Preskoči na sadržaj
فنون الأدرياتيك: مجلة لتاريخ الفن والعمارة والتراث الثقافي Traži

Ikonografija romaničke katedrale u Dubrovniku

DOI 10.15291/ars.489

Preuzmi PDF

Svezak 4 (2014)

Otvoreni pristup

Metrike članka

  • 3 412 Pregledi sažetka
  • 1 248 Preuzimanja PDF-a
  • 12 Preuzimanja po danu
  • 164 Preuzimanja ovaj mjesec
Romanička katedrala u Dubrovniku nalazila se na mjestu starije bizantske crkve. Stradala je u potresu 1667. godine. Potom je nad ostacima romaničke izgrađena barokna bazilika. O prostornim prikazima one romaničke na slikama i reljefima Grada nastalima prije “Velike trešnje” pisala je M. Rajković već 1949. godine, a o prikazima Dubrovnika općenito u slikarstvu, gdje je vidljiva i katedrala u vremenima prije katastrofalnog potresa, pisala je V. Gjukić-Bender 1999. godine. Međutim, stvarne ostatke te bazilike otkrio je tek J. Stošić osamdesetih godina 20. stoljeća. Tada je stečena vjerodostojna spoznaja plana bazilike te raspored njenih konstruktivnih i arhitektonskih elemanata na razini tlocrta. Autor ovog rada prožima podatke iz stvarnih ostataka katedrale s onima na njenim prikazima u povijesti nastalim prije “Velike trešnje”. Pozornost poklanja bazilici zabilježenoj na crtežu Dubrovnika iz 1486. godine Konrada von Grünemberga iz Konstanza, dokumentu koji nije bio poznat sredinom prošloga stoljeća, a u velikoj mjeri potvrđuje izgled katedrale zabilježene na nešto starijem modelu Grada u ruci lika Sv. Vlaha na srebrenom reljefu “parca” iz sredine 15. stoljeća. Važni su i opisi katedrale: onaj iz 1440. godine Lukanca Filipa de Diversisa, te onaj iz 1494. godine Milanca Pietra Casole, a uz njih svakako i prikaz crkve na modelu Grada u ruci Sv. Vlaha na slici s njegovim likom, djelu slikara Lovre Dobričevića iz druge polovine 15. stoljeća, zatim začelje katedrale prikazano na sličnom modelu u rukama “parca” na triptihu slikara Nikole Božidarevića, djelu nastalom oko 1500. godine, te bočni zid i začelje naslikano na modelu Grada u rukama Sv. Vlaha na triptihu s Lapada slikara Pietra di Giovannia.
ikonografija, katedrala, romanika, Dubrovnik
Odjeljci
  1. Sažetak
  2. Zaključak
  3. Bilješke

The Romanesque Cathedral at Dubrovnik was built on the site of an older Byzantine church and it existed until 1667 when it was destroyed by an earthquake referred to locally as the Great Quake. After that, a new Baroque basilica was constructed above the remains of its Romanesque predecessor. In 1949, M. Rajković discussed what the Romanesque Cathedral may have looked like on the basis of the way it was depicted in paintings and reliefs produced prior to the Great Quake. The paintings of Dubrovnik which show the Cathedral from the period before the catastrophic earthquake of 1667 were also the subject of a 1999 study by V. Gjukić-Bender. However, the actual remains of the Romanesque structure were unearthed only during the 1980s by J. Stošić. His excavation provided us with a reliable ground plan of the basilica and the way its constructive and architectural elements were arranged. The author of this paper integrates the information obtained from the physical remains of the Cathedral with the information that can be gathered from the depictions of the Cathedral before the Great Quake. He focuses his attention on the 1486 drawing of Dubrovnik by Konrad von Grünemberg of Konstanz, which was unknown to the scholars in the mid-twentieth century. It shows a basilica which closely corresponds to the way the Cathedral was depicted in the model of Dubrovnik held by the town’s patron St Blaise on a silver relief dated to the 1450s. Equally important are the descriptions of the Cathedral, for example, the one written in 1440 by Philippus de Diversis of Lucca, and the 1494 one by Pietro Casola of Milan. Additional visual evidence is found in the model of Dubrovnik held by St Blaise in the painting by Lovro Dobričević from the second half of the fifteenth century, in the east end of the Cathedral depicted as part of a similar model in the hands of the same saint in a triptych painted by Nikola Božidarević around 1500, and in the lateral wall and east end of the Cathedral as seen on the model of Dubrovnik held by St Blaise in a triptych from Lopud which was painted by Pietro di Giovanni.

