##plugins.themes.oapBasic.skip##
Επιθεώρηση Αδριατικής Τέχνης Αναζήτηση

Sforza Pallavicino i Zadar

DOI 10.15291/aa.4074

##plugins.themes.oapBasic.downloadPdf##

Τόμ. 12 (2022)

##plugins.themes.oapBasic.openAccess##

##plugins.themes.oapBasic.articleMetrics##

  • 3 412 ##plugins.themes.oapBasic.abstractViews##
  • 1 248 ##plugins.themes.oapBasic.pdfDownloads##
  • 12 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsPerDay##
  • 164 ##plugins.themes.oapBasic.downloadsThisMonth##

Na temelju arhivskih izvora prikazuju se procjene i obrambene mjere koje je kondotijer Sforza Pallavicino provodio u Zadru. U mletačkoj službi od 1557. godine, obišao je Dalmaciju 1559. i napisao izvješće o tamošnjim gradovima odnosno utvrdama. Iz tog i kasnijih njegovih tekstova vidljivo je kako je mnoge među njima smatrao slabima, a tri je utvrde – uz potrebna poboljšanja – ocijenio zadovoljavajućima: Zadar, Sv. Nikolu u Šibeniku i Trogir. Sforza je visoko cijenio Zadar kao najvažnije mletačko uporište između Venecije i Krfa, s lukom pogodnom i za veliku flotu. Namjera mu je bila zaštititi i luku širokim novim fortifikacijskim pojasom, što je ostalo neostvareno. Od 1567. godine prema vlastitom projektu vodio je izgradnju velike predutvrde na kopnenoj strani, nazvane Forte. Iz njegovih zapisa doznaje se da je bio projektantom i dvaju bastiona osnovnog obrambenog pojasa, Sv. Marcele i Citadele, kojima je dao primarnu zadaću da nadziru dvije bočne stranice Fortea, kojega je pak koncipirao kao glavnu točku obrane Zadra. U radu je prikazana i njegova polemika s Ferranteom Vitellijem, koji je svoj osvrt na zadarske utvrde sastavio 1576., a Sforza mu je odgovorio 1578. godine.

fortifikacijsko graditeljstvo, bastion, Mletačka Republika, Zadar, Sforza Pallavicino, Ferrante Vitelli
##plugins.themes.oapBasic.sections##
  1. Περίληψη
  2. BILJEŠKE

među njima je, čini se, najozbiljnija primjedba o „šupljim” prostorima (è più il uoto, che il pieno), poput topovskih kazamata i svodova, koji bi pri bombardiranju mogli pasti. Napokon, Sforza se posvećuje Zadru, navodeći da je ono što je posebno vrijed- no njegov povoljan položaj. Zato taj grad, smatra, zaslužuje posebnu pozornost.8 O trenutačnom stanju tamošnjih utvrda nema dobrih riječi, pa zaključuje da nije toliko siguran koliko bi mogao biti.9 To znači da svakako sugerira daljnju izgradnju utvrda, a posebno se to odnosi na prijedlog za zaštitu luke; ona je, drži Sforza, povoljna i važna, ali traži i primjerenu zaštitu. O tome će u ovome radu još biti riječi. Dakle, prvi je Sforzin obilazak Dalmacije rezultirao razmjerno sažetim i skico- znim izvještajem, koji prenosi njegove dojmove o utvrdama koje tek upoznaje. Naj- opširnije se osvrnuo na Kotor, šibenskog Sv. Nikolu i Zadar, a takve je imao i upute, kako navodi u uvodnoj dionici. Te tri utvrde bile su u to doba jedine u Dalmaciji što su sadržavale moderne, bastionske strukture, pa su mletačke vlasti, po svemu sudeći, računale da će one biti najpouzdaniji oslonci u obrani od Osmanlija.10 Da bismo ocrtali kakav je bio konačan Sforzin sud o dalmatinskim utvrdama, konzultirat ćemo još jedan osvrt, koji je potpisao zajedno s Giulijem Savorgnanom, poznatim mletačkim vojnim stručnjakom i graditeljem utvrda.11 Riječ je o tekstu datiranom u Veneciji 8. listopada 1571., stjecajem okolnosti dan nakon Lepantske bitke.12 Dvojica mletačkih stručnjaka tada, dakako, nisu mogla znati da se bitka odi- grala, ali su znali da se priprema obračun kršćanske i osmanske flote u ratu koji je trajao, danas poznatom kao Ciparski rat.

