili Dobri, Nikola i Ivan, a iz 14. stoljeća Marko ka iz kotorske katedrale s motivom cvjetnih, svinutih i (1312.), Stanče (prvih dvadeset godina stoljeća), Brato- srcolikih ukrasa slikanih tamnom bojom na svijetloj po- slav (1330.), Bernard (1345.), Durante i Niko (oko sre- zadini, te smatra da ovi motivi sliče na one u Dečanima dine stoljeća), Radoje de Basso (1357.) i njegov učenik i ostalim srpskim zadužbinama pa potvrđuju povezanost Ivan Ljubojević.97 njihovih i kotorskih slikara u 14. stoljeću.112 Ranije smo Najveći slikarski zadaci s početka 14. stoljeća u Du- pretpostavili da rad kotorskih majstora u Dečanima u pr- brovniku bili su vezani uz opremanje glavnih gradskih voj polovici 14. stoljeća, slikara Srđa i graditelja fra Vite, crkava.98 Najznačajniji slikar u prvoj polovici 14. stoljeća može biti povezan i s pozivanjem majstora iz primorja za bio je Mihovil iz Bologne, koji je godine 1318. oslikao rad na crkvi Sv. Petra u Trepči. zidove u katedrali, izvodeći tu, kako se iz jednog ugovora Vidjeli smo da u tridesetim godinama 20. stoljeća doznaje, figurativne svetačke kompozicije.99 Tada je izra- Đorđe Mano-Zisi piše kako na zidnim slikama u crkvi u dio i bogato ilustrirani Misal na uporabu svećenstvu.100 Starom Trgu radi bizantski slikar,113 dok približno u isto Mihovil iz Bologne spominje se u Dubrovniku dese- vrijeme Rebecca West piše da je crkvu oslikao njemački tak puta u raznim prilikama od 1313. do 1341. godine.101 umjetnik,114 pri čemu oboje u svojim pretpostavkama o Za to vrijeme je, koliko se zna, u više navrata, u drugom porijeklu majstora nalaze znakove otvorenosti i tolerancije desetljeću stoljeća slikao freske na zidovima dubrovačke sredine. Iako oboje vjerojatno griješe u određivanju pori- katedrale, u trećem desetljeću freske u crkvi Sv. Stjepana, jekla majstora, prihvatljivije je njihovo prosuđivanje o to- a u četvrtom je oslikao dvoranu kancelarije u Kneževu lerantnosti sredine obilježene u ovo vrijeme velikim stva- dvoru.102 Vojislav J. Đurić piše i da je putovao i radio ralačkim poletom i nadahnućem, u kojoj je izgleda pri- izvan dubrovačkih oblasti, ali nije poznato gdje.103 U Du- sutan stalni protok i razmjena umjetnika, ideja i utjecaja. brovniku je imao nekoliko učenika, od kojih je imenom Godine 1487. dubrovački slikar Stjepan Ugrinović poznat samo Niko slikar.104 sklopio je ugovor sa župnikom o slikanju oltarnog polip- Među umjetnicima Dubrovnika i susjednog Kotora u tiha za crkvu Sv. Petra u Trepči.115 Od slikara je bilo na- 14. stoljeću posebnu skupinu čine slikari grčkog porije- ručeno da naslika četrnaest likova na zlatnoj pozadini, se- kla.105 Njihov dolazak u južno primorje, kao i u Italiju, dam cijelih figura i sedam poprsja, a poliptih je bio uokvi- bio je posljedica ekspanzije bizantskog slikarstva u raz- ren pozlaćenim drvoreznim okvirom.116 U donjem dijelu doblju renesanse Paleologa.106 nalazile su se stojeće figure Bogorodice i Krista okružene Zna se da ih je u Kotoru bilo nekoliko; na prijelazu iz anđelima, u gornjem redu bila su poprsja svetaca, dok su 13. u 14. stoljeće radio je neki Nikola Grk, a u prvim de- na predeli bile slikane scene iz života sv. Nikole.117