Zaključak

Za suvremenu predodžbu izgleda romaničke katedrale u Dubrovniku presudna je spoznaja stvarnog tlocrta bazilike utemeljena na arheološki otkrivenim i dokumentiranim materijalnim ostacima. Razmatrajući taj tlocrt, prožet ujedno ikonografskim podacima na likovnim umjetninama nastalim u vremenu od 15. do 17. stoljeća, te pisanim izvorima iz tih vremena, možemo pretpostaviti prostorni izgled i pojedine arhitektonske elemente koji fizički nisu sačuvani. Bila je to trobrodna bazilika s polukružnom apsidom u osi crkve. Apsida bijaše istaknuta u prostoru na začelnoj strani crkve. 12. Model crkve u rukama Sv. Tome Akvinskog na poliptihu Nikole Dvije kolonade, svaka s po šest pilona na pravokutnim Božidarevića u Muzejskoj zbirci Dominikanskog samostana Sv. stopama odvajale su glavnu lađu od bočnih brodova. Dominika u Dubrovniku (foto: P. Vežić) Piloni su nosili svodove, a oni matroneje nad brodovima The model of the church held by St Thomas Aquinas, polyptych by Nikola Božidarević, Museum collection of the Monastery of St Dominic i krovove nad bazilikom. O tome svjedoči Diversisov i at Dubrovnik Casolin zapis iz 15. stoljeća. Vjerojatno su dva kontrafora

Pavuša Vežić: Ikonografija romaničke katedrale u Dubrovniku Ars Adriatica 4/2014. (63-74)

podupirala pročelje, a još po osam njih bočne zidove. Oni zidove zbog uspostavljanja novih prostora, galerija, u bijahu naknadno prigrađeni. Međusobno su bili povezani gornjim dijelovima građevine.35 Možda to ukazuje na oblim lukovima. Poviše njih protezala se vanjska galerija svojevrsnu promjenu koncepta i povezivanje tog sloja s te povezivala s onom na začelju crkve tvoreći tako ophod, obavezom Eustahija iz 1199. godine da jednu godinu zida deambulatorij, kojim se moglo obilaziti baziliku. O njemu na crkvi. Eustahije bijaše sin Bernarda protomagistra u svjedoči Casolin zapis, a predočuje ga donekle začelje gradu Traniju u Apuliji. U tom slučaju kraj 12. stoljeća ne naslikano na Božidarevićevu triptihu. Većina likovnih bi označavao početak građenja katedrale, na što pomišlja prikaza pokazuje katedralu s kupolom na oblu tamburu. Peković,36 već vjerojatni početak nastavka izgradnje, tada Međutim, ona na triptihu Pietra di Giovannija naslikana po novome projektu, a taj je uključivao vanjske galerije. je s poligonalnim tamburom. Možda s tim u vezi stoje Vanjske galerije zatječemo na italskim crkvama dvije sužene stope pilona u području pod kupolom, (podjednako apulskim, toskanskim ili lombardskim), zabilježene na Stošićevu tlocrtu. Kalota na tamburu ali također i dalmatinskim, u Zadru na bočnome zidu na likovnim je prikazima redovito bilježena s vanjskim katedrale te oblu zidu apside na bazilici Sv. Krševana.37 No, rebrima, elementom koji još valja kritički promišljati. s druge strane, istina je da su vanjske galerije na apulskim S druge strane, kupola na romaničkim crkvama u crkvama postavljene na nizu snažnih kontrafora koji italskim komunama čest je dio njihove arhitekture. To nose duboke svodove (Bari, Bitonto, Trani). Kontrafori vrijedi podjednako za apulsku, toskansku ili lombardsku su znatno masivniji od uskih potporanja prigrađenih uz baštinu. No u graditeljstvu dalmatinskih katedrala tog obraze dubrovačke katedrale.38 Možda upravo to možemo elementa nema, osim na jugu Dalmacije, u Dubrovniku razumjeti kao svojevrsnu zamjenu ‘toskanskog’ projekta iz i Kotoru, što posredno ukazuje na ustrajnost bizantske druge trećine 12. stoljeća u ‘apulski’ program s prijelaza 12. tradicije u tim sredinama.33 Stošićev prijedlog datiranja na 13. stoljeće romaničke katedrale u Dubrovniku. Ona je početka izgradnje romaničke katedrale u drugu trećinu potom građena još vrlo dugo, sve do sredine 14. stoljeća, 12. stoljeća, vrijeme kada je Crkvom u Dubrovniku te je stekla očito i neke gotičke elemente u konstrukcijama upravljao nadbiskup Andrija, Toskanac iz Lucce, čini i arhitekturi ukupne prostorne kompozicije (testudines se uvjerljivim.34 On upozorava i na činjenicu da su opere gothico). Sve to ukazuje na vrijeme intenzivnijeg kontrafori izvana naknadno prigrađeni uz perimetralne povezivanja Dubrovnika s Apulijom u 13. i 14. stoljeću.39