Nalik na raniji izvještaj, o Kotoru ponovno čitamo da leži na nepovoljnu mjestu u zaljevu, da mu se u slučaju opsade ne može priskočiti u pomoć, a da ga Osmanlije dotad nisu zauzeli samo zato što ga nisu napadali topništvom. Ponavlja se i zamisao o preseljenju kotorskog stanovništva na otok Stradioti, koji je za takvu ulogu ne- obično zahvalan, imajući dobre prirodne i morfološke osobine, te dobar položaj u zaljevu. Sud o Kotoru je zapravo poražavajuć ocjenom da bi bio bačen svaki novac uložen u njegovo pojačavanje.13 Ovaj izvještaj kompatibilan je ranijem zato što u temeljnim tezama ne odstupa od njega, a specificira neke preporuke i dolazi do jasnijeg zaključka. Jedna od ideja koje još nije bilo u prethodnom izvještaju jest naseljavanje Vranjica, i to splitskim stanovništvom ako bi bila donesena odluka o rušenju Splita. Prepoznaje se ovdje srodan postupak kao na primjeru Kotora, jer je riječ o rušenju postojećega grada i preseljenju na sigurniju poziciju malog otoka uz kopno. Posve jasno dvojica struč- njaka navode slabe dalmatinske utvrde, od Korčule do Novigrada, ali među njima izdvajaju one na koje bi se – uz određene zahvate i investicije – trebalo računati.14 Stoga se prije citirana Divnićeva tvrdnja pokazuje nepouzdanom: istina je, doduše, da Sforza većinu utvrda istočnog Jadrana ocjenjuje slabima, takvima da u njihovo pojačavanje ne vrijedi ulagati, ali nije točno da za obranu preporučuje Kotor i Zadar. Kotor je u svim tekstovima opisan kao ugrožen i nepovoljno smješten, pa je preostao Zadar, kojemu su pak pridruženi šibenski Sv. Nikola i Trogir. Te dvije utvrde mogu, uz primjerene modernizacijske zahvate, postati zadovoljavajuće i odigrati ulogu koja im se predviđa. Za sve tri utvrde navodi se potreba za građevinskim zahvatima i ula- ganjem, no dok Sv. Nikola i Trogir mogu postati osrednje utvrde, jedino će Zadar – kako formuliraju mletački stručnjaci – biti optimalnom utvrdom i moći se potpuno i sigurno braniti. Druga važna tema što proizlazi iz Sforzinih aktivnosti u Zadru jest opseg njego- vih zahvata na tome ključnom mletačkom utvrđenom gradu. Poznato je da će glavni njegov doprinos biti podizanje velike predutvrde na kopnenom prilazu Zadru, no u svojem prvom izvješću iz 1559. godine takvu zaštitu još ne spominje. Ondje je najviše zaokupljen potrebom zaštite zadarske luke koja je očito bila povoljna u po- morskom smislu, a i položaj Zadra u sklopu mletačkih prekomorskih posjeda Sforzi je bio od iznimne važnosti. Zbog protezanja zadarskog poluotoka usporedno s ko- pnom grad je bio izložen mogućem napadu s te strane, pa će zato u novom vijeku imati snažne utvrde i prema luci, što inače tipično nije slučaj u mletačkim obalnim gradovima. Sforza je zaštitu luke, odnosno flote u njoj, namjeravao riješiti na logičan način, a taj je da luka bude obuhvaćena gradskim utvrdama, što je značilo izgradnju novog obrambenog pojasa s druge strane luke. Usput tvrdi da to ne bi bilo mnogo skuplje od izgradnje bez okruživanja luke.15 Prikaz odgovarajućeg projekta sačuvan je iz nešto kasnijeg doba, na dobro poznatom tlocrtu iz Museo Correr u Veneciji. Nesumnjivo je to prikaz Sforzine zamisli, ali sada kao ekstenzija već zamišljenog ili postojećeg Fortea; kako je Sforzino rješenje izgledalo 1559. godine, možemo tek zamišljati, ako je svoju namjeru uopće konkretizirao u obliku crteža. No, Sforzina ambiciozna, grandiozna