Rosana Ratkovčić: Katolička crkva Sv. Petra i dubrovačka kolonija... Ars Adriatica 7/2017. (129-144)

Stjepan Ugrinović u dokumentima se često spominje javlja kao samostalni slikar ili kao suradnik uglednih s nadimkom Zornea, Zornelja ili Zornelić.118 Bio je sin dubrovačkih majstora, kao što su bili Petar Ognjanović, Ivana Ugrinovića, prvog istaknutog majstora starog du- Lovro Dobričević i Marin Lovrin.120 brovačkog slikarstva za kojeg se s velikom vjerojatnošću Godine 1463., dvadest pet godina prije rada za crkvu može pretpostaviti da je iz samog Dubrovnika.119 Stjepan u Starom Trgu, Stjepan Ugrinović izradio je veliku oltar- je surađivao s ocem sve do njegove smrti, a kasnije se nu palu za crkvu Sv. Nikole u Novom Brdu, koja je bila

10. Stari Trg – Trepča, ostaci crkve sv. Petra, kraj 13. stoljeća, pogled na apsidu s jugoistoka (foto: R. Ratkovčić) Stari Trg – Trepča, remnants of St Peter’s church, late 13th century, view to the apse from the south-east

isplaćena iz zaostavštine Dubrovčanina Milete Hranikovi- Nakon pedeset godina aktivnog rada Stjepanovo ime ća.121 Vojislav J. Đurić piše da nije isključeno, zbog toga ne spominje se više u dokumentima godine 1497.132 Sli- što je Zornelić u to vrijeme surađivao sa slikarom Petrom karskim zanatom bavila su se i njegova dva sina Nikola Ognjanovićem, kako je stari majstor Jovan Ognjanović, ra- i Matko, od kojih se ovaj drugi posljednji put spominje nije stanovnik Novog Brda, bio posrednik u tom poslu.122 godine 1500. Kruno Prijatelj zaključuje kako je obitelj Isplata oltarne pale za crkvu u Novom Brdu iz zaostavštine Ugrinović, u kojoj se po starom običaju slikarski zanat Dubrovčanina Milete Hranikovića pokazuje običaj da Du- prenosio kroz tri generacije u baštinu, dominirala tije- brovčani iz balkanskih kolonija oporučno ostavljaju sred- kom čitavog kvatročenta slikarskim zbivanjima Dubrov- stva za tamošnje crkve. Takav je običaj možda postojao i nika,133 a vidjeli smo da je Stjepan Ugrinović radio i u ranije, pri gradnji i oslikavanju crkve Sv. Petra u Trepči. dubrovačkim kolonijama u Trepči i Novom Brdu. Zabilježeno je da je 1456. godine Stjepan Ugrinović Dubrovački su slikari i iz drugih razloga odlazili u bio deset mjeseci pomoćnik splitskog slikara Dujma Vuš- dubrovačke kolonije na Balkanu. Milovan Ivanović trgo- kovića.123 Godine 1475. radio je Stjepan Zornelić zajed- vao je s Novim Brdom, Jovan Ognjanović živio je i tr- no s drugim dubrovačkim slikarima, Matkom Radosa- govao u istom mjestu, Pjerko Bogdanović, više trgovac vićem, Božidarom Vlatkovićem i Kotoraninom Pavlom nego slikar, bio je poslovno vezan za Novo Brdo, Trepču i Basilijem na obnavljanju starih i slikanju novih fresaka u Niš. Matko Milović toliko je dobro poznavao terene Bal- dvorani Malog vijeća u dubrovačkom Kneževu dvoru.124 kana da je poslužio kao vodič nekom talijanskom bene- Zajedno s Matkom Alegretovićem Stjepan Ugrinović je diktincu koji je putovao u Trepču.134 godine 1479. izradio veliki poliptih za crkvu Sv. Severina Iznesena razmatranja pokazuju da je kolonija du- u gradu San Severo u Apuliji.125 brovačkih trgovaca u Trepči vjerojatno tijekom sred- U Dubrovniku je 1471. godine Stjepan Ugrinović po- njovjekovnih stoljeća svojim pokroviteljstvom sudjelo- dučavao Milislava Miljenovića, zvanog