Bilješke

1 JOSIP STOŠIĆ, Sažeti prikaz istraživanja, nalaza i problema 6 MILAN PRELOG, Bilješke uz radove na obnovi Dubrovnika, prezentacije pod katedralom i Bunićevom poljanom u Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 10-11, Zagreb, Dubrovniku, Godišnjak zaštite spomneika kulture Hrvatske, 12, 1984., 25. Zagreb, 1986., 241-248. 7 DANKO ZELIĆ, O crtežu Prospetto della Città di Ragusa nel 2 JOSIP STOŠIĆ, Prikaz nalaza ispod katedrale i Bunićeve Secolo XII. kao „izvoru” za najstariju povijest Dubrovnika, poljane u Dubrovniku, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 36, Zagreb, 2012., 27-34. 12 (Arheološka istraživanja u Dubrovniku i na dubrovačkom 8 JOSIP STOŠIĆ (bilj. 2), 26. području), Zagreb, 988., 15. 9 ŽELJKO PEKOVIĆ (bilj. 4, 1998.), 137. 3 JOSIP STOŠIĆ (bilj. 2), 31-32. 10 M. RAJKOVIĆ (bilj. 5), 117. 4 ŽELJKO PEKOVIĆ, Dubrovnik – nastanak i razvoj srednjovjekovnog grada, Split, 1998., 138; ISTI, Nastanak i razvoj katedralnog sklopa 11 I. PRINCIPE, Tri neobjavljene karte Dubrovnika iz XVI. i XVII. u Dubrovniku, u: Tisuću godina dubrovačke (nad)biskupije (zbornik stoljeća, Dubrovnik, N. s., 2/1, Dubrovnik, 1991., 191-202. radova znanstvenog skupa u povodu tisuću godina uspostave 12 JOSIP STOŠIĆ (bilj. 2), 26. dubrovačke (nad)biskupije/metropolije (998.-1998.), (ur. Želimir 13 ŽELJKO PEKOVIĆ (bilj. 4), 137. Puljić, Nedjeljko A. Ančić), Dubrovnik, 2001., 517-576. 14 MILA RAJKOVIĆ (bilj. 5), 117. 5 MILA RAJKOVIĆ, Stara dubrovačka katedrala, Naučni prilozi studenata Filozofskog fakulteta, Beograd, 1949., 114; ŽELJKO 15 JOSIP STOŠIĆ (bilj. 2), 26. PEKOVIĆ (bilj. 4, 1998.), 138, 141. 16 ŽELJKO PEKOVIĆ (bilj. 4), 138.