zamisao imala je i protivnike. Tako je Fabio da Canal registrirao prvi Sforzin dolazak u Zadar, koji mu je tom prigodom izložio zamisao o osiguravanju luke, nesumnjivo već opisan veliki projekt. Canal se, kako navodi, s time nije složio, tvrdeći da se luka može osigurati bez velika troška, i u nastavku izlaže neku svoju osebujnu i naivnu koncepciju.16 Drugi slučaj potječe iz 1566., kada zadarski knez Giacomo Pisani, doduše, ne spominje Sforzu, ali se re- ferira na ideju obuhvaćanja luke utvrdama, koja je očigledno aktualna i o kojoj se raspravlja. Ni Pisani ne podržava takav projekt, tvrdeći da bi bio odviše skup, i umje- sto toga preporučuje nastavak započetoga na pravcu dotadašnjih gradskih utvrda.17 Nekako u isto doba Sforza je sastavio novi osvrt na Zadar, vrlo bitan s obzirom na

2. Projekt utvrđivanja Zadra, oko 1567. (Biblioteca del Museo Correr, Venecija, Mss. PD c 848-24) Project of fortifying Zadar, ca. 1567 (Biblioteca del Museo Correr, Venice, Mss. PD c 848-24)

njegov plan zaštite luke i uopće utvrđivanja grada. Spominjući svoj prethodni po- sjet, navodi zašto je Zadar važan,18 ali i opisuje njegovu glavnu teškoću: izloženost sjeverne strane grada napadu s kopna.19 Sforza iznosi da je predlagao obuhvaćanje luke bedemima, ali suočen s protivnim mišljenjima „prejasne gospode” (clarissimi gentilhuomini), odustaje od svoje zamisli. S obzirom na to da je ukratko prenio nji- hov prigovor, koji se ne doima logičnim, tj. utemeljenim, može se pomisliti da ovo odreknuće od svoje koncepcije piše s ironijom.20 Sforza je napisao da napušta ideju velikog obuhvaćanja Zadra, ali i to da ne odu- staje od nužno potrebnog njegova utvrđivanja. Govori o tome kako treba dograditi postojeći pojas prema kopnu te tri preostale strane okružene morem, ali ne spominje neku novu veliku gradnju na prilaznoj strani.21 To je neobično jer je riječ o 1565. godini, a tek nešto poslije će početi podizanje njegova Fortea. Kakve je, dakle, utvrde Sforza bio zatekao u Zadru? Bio je posrijedi novi kopne- ni (jugoistočni) potez utvrda, što ga je, počevši s 1537. godinom, bio projektirao Michele Sanmicheli, u suradnji s nećakom Giangirolamom. U Sforzino doba taj se potez sastojao tek od velikog središnjeg bastiona Pontona i kurtina (bedema) prema sjeveru i jugu, ali još bez bastiona na krajevima. U citiranom osvrtu na Zadar iz 1565. mletački kondotijer uočava da je Ponton zbog toga lišen obrane, pa traži da budu podignute dvije zaštite, koje valja tumačiti upravo kao bočne bastione.22 U jed- nom kasnijem njegovu tekstu (1578.) nalazimo onda dragocjen i zanimljiv iskaz o autorstvu tih bastiona: bilježi kako Ponton nije njegovo djelo, ali da je on projektant bastiona Sv. Marcela i Citadela.23 I dalje, Sforza piše kako je dva bastiona zamislio prije svega radi nadzora nad dvama bočnim potezima Fortea, onoga prema luci i drugoga prema moru; prednja stranica bastionâ (fase) tako će obavljati ulogu flanki, kaže kondotijer analitički. Tek sekundarno bastioni će pokrivati i susjedne poteze gradskog obrambenog pojasa.24 Tom neočekivanom informacijom mijenja se naša slika o razvoju zadarskih utvrda, jer vidimo da je Sforza imao udjela i u projektiranju osnovnog obrambenog pojasa. Bastion sv. Marcele izgrađen je prije onoga kod Citadele, kako pokazuju neki od tlocrta Zadra. To je i logično jer je strana prema luci bila ugroženija od one