Petar, rodom iz vala u izgradnji i opremanju crkve Sv. Petra. Dubrovač- Ponikava u Dabru, u Hercegovini.126 Oni su 8. listopada ki trgovci i zanatlije nastanjeni u mnogobrojnim kolo- 1471. godine sklopili ugovor na sedam godina iz kojeg nijama na Balkanu bili su donatori umjetničkih djela se vidi da je Ugrinović bio obavezan Miljenovića podu- i pokrovitelji lokalnih crkava,135 što se može pratiti u čavati slikarstvu, odijevati i hraniti.127 Pretpostavlja se da njihovim oporukama. Vidjeli smo da je oltarna pala za je ovaj Milisav Miljenović kasnije radio freske u crkvi Sv. crkvu Sv. Nikole u Novom Brdu, koju je izradio Stjepan Bazilija u Stolivu u Boki.128 Ugrinović, bila isplaćena iz zaostavštine Dubrovčanina Cvito Fisković piše da je autor fresaka u crkvi Sv. Ba- Milete Hranikovića.136 U Trepči je 9. rujna 1409. go- zilija „udružio zapadne i istočne svece i naslikao ih bi- dine sačinjena oporuka Junija Ivana Sorkočevića koja zantsko-balkanskim i dubrovačkim gotičko-renesansnim spominje darovanje lokalne katoličke crkve.137 Kako su stilom, katoličkom i pravoslavnom ikonografijom, pa im pripadnici dubrovačke kolonije u Trepči uvijek održa- je i imena ispisao grčkim i talijanskim natpisima”.129 U toj vali bliske veze sa svojim matičnim gradom, vjerojat- povezanosti nalazi „sastavnice njegovog hercegovačkog no su za svoje narudžbe dovodili dubrovačke majstore, porijekla, dubrovačkog školovanja i djelovanja u Boki o čemu svjedoči pozivanje Stjepana Ugrinovića 1487. kotorskoj, gdje su se preplitanja bizantinizma i zapadne godine, a na isti način vjerojatno su i ranije dolazili umjetnosti zbog stalnog dodira primorja s balkanskim majstori koji su radili na gradnji i oslikavanju crkve Sv. zaleđem morala prisno zagrliti”,130 što pokazuje kako i Petra u Trepči. na kraju 15. stoljeća možemo pratiti preplitanje bizant- Vojislav J. Đurić prenosi izvještaj dubrovačkog kro- skih i zapadnjačkih obilježja koja na ovom području i u ničara Jakova Lukarića (Lukarevića) koji piše kako su ostvarenjima kojima se bavimo u ovom radu pratimo od „dubrovački građani nastanjeni po kolonijama, izazva- srednjovjekovnih stoljeća. ni na plemenito takmičenje od strane vlastele, sagradili Godine 1487., iste godine kad je sklopio ugovor sa niz crkava po Srbiji, Grčkoj, Gornjoj Meziji, i Sofiji i po župnikom crkve Sv. Petra u Trepči, Stjepan Ugrinović za- cijelom bazenu Sredozemlja, šireći slavu dubrovačkog jedno s Marinom Dobričevićem radio je veliki poliptih graditeljstva”.138 Lukarićev izvještaj odnosi se na kraj 15. za dubrovačku dominikansku crkvu, a tom poliptihu je stoljeća, ali pokazuje sudjelovanje dubrovačke vlastele u možda pripadao sačuvani drveni polikromirani kip toga pokroviteljstvu crkava u dubrovačkim kolonijama, što sveca koji se i danas nalazi u istoj crkvi.131 Pokazuje to da kasnije preuzimaju i dubrovački građani. Podatak o na- je Stjepan Ugrinović bio vrlo tražen majstor, što je vjero- rudžbi oltarnog poliptiha od dubrovačkog slikara Stjepa- jatno i razlog za suradnju s Marinom Dobričevićem na na Ugrinovića 1487. godine upućuje na postojanje obi- poliptihu za dominikansku crkvu, jer mu je trebala po- čaja da se za opremanje crkve u Starom Trgu pozivaju moć u izvršavanju brojnih preuzetih obaveza. dubrovački umjetnici.