17 CVITO FISKOVIĆ, Dokumenti o radu naših graditelja i klesara 25 VEDRANA GJUKIĆ-BENDER (bilj. 19), 232-233. Na tom XV-VXI stoljeća u Dubrovniku, Split, 1947., 7; ISTI, Dubrovački mjestu, u bilješci broj 14, autorica upućuje čitatelje da je o slici zlatari od 13. do 17. stoljeća, Starohrvatska prosvjeta, III/1, pisao Cvito Fisković već 1940. godine, u Jadranskoj straži broj 3. Zagreb, 1949., 202; Zlatno doba Dubrovnika, fotografija na str. 26 VEDRANA GJUKIĆ-BENDER (bilj. 19), 230-232; DANKO 41 te kataloška jedinica U/2 na str. 289 i kataloška jedinica Z/46 ZELIĆ, Dva požara, dvije obnove, dva stila: prilog poznavanju na str. 378, Zagreb - Dubrovnik, 1987.; VEDRANA GJUKIĆ- dubrovačke stambene arhitekture sredinom 16. stoljeća, Peristil, BENDER, Prikazi Dubrovnika u slikarstvu, Prilozi povijesti 56, Zagreb, 2013., 114, sl. 1. umjetnosti u Dalmaciji, 38, Split, 1999.-2000., 219; VINICIJE 27 MILA RAJKOVIĆ (bilj. 5), 116; JOSIP STOŠIĆ (bilj. 2), 36, LUPIS, O srebrnoj pali i srebrnom reljefu Sv. Vlaha, Peristil, bilj. 18; ŽELJKO PEKOVIĆ (bilj. 4), 137, bilj. 290; Philippi De 51, Zagreb, 2008., 119-130. Dobar crtež tog modela Grada pa Diversis de Quadriginis, Situs aedificorum, politiae et laudabilium s njim i katedrale na modelu izradio je W. Zimmermann. Crtež consuetudinum inclytae civitas Ragusii, cap. IV, p. 28-30, ed. je objavio R. Eitelberger. [Vidi: RUDOLF EITELBRGER von Brunelli, Zara, 1880.; FILIP de DIVERSIS, Opis slavnog grada EDELBERG, Die mittelalterlichen Kunstdenkmale Dalmatiens in Dubrovnika. Predgovor, transkripcija i prijevod s latinskoga: Arbe, Zara, …, …, Traù, Spalato und Ragusa, Jarbuch der K. K. Zdenka Janeković-Römer, Zagreb: Dom i svijet, 2004. Central-Commission, b. V., Wien, 1884., t. XXIV. (= RUDOLF EITELBERGER von EDELBERG, Srednjovjekovni umjetnički 28 ŽELJKO PEKOVIĆ (bilj. 4), 137. spomenici Dalmacije, Leykam international, Zagreb, 2009., 207, 29 FILIP de DIVERSIS, Opis Dubrovnika, Dubrovnik, Dubrovnik, T. XXIV, sl. IV)]. 1973.; FILIP de DIVERSIS, Opis slavnog grada Dubrovnika. 18 EDO PIVČEVIĆ, Konrad von Grünemberg’s Visit to Predgovor, transkripcija i prijevod s latinskoga: Zdenka Croatian Coastal Towns in 1486., British-Croatian Review, 17, Janeković-Römer, Zagreb: Dom i svijet, 2004. December, 1980.; EDO PIVČEVIĆ, Jedno svjedočanstvo o 30 PIETRO CASOLA, Viaggio in Gerusalemme, Milano, 1855. hrvatskim gradovima iz godine 1486., Rad JAZU, 426, Zagreb, 31 MILA RAJKOVIĆ (bilj. 23), 116-117; ŽELJKO PEKOVIĆ (bilj. 1988.; NIKŠA PETRIĆ, Iz hrvatske renesansne arheologije, 4), 139. Starohrvatska prosvjeta, 25, Split, 1998., 146. 32 KARLO KOVAČ (bilj. 20); KRUNO PRIJATELJ (bilj. 20). 19 VOJISLAV ĐURIĆ, Dubrovačka slikarska škola, Beograd, 1963. Kataloška jedinica Sl/9 u katalogu Zlatno doba 33 IGOR FISKOVIĆ, Les symbioses des traditions et des innovations Dubrovnika, Zagreb, 1987., 350; KRUNO PRIJATELJ, Tri dans le zissu urbain et les monuments de Dubrovnik du XI au doprinosa o umjetnicima „zlatnog doba” Dubrovnika, Likovna XV siecles, Hortus artium medievalium, 2, Zagreb - Motovun, kultura Dubrovnika XV. i XVI. stoljeća, Zagreb, 1991., 205- 1996., 105-122. 209; VEDRANA GJUKIĆ-BENDER, Prikazi Dubrovnika u 34 JOSIP STOŠIĆ (bilj. 2), 32. slikarstvu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, sv. 38, Split, 35 JOSIP STOŠIĆ (bilj. 2), legenda uz plan II/I. 1999.