prema moru (Zadarskom kanalu). Sv. Marcela imala je barem dvije faze razvoja, što je također zabilježeno u povijesnim prikazima utvrda. Prvu vidimo na maketi u Museo Storico Navale u Veneciji, gdje je – kao i bastioni lučkog poteza prema zapadu – prikazana kao zemljani bastion. Novo stanje, ali još uvijek u obliku projekta, po- kazuje tlocrt iz arhiva u Karlsruheu, što nosi godinu 1571. Potom će taj bastion biti izgrađen, a ubrzo nakon njega i bastion Citadele. Vjerujemo da je to stanje ono koje možemo tumačiti kao rezultat Sforzina projektiranja. On je, vidjeli smo, 1578. opisao dva tada već postojeća bastiona kao svoje djelo. Podizanje bastiona Citadela palo je u doba generalnog providura Alvisea Grimanija, pa je po njemu i dobio ime. U prvo doba je, dakle, ovaj bastion nazivan Grimani, a središnji je bastion bio označavan kao Ponton.25 Tek postupno će, iz nerazjašnjenih razloga, ime mletačkog providura prijeći na središnji bastion, pa će mu taj naziv trajno ostati, sve do danas. Pogledajmo i to kakve je preporuke Sforza davao za lučki potez utvrda. U ko- mentaru iz 1565. godine, prije početka njegovih radova, opisao je zapravo još posto- jeći srednjovjekovni zid, te nekoliko dodanih malenih zemljanih bastiona.26 Nekoli- ko godina potom, uoči rata s Osmanlijama, njegove su upute o oblikovanju bastiona bile povezane sa željom da se uštedi te da se gradnja odvija što brže. Stoga je prepo- ručio jednostavniju koncepciju obzidanih bastiona, no bez svođenih konstrukcija.27 Glavni i najimpozantniji Sforzin doprinos utvrđivanju Zadra njegov je Forte, ve- lika utvrda što stoji na poluotoku pred gradskom jezgrom. Strogo uzevši, riječ je o tzv. vanjskom elementu, predutvrdi što je jarkom odvojena od osnovnog tvrđavnog pojasa, samo što ona u ovom slučaju ima neuobičajeno velike dimenzije, zauzimajući cijelu širinu zadarskog poluotoka. Naziv Forte javlja se, koliko nam je poznato, od 1569., netom nakon izgradnje utvrde, i ostat će trajna identifikacija te velike utvrde. Bit će da je upravo zbog svoje veličine dobila naziv inače uobičajen za samostalnu, cjelovitu utvrdu. Gradnja joj je započela 1567. godine, kada je još vladao mir, no predosjećao se i rat jer su Osmanlije u to doba radili na izgradnji velike flote.28 Iste 3. godine Mlečani su započeli podizanje i druge slavne utvrde, Nikozije na Cipru, upra- Maketa Zadra, oko 1570., detalj (Museo Storico Navale, Venecija) vo na otoku za koji će se voditi rat i prema kojemu je rat dobio ime. Znajući da nema Model of Zadar, ca. 1570, detail mnogo vremena, Sforza je krenuo u podizanje utvrde svom silinom. U jednome od (Museo Storico Navale, Venice) dokumenata iz početnog razdoblja gradnje još jednom izlaže kako je Zadar najbolja

4. luka u Dalmaciji, prikladno udaljena od Venecije i sposobna prihvatiti veliku flotu, a Zadar, 1571. (Generallandesarchiv, bit će osigurana kad se izgrade utvrde prema njegovu nacrtu.29 Taj je nacrt svakako Karlsruhe, Hfk Planbände 18, fol. 3) sadržavao novu utvrdu, čija se gradnja pripremala. Zadar, 1571 (Generallandesarchiv, Karlsruhe, Hfk Planbände 18, fol. 3) Sforza smatra da će utvrda biti dovršena do roka dogovorenoga s vlastima u Veneciji, no žali se da je izgubljeno mjesec dana povoljnog vremena, kada je bio namjeravao zaposliti 3000 ljudi na rušenju starih građevina.30 Riječ je o uklanjanju dotadašnjeg zadarskog borga, čiji je velik dio morao biti žrtvovan radi podizanja no- vih bedema. Rušene su kuće, vrtovi, crkve i mnogi su izgubili svoju imovinu. Potom su Zadrani morali raditi na kopanju jaraka, transportu zemlje i drugim pomoćnim poslovima, i to ne samo vojnici i puk, već i plemići. Navedeno je kako su svi bili obvezni raditi dva sata dnevno, bez plaće.31 To da je Sforzin odlučan i nepopustljiv postupak izazvao nezadovoljstvo, dade se iščitati iz arhivskih zapisa, a plastično je o tome posvjedočio i pjesnik Juraj Baraković, očevidac tih zbivanja.32 Rušenja poput ovog zadarskog provodila su se i u brojnim drugim gradovima i bila su u novom vijeku uobičajena. Njihova svrha mogla je biti dvojaka: postojeća izgradnja u blizini gradskih utvrda uklanjana je kako je neprijatelj ne bi iskoristio pri napadu, te je uspostavljan slobodan, brisani prostor. Druga je moguća svrha bila da se rušenje provodi kako bi se oslobodio prostor za nove, suvremene utvrde, i to je bio slučaj zadarskoga borga. Novovjekovne utvrde su, kao što je poznato, imale bitno različita obilježja od srednjovjekovnih, jer su tražile mnogo veće površine za svoje široke bedeme i prostore među njima. Kad je riječ o rušenju radi stvaranja slobodnog prostora, esplanade, jedan je od poznatih i uvjerljivih primjera grad Krf, jedna od glavnih mletačkih utvrda. Ondje je u 16. stoljeću bio poravnan borgo, predgrađe što je stajalo pred gradskom jezgrom, onime što je danas poznato kao Fortezza Vecchia. U toj je zoni nastao golem brisani prostor (očuvan do danas), a novo predgrađe organizirano je onda na ravnoj crti po-