Rosana Ratkovčić: Katolička crkva Sv. Petra i dubrovačka kolonija... Ars Adriatica 7/2017. (129-144)

Bilješke

1 Ostatke crkve obišla sam 2. studenog 2016. godine prilikom 30 Vojislav Korać (bilj. 25), 42. boravka u Kosovskoj Mitrovici zbog sudjelovanja na 31 Ana Selić, Hronologija života i stvaralaštva Rebeke Vest, u. znanstvenom skupu. Ostaci crkve slabo su poznati lokalnom Rebeka Vest, u: Crno jagnje i sivi soko, Beograd, 2008., 877. stanovništvu, a u njihovu pronalasku pomogao mi je susretljivi 32 Rebeka Vest, Crno jagne i sivi soko, Beograd, 2008., 708. taksist koji o njoj nije ništa znao, ali je nazvao svojeg prijatelja, gospodina Salija Hadžina, koji nas je odveo do crkve. 33 Marica Šuput (bilj. 9), 321. 2 Vladimir GvoZdanović, Crkva Majke Božje u Moroviću, 34 Dopis Sanje Kesić Ristić iz Republičkog zavoda za zaštitu Peristil, 12-13 (1969.-1970.), 15-22, 18. spomenika kulture – Beograd od 25. siječnja 2017. 3 Aleksandar Deroko, Monumentalna i dekorativna arhi- 35 Dragan Qukiq, Kosova monumentet de bukuritë, Lidhja tektura u srednjovekovnoj Srbiji, Beograd, 1985., 240. turistike e Kosovës, Prishtinë, 1971., 39-40. 4 Mihailo Dinić, Srpske zemlje u srednjem veku, Beograd, 36 Sulejman Murati, Mustafa Shukriu, Pesëdhjete shekuj 1978., 400. të Mitrovicës, Mitrovicë, 1971., 7. 5 Mihailo Dinić (bilj. 4), 400. 37 Jusuf Osmani, Vendbanimet e Kosovës, Mitrovica, Zveçani, 6 Mihailo Dinić (bilj. 4), 400. Leposaviqi dhe Zubin potoku, Prishtinë, 2003. 7 Konstantin Jireček, Istorija Srba, IV sveska, Beograd, 38 Gjon Berisha, Organizmi kishtar në Kosovë Gjatë mesjetës, 1923., 184. Prishtine, Instituti i Historize “Ali Hadri” Prishtinë, 2014. 8 Konstantin Jireček (bilj. 7), 205. 39 Đurđe Bošković, Rad na restaurisanju, konzerviranju i proučavanju srednjevekovnih spomenika, Godišnjak SKA, 9 Marica Šuput, Crkva u Starom Trgu, Zbornik Filozofskog Beograd, XXXIX (1930.), 276. fakulteta, Beograd, XII-1 (1974.), 321-329, 326. 40 Đurđe Bošković (bilj. 39), 276. 10 Marica Šuput (bilj. 9), 326. 41 Đurđe Bošković (bilj. 39), 276. 11 Marica Šuput (bilj. 9), 326. 42 Vojislav Korać (bilj. 25), 40. 12 Marica Šuput (bilj. 9), 326. 13 Konstantin Jireček, Istorija Srba, III sveska, Beograd, 43 Đurđe Bošković (bilj. 39), 276. 