-2000., 220; IVANA PRIJATELJ PAVIČIĆ, U potrazi za 36 ŽELJKO PEKOVIĆ (bilj. 4), 141. izgubljenim slikarstvom, Dubrovnik, 2013., 315-318. 37 NADA KLAIĆ – IVO PETRICIOLI, Zadar u srednjem vijeku 20 KARLO KOVAČ, Nikolaus Ragusinus und seine Zeit, Jahrbuch do 1409. (= Prošlost Zadra II), Zadar, 1976., 254-260, 288; IVO das Kunsthistorischen Institutes der K. K. Zentralkommission PETRICIOLI, Umjetnička baština Samostana Sv. Krševana do für Denkmalpflege, Bd. XI, Wien, 1917.; M. RAJKOVIĆ (bilj. XVI. stoljeća, u: 1000 godina Samostana Sv. Krševana u Zadru, 5), 118; KRUNO PRIJATELJ, Uz izložbu slika stare dubrovačke (ur. Miroslav Granić, Stijepo Obad, Ivo Petricoli), Zadar, 1990., škole na festivalu u Dubrovniku, Hrvatsko kolo, III/4, Zagreb, 197-219; PAVUŠA VEŽIĆ, Arhitektura romaničke katedrale u 1950.; SANJA CVETNIĆ, Božidarevićev Triptih obitelji Bundića Zadru, Majstor Radovan i njegovo doba, Trogir, 1994., 229-240; i ikonografije Marije u Suncu, Radovi Instituta za povijest ISTI, Episkopalni kompleks u Zadru, Zadar, 2013. umjetnosti, 31, Zagreb, 2007, 73-79. 38 L’arte in Italia – Dal secolo XII al secolo XIII, vol. III, (ur.) Carlo 21 VOJISLAV ĐURIĆ, Dubrovačka slikarska škola, Beograd, Lodovico Ragghianti, Gherardo Casini Editore, Roma, 1969, 1963.; VLADIMIR MARKOVIĆ, Slikarstvo, u: Zlatno doba col. 132-138; ERICH KUBACH – PETER BLOCH, Romanička Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, (ur.) Ante Sorić, Zagreb, umetnost, Bratstvo jedinstvo, Novi Sad, 1974., 117-119; ALICK 1987., 354; IGOR FISKOVIĆ, Les symbioses des traditions McLEAN, Romanesque architecture in Italy, u: Romanesque / et des innovations dans le tissu urbain et les monuments de Architecture – Sculpture – Painting, (ur. Rolf Toman), Könemann Dubrovnik du XI au XV siecles, Hortus artium medievalium, - Köln, 1997, 106-108. 2, Zagreb - Motovun, 1996., 105-122; VEDRANA GJUKIĆ- BENDER (bilj. 19), 222-224. 39 O tome svjedoče ugovori Dubrovnika s gradovima na italskoj strani Jadrana početkom 13. st oljeća: s Barijem i Monopolijem 22 MILKA ČANAK MEDIĆ, Arhitektura Nemanjinog doba II, već 1201. godine i Termolijem 1203. godine. Ugovori su jamčili, Beograd, 1989., 202-261; ZORICA ČUBROVIĆ, Srednjovjekovna obostranu slobodu trgovanja i pomorskog prometa, carinske sakralna arhitektura, u: Zagovori svetom Tripunu – Blago povlastice i slične reciprocitete (vidi: BERNARD STULLI, Kotorske biskupije, (ur. Radoslav Tomić), Zagreb, 2009., 59-68. Dubrovnik, enciklopedijska jedinica u: Enciklopedija Jugoslavije 23 I. PRINCIPE, Tri neobjavljene karte Dubrovnika iz 16-17. 3, Zagreb, 1958., 130). Za opće umjetničke veze Dubrovnika stoljeća, Dubrovnik, 1, Dubrovnik, 1991., 191-202. s Apulijom vidi: CVITO FISKOVIĆ, Prilog dubrovačko- 24 IGOR FISKOVIĆ (bilj. 21), 105-222; VEDRANA GJUKIĆ- dalmatinskim i apuljskim vezama, Zbornik za likovne umetnosti, BENDER (bilj. 19), 229. 10, Novi Sad, 1974., 325-331.

Pavuša Vežić: Ikonografija romaničke katedrale u Dubrovniku Ars Adriatica 4/2014. (63-74)

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

1 2 > >> 

Slični članci

1-10 od 27

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.