vučenoj iza esplanade. Tražimo li pak primjer drugog postupka, a također u okvirima mletačkoga teritorija, navest ćemo Bergamo, gdje je podizanje novih, bastionskih utvr- da započelo 1561. godine, a projektirao ih je i vodio izgradnju upravo Sforza Pallavici- no. U Bergamu je također bilo provedeno rušenje građevina koje su se našle na putu planiranim bedemima, a riječ je bila barem o 176 kuća, vrijednih 145 000 dukata, k tomu još i četirima crkvama; jedna od njih bila je kasnoantička katedrala S. Alessan- dro. Građani kojima su kuće bile uništene nisu za to primili nikakvu naknadu.33 Radovi u Zadru započeli su, kako smo vidjeli, u jesen 1567., kada je utvrđivanje Bergama već bilo znatno uznapredovalo, ali ni izdaleka nije bilo dovršeno. Sforza se usprotivio prijedlogu da jedan od inženjera iz Zadra pođe u Bergamo, smatrajući da je potrebniji u Zadru, a da Bergamo može čekati.34 Zadar je sada bio kritična točka zbog blizine Osmanlija i smještaja i zbog nagovještaja da je rat na pomolu. Na posao se krenulo silovito, žestoko, a Sforza već u prosincu prve sezone upozorava da se kasni i da je gradnja žurna. Čini se da se istodobno na jednome mjestu rušilo, a na drugome gradilo, jer dok se u borgu spominju radnici što rade na rušenju (guasta- tori, od tal. guasto), istodobno su prisutni i zidari. Sforza ih navodi tek nekolicinu na licu mjesta, dvanaestorica su pristizala iz Venecije, a mletački kondotijer tražio ih je još trideset. Ujedno mu je trebalo pedeset teretnih čamaca (burchielle) jer je zemlja za nove bedeme dovožena s drugoga mjesta.35 Posao se očito bio zahuktao te je Sforza početkom 1568. mogao zapisati da je rušenje najvećim dijelom obavljeno.36 Spomenut ćemo na ovome mjestu da je Sforza 1571., prije Lepantske bitke, predložio podizanje novih, suvremenih utvrda i na vanjskoj strani poluotoka, što bi znači- lo rušenje jednog poteza gradskog tkiva. No ne želeći time izgubiti dio zadarskog stanovništva, generalni providur Foscarini odlučio je zadržati stari zid, ujedno ga pojačavajući zemljanim nasipom.37 Osobito zanimljivo mjesto u njegovu tekstu je ono gdje navodi da je postojala uputa da se Forte izvodi samo zemljom, no da je on odlučio bedeme ipak zidati.38 Gradnja zemljom u ono je doba značila u određenom smislu nedovršenu utvrdu, a bila je rezultat potrebe da bude podignuta što brže. Primjerice, golema utvrda Ni- kozije s jedanaest bastiona bila je isprva izvedena samo zemljom i zbog toga je bilo moguće podignuti je za samo osam mjeseci.39 S obzirom na to da se Sforzi neobično žurilo, iznenađuje da je organizirao zidanje utvrde, što je zahtijevalo zidare, te do- premu kamena i vapna. Očigledno je bio dovoljno uvjeren u svoje organizacijske sposobnosti, da će i to uspjeti izvesti u prihvatljivom roku, a govori to i o njegovu autoritetu da izmijeni početnu odluku. U istom tekstu nabraja da su potrebne velike količine vapna, koje treba nabaviti na obližnjim otocima i drugim mjestima u Dalmaciji, kao i veliki kameni kvadri, posebno stoga što je utvrdu valjalo temeljiti djelimice u vodi. Sforza se tuži da su zidari kojima raspolaže loši i očekuje da će tridesetorica novih biti bolji od njih.40 Predvidio je da bi – ako se ni u čemu ne bude oskudijevalo – utvrda mogla biti stavljena u funkciju u svibnju iste godine. Kako je dokument datiran u siječnju, s obzirom na mletački način računanja vremena, ostaje dvojba je li riječ o svibnju 1568. ili 1569. godine; realno je pretpostaviti drugu mogućnost. No ipak se gradnja nešto oduljila, jer iz 1570. godine potječe podatak da se još radilo na manje ugroženoj strani, onoj prema moru.41 Prikaz povezanosti Sforze Pallavicina sa Zadrom ne bi smio zaobići polemiku, raspravu, koja se glede Fortea razvila između Sforze i graditelja Ferrantea Vitellija (1543. – 1582.). Glavni inženjer savojskog vojvode, Vitelli je, posve neuobičajeno, bio „posuđen” Mletačkoj Republici kako bi projektirao pojačanje krfske utvrde. Po- šao je iz Venecije u listopadu 1576. te je na putu onamo zastao i u Zadru, napisavši osvrt na tamošnje utvrde. Njegov je tekst datiran s 1. studenim 1576.42 Vitelli je iznio niz primjedaba koncepciji i stanju zadarskih utvrda, među ko- jima spominjemo one važnije. Za jarak (fošu) pred Forteom tvrdi da je preuzak i