1923., 108., bilj. 6. 44 Đorđe Mano-Zisi, Srednjovekovno i istorijsko odeljenje 14 Konstantin Jireček (bilj. 13), 108., bilj. 6. (Historijsko-umetničkog muzeja), Rad izvan muzeja, Godišnjak SKA (Srpske kraljevske akademije), Beograd, XLII, za 1933. 15 Marica Šuput (bilj. 9), 322. (1934.), 276. 16 Stojan Novaković, Manastir Banjska, zadužbina kralja 45 Aleksandar Deroko (bilj. 3), 240. Milutina, u srpskoj istoriji, Glas SKA, 32, (1892.), 1-55, 26-30. 46 Vojislav Korać (bilj. 25), 39-42. 17 Mihailo Dinić (bilj. 4), 408. 47 Vojislav Korać (bilj. 25), 40. 18 Marica Šuput (bilj. 9), 322. 48 Vojislav Korać (bilj. 25), 42. 19 Franjo Rački, Izvještaj barskog nadbiskupa Marina Bizzia o svojem putovanju god. 1610. po Arbanaskoj i staroj Srbiji, 49 Vojislav Korać, Prvobitna arhitektonska koncepcija Starine JA, 1888., 50-156, 51. kotorske katedrale XII v., Zbornik za likovne umetnosti, Novi Sad, 3 (1967.), 3-30, 17. 20 Franjo Rački (bilj. 19), 51. 50 Danko Zelić, Arhitektura starih katedrala, u: Katedrala 21 Franjo Rački (bilj. 19), 51. Gospe Velike u Dubrovniku (ur. Katarina Horvat Levaj), 22 „(…) quella chiesa e molto bella, e ben fabricata con pietre di Dubrovnik, IPU Zagreb – Dubrovnik, 2014., 44. travertino, e tutta adornata di dentro con pitture, fornita di 51 Vojislav Korać (bilj. 25), 42. calici, croci d’ argento, e paramenti decentamente”. Franjo Rački (bilj. 19), 124. 52 Vojislav Korać (bilj. 25), 42. 23 Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslavenske zemlje od 53 Konstantin Jireček (bilj. 13), bilj. 6. XVI-XIX veka, Beograd, 1950., 107-108. 54 Marica Šuput (bilj. 9), 324-329. 24 Jovan Radonić (bilj. 23), 574. 55 Danko Zelić (bilj. 50), 44. 25 Vojislav Korać, Graditeljska škola Pomorja, Beograd, 56 Danko Zelić (bilj. 50), 45. 1965., 39. 57 Danko Zelić (bilj. 50), 49. 26 Vojislav Korać (bilj. 25), 39. 58 Josip Stošić, Istraživanja, nalazi i problemi prezentacije pod 27 Mihailo Dinić (bilj. 4), 405. katedralom i Bunićevom poljanom, u: Obnova Dubrovnika 28 Vojislav Korać (bilj. 25), 39. 1979-1989. (ur. Snješka Knežević), Dubrovnik, 1989., 328. 29 Konstantin Jireček (bilj. 13), 93. 59 Vojislav Korać (bilj. 49), 24.