5. G. Benaglio, zadarske utvrde, sre- dina 17. stoljeća (© British Library Board Maps, K.Top.78.31.b., vol. ii.5.) G. Benaglio, Zadar’s fortifications, mid-17th century (© British Library Board Maps, K.Top.78.31.b., vol.ii.5.)

preplitak, a nepovoljnim rješenjem smatra i oblikovanje dvaju polubastiona: njihovi vrhovi su preoštri, pa su zbog toga podložni oštećenju, piše Vitelli. Zapaža da je sva težina obrane u Zadru postavljena na Forte, no pita se hoće li se s njega moći odbiti napad. Ako bi on bio izgubljen, stari bi pojas gradskih utvrda bio bez izgleda, pro- cjenjuje Vitelli. Napokon, na osnovnom pojasu utvrda najviše pozornosti privukle su mu ravne flanke (bočne stranice) zadarskih bastiona, na kojima su, kako sma- tra, topovski položaji nezaštićeni od neprijateljskog napada. Za dva bastiona stoga je preporučio izvedbu uha (produžetka lica bastiona), kako bi topovi iza njih bili zaštićeniji: za Ponton te za Sv. Marcelu. Ferrante Vitelli zadržao se na Krfu dulje no što je namjeravao: umjesto šest mjeseci, ostao je ondje dvije godine. Za to vrijeme projektirao je novu krfsku utvrdu (zvanu Fortezza Nuova), koja je najvećim dijelom odmah bila i izgrađena. Uoči gradnje vodile

su se rasprave među nazočnim inženjerima, u kojima su primjerice Sforza Pallavicino ili Giulio Savorgnan pokazali stajališta različita od Vitellijevih.43 Nakon krfske epizo- de, u Dalmaciji je generalni providur – po nalogu Senata – Sforzi predočio Vitellijeve primjedbe o Zadru iz 1576. godine, tražeći da se izjasni o tome. Njegovo očitovanje na više mjesta navodi krfsku situaciju, pa je jasno da diskusiju oko zadarskoga Fortea ne treba tumačiti izvan konteksta Sforzina prethodnog iskustva oko podizanja Vitellijeve utvrde na Krfu; odgovor mletačkoga kondotijera nosi datum 28. listopada 1578. U njemu iznosi da je jarak pred Forteom zadovoljavajućih dimenzija; i on bi že- lio da je dublji, ali teško je, kaže Sforza, kopati stijenu pod vodom. Navodi i to da u blizini nema zemlje, pa neprijatelju neće biti lako zatrpavati jarak kako bi ga pre- šao. Kad je riječ o oštrim vrhovima bastiona, Sforza odgovara da su oni proizašli iz prilagodbe mjestu na kojemu utvrda stoji, tražeći ujedno da mu Vitelli objasni kako je oblikovao svoje bastione na krfskoj utvrdi.44 U nečemu su se Vitelli i Sforza i složili – da je zadarski Forte zamišljen kao glavna točka obrane Zadra, što Sforza izričito potvrđuje, dodajući da na Ponton u sklopu starog pojasa računa kao na ka- valir.45 S Vitellijevim prigovorom da je traverza preblizu bastionu također se složio, objašnjavajući da je bila podizana kada je bio odsutan iz Zadra, te se nije postupilo prema njegovoj uputi, odnosno crtežu. Posrijedi je bila traverza na početku jarka pred Forteom, na lučkoj strani; ta građevina okružena morem ucrtana je na brojnim tlocrtima Zadra, obično označena kao Galiola. Kao što smo prije vidjeli, ozbiljne primjedbe Vitelli je iznio o bastionima osnovnog pojasa. Na opasku da je Sv. Mar- cela premalen i slab bastion, Sforza odgovara da nije bilo prostora za veći. Poslužio se ponovno usporedbom s Krfom, podsjećajući da je ondje i kurtina kod Vitellijevih bastiona jednake duljine kao Sv. Marcela. Naposljetku, Vitelli je bio predložio znatno proširenje Pontona, čime bi se on gotovo spojio sa Sv. Marcelom; ta osebujna zami- sao, po svemu sudeći, vidljiva je u tlocrtu Zadra, što je sačuvan u Torinu.46 Sforza takvo rješenje odbacuje, navodeći da ne vidi čemu bi ono služilo. Kao ni u mnogim drugim slučajevima sličnim ovomu, nije moguće ocijeniti je li se rasprava između dvojice projektanata utvrda zadržala u okvirima profesionalnog neslaganja, ili je bila posrijedi i njihova netrpeljivost. Svakako je njihovo nesuglasje započelo u Krfu, a nastavljeno je Sforzinim odgovorom na Vitellijeve primjedbe o Zadru, ponajviše Forteu. Vrijedi istaknuti i duhovitu formulaciju kojom Sforza za- vršava svoje očitovanje, gdje čitamo da je Ferranteu Vitelliju bilo stalo do traženja „dlake u jajetu”, a ne do nečega drugog.47 Zaključno o Sforzi možemo kazati da je odlučno, pa i okrutno provodio mjere iz svoje nadležnosti, u teškom vremenu obrane od osmanlijskog osvajanja (osobito na- kon 1567. godine). Zbog potrebe gradnje novih utvrda nije bilo mnogo obzira prema zatečenim obitavalištima stanovnika, kao ni prema simboličkim vrijednostima, cr- kvama i samostanima. Vodili su ga strateški interesi države, a izgradnju utvrda vodio je žurno i nastojeći da se ne troši previše sredstava, na što često upozorava u svojim tekstovima. U skladu s tendencijom vremena, u svojim se utvrdama mnogo koristio zemljanim nasipom (terrapieno), dakako u potrebnom odnosu sa zidanom struktu- rom. Njegov zadarski Forte treba u izvornom stanju svakako zamisliti u donjem dijelu zidanim, ali sa zemljanim nasipom u gornjem dijelu; takva struktura zabilježena je 1570. godine, kada je zidani dio bio visok dvadeset stopa, a zemljani deset.48 Uosta- lom, u jednom historijskom djelu zabilježeno je Sforzino načelo da nad kordonom treba biti samo zemljani nasip.49 Pomno je koristio gradski obrambeni pojas time što je zadržao visinsku dominaciju Pontona nad Forteom te iskoristio položaje dvaju bočnih bastiona za njegovu zaštitu, stavivši tako stariji pojas takoreći u funkciju nove utvrde. Tako je svojim Forteom Sforza Pallavicino uspostavio novo težište obrane u Zadru – što nije samo njegovo tumačenje, već i njegova oponenta Vitellija – pokazav- ši time ponovno važnost ovog mletačkoga grada na istočnom Jadranu.

BILJEŠKE

1 Rad je izrađen u sklopu projekta Instituta za povijest umjetnosti 9 Isto: ... le mura debole, et senza terrapieni, et ritirate, et con debi- Graditeljska baština jadranske Hrvatske u ranom novom vijeku i lissimi fianchi non è cosi sicura, come potria essere... (57r). pisani povijesni izvori (PU-IPU-2019-3). 10 Skrećemo pozornost na još jedan Sforzin dokument, ovaj put 2 Među dosadašnjom literaturom o zadarskim utvrdama 16. stoljeća posvećen samo Kotoru (ASVe, MMN, 7, 121v-123v, 6. X. 1563.). i napose udjelu Sforze Pallavicina valja spomenuti: IVO PETRI- Dobio je zadaću ocijeniti što je povoljnije, pojačati Kotor ili sa- CIOLI, Maketa Zadra u pomorskom muzeju Venecije, Zbornik graditi novi grad na otoku Stradioti. Uz već poznatu argumenta- Instituta za historijske nauke u Zadru, II (1956.-1957.), 101–124; ciju preporučuje, dakako, drugu mogućnost. isti, Renesansna tvrđava, u: TOMISLAV RAUKAR, IVO PETRI- 11 O Savorgnanu: CARLO PROMIS (bilj. 3), 403–428. CIOLI, FRANJO ŠVELEC, ŠIME PERIČIĆ, Zadar pod mletačkom 12 Biblioteca del Museo Correr, Venecija (dalje: BMCVe), PDc 581. upravom 1409–1797 (Prošlost Zadra III), Zadar, 1987., 277–284; ANA DEANOVIĆ, Architetti veneti del Cinquecento impegnati 13 Isto: ... ogni spesa, che vi si faccia [?] per fortificarla, si può dire, nella fortificazione della costa dalmata, u: L’architettura militare che sarà gettata via (149v). veneta del Cinquecento (ur. Daniela Lamberini), Vicenza, 1988., 14 Isto: Vostra Serenità in quella provintia ha queste terre presidiate 125–134; IVO PETRICIOLI, Stari Zadar u slici i riječi, Zadar, (oltra l’isole di Liesena, et Corzola) cioè Almissa, con suoi tre ca- 1999.; ANDREJ ŽMEGAČ, Zadarske utvrde 16. stoljeća, Radovi stelli, Spalatro, Trau, Sibenico con il suo castello, et quello di Sto. Instituta za povijest umjetnosti, 27 (2003.), 107–118. Među pak li- Nicolo, Zara, et Heugradi, li quali (eccetuata Zara, la quale redu- teraturom kojoj Zadar ili Sforza Pallavicino nisu u fokusu, ali je cendosi a perfettione si potrà sicuramente diffendersi, et il castello s raznih gledišta relevantna za poznavanje novovjekovnih utvrda di Sto. Nicolo, il quale agiuttandolo un poco potra passar medio- Dalmacije, spominjemo: MIROSLAV BERTOŠA, Tvrđavni spisi cremente e Trau, il quale con grossa spesa però si puotrebbe ridur Onofrija Del Campa. Traktati i memorabilije jednoga kondotjera u in assai buon termine) sono indefensibili da qualsi voglia forza... Dalmaciji u doba Kandijskoga rata, Rijeka, 2003.; DARKA BILIĆ, 15 ASVe, MMN, 7: ... il porto non ha in se securezza alcuna [...] consi- Inženjeri u službi Mletačke Republike. Inženjeri i civilna arhitektura derando l’opportunita del luogo, ricorderia riverentemente a quella, u 18. stoljeću u mletačkoj Albaniji i Dalmaciji, Split, 2013.; JOSIP che Zara si assicurasse, et che si serrasse il porto dentro, il che si VRANDEČIĆ, Borba za Jadran u ranom novom vijeku. Mletačko- faria con non molto più spesa di quello, che si fortificherà serrandolo osmanski ratovi u venecijanskoj nuncijaturi, Split, 2013. fuora rispetto al guadagno che si fa, pigliandolo dentro... (57v). 3 Podatci prema: CARLO PROMIS, Biografie di ingegneri militari 16 Commissiones et relationes venetae (dalje: CRV), III (prir. Simeon italiani dal secolo XIV alla metà del XVIII, Miscellanea di storia Ljubić), Zagreb, 1880., 146. italiana, t. XIV, Torino, 1874., 447–453. Korisne analize o Sforzi u: ANTONIO MANNO, Politica e architettura militare: le difese di 17 CRV, III, 164. Venezia (1557–1573), Studi Veneziani, n. s. XI (1986.), 91–137. 18 ASVe, MMN, 8, Scrittura data a i signori Provveditori alle Fortez- 4 FRANJO DIFNIK, Povijest Kandijskoga rata u Dalmaciji, Split, ze sopra la fortificatione di Zara, 19. IV. 1565.: ... essendo io man- 1986., 62. I sami smo prenijeli Divnićevo tumačenje, uz opasku dato a Corfu da Sua Serenità l’anno 1559. una delle terre trascosse da bi ga trebalo provjeriti: ANDREJ ŽMEGAČ, Bastioni jadran- da me nel viaggio, ch’io hebbi in maggior consideratione, fu Zara, ske Hrvatske, Zagreb, 2009., 78. si per la qualità del sito, et vicinità con questa Città di Venetia... (29v). 5 Archivio di Stato, Venecija (dalje: ASVe), Senato, Secreta, Mate- rie miste e notabili (dalje: MMN), 7, 10. XII. 1559. Izvještaj nosi 19 Isto: ... da questa parte può esser battuta gagliardissimamente, si naslov Scrittura sopra Corfù, Spizo, Budua, Cataro, Scoglio de’ per la strettezza del porto, come anche per esser l’altra ripa molto Stradiotti, Agusta, Curzola, Torcola, Lesina, Punta di San Giorgio, più eminente, che il sito di Zara (30r). Almissa, Spalatro, Salona, Traù, Sebenico, et Zara: La città di Cat- 20 Isto: ... parendomi perciò questa ragione potente, et vera, mi ri- tero male si può fortificare percioche non ha terreno, ne ritirata, et mossi dalla opinion mia di pigliar dentro il porto, si come io mi è vista dentro, è battuta per terra, et per mare [...] quando facesse rimoverò sempre da ogn’altra, quando io sia vinto con ragione... un forte alle catene su la sua giuridittione, il quale levaria à detta (31r). No čini se da nešto poslije (1567./1568.) opet promovira città ogni soccorso. Oltre di questo detta città non impedisce che il ideju o obuhvaćanju luke: ASVe, MMN, 8, 54r-v. Turco non si possi valer del golfo a sua volonta per esser Cattero 21 Isto: ... ma non mi son già rimosso da credere, che sia cosa più nel fine di esso golfo... (52v). che necessaria il fortificar Zara, la quale per mio parere si haveria 6 Isto: In pochi giorni facendo Vostra Serenità questa deliberatione a fortificare in questo modo, far le due difese necessarie al ponto- si potriano spianar le mura di Cattaro, et il castello tenendo solo ne, dalla parte verso terra; dalle altre tre parti, che sono cinte dal nella città qualche torre... (53r). mare, et dal porto, ripararle di terra, et rama... (31r). 7 Isto: Traù si può riparare ma non in modo che potesse resistere 22 Isto: ... un certo pontone con due pezzi di cortina dalla parte di a una lunga oppugnatione, et vi bisogneria gran spesa, ma per le terra, il detto pontone resta però privo di ogni difesa sicura [...] far forze del sangiaco detto di sopra puol passare (55v). le due difese necessarie al pontone, dalla parte verso terra... (31r). 8 Isto: Zara a mio giuditio è degna di gran consideratione, percioche si 23 ASVe, MMN, 9, 28. X. 1578.: ... ancorche non sia fatto da me può con verità dire che sia la guardia di questa città, per il sito dove [Ponton] [...] il ballouardo di S. Marcella, et quello della cittadella, si trova fabricata. La detta città non ha di buono se non il sito (56v). ch’io dissegnai (50r).

24 Isto: ... non furono dissegnati da me con intentione principale di 36 Isto, 31. I. 1568.: ... in buona parte rovinato, et havendosi hora a guardar la fronte vecchia, et le cortine del Pontone, ma ben con le finir di rovinare... (62v). sue fronti, che fanno ofitio di fianco, di guardar la cortina del for- 37 CRV, IV, 26. te verso il porto, et verso il mare; et che secondariamente poi anco 38 Isto: ... (havend’io ordine da Sua Serenità di far per hora questa guardassero le cortine della fronte vecchia et del Pontone perche con fortificatione di terreno) mi sia risoluto a farla di muro (60v). la medesima spesa si poteva haver l’uno, et l’altro benefitio (50r). 39 CARLO PROMIS (bilj. 3), 413. 25 Commissiones et relationes venetae (dalje: CRV), IV (prir. Grga Novak), Zagreb, 1964., 252 (oko 1580.), 408 (1587.), 435 (1589.). 40 ASVe, MMN, 8: ... li trenta muratori, che gia ho ricercati, quali siano d’altra qualità, che questi, che sono stati mandati, perche 26 ASVe, MMN, 8: La parte verso il porto è tutta senza piazza, et oltra l’esserne la metà garzoni, i maestri poi non vagliono niente... senza terrapieno, et senza fianchi, escetto certi bastioncelli di ter- ra... (30r). (61r). 27 Isto: ... per manco spesa del Serenissimo Dominio, et perche si fini- 41 CRV, III, 251. O još nekim teškoćama u podizanju Fortea u: schino in piu breve tempo, mi contento, che li balouardi del molo MARINA MOCELLIN, La città fortificata di Zara dal XV al XVI si faccino senza volti, et altri muri, ma con la piazza aperta, et sec., Atti e memorie della Società Dalmata di Storia Patria, NS 1, che tiri in barba, lasciando però l’apertura del fianco un poco più 15 (1992.), 36–38. bassa, che il resto de’ parapetti... (119r). 42 BMCVe, Donà dalle Rose, 179. Iscrpno o Vitelliju: CARLO 28 O zbivanjima i atmosferi uoči novog rata JOHN R. HALE, From PROMIS, Gl’Ingegneri militari che operavano o scrissero in peacetime establishment to fighting machine: the Venetian army Piemonte dal 1300 al 1650, Miscellanea di storia italiana, t. XII, and the war of Cyprus and Lepanto, u: Il Mediterraneo nella se- Torino, 1871., 570–583; također CLAUDIA BONARDI, Ferrante conda metà del ‘500 alla luce di Lepanto (ur. Gino Benzoni), Fi- Vitelli, cavaliere pontificio e „colonnello” dei Savoia nei giorni di renze, 1974., 175–177. Corfù (1576-1578), u: Gli ingegneri militari attivi nelle terre dei Savoia e nel Piemonte orientale (XVI–XVIII secolo) (ur. Micaela 29 ASVe, MMN, 8, 26. X. 1568.? (Ovaj dokument po svojem sa- Viglino, Andrea Bruno), Firenze, 2007., 33–49. držaju, kao i po mjestu među ostalim dokumentima ovog uve- zanog sveska, trebao bi biti godinu dana raniji, tj. imati dataciju 43 Opšino o tome: FAUSTO LANFRANCHI, Conflitti e „dispareri” 1567. godinom. Stoga treba posumnjati u navedenu 1568. godi- tra ingegneri militari per la progettazione della Fortezza Nuova nu): ... la Serenità Vostra non possi in tutta la Dalmatia trovar di Corfù nella seconda metà del Cinquecento, Archivio Veneto, porto più opportuno, meglio situato, et più sicuro [...] che sia in VI serie, 11 (2016.), 67–109. conveniente distantia da Venetia. Che sia capace d’ogni numerosa 44 ASVe, MMN, 9: Circa alla terza oppositione ch’è dell’acutezza del- armata. Che sia sicuro dal mare et da nemici [...] quando sia for- la punta di detti ballouardi. Ad ogni altro risponderei, che mi ha tificato nel modo che la Serenità Vostra vedrà per il disegno, che le bisognato ubidire al sito. A lui lasciarò rispondere per me da quei mando (50r, 52r-v). ballouardi, ch’egli ha fatto nella cittadella di Corfù (40v). 30 Isto: ... tengo ancor per fermo, che sarà finita nel termine, che a lei 45 Kavalir – nevelika građevina, povišenje na bastionu ili uz njega, ho detto a Venetia; intendendo però che il tempo comincia a cor- služi povišenom smještaju topova radi dominacije nad protiv- rere dal giorno, ch’io potrò mettere li tre mila guastatori a lavoro, nikom. et questo dico, perche hormai se n’è passato un mese di buon tempo Isto: ... quando io ho pensato di fare il forte di fuori, ho insieme senza essersi potuto far cosa alcuna... (49v). pensato, che quello dovesse esser la principale, et vera difesa, et 31 Isto: Si sono indutti li soldati, et huomini della terra a lavorare non la forte vecchia, et di servirmi più tosto di quel Pontone per a questa fortificatione doi hore ogni giorno, senza spesa alcuna... cavaliere... (49v). (167r). 46 Archivio di Stato, Torino, Architettura militare, vol. V, f. 88. 32 IVO PETRICIOLI, Barakovićeva Vila Slovinka kao povijesni iz- Objavljeno primjerice u: CLAUDIA BONARDI (bilj. 42), tb. V. vor, u: Jurju Barakoviću o tristopedesetoj godišnjici smrti, Zadar, Također MICAELA VIGLINO DAVICO, Territori-città-fortezze 1979., 71–81. sulle coste del Mediterraneo nelle raccolte sabaude di età moder- 33 Le mura di Bergamo, Bergamo, 1977., 35; GRAZIELLA COL- na, u: Defensive Architecture of the Mediterranean, 7 (ur. Anna MUTO ZANELLA, La fortezza cinquecentesca di Bergamo, u: Marotta, Roberta Spallone), Torino, 2018., XXXIX. U radu ima L’architettura militare veneta del Cinquecento (ur. Daniela Lam- pogrešnih podataka, pomiješanih reprodukcija i sl. berini), Vicenza, 1988., 110–124. O rušenju u Nikoziji: ANTO- 47 ASVe, MMN, 9: Mi pare Serenissimo Principe, che il signor Fer- NIO MANNO (bilj. 3), 129. rante habbia atteso più tosto a trovare il pelo nell’ovo, che ad al- 34 ASVe, MMN, 8, 4. XII. 1567.: ... in materia di rimandare maestro tro... (52r). Genese ingegniero per la fortificatione di quella città; onde humil- 48 CRV, III, 251. mente Le dico, che havendo già porto mano con ogni caldezza alla 49 Sopra il cordone non va sorte alcuna di muro, ma sia tutto ter- fortificatione di questa città di Zara, et essendo in termine che la reno: GIROLAMO RUSCELLI, Precetti della militia moderna, presenza, et opera di detto Genese è più necessaria qui, a me pare tanto per mare, quanto per terra, Venetia, 1572., 56. O toj temi ch’egli con ragione non possa levarsi di qua, et tanto maggiormen- također: GIULIANA MAZZI, Cantieri militari nel Cinquecento te, che la fabrica di Bergamo può star così sospesa tre, o quattro veneto: ruoli e mansioni, u: Fortezze d’Europa. Forme, professioni mesi senza pericolo alcuno... (55v). e mestieri dell’architettura difensiva in Europa e nel Mediterraneo 35 Isto, 28. XII. 1567., 59r. spagnolo (ur. Angela Marino), Roma, 2003., 104.

##plugins.generic.recommendByAuthor.heading##

##plugins.generic.recommendBySimilarity.heading##

1-10 των 57

##plugins.generic.recommendBySimilarity.advancedSearchIntro##