60 Danko Zelić (bilj. 50), 43. 100 Igor Fisković, Likovna oprema i umjetnine starih katedrala, 61 Danko Zelić (bilj. 50), 43. u: Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku (ur. Katarina Horvat Levaj), Dubrovnik, IPU Zagreb – Dubrovnik, 2014., 92. 62 Vojislav Korać (bilj. 25), 153. 101 Igor Fisković (bilj. 93), 87. 63 Vojislav Korać (bilj. 25), 153, 154. 102 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 12. 64 Cvito Fisković, Dubrovački i primorski graditelji XIII-XVI stoljeća u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Peristil 5, (1962.), 36-44. 103 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 12. 65 Marica Šuput (bilj. 9), 329. 104 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 12. 66 Vojislav Korać (bilj. 49), 23. 105 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 13. 67 Vojislav Korać (bilj. 49), 23. 106 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 13. 68 Vojislav Korać (bilj. 49), 23. 107 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 13. 108 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 13. 69 Vojislav Korać (bilj. 49), 23. 109 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 13. 70 Vladimir GvoZdanović (bilj. 2), 18. 110 Cvito Fisković (bilj. 86), 21. 71 Vladimir GvoZdanović (bilj. 2), 21. 111 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 12. 72 Vojislav Korać (bilj. 25), 101. 112 Cvito Fisković (bilj. 86), 21. 73 Vladimir GvoZdanović (bilj. 2), 18. 113 Đorđe Mano-Zisi (bilj. 44), 276. 74 Vladimir P. Goss, Sv. Marija u Bapskoj – ponovo nakon trideset i pet godina, Peristil, 47 (2004.), 5-13, 8. 114 Rebeka Vest (bilj. 32), 708. 75 Vladimir P. Goss, Četiri stoljeća europske umjetnosti: 800- 115 Marica Šuput (bilj. 9), 322. 1200., Pogled s jugoistoka, Zagreb, 2010., 167. 116 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 262. 76 Vojislav Korać (bilj. 25), 101., navodi da je crkva u Novom 117 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 262. Brdu bila oslikana. 118 Kruno Prijatelj, Dubrovačko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, 77 Cvito Fisković (bilj. 64), 36-44. Zagreb, 1968., 15. 78 Đorđe Mano-Zisi (bilj. 44), 276. 119 Kruno Prijatelj (bilj. 118), 13. 79 Marica Šuput (bilj. 9), 326. 120 Kruno Prijatelj (bilj. 118), 15. 80 Vojislav Korać (bilj. 25), 42. 121 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 262. 81 Marica Šuput (bilj. 9), 326. 122 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 262. 82 Đurđe Bošković, Stari Bar, Beograd, 1962., 111-113, sl. 145. 123 Kruno Prijatelj (bilj. 118), 15. 83 Marica Šuput (bilj. 9), 326. 124 Cvito Fisković (bilj. 86), 19. 84 Marica Šuput (bilj. 9), 326. 125 Kruno Prijatelj (bilj. 118), 15. 85 Đurđe Bošković (bilj. 39), 276. 126 Salih Jalimam, Prilozi historiji stolačkog kraja u srednjem vijeku, Slovo Gorčina, 29 (2007.), 110-114., 114. 86 Cvito Fisković, Dalmatinske freske, Zagreb, 1965., 24. 127 Salih Jalimam (bilj. 126), 110-114., 114. 87 Đorđe Mano-Zisi (bilj. 44), 276. 128 Salih Jalimam (bilj. 126), 110-114., 114. 88 Marica Šuput (bilj. 9), 326. 129 Cvito Fisković (bilj. 86), 25. 89 Cvito Fisković, Prvi poznati dubrovački graditelji, Dubrov- nik, 1955., 24. 130 Cvito Fisković (bilj. 86), 25. 90 Vojislav J. Đurić, Dubrovačka slikarska škola, Beograd, 131 Kruno Prijatelj (bilj. 118), 15. 1963., 13. 132 Kruno Prijatelj (bilj. 118), 15. 91 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 13. 133 Kruno Prijatelj (bilj. 118), 16. 92 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 14. 134 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 263. 93 Igor Fisković, Dubrovačko slikarstvo i društveni okviri 135 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 262. njegova razvoja u 14. stoljeću, Prilozi povijesti umjetnosti u 136 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 262. Dalmaciji, 23 (1983.), 75-146, 75, 77. 137 Mihailo Dinić (bilj. 4), 406. 94 Igor Fisković (bilj. 93), 76. 138 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 264. 95 Igor Fisković (bilj. 93), 75, 76. 96 Igor Fisković (bilj. 93), 75. 97 Vojislav J. Đurić (bilj. 90), 12. 98 Igor Fisković (bilj. 93), 80. 99 Cvito Fisković (bilj. 89), 24.

Rosana Ratkovčić: Katolička crkva Sv. Petra i dubrovačka kolonija... Ars Adriatica 7/2017. (129-144)

Slični članci

1-10 